Bosanski Novi

ponedjeljak, 27.10.2008.

Što će biti sa Republikom Srpskom – začarani trokut?

Ove nedjelje intenzivno se raspravljalo o pitanju "opstanka" Bosne i Hercegovine, a pri tome je naglasak bio na budućnosti manjeg entiteta Republike Srpske.

U sarajevskom Dnevnom Avazu u nedjelju je objavljen razgovor sa njemačkom zastupnicom u parlamentu EU, Doris Pack, a beogradska Politika objavila je razgovor sa Miloradom Dodikom, premijerom RS-a.

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik ocijenio je za Politiku da je Bosna i Hercegovina "trajno defektna, podijeljena država, posljedica sistemske greške", odnosno "različitih koncepcija unutrašnjeg uređenja zemlje" a da se on zalaže za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zastupnica Europskog parlamenta Doris Pack nakon usvajanja Rezolucije o BiH u Parlamentu EU u razgovoru za Dnevni avaz ističe kako međunarodnoj zajednici nije potrebna nova strategija za BiH, te poziva BH političare da oni preuzmu odgovornost i shvate da država mora biti ojačana.

"Mi ne moramo ništa promijeniti, to trebaju učiniti domaći političari. Oni moraju raditi za dobro svojih građana. Kao što sam rekla u Parlamentu EU, kada bi oni imali neprospavanih noći onoliko koliko sam ja imala brinući za BiH, radili bi bolje", rekla je Pack.

Govoreći o upozorenju koje su međunarodnoj zajednici i EU uputili Richard Holbrooke i Paddy Ashdown u vezi sa situacijom u BiH, njemačka zastupnica ističe da Unija radi "ono što može", te da nema opasnosti od raspada BiH.

"Ne mislim da postoji opasnost od secesije RS, ali je činjenica da premijer RS Milorad Dodik još prijeti s tim. Međutim, on se osjeća veoma dobro u BiH ovakvoj kakva je. Morao bi imati u vidu da je RS dio BiH i da nije država u državi. To bi mu međunarodna zajednica trebala reći i to radi", dodala je Pack.

S druge strane Premijer Dodik je rekao da strani i bošnjački dužnosnici "nisu razumjeli ili namjerno neće da shvate" da mogući referendum o samostalnosti RS nije "akcija sračunata za rasturanje BiH", nego "reakcija ukoliko bilo ko pokuša da jednostrano ukine RS ili uruši status koji ona ima prema Dejtonskom sporazumu".

"U jednoj od te dvije varijante, referendum smatramo potpuno dozvoljenim demokratskim odgovorom za nasrtaje bilo koje vrste na RS. Mi se nikada nećemo odreći prava da odlučujemo o sebi", rekao je Dodik.

Bivši Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown ocijenio je, u intervju Dnevnom avazu od petka, situaciju u BiH "opasnom", a za porast napetosti okrivio je premijera Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i predsjedatelja Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića.

"Postoji opasna konkurencija u dinamici nacionalizma koja se gradi na obje strane", rekao je Ashdown dodavši kako je "nacionalističku spiralu pokrenuo Milorad Dodik, ali ni neke izjave Silajdžića nisu nimalo korisne".

"Ako se sve to ubrzo ne ublaži, tko zna kakve posljedice može proizvesti akcija nekog tamo luđaka negdje u BiH", upozorio je Ashdown. Po njegovim riječima, međunarodna zajednica mora biti mnogo snažnija u traženju da se usvoje izmjene Ustava BiH.
Ashdown je također istaknuo kako je "cijeli zapadni svijet apsolutno bez ustezanja opredijeljen da ne dopusti ni u kom slučaju da se integritet, suverenitet i cjelovitost BiH dovede u pitanje".

"Tko god misli da BiH ili neki njen dio može biti dio Rusije, živi u grdnoj zabludi", dodao je Ashdown.

Hrvatski Predsjednik Stjepan Mesić ranije je za televiziju Federacije BiH izjavio kako ponašanje premijera Milorada Dodika otežava suradnju između Hrvatske i BiH

"Želim da Hrvatska surađuje sa BiH što bolje i kvalitetnije, ali teško je surađivati ako netko ne prizna svoju državu (BiH). Ako netko kaže da za njega BiH nije konstanta te da pretvara entitet u državu u državi, onda to smeta razvoju BiH, njenom uključivanju u euroatlantske integracije ali smeta i u suradnji s Hrvatskom", rekao je Mesić u razgovoru za emisiju "60 minuta" Televizije Federacije BiH.

