Sifra:"BATKOVIC"-"TREBA NAM ROBLJE ZA RAD NA NJIVAMA"-2
"SVAKI PUT SAM TO DOZIVLJAVALA KAO DA IDEM NA VJESANJE"
Nakon vrlo naporne voznje kamionom,koja je trajala oko dva sata,stigli smo u logor BATKOVIC.Uveli su nas u jednu sobu,u kojoj je moglo biti oko 100 djevojaka,starosne dobi od 13-25 godina.U logoru Batkovic,Srbocetnici su zatvorili muskarce i zene civile,Bosnjake i Bosnjakinje...
Pored svih ponizenja i torture koju smo svi prozivljavali,vodili su nas,i muskarce i nas zene,na njihovu poljoprivrednu ekonomiju da radimo najteze poslove.Pod strogom strazom ustupali su nas i srpskim seljacima,na cijim smo njivama radili.Pored toga sto smo morali da radimo teske poslove,Srbi su se na nama i seksualno izivljavali.Silovali su nas i uz to nas vrijedjali i tukli puno gore nego sto bi stoku,i to samo zbog toga sto smo Bosnjakinje.
Djevojcice i djevojke su odvodili skoro svaku vecer.Po mene su dolazili,otprilike svaku trecu ili cetvrtu noc.Vodili su nas u jednu zasebnu,praznu prostoriju.Uvijek ih je bilo po nekoliko,a uglavnom su to svaki put bila nova lica,tako da ih nisam mogla sve zapamtiti.Bili su to cetnici iz Srbije,te Zvornika i Bijeljine.
NAJGORI SU BILI ILIJA PRODANOVIC,JOVAN LAZIC I RATKO SIMIC.Zapamtila sam njih jer su ih zapamtile sve zene i djevojke po njihovoj krvolocnoj okrutnosti i mrznji prema nama Bosnjakinjama.Svaki
put sam to dozivljavala kao da idem na vjesanje.Silovanje je trajalo cijelo vrijeme moga boravka u logoru Batkovic.
U tom logoru sve su zene odvodjene na njive radi kopanja repe,vadjenja krompira i drugih poljskih poslova.Islo se po grupama od po dvadesetak zena.Tada je zene pratilo 7-8 srpskih strazara.Radile
smo skoro svaki dan od 7-16 sati.Cesto su nas tjerali da sa sebe skinemo odjecu i da tako gole kopamo.
Djecu sam ostavljala starijim zenama.
Jednog dana,kad sam se vratila sa prisilnog rada na njivi,zatekla sam stariju kcerku kako place.Prisla sam joj i tek onda primjetila da su joj usne rasjecene.Pitala sam zenu koja ju je pazila sta se desilo.
Odgovorila mi je da je u sobu usao jedan njihov vojni policajac,da je izvadio zilet i ucinio mi djetetu to gnusno djelo.Osim toga,taj isti LUKA MITROVIC je tukao obje moje curice.
Uz pomoc djevojaka iz sobe sam uspjela djetetu nekako zaustaviti krvarenje...Svim logorasima je bilo jako tesko,i muskarcima i nama zenama,nama najteze.
U ovom svom pisanom iskazu zelim da posebno izdvojim jedan moj pacenicki dan koji sa prezivjela tokom zatocenistva u logoru Batkovic.
"KADA SE BERBA ZAVRSI,ONDA CEMO TI REZATI DOJKE"
Pocetkom septembra 1992.godine,srpska vojna straza odvela nas je iz logora kod jednog bogatog seljaka da mu vadimo krompir.Sa mnom su bile posle jos tri zene,Suada i Hitka iz Vlasenice i Murada iz Bratunca.
Na njivu smo stigle prije 7 sati i radile smo zajedno sa nekoliko Srpkinja,seljanki,sve do 12 sati.U podne su donijeli rucak.Sjele smo na travu 15-20 metara podalje od Srpkinja,kojima je u isto vrijeme bila donesena hrana.One su prve pocele jesti i dok su jele,stalno su pogledale prema nama i smijuljile se.Mi smo razmotale svoju hranu koja je bila donesena u jednoj bosci i vidjele da su nam poslali slaninu.Posto mi,muslimani,ne jedemo svinjsko meso,hranu smo samo odgurnule od sebe.
