IZMEĐU ZEMLJE I NEBA
IZMEĐU ZEMLJE I NEBA
između zemlje i neba
čovjek oduvijek dvoji
dano je sve što mu treba
van toga se uzeti boji
al' duboko u sebi ćuti
da stvoren za više je sfere
da nisu to jedini puti
što život ih predanj stere
pa nebu svoj pogled diže
prestrašen vlastitim mrakom
dok zemlja se bliži i stiže
ga sudbinskom hladnom rakom
između neba i zemlje
čovjek se oduvijek nećka
omamljen toplinom žemlje
prestravljen hladnoćom stećka
ostaje zauvijek tako
u čudnoj neravnoteži
da tijelom u blato tone
da duhom u nebo bježi
*
ČOVJEK JE
ČOVJEK JE
Sunce nije savršena stvar!
Uskliknu davno Marija Čudina
I sakrivši istinu u tih riječi par
Posredno reče sve o ljudima
Sunce nije savršena stvar!
Čovjek od sunca umije bolje
Sunce izgara svu svoju tvar
Zato jer nema slobodne volje
Sunce nije savršena stvar!
Kao da i ono pomalo shvaća
Svaku večer ugasi svoj žar
Pa se sutra užareno vraća
Sunce nije savršena stvar!
I kad sagori tko li će sjati?
Ostaje samo mrtva crna gar
A čovjek?...
Može da ode bez da se vrati
*
27.07.2017. u 23:47 | 0 Komentara | Print | # | ^
MAT MOJA ŠTE
MAT MOJA ŠTE
mat moja šte
krati večer dugu
ča pomalom gre
s tuge va tugu
mat moja šte
štorija ju je takla
muti joj se sve
kroz debela stakla
još šte moja mat
samo usne miče
a sad će uho dat
tom listu ča dotiče
da bi jutre znala
do kud je štet rivala
*
