Bolji zalet http://blog.dnevnik.hr/boljizalet

četvrtak, 26.11.2015.

Guranje naše svagdašnje

Nedavno sam bila uključena u organizaciju poprilično velikog poslovnog događanja u Zagrebu. Sudionici konferencije bili su domaći poslovni ljudi i u manjini gosti iz inozemstva. Uz ostale pogodnosti koje uobičajeno prate velike poslovne sastanke, gosti kongresa za ručak su bili ponuđeni s bogatim i ukusnim švedskim stolom. Izbor jela se stalno nadopunjavao i sigurna sam da nitko niti na trenutak nije pomislio da će ostati gladan.
No, gledajući sa strane, nisam mogla vjerovati pred kakvim sam se prizorom zatekla tijekom stanke za ručak. Poslovno odjeveni, naizgled pristojni ljudi, počeli su se naguravati i grabiti hranu kao da im je posljednja koju će u životu pojesti. Organizator je vjerojatno zamislio da ljudi stanu u red, uzmu svoj tanjur i biraju prvo predjela, pa glavna jela i salate. Na kraju stola i slijeda, bili su razni deserti. Nažalost, nikakav red nije se formirao. Hrane je, naravno, bilo dovoljno za sve. Strani gosti stajali su strpljivo i čekali. Kad se razišla gužva oko stola, napunili su mirno svoje tanjure s raznovrsnim finim jelima.
Bože, najgori je sram za drugoga. Zaista mi je bilo neugodno. Kako je moguće da smo tako nekulturni!? Zar je tako teško pristojno stati u red, malo se strpiti i izbjeći kaos?
Nakon prvih petnaestak minuta laktarenja i naguravanja, sve je ponovo djelovalo vrlo uljuđeno.
Prije nekoliko godina britanski ministar useljeništvav Phil Woolas predložio je obučavanje useljenika koji traže državljanstvo vještini stajanja u redu. Ministar je smatrao da, bez obzira na razlog čekanja, stranci moraju naučiti stajati u redu jer guranje većina Britanaca smatra neprihvatljivim.
„Jednostavan čin čekanja u redu je ono što našu zemlju drži na okupu“, rekao je Woolas. Komentirao je da većinu napetosti u mnogim zajednicama uzrokuju useljenici koji ne shvaćaju da moraju stati u red kako bi dobili neku uslugu.
Činjenica je da u nekim kulturama postoji uvjerenje da je jedini način da se dođe do željenog cilja guranje prema vrhu reda. Zvuči nam svima poznato.
Ne znam je li prihvaćen prijedlog ministra Woolasa u Velikoj Britaniji, ali edukaciju iz pristojnog i civilnog ponašanja podržavam svim srcem.
Zadnji je tren za uvođenje građanskog odgoja u hrvatske škole. Nužno je i neophodno učiti djecu strpljenju i pravilnom građanskom ponašanju ako ne želimo ogorčenu, agresivnu, nervoznu i nepristojnu naciju.



Oznake: Guranje u gužvi

26.11.2015. u 18:11 • 23 KomentaraPrint#^

četvrtak, 19.11.2015.

Mrzim prehladu

Užasno sam prehlađena, a ne mogu si zbog posla priuštiti bolovanje u petak. Mrzim prehladu. Oglušila sam. Nos curi, kišem, rupčići se gomilaju. Danas ne mogu ništa suvislo napisati. Ove večernje sate koristim za ispijanje stote šalice čaja s medom ne bih li sutra barem malo pristojnije izgledala i zvučala. Vidjet ćemo hoće li mi uspjeti...


Oznake: Grozna prehlada

19.11.2015. u 20:43 • 11 KomentaraPrint#^

četvrtak, 12.11.2015.

Doživjeti stotu...