"Mene gospodin Dodik ne interesira", dodao je Mesić naglašavajući da na poruke koje šalje Dodik treba odgovoriti međunarodna zajednica…

27.10.2008. u 13:28 • 31 KomentaraPrint#
Komentari da/ne?

petak, 24.10.2008.

Veseli bosansko-novski izviđači

Svjetska izviđačka (skautska) organizacija osnovana je prije punih stotinu godina, a prvi skauti su dolazila na izlete u Bosanski Novi iz Bosanske Gradiške još 1931. godine s ciljem da animiraju školsku omladinu i nastavno osoblje za osnivanje te organizacije. Međutim, ona je zdušno prihvaćena tek 1954. godine, nakon što je u republičkim kadrovskim centrima osposobljeno nekoliko instruktora i stvorena brojna i jaka organizacija mladih, koja je znala što hoće. Glavni ciljevi su joj bili što masovnije druženje mladih i njihova sportsko-rekreativna aktivnost, koja se temeljila na izletima, taborovanjima i tradicionalnim takmičenjima u orijentaciji, da bi se tamo širila na gotovo sve sportove, od dječje igre "graničara" do ekstremnog raftinga i planinarstva. U tom cilju je formirala i registrirale svoje natjecateljske timove u rukometu, košarci, nogometu i kajakaštvu, od kojih su se neki ubrzo osamostalili i prerasli u sportske klubove, kao što je bio slučaj s rukometnim klubom "Izviđač" i Kajak-kanu klubom "Ada".

Novski izviđački odred je imao više kategorija svojih članova i jedinica, vodova, četa i klubova, koji su postizali zavidne rezultate na mnogim takmičenjima unutar te organizacije, a najslavnije su bile osvojene medalje na republičkim i saveznim prvenstvima u orijentiringu. Oni su širili među mladima planinarstvo i masovne odlaske izviđača u Alpe i na ostale planine u svim krajevima tadašnje države. Još je važnije što su skautski instruktori novskog Odreda izviđača donijeli u Bosanski Novi rafting kao novi adrenalinski sport, za koji su 1966. godine nabavili kvalitetne američke gumene rafting-čamce i svake godine do zadnjeg rata priređivali nezaboravna desetodnevna spuštanja od izvora Une do ušća Sane u Unu ili na kraćim stazama. Prva četiri rafta, gumena čamca za vratolomno spuštanje niz riječne slapove (rafting) na Uni, bili su stari ali vrlo kvalitetni američki vojni čamci, u čiji se posjed došlo sretnim slučajem 1966. godine kada su Novljani na jednom saveznom orijentacijskom takmičenju bolje upoznali nadležnog šefa za tipizaciju vojne opreme i njene viškove u vojnoj bazi Ševarlije kod Doboja. Na njima su od te godine stariji novski izviđači sa svojim instruktorima svake godine do zadnjeg rata priređivali nezaboravna desetodnevna spuštanja od izvora Une do ušća Sane u Unu ali i na kraćim stazama te lijepe rijeke. Sjećanja na te radosne plovidbe pune adrenalina čuvaju mnoge fotografije sa slapova i bukova naše prekrasne ali ne i bezopasne rijeke Une. Danas je rafting postao masovna sportsko-turistička atrakcija u organizaciji brojnih turističkih agencija, ali je to neka sasvim druga priča u odnosu na adrenalinske istraživačke avanture na gornjem toku Une između 1966. i 1980. godine. Sličan historijat ima i izviđačka organizacija prvih alpskih planinarskih pohoda za bosansko-novske starije izviđače i instruktore, koja je počela 1965. godine i potrajala punih 25 godina, da bi je ugasio ratni raspad dotadašnje zajedničke države. Plodna i masovna izviđačka aktivnost intenzivno je trajala preko trideset godina, a najveća im je vrijednost bila vrlo uspješna popularizacija rekreacije u prirodi među školskom i gradskm omladinom, tako da ubrzo nije bilo škole bez izviđačke sekcije, a mnoge su imale i svoju opremu za izlete i logorovanja.


Ovo je skraćeni tekst iz Monografije o Bosanskom Novom (u pripremi), autora mr.sc. Ante Milinovića; izdavača Zavičajne zajednice Bosanski Novi iz St. Louis-a. Sve informacije o distribuciji i točnom vremenu izlaska Monografije mogu se dobiti u Zavičajnoj zajednici Bosanski Novi iz St. Louis-a.
Autor je odobrio objavu ovog skraćenog teksta. Tijekom ovog mjeseca ovdje će se objaviti i drugi skraćeni tekstovi iz Monografije o Bosanskom Novom.

24.10.2008. u 14:00 • 0 KomentaraPrint#
Komentari da/ne?

nedjelja, 19.10.2008.

