Bolji zalet http://blog.dnevnik.hr/boljizalet

četvrtak, 28.05.2015.

Ljubav ipak prolazi kroz želudac

Smijem se jer je tema ovog posta ponovo hrana. Nisam razmišljala o sebi kao o nezasitnoj izjelici, ali pisanje razgolićuje pisca pa tako i ja razotkrivajući se, polako uviđam koliko mi je hrana bitna u životu.
Pitala me neki dan jedna mlada prijateljica čiji se trbuščić već blago zaoblio i pred kojom je skoro vjenčanje: „Postoji li neki recept za sretan i dugovječan zajednički život?“ Veliko veselje i uzbuđenje očito je, potpuno razumljivo, popraćeno strahom od budućnosti i velikih promjena koje joj slijede. Vjerojatno je očekivala da ću reći da je za sretan obiteljski život najvažnija ljubav, poštovanje, kompromis, iskrenost. Ne poričem, sve je to važno, ali nakon godina iskustva, nedavno proslavljenog srebrnog pira i dvoje odrasle djece moj odgovor je: „Za pravu sreću je potreban jedan običan stol i toplo jelo pripremljeno u vlastitoj kuhinji.“ Najveće je bogatstvo, kojeg često nismo niti svjesni, podijeliti s najdražima hranu i dnevne doživljaje. Nije li uobičajeno dječje pitanje “Što imamo danas za ručak?“ najbolji dokaz da je središnji obiteljski događaj dana zajednički obrok? Pročitala sam rezultate neke ankete o dnevnoj prehrani Europljana. Većina ispitanika izjasnila se da bi najradije svaki dan jela sa svojom obitelji. Svi bi oni željeli da se ritualu zajedničkog obroka pridaje više važnosti. Ljudi diljem Europe žale se da ograničenja suvremenog života otežavaju organizaciju zajedničkih ručkova i večera, a njihov se izostanak negativno odražava na obitelj. Roditelji i djeca sve manje razgovaraju, manje se druže i manje dijele svakodnevna iskustva. Gubi se ona divna bliskost i članovi obitelji udaljavaju se jedni od drugih. I zato je moj savjet za dugovječnu ljubav i sretan život vrlo tradicionalan - mirišljava kuhinja i nasmijana domaćica. Većina nas zna koliko je teško uskladiti obitelj i obaveze. Teško je ponekad uopće ostati pri zdravoj pameti, a još teže naći snage za osmijeh i podizanje raspoloženja cijeloj obitelji. No, upravo je u toj vještini ključ uspjeha. Trebali bismo fokus dnevnih događanja usmjeriti na trenutke provedene zajedno. Jasno je da nije jednostavno držati tri kuta doma, a mnoge moje prijateljice drže i sva četiri. Rezultati spomenute ankete kažu da ljudi koji jedu kod kuće osjećaju ljubav i razumijevanje bližnjih, sretniji su i samopouzdaniji. Šest od deset ispitanika smatra da su zajednički obroci najjednostavnija i najučinkovitija društvena poveznica, a to dokazuje da nas razvoj elektroničkih medija, mobilnih uređaja i naša stalna dostupnost ne čine sretnima.
Sjetite se, sve najljepše uspomene iz djetinjstva vezane su uz mirise bakinih i maminih jela. Zato, drage moje, kuhače u ruke i širite sreću! Podijelite zadatke svima u obitelji, neka pomognu u kuhinji. Ljubite se i družite za zajedničkim stolom. Nema veće radosti. Dobar vam tek!


28.05.2015. u 22:13 • 29 KomentaraPrint#^

četvrtak, 21.05.2015.

