ASTRID LINDGREN-ZIVOT JE IGRA-2
...PRIZNANJA I ANGAZMANI
Godine 1958.Astrid Lindgren dobiva medalju Hans Christian Andersen,najprestizniju svjetsku nagradu za djecju literaturu.Uslijedila su i brojna druga nacionalna i inozemna priznanja,a1970.dobiva Zlatnu medalju svedske akademije.U izjavi za novine kazala je kako je ta medalja"teska poput Pilsnera".Godine 1973.objavljuje"Bracu Lionheart",koji izazivaju gnjev kritike."Braca Lionheart uvreda su za slobodnjacke pokrete u svijetu",napisala je Kerstin Stjärne u Arbetetu.I mnogi su se drugi slozili s mislju da su u toj knjizi avanture dosegle nedopustivu razinu.Ipak,ta iznimna zena ne posustaje,a tri godine poslije,na pragu sedamdesete upusta se u prvu javnu raspravu o porezima.Raspravlja,dakako,na svoj nacin,pisanjem price o Pomperripossi.Imalo to veze s time ili ne,ali socijaldemokrati,cija je bila pristalica,na skorasnjim izborima gube vlast nakon cetiri desetljeca.
Iako vec u poznim godinama,Astrid ne posustaje i sve se vise javno angazira.Tako se svojim istupima uspijeva izboriti za poboljsanje zakona o zivotinjama te se snazno,kao uostalom i ranije tijekom zivota,zauzima za djecja prava.Mnogima je novcano pomagala,jer njoj samoj novac nikada nije znacio vise od sredstva za prezivljavanje.
Godine 1994.prima nagradu Right Livelihood,`alternativnoga Nobela`za djelovanje upravo u ta dva podrucja.Njezina slava 1996.prelazi granice planeta Zemlje,jer ruska akademija znanosti novootkrivenom asteroidu daje njezino ime."Od sad me mozete zvati Asteroid Lindgren",u sali je prokomentirala.Nesto prije 90.rodjendana izjavljuje pak kako joj je sad ipak najveca zelja postati"usamljenim bicem u sumi".Iste je godine proglasena i Svedjankom godine sto je prokomentirala rijecima:"Mislim da ste zaboravili jednu stvar.A to je da sam ja stara osoba koja je gluha i gotovo slijepa i gotovo posve luda.I takvu ste osobu proglasili Svedjankom godine!Moramo paziti da se vijest ne prosiri,jer ce ljudi misliti da su svi Svedjani upravo takvi..."Umrla je cetiri godine poslije,u sijecnju 2002.,ostavivsi za sobom neprocjenjivo literarno bogatstvo,na cemu joj se njezin narod zahvalio jos jednom utemeljivsi medjunarodnu knjizevnu nagradu s njezinim imenom.Ove se godine diljem svijeta,posebno u njezinu rodnome kraju,obiljezava stota obljetnica rodjenja te velike knjizevnice koja je slovila i kao izniman moralni uzor stoljeca u kojem je zivjela.
("Vjesnik")
|