Svestrani sportski život Bosanskog Novog

Prva sportska društva u Bosanskom Novom pojavila su se tek nakon uvođenja austro-ugarske uprave u Bosni i Hercegovini, a do tada su se prakticirale neke tradicionalne sportske discipline kao konjske trke, hrvanje i gađanje u metu, često kao dio vojne obuke ili programa proslave nekih vjerskih i državnih praznika, ali bez sportskih društava i razvijenog sistema natjecanja. Ta je praksa nastavljena i poslije 1878. godine, posebno kao glasovite "obdulje", tradicionalne konjske trke u Bosanskoj Krajini, čiji su pobjednici slavljeni kao narodni junaci.

Početkom 20. stoljeća se u Bosanskom Novom osnivaju prva sportska društva sa svojim pravilima i sistemom takmičenja u sportovima kao što su bili nogomet, streljaštvo, biciklizam, kuglanje, tenis i hazena, o čemu svjedoče stare fotografije, sportski trofeji i ljetopisni zapisi.

Fudbalski klub "Sloboda" u Bosanskom Novom je osnovan 1910. godine, pa je danas najstariji nogometni klub Bosne i Hercegovine, jer su se neki klubovi stariji od njega davno ugasili i prestali s radom. Nogomet se u Bosanskom Novom igrao već 1906. godine, kada je bio formiran ŠK "Zora", ali se on ubrzo ugasio pa su mladi Novljani, uglavnom đaci, studenti i zanatlije, osnovali 1910. godine NK "Sloboda", koja je povremeno bila i SD (sportsko društvo) s brojnim drugim sekcijama. Sačuvano je mnogo fotografija i dokumenata o historijatu Fudbalskog kluba "Sloboda" kao i neke publikacije. Najveći domete je klub postigao 1972. godine, kada je novska "Sloboda" ušla u Drugu saveznu ligu. Bili su to nezaboravni dani veselja i radosti, koji svjedoče o velikom sportskom entuzijazmu njenih igrača i navijača. Od igrača su među najpopularnijima između dva rata bili Mustafa Ahmetanović -Tana, Ibrahim Ibrahimagić-Ćopek i Nina Maraković, a poslije Drugog svjetskog rata Fadil Cerić-Zajc, Satko Ahmetanović, Zdravko Radmanović, Džemo Mustedanagić-Motor, Džemil Cerić, Mitar Lazić i drugi.

Zanimljivo je da je prva nogometna utakmica pod reflektorima u tadašnjoj državi Kraljevini Jugoslaviji odigrana 1921. godine u Dobrljinu kod Bosanskog Novog između uglednih gostiju i tamošnjeg "Slavena", jer su njegovi navijači-električari na pilani uspjeli postaviti električnu rasvjetu na visoke bandere.

Još manje je poznato da su po svom dolasku u Bosanski Novi odmah iza fudbala bili hazena kao stari oblik ženskog rukometa i tenis, a tenisko igralište ili tenis-platz su o svom trošku izgradili oko 1920. godine novski studenti na tratini u središnjem gradskom parku. U tom međuratnom razdoblju pojavila su se i brojna nova sportska društva, kao što su rukometaši, gimnastičari, biciklisti, odbojkaši, veslači-kajakaši, sokolaši, šahisti i drugi. Osobito su bili omiljeni gimnastički i sokolaški javni nastupi kao način za dokazivanje izvrsnosti tadašnje novske omladine. Međutim, u to vrijeme se znala u sportska natjecanja umiješati i stranačka politika, kao na primjer 1925. godine kada su politički ekstremisti posipali trkaću stazu čavlićima da bi se probušile gume gostujućih biciklista iz Hrvatske.


Ovo je skraćeni tekst iz Monografije o Bosanskom Novom (u pripremi), autora mr.sc. Ante Milinovića; izdavača Zavičajne zajednice Bosanski Novi iz St. Louis-a. Sve informacije o distribuciji i točnom vremenu izlaska Monografije mogu se dobiti u Zavičajnoj zajednici Bosanski Novi iz St. Louis-a.
Autor je odobrio objavu ovog skraćenog teksta. Tijekom ovog mjeseca ovdje će se objaviti i drugi skraćeni tekstovi iz Monografije o Bosanskom Novom.

19.10.2008. u 16:05 • 1 KomentaraPrint#
Komentari da/ne?

petak, 17.10.2008.

Galbraith: Možda bi bilo bolje da je HV za vrijeme Oluje ušao u Banja Luku

Vodstvo Republike Srpske bilo je fašističko i genocidno. Vojska RS-a također je bila fašistička i genocidna - ustvrdio je u razgovoru za Dnevni avaz nekadašnji ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Peter Galbraith.