Njegovo Veličanstvo Kozji Sir

Prije dvadeset i nekoliko godina, na petoj godini Veterinarskog fakulteta polagala sam predmet Higijena i tehnologija hrane. Tada sam naučila da je, s nutritivnog stajališta, mlijeko najkompletnija i najpreciznije izbalansirana prehrambena namirnica na kugli zemaljskoj. Pravo čudo prirode. Kozje mlijeko je znatno probavljivije od kravljeg. Ljudski organizam probavi kravlje mlijeko za pet, a kozje već za dva i pol sata. Kozje mlijeko je vrlo učinkovito u liječenju alergija i pojačava imunološki sustav organizma. Bogato je kalcijem i željezom te je blagotvorno pri obnovi i izgradnji kostiju. Preporuča se i pušačima jer pomaže u obnavljanju plućnih stanica i pri liječenju bronhitisa. Učeći za spomenuti ispit i degustirajući razne mliječne proizvode postala sam prava ljubiteljica kozjih sireva. Iako me život odvukao od veterine, kozji sirevi i ostali fini kozji proizvodi postali su moja strast. Cijeli svoj radni vijek provela sam u marketingu velikih prehrambenih kompanija koje su mi omogućile edukaciju i stjecanje cerifikata za senzorskog analitičara. Učeći od profesionalaca o svojstvima prehrambenih namirnica primjenjivala sam s entuzijazmom stečena znanja na svoj hobi kojim sam zarazila i obitelj. Prepoznatljiv okus kozjeg sira stopljen s kruškama, jabukama, smokvama, različitim džemovima i ostalim probranim delikatesama probudio je u nama hedoniste stalno željne novih i zanimljivih degustacijskih uzbuđenja. Igranje u kuhinji i uživanje u božanskim ukusnim kozjim darovima koji se izvrsno kombiniraju s najrazličitijom hranom i finim vinima prava je gastrozabava kojoj se svi vesele.
U vrijeme kada sam bila studentica kozji sirevi u Hrvatskoj bili su prava rijetkost. Prije dvadesetak godina počelo se u Hrvatskoj ozbiljnije razvijati kozarstvo pa danas na tržištu imamo izvrsne i dostupne hrvatske kozje sireve različitih vrsta i maštovitih okusa. Neki od OPG-ova razvili su već vrlo respektabilnu proizvodnju i ravnopravno konkuriraju kvalitetom Francuzima i Talijanima. Ono što je u Hrvatskoj zasada nerješiv problem odnosi se na neujednačenu ponudu. Potrošači, nažalost, ne mogu kupovati kozje mlijeko i ostale kozje proizvode tijekom cijele godine. Naime, u zimskim mjesecima u Hrvatskoj gotovo je nemoguće nabaviti kozje mlijeko. Uzgajivači se opravdavaju ekonomskim razlozima, a struka ih nije uspjela zainteresirati niti motivirati da preskoče parenje određenog broja koza i tako produže mužnju. No, u državi ne funkcioniraju niti mnogi drugi uočljiviji vitalni segmenti gospodarstva pa se nemamo čemu čuditi. Znam da je u jednom europskom projektu, na čelu s francuskim stručnjacima, s ovom temom, sudjelovao, zajedno sa zagrebačkim Veterinarskim fakultetom, i OPG Moravec čije sjajne sireve izuzetno volim i cijenim. Nadamo se dobrim vijestima.
U Dalmaciji, na otocima i u Zagori, od davnina je poznato ružičasto ljekovito zimsko piće, mješavina crnog vina i kozjeg mlijeka. Ovo čudesno piće dokaz je postojanja zimske laktacije koza od davnina.
U Vrgorcu se ovo piće naziva bikla, a vrgoračka “Biklijada“ u listopadu postala je vrlo hvaljena turistička atrakcija. Morat ću ove godine i ja u Vrgorac. Uživat ću u Tinovoj poeziji i prekrasnim gastronomskim delicijama ovoga kraja. Mi blogeri najviše uživamo u komunikaciji. Nema boljeg medija za komunikaciju od poezije i fine, ukusne hrane koja miluje nepce i raspaljuje maštu. Znate li da je kozji sir, od antičkih vremena, poznat kao najbolji prirodni afrodizijak? Nemojte odoljeti iskušenju i uživajte u svim divnim darovima prirode... ;)


Oznake: Kozji sir s brusnicama

21.05.2015. u 23:02 • 36 KomentaraPrint#^

četvrtak, 14.05.2015.

Bajka o Korejcima

Topli sunčani dani izmamili su Zagrepčane u grad. Ljetne haljinice, sandale, lagana odijela uobičajena su proljetna poslovno opuštena slika Zagreba. Još prije nekoliko godina nismo mogli niti zamisliti u svibnju radnim danom u Ilici kratke hlačice, šarene majice s bretelicama, japanke na nogama. To je bila ljetna odjeća rezervirana isključivo za more. Danas, Zagreb je pun posve ležerno odjevenih turista koji šeću i ragledavaju naš grad s fotoaparatom oko vrata.
U Tomićevoj, kod uspinjače, zamolio me jučer mladi par Korejaca da ih slikam. S veseljem sam to učinila. Usput sam saznala da su oduševljeni Zagrebom i da će svima pričati kako je u Hrvatskoj lijepo. Nije skupo, ljudi su susretljivi. Spremaju se ovaj tjedan i na more. Prvo u Split pa u Dubrovnik. Ako stignu, posjetit će i Plitvice. Prijatelji su im još prošle godine preporučili Hrvatsku. Došli su se sami uvjeriti i uživaju u svakom trenutku.
Smijem se i poslije komentiram s prijateljicom novi turistički fenomen u Hrvatskoj. Goste Korejce poslao nam je sam dragi Bog. Već ste vjerojatno pročitali ili čuli u medijima otkuda Korejci u tolikom broju u našim gradovima. 2012. godine producenti reality showa „The Romantic“ odabrali su Hrvatsku kao ljubavnu destinaciju u kojoj su snimili cijelu sezonu. Romantična potraga grupe mladih Korejaca za ljubavlju na atraktivnim hrvatskim destinacijama postala je izvanredna reklama za hrvatski turizam. Emisije su očito bile izuzetno popularne i gledane jer su isti producenti odlučili još jednu korejsku seriju posvetiti Hrvatskoj. Show „Noonas over Flowers“, u kojoj nekoliko poznatih korejskih glumica putuju Hrvatskom, bila je emitirana od kraja studenoga 2013. do siječnja 2014. godine. Pročitala sam da je ova celebrity serija bila najpopularniji turistički dokumentarac u Koreji u zadnjih nekoliko godina i ključni razlog nevjerojatne popularizacije Hrvatske. Dakle, Hrvatska turistička zajednica nije morala uložiti niti kunu. Korejska televizija odradila je sve marketinške aktivnosti umjesto nas. Turisti su došli sami.
U Zagrebu su nedavno otvoreni korejski restoran (preko puta „Sheratona“) i korejski dućan u Draškovićevoj. U Mesničkoj su korejski hostel otvorili, zajedničkim hrvatsko-korejskim snagama, dva mlada prijatelja poduzetnika. Hostel „Love Croatia“ inspiriran je spomenutim romantičnim reality showom i namijenjen je južnokorejskim turistima. Navodno, hostel je pun, a gosti oduševljeni. Vlasnici planiraju otvoriti nove hostele u Splitu i Dubrovniku. Svaka čast. Moram priznati da sam oduševljena ovom lijepom bajkom o Korejcima koji su se, u potrazi za ljubavlju, zaljubili u Hrvatsku. I još neka mi netko kaže da nemamo više sreće nego pameti...