Kada je to vidio strazar,CETNIK JOVICA,zagalamio je na nas,prisao nam,dohvatio rukama slaninu i poceo nam je,jednoj,pa drugoj,silom trpati u usta.Mi smo se izmicale i branile i govorile mu da mi nikada nismo
jele masnu slaninu.On nas je onda poceo vrijedjati i psovati nam majku tursku,govoreci:"NAUCICEMO
MI VAS SVEMU DOBROME STO JE SRPSKO",a ja sam mu i uvrijedjena i gladna uzvratila:"MI SMO VAS NAUCILI SVEMU STO JE CIVILIZACIJSKO.ZIVJELI STE NA ZEMLJI ZAJEDNO SA STOKOM,NISTE SE ZNALI OKUPATI,NI U POLA GODINE.OD NAS MUSLIMANA STE PRIMILI KULTURU STANOVANJA,NAUCILI SPRAVLJATI HRANU..."Sve to i uz mnogo toga rekla sam bradatom cetniku,ne razmisljajuci sta ce mi se desiti za osvetu.Nisam ni zavrsila sa govorom,a Jovica mi je prisao sa strazarom SIMICEM.Uhvatili su me za nadlakticu i odnijeli do jednog potoka koji je tekao uz njivu.
Otimala sam se,trzala,nogatala,ali bez uspjeha...
Kada su me donijeli do potoka,bacili su me u plitku vodu i poceli da gaze po meni,govoreci mi u bijesu:
"JESTE,NAUCILI STE NAS SVEMU,ALI SAD JE NASE VRIJEME.NEMA CARA LAZARA,ALI DOSAO JE NJEGOV UNUK SLOBO-SLOBODA.SAD CEMO TI DOBRO OPRATI GUZICU,BALINKURO JEDNA!"
Posto su me izgazili nogama po vodi,svukli su me i ostala sam potpuno gola.Izvukli su me iz vode na sitni pijesak i obojica me grubo silovali.Prvo me je cvrsto drzao Simic a Jovica silovao,pa se onda zamijenili.Dok su mi to radili,uzvikivali su parole o Srbiji,o cetnickim vojvodama,Slobodanu Milosevicu i Seselju.
Bila sam klonula i nisam bila pri potpunoj svijesti.
Kad su zadovoljili svoju strast,izvadili su nozeve i zaprijetili da ce me zaklati,da ce mi jezik
odrezati...Onda su iz potoka izvadili kamenje velicine jajeta i,uz vrisku,nekoliko kamenova ugurali mi u vaginu...
"NECEMO TE DANAS ZAKLATI.TREBA NAM ROBLJE ZA RAD NA NJIVAMA.KADA SE BERBA ZAVRSI,ONDA CEMO TI ODREZATI DOJKE",govorili su mi u svome bijesu,digli se i otisli na njivu.Odatle su poslali Hitku i Muradu da me obuku i dovedu,sto su one i ucinile,oprale me i izvadile mi kamenje iz vagine.Dale su mi neke svoje haljinke.
Tog dana naporno smo radile sve do sest sati i gladne se vratile u logor.
U srpskom logoru Batkovic provela sam skoro pet mjeseci...Zahvaljujuci uspjesima Armije BiH koja je zarobljavala puno cetnika,doslo je do razmjene.
Mene i moje curice i jos 30 zena i 28 muskaraca-civila u oktobru 1992.godine cetnici su dali u razmjenu za svog pedeset i jednog zarobljenog.
Tako sam sa djecom oslobodjena.
Kada sam dosla u Tuzlu,saznala sam da mi je muz poginuo kod Zvornika,da mi je majka ubijena i zapaljena zajedno sa njenom kucom,da mi je u blizoj familiji ubijeno 19 mojih rodjaka.
Sve su mi to uradili Srbocetnici.
Da bih bila mirna,da bih oduzila dug svojim unucima,prijavila sam se za svjedocenje protiv ratnih zlocinaca.
|