Razgovor je objavljen nakon Galbraithove izjave za Američki nacionalni radio (NPR) da su "bosanski Srbi genocidni fašisti".

- Ne znam koje sam riječi točno koristio na NPR-u. Bila je to akademska rasprava o ratovima na Balkanu i u BiH. Među gostima sam bio i ja. Možda sam tamo rekao nešto slično, poput paralela koje su se povlačile s Njemačkom nakon Drugog svjetskog rata. No, ne mislim da su bosanski Srbi fašistički i genocidni, ali rukovodstvo RS i Vojska RS iz tog doba - jesu! - kaže Galbraith koji je komentirao i zašto nije došlo do ulaska hrvatskih trupa u Banja Luku.

- Govorio sam o tadašnjoj situaciji i špekulirao što bi se desilo da smo pustili Hrvatima uzimanje Banja Luke. Istaknuo sam da je tadašnje vodstvo bosanskih Srba genocidno i fašistoidno te da bi možda bilo bolje, da bi regija bila stabilnija, da smo dopustili da budu potpuno poraženi, umjesto što smo se odlučili na kompromis...ali, da je Banja Luka uzeta, imali bismo na koridoru u Posavini najmanje 300-400 tisuća ljudi i veoma tešku situaciju. Već smo imali dosta izbjeglica iz Krajine. Oni i bosanski Srbi u egzodusu doveli bi do humanitarne katastrofe. To nismo smjeli dopustiti. Bilo je još dosta drugih faktora koje smo uzimali u obzir.

Galbraith je komentirao i današnje stanje u našoj regiji. - U proteklih deset godina zabilježen je ogroman napredak. Hrvatska je 1998. na vlasti imala Tuđmana i brojne probleme. Danas ona ulazi u NATO, a uskoro će postati i članica EU. Nisu ni vijesti iz BiH tako loše, mada znam da su ljudi u vašoj zemlji generalno nezadovoljni. Ipak, u proteklih deset godina zabilježen je izuzetan napredak. U Srbiji imate demokratsku vlast...

Jako volim tu regiju i volio bih se vratiti i raditi tamo. No, trenutno nisam bez posla. Galbraith je također Dnevnom avazu potvrdio kako se nakon američkih izbora može očekivati da pobjednik, što se sada uzima kao gotova stvar, Obama i njegova administracija poduzmu jači angažman na Balkanu.

Podsjećam da je Galbraith jedan od svjedoka optužbe na haaškom tribunalu na suđenju hrvatskim generalima za vojno redarstvenu akciju "Oluja". Prilikom svjedočenja, u jednom trenutku Galbraith je spomenuo kako je za vrijeme trajanja "Oluje" napomenuo stajalište Amerikanaca hrvatskom Predsjedniku Tuđmanu da "je izuzetno važno da HV oslobodi još tri grada - Sanski Most, Bosanski Novi i Prijedor, ali ne i Banja Luku". Također, iznio je informaciju da su Amerikanci na jedan način podržavali akciju zbog mogućnosti da Bihać doživi sudbinu Srebrenice te kako do okončanja rata u BiH ne bi došlo da nije bilo akcije HV-a koju je vodio danas optuženik na haaškom tribunalu general Ante Gotovina.

Nakon završetka akcije "Oluja", nikada do kraja nije razriješeno pitanje zašto je Bosanski Novi kao i Prijedor na kraju ipak prepušten Republici Srpskoj. HV je u jednom trenutku čak i ušao u dijelove općine Bosanski Novi, uz veliki broj poginulih pripadnika HV-a…

17.10.2008. u 14:36 • 8 KomentaraPrint#
Komentari da/ne?

srijeda, 15.10.2008.

Lajčak: Republika Srpska ne bi mogla preživjeti kao neovisna

Referendumom o odcjepljenju Republike Srpske (RS) prekoračila bi se "crvena crta" koju je postavila međunarodna zajednica, a osim toga RS ne bi mogla ekonomski preživjeti kao neovisna država, izjavio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Miroslav Lajčak za njemački tjednik Der Spiegel.

Lajčak je istaknuo kako smjenom premijera RS-a Milorada Dodika ne bi pomogao Bosni i Hercegovini. "Time ne bih pomogao zemlji. Umjesto da traže smjene, ljudi moraju shvatiti da im političari nacionalisti zatvaraju put u Europsku uniju", rekao je Lajčak. On po takozvanim Bonnskim ovlastima može opozivati političke dužnosnike u BiH za koje se ocijeni da ne surađuju.