Oznake: "The Romance" in Croatia

14.05.2015. u 22:54 • 24 KomentaraPrint#^

četvrtak, 07.05.2015.

Mali podsjetnik na pravila lijepog ponašanja

Dragi su mi pristojni ljudi. Volim one koji znaju mirno saslušati sugovornika i koji vam ne upadaju u riječ usred svake izgovorene rečenice. Užitak je sudjelovati u lijepom razgovoru.
Ima malo krivice u našem mediteranskom temperamentu, ali pravi razlozi loše komunikacije su zanemarena pravila lijepog ponašanja i vječna utrka s kazaljkama na satu. Čak i kada nismo u žurbi, zaboravljamo se opustiti i normalno razgovarati. Ne čini li vam se da većina ljudi komunicira natjecateljski? Kao da je zadatak razgovora što prije odgovoriti na sugovornikovu rečenicu, nadmudriti ga i osvojiti nagradu. Ako tijekom razgovora malo razmislimo i ne odgovorimo istoga trena, zar se stvarno trebamo bojati da će druga osoba iskoristiti trenutak i pobijediti nas u komunikaciji? Nije pobjednik najbrži prst u razgovoru. Naprotiv. Uzmemo li malo zraka i odgovorimo li sugovorniku nakon kraćeg razmišljanja, dajemo mu do znanja da nismo reagirali instinktivno i da nam je stalo do zajedničkog razgovora. Promišljen i iskren odgovor odaje naše samopoštovanje, a često potiče i suprotnu stranu na razmišljanje o vlastitom ponašanju. Sve što kažemo sugovorniku i način na koji mu to kažemo utječu na njegov odnos prema nama i na nastavak komunikacije. I verbalne i neverbalne. Trebamo se opustiti i dozvoliti drugoj osobi da završi započetu misao. Pružiti joj priliku da tijekom razgovora u nama prepozna spontanu i zanimljivu osobu. Način na koji govorimo, oblikovanje rečenica i bogatstvo vokabulara stvaraju vrlo jasnu sliku o nama. Iz razgovora, pažljiv sugovornik može zaključiti otkuda potječemo, u kakvoj smo obitelji odgojeni, kakvo obrazovanje i opću kulturu posjedujemo.
Navodno, dovoljno je pet sekundi kod upoznavanja da bi drugi stekli određeni utisak o nama. Na prvi dojam koji ostavljamo utječu najviše naš izgled, pokreti, izraz lica, držanje, ali i ton glasa te prve rečenice koje izgovorimo. Svoju komunikativnost je najbolje odmjereno predstaviti. Kontakt očima i blagi osmijeh najbolji su početak uspješnog razgovora.
Najviše umara i iscrpljuje razgovor s ljudima koji su zbog vlastite nesigurnosti i neznanja agresivni i arogantni te vam ne dozvoljavaju da dođete do riječi. U strahu da ih ne raskrinkate u razgovoru, ovakvi neugodni sugovornici u stanju su vam oduzeti zadnji atom snage. Neki dan jedva sam se suzdržala da jednoj točno ovakvoj antipatičnoj osobi ne saspem u lice sve što mislim o njezinom ponašanju. Procijenila sam ipak da mi je bolje, zbog vlastitog mira, a i zbog brojnog auditorija, zadržati jezik za zubima. Čudim se uvijek iznova kako ovakvi ljudi s lakoćom prolaze kroz život, ali zapravo smo sami krivi jer toleriramo šutke nepristojne ljude oko sebe. Iako bi se pravila lijepog ponašanja trebala usvajati u djetinjstvu i tijekom odrastanja, sigurna sam, nikada nije kasno za promjene. Uvijek se može ispraviti propušteno. Za početak, nepristojnim sugovornicima trebali bismo pokloniti bonton. Mali podsjetnik na pravila lijepog ponašanja dobro bi im došao. Tada bismo možda i od njih čuli divne čarobne riječi hvala, izvoli, molim i oprosti.


Oznake: bonton, lijepo ponašanje

07.05.2015. u 22:41 • 25 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se