Čitam danas na jednom portalu sedam mudrih zapovijedi kako doživjeti duboku starost. Moja voljena pokojna baka doživjela je punih sto godina. Prisjetila sam se njezinih navika i usporedila ih sa savjetima s interneta:
1. Prestanite jesti nekvalitetnu hranu – Istina, ovo je zaista važno. Moja baka bila je Dalmatinka, u kući se uvijek jelo puno ribe, povrće na lešo, maslinovo ulje. Ako je dalmatinska prehrana vezana za dugovječnost, jupi, obožavam je!
2. Prestanite pušiti – Moja bakica nije nikada pušila. Srećom, niti ja nisam pušačica. Još jedan bod za mene.
3. Prestanite voditi pretežno sjedilački način života – Nažalost, onaj tko radi uz kompjuter veći dio dana i sjedi... Moja baka nije vodila sjedilački život. Svoju nepovoljnu situaciju donekle ispravljam pilatesom i ponekom šetnjicom. Ova točka mi ne donosi pozitivne bodove.
4. Prestanite sa zamjeranjem – Autor teksta misli na osjećaj ljutnje i kaže da ovo može biti opterećujući emocionalni teret koji negativno utječe na zdravlje. Ne znam koliko se moja baka suzdržavala ljutnje. Rekla bih da nitko nije pošteđen negativnih osjećaja. Svi bismo trebali težiti za unutrašnjim mirom, ne obazirati se na ljude koji nas uzrujavaju i koji nisu vrijedni našega zdravlja.
5. Prestanite biti nedruštveni – Ovo je važan savjet i treba ga poslušati. Prijatelji i obitelj, život u zajednici i druženje čine mi se ključni za dugovječnost. Ili još važnije, ključni za kvalitetan život u svakoj dobi. Moja baka je bila okružena bliskim ljudima do kraja života. Život u samoći nitko ne priželjkuje. Družite se, dragi moji. Tako se živi i duže i ljepše.
6. Prestanite si ukidati vrijeme potrebno za zdrav san – E, ovdje si upisujem veliki minus. Idem prekasno spavati i prerano se ustajem. Vikendi su moji sretni dani, a godišnji odmor prilika da se prepustim željenom bioritmu. Najviše volim odspavati iza ručka, a to je luksuz koji si rijetko mogu priuštiti. Moja vrijedna baka cijeli se život ustajala rano, ali je navečer točno u deset sati uvijek u krevetu slušala vijesti. Popodnevni odmor bio je obavezan.
7. Prestanite se 'stresirati' – Svako vrijeme nosi svoje stresove. Baka je preživjela mnoge nevolje i velike bolne gubitke. Život je nije mazio, ali borila se i čuvala obitelj. Današnji život prebrzo se troši. Treba ga učiti ljepše živjeti. Kada me umori stres na poslu i kada ispražnjena i umorna dođem doma, nastojim sama sebe podsjetiti da najljepši dio dana tek slijedi. Mir koji osjetim kada zakoračim u vlastiti dom ključ je moje sreće.
Bez sreće i ljubavi dugovječnost je potpuno besmislena.



Oznake: Sretna dugovječnost

12.11.2015. u 23:06 • 20 KomentaraPrint#^

četvrtak, 05.11.2015.

Smanjenje cijene nafte razveselilo glavate želve

S vremena na vrijeme moja ekološka svijest proradi, a pisanje je najjednostavniji način da malo umirim svoju najčešće uspavanu urbanu savijest. Čitam svoj post iz veljače pod nazivom Zašto ugibaju glavate želve?
Bio je to osvrt na mnoštvo zabilježenih tužnih uginuća morskih kornjača u Jadranskom moru. Budući da su beživotne glavate želve nađene tijekom podmorskih istraživanja nafte i plina, ekolozi su izrazili glasnu i osnovanu bojazan da su ih usmrtila seizmička istraživanja Jadrana. Hrvatska nije imala smjernice i pravila za provođenje istraživanja i eksplataciju nafte i plina iz podmorja. Koristili smo se isključivo stranom dokumentacijom koja je nastala na temelju rada u sjevernim morima. S obzirom da je na sjeveru morskih kornjača znatno manje, nije bio poznat učinak agresivnih istraživanja na populaciju glavatih želvi.
Tekst sam završila pesimističnim upitnim rečenicama:
Jesmo li svjesni opasnosti koja prijeti cjelokupnom ekosustavu Jadrana? Jesu li glavate želve prve žrtve nezainteresiranosti nadležnih institucija, ali i svih nas koji se još uvijek ponosimo najljepšim morem na svijetu?
Morske kornjače obitavaju oduvijek u šibenskom kanalu i ovo smo ih ljeto nekoliko puta vidjeli u našoj zatonskoj uvali. Divno je znati da je priroda kojom smo okruženi još uvijek zdrava i da je naše more još uvijek puno raznolikih i živopisnih stvorenja.
Glavate želve imaju razloga za veselje jer se ljetos zbog velike ponude nafte na tržištu, a premale potražnje, odustalo od projekta pretvaranja Hrvatske u Norvešku.
Marathon Oil i OMV prestali su tražiti naftu u jadranskom podmorju, a ova vijest skoro nije niti zabilježena. Pompozna gospodarska inicijativa koja je svakodnevno bila u medijima odjednom se rasplinula bez komentara.
Postoje mnogi razlozi pada cijene nafte na svjetskom tržištu, ali to nije tema ovog posta. Konstatirat ću samo da su naftne kompanije zbog smanjenja troškova odustale od ulaganja u nova istraživanja. Potencijalna nalazišta u našem moru postala su odjednom nezanimljiva na radost svih nas koji smo strahovali da ćemo ostati bez lijepog plavog Jadrana.
Ne znam kada sam se više veselila neuspjehu nekog projekta.
Promijenit će se opet jednoga dana situacija na tržištu nafte, a mi ćemo do tada živjeti u nadi da će Hrvatska jednom zaštititi svoju prekrasnu, neprocjenjivu prirodu - floru, faunu, rudna bogatstva.
Do tada, veselit ćemo se neizmjerno svakoj kornjači i dupinu koji izrone iz rajski bistrog hrvatskog plavetnila.



Oznake: Glavata želva

05.11.2015. u 21:16 • 13 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se