Lajčak je to izjavio nekoliko dana pošto je Dodik potkraj prošlog tjedna rekao kako ima svoj scenarij ako ga Lajčak opozove te da bi u tom slučaju utemeljio nevladinu udrugu koje bi bio predsjednik i "poveo bi Republiku Srpsku u osamostaljenje".

Na upit može li spriječiti referendum o odcjepljenju Republike Srpske, Lajčak je odgovorio kako "to ne bi dopustio".

"Dodik, međutim, prijeti da uništi BiH na mnogo jednostavniji i zakonit način - povlačenjem svojih ministara i zastupnika iz središnjih državnih tijela i prelaskom u oporbu", rekao je Lajčak. Dodao je kako bi to "paraliziralo parlament, ne bi bilo vlade i ne bi bilo Bosne i Hercegovine". "Bez Srba nema BiH", kazao je Lajčak Der Spiegelu.

15.10.2008. u 12:52 • 1 KomentaraPrint#
Komentari da/ne?

ponedjeljak, 06.10.2008.

Novi novski načelnik općine iz SNSD-a

Prema prvim privremenim neslužbenim rezultatima lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, načelnika općine Bosanski Novi/Novi Grad imat će SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Listu SNSD-a u Novom predvodila je Snježana Rajilić kao kandidat za načelnika općine.

U Prijedoru je za novog načelnika izabran Marko Pavić iz Demokratskog narodnog saveza, a što se tiče Unsko-Sanskog kantona, rezultati izbora za načelnika su slijedeći: najviše glasova za načelnika u Velikoj Kladuši osvojio je Admir Mulalić iz DNZ – Demokratske narodne zajednice BIH; u Cazinu Nermin Ogrešević iz A-SDA - Stranke demokratskih aktivnosti (bivši članovi SDA); u Bihaću Hamdija Lipovača iz SDP - Socijaldemokratske partije; u Bosanskoj Krupi-Krupi na Uni Mladen Kotur iz DNS - Demokratskog narodnog saveza; novi načelnik Bosanskog Petrovca je Nermin Hajder iz Naše stranke Danisa Tanovića, a Bosanskog Petrovca-Petrovca (RS) je Milan Brknjač iz Demokratskog narodnog saveza.

Točan razmjer političkih snaga u Bosni i Hercegovini još nije poznat, ali po privremenim neslužbenim rezultatima najviše načelničkih mjesta osvojili predstavnici SNSD-a (35 načelnika općina), zatim SDA (34), HDZ-a (16), SDS-a (16), SDP-a BiH (10), Stranke za BiH (4) i Demokratskog narodnog saveza (3). Na ovogodišnjim lokalnim izborima biralo se 3.186 redovnih mandata u Općinskim vijećima/Skupštinama općina i 37 mandata za predstavnike nacionalnih manjina te 139 načelnika općina i gradonačelnik Banje Luke.

14:29 sati - Prema najnovijim informacijama iz Bosanskog Novog, SNSD je osvojio i većinu mjesta u Općinskom vijeću Bosanskog Novog.

06.10.2008. u 12:42 • 28 KomentaraPrint#
Komentari da/ne?



Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


O meni i Novom

Bosanski Novi

Grad kojeg nisam prežalio, grad koji mi je uvijek u srcu...

Ni sam ne znam da li sam teško nesretan ili samo tužan što kejom jutrom šetati i miris lipa uživati ne mogu…

Volio bih da drugačije je bilo, da djetinjstvo tako loše završilo nije…

Volio bih da sam tamo ljubio kao što grad ljubim svoj…

Da sam noći na Uni provodio, jedinoj što me u dušu dira, da me zelena boja tog smaragda umiruje dok tmina zavija grad…

Ja sam dijete Novoga i o Novom ovdje pišem da sjećanja, radosti i tugu podijelim i iz sebe izbacim…

Novo u Novom

Sunce što siješ svjetlost svoju
I ti nebo plavo ponosno i slasno
Dajte mi mira i vratite dušu moju
Jer blizu sam da vam viknem glasno

Što učini od nas sudbo prokleta
Da nama dan ni noć nisu isti više
Pa zar vam nit žao nije naših ljeta
Nit malo onog što ja vam sada pišem

Ni popraviti zla više nitko neće
Pokvarili ste što se moglo do sad
Jeli ostalo malo da nam date sreće
Makar da nam sjećanjem blažite pad

Jer Novi ljudi u Novom su sad…


8. veljače 2007. u Zagrebu

Kontakt:
bosanskinovi@post.t-com.hr

Novski linkovi

Linkovi - Bosanski Novi
wiki/Bosanski Novi
Slike Novog


Web BosanskiNovi blog

RSS