boss files: die Hauptstadt
boss files: grad Zagreb
Zagreb je glavni i najveci grad Republike Hrvatske, demografskom velicinom te gospodarstvenim, znanstvenim i kulturnim znacenjem, najveca urbana aglomeracija na dodiru srednje i jugoistocne Europe. Zagreb je politicko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište Hrvatskoga državnog sabora, Predsjednika Republike i hrvatske Vlade. Kroz Zagreb prolaze najkraci putovi iz zapadne Europe na Bliski istok i iz središnje Europe na Jadran. Nalazi se u jugozapadnome, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvaca podrucje izmedu Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Kroz Zagreb tece Sava, najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Osim brojnih vrijednih kullturnih spomenika, Zagreb ima više od 20 muzeja, pedesetak galerijsko-izložbenih prostora, desetak kazališta, nekoliko koncertnih dvorana i više od dvadeset kinodvorana. Osobito je reprezentativan Muzej Mimara s jedinstvenim postavom izložaka svjetske likovne umjetnosti. Zagreb je sjedište kulturnih ustanova, poduzeca, organizacija i društava, banaka i agencija. Tu su i brojne športske dvorane, otvoreni i zatvoreni bazeni, stadioni, poznati parkovi Maksimir , Tuškanac i Zrinjevac te botanički vrt , poznata izletišta na obroncima Sljemena, luksuzni hoteli, restorani i kafici. Osim svjetski poznatog Zagrebackog velesajma, u gradu se održava niz kulturno-umjetnickih priredaba medu kojima se isticu Muzicki bijenale i Smotra folklora , najveca takva manifestacija u Europi.
Povijest grada bilježi se od godine 1094., kada je ugarski kralj Ladislav osnovao biskupiju. Uz biskupsko sjedište, razvija se sjeverno od kanonicko naselje Kaptol , a na susjednome brdu podignuto je utvrdeno naselje Gradec - današnji Gornji grad koji se ubraja u najbolje ocuvane urbane ambijente u Hrvatskoj. Oba naselja doživjela su 1242. godine provalu i haranje Tatara. U znak zahvalnosti što su mu Zagrepcani pružili zaštitu pred najezdom Tatara, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. iste godine dodjeljuje Gradecu tzv. Zlatnu bulu <../05_hrvatske_zupanije/slike/zlatna-bula.jpg>, povlasticu kojom se stanovnici Gradeca izuzimaju od županijske vlasti, dobivaju punu autonomiju i vlastito sudstvo. Prema legendi, tom je prigodom Bela ostavio gradu i jedan top pod uvjetom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrdao. Tako se gricki top svaki dan s kule Lotrščak oglašava tocno u podne, službeno od 1. sijecnja 1877. godine. Glavnim trgom Gornjega grada dominira goticka crkva sv. Marka (14./15. st) s kasnijim baroknim zvonikom. Izmedu biskupskog Zagreba i slobodnoga kraljevskoga grada Gradeca vodile su se borbe zbog posjeda i mlinova, a katkad i zbog politickih razloga. Za te dvije zasebne opcine od 16. stoljeca pocinje se rabiti naziv Zagreb . Otada se Zagreb smatra politickim središtem i glavnim gradom Hrvatske i Slavonije. Godine 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonacelnikom Josipom Kaufmanom.
Hrvatski banovi do pocetka 17. stoljeca nisu stolovali u Zagrebu, a prvi ga je za svoje sjedište izabrao Nikola Frankopan (godine 1621.). Na poziv Hrvatskoga sabora u Zagreb su 1666. godine došli isusovci koji su sagradili zgradu prve gimnazije, svoj samostan i crkvu sv. Katarine . 1669. godine utemeljili su akademiju na kojoj se predavala filozofija, teologija i pravo. Tijekom 17. i 18. stoljeca Zagreb je teško stradao od velikih požara i kuge. Godine 1776. u Zagreb se iz Varaždina prebacuje sjedište Hrvatskoga kraljevskog vijeca (vlade), a za vladavine Josipa II. grad postaje sjedište Varaždinskog i Karlovackoga generalata. U 19. stoljecu Zagreb je žarište Hrvatskoga narodnog preporoda, a tada su podignute važne kulturne i povijesne ustanove: 1827. Glazbeni zavod, 1839. Matica ilirska (od 1874. Matica hrvatska), 1846. Narodni muzej, 1854. realna gimnazija, 1866. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti , 1874. Sveučilište , 1895. kazalište (Hrvatsko narodno kazalište ). Prva željeznicka pruga preko Zagreba (Zidani most - Zagreb - Sisak) otvorena je 1862. godine, iduce godine puštena je u rad plinara, grad je dobio svoj vodovod 1878. godine, a konjski tramvaj poceo je voziti 1891. godine. Elektricna centrala podignuta je 1907. godine. Jaci zamah graditeljstva osjetio se nakon potresa pa Zagreb izmedu 1880. i 1914. godine dobiva urbanisticki prepoznatljiv i definiran znacaj. Tada su, medu ostalim, izgradene zgrade Etnografskog muzeja (1903.) i Nacionalne i sveučilišne biblioteke (1913.).
Od 1921. do 1931. broj stanovnika Zagreba povecan je za 70% što je najveci demografski porast u povijesti Zagreba. 1926. u gradu pocinje raditi prva radiopostaja u ovome dijelu Europe, 1947. je održana sajamska priredba Zagrebacki velesajam, 1961. se otvara zrakoplovna luka Pleso. 1975. otvoren je hotel Intercontinental, 1987. grad je domacin Univerzijade.
|
