Bolji zalet http://blog.dnevnik.hr/boljizalet

četvrtak, 26.02.2015.

Vampiri su svuda oko nas

Ponovo sam ovih dana veselo konstatirala kako sam posve zadovoljna aktualnom zrelom životnom fazom. Konačno sam naučila othrvati se dosadnjakovićima koji zamaraju i perfidno verbalno zlostavljaju sve oko sebe. Shvatila sam da je najvažnije postaviti granice i truditi se očuvati svoj mentalni i emocionalni integritet. Iskustvo zlata vrijedi pa se nakon brojnih proživljenih godinica danas hrabro i samouvjereno ponekad odvažim reći „ne“ neumornim svakodnevnim gnjavatorima. Nagrada za ovakvu odvažnost je miran i uravnotežen život. Vjerujte, vrijedi svakog truda.
Dobro nam je poznat prekrasan osjećaj kada susretnemo dragu osobu koja naše lice pretvori u osmijeh ili, obrnuto, zastrašujući osjećaj kada ugledamo osobu zbog koje bismo najradije neprimjećeni pobjegli na drugu stranu ulice. Nažalost, najčešće ne uspijemo izbjeći neželjeni susret i postajemo žrtve antipatičnih iscrpljivača. Sigurna sam da i vi imate poznanike koji vas iscijede nakon kratkog razgovora, prijatelje davitelje pored kojih u trenu postajete razdražljivi i nervozni. Neminovno se, iz dana u dan, susrećemo s raznim osobnostima, temperamentima i karakterima. Optimistične ljude najčešće krase pozitivne osobine: uravnoteženost, otvorenost, mudrost, nesebičnost, obzirnost, veselje. S njima u društvu osjećamo se ugodno, ispunjeno i vedro. Osobe koje truju svoje životno okruženje uglavnom su egoistične, pohlepne, zavidne i nezadovoljne. One nas iscrpljuju, prazne i oduzimaju nam psihičku energiju i snagu.
Pristojno odgojeni ljudi od ranog djetinjstva uče kako ugodno i ljubazno komunicirati. Tako već u najranijoj dobi, zbog besprijekornog kućnog odgoja, razvijamo predispoziciju da budemo savršen plijen lažnim dobricama i frustriranim bliskim osobama. U literaturi ovakve destruktivne osobe nazivaju emocionalnim ili energetskim vampirima. Vampiri su naizgled bezopasni, ali zamorni ljudi, usisavači energije, koji obitavaju svuda oko nas. Oni su crpitelji tuđih životnih sokova i žive od slabosti pristojnih, ljubaznih osoba.
Dakle, za dug i sretan život trebali bismo osvijestiti posljedice druženja s energetskim vampirima. Dobra vijest je da smo ih prepoznali. Razdražljivost, umor, glavobolja, ljutnja posljedice su razgovora s energetskim vampirima. Najbolje je izbjegavati susrete s tim nametljivcima. Naravno, to je ponekad nemoguće. Najčešće, zbog besmislenog osjećaja krivnje, toleriramo gnjavatore i pristajemo na maltretiranje. Kako bismo se zaštitili, odmah trebamo odrediti koliko dugo ćemo biti dobrovoljno izloženi ispijanju vlastite krvi na slamčicu. Pogledajte na sat. Prema mom iskustvu, pet minuta je dovoljno. Ako razgovarate telefonom, prekinite. Ako ste u gradu ili na poslu, recite da imate dogovor. Vampiri znaju biti jako inteligentni i odlični su manipulatori. Nemojte dozvoliti da vas nadmudre. Pronađite način kako ćete ih se otarasiti i pobjeći u zagrljaj vedroj i pozitivnoj osobi koja će vas oraspoložiti i nasmijati. I još nešto, pripazite, možda ste baš vi strašni energetski vampir. U tom slučaju, strategija je potpuno obrnuta. ;)


Oznake: Energetski vampiri

26.02.2015. u 19:12 • 45 KomentaraPrint#^

četvrtak, 19.02.2015.

Zašto ugibaju glavate želve?

Dok sam bila dijete, ljetni susreti s morskim kornjačama u zatonskim uvalama i šibenskom kanalu nisu bili rijetkost. Nažalost, sve je manje takvih uzbudljivih doživljaja.
Krajem prošle godine na šibenskoj plaži pronađena je uginula odrasla glavata želva. Nekoliko mjeseci prije, beživotni primjerak želve plutao je u blizini po Prukljanskom jezeru. Otkriveno ih je još nekoliko i na Dugom otoku. Ukupno više od trideset mrtvih kornjača na istočnoj obali Jadrana. Što se događa? Zašto ugibaju glavate želve u Jadranskom moru? Ekolozi su zabrinuti i boje se da su im naštetila podmorska istraživanja nafte i plina iako se uginuća službeno ne povezuju s ovim seizmičkim aktivnostima u jadranskom podmorju.
Glavata želva ili Caretta caretta je već odavno na svjetskoj listi ugroženih životinja. Jedini neprijatelji odraslih glavatih želvi su morski psi, ponekad kit-ubojica i čovjek. Na temelju jadranskih nalaza ženki markiranih pri polaganju jaja, znamo da glavate želve u Jadranu potječu uglavnom iz grčkih gnjezdišta u Jonskom moru. Nakon što sezona gniježđenja završi, dio grčke populacije vraća se natrag u Jadran. Sve morske kornjače razmnožavaju se na pješčanim plažama. Pare se u moru, od kraja ožujka do početka lipnja, a jaja polažu tijekom ljeta. Na kopno izlaze samo ženke radi polaganja jaja, a mužjaci, nakon što se izlegu, više nikada ne izlaze na kopno.
Glavate želve često stradavaju u ribarskim stajaćim mrežama. S obzirom da se radi o životinjama koje dišu plućima, kornjače moraju izranjati da bi udahnule zrak. Iako su razmaci između udisaja relativno dugi, kada se pod morem zapletu u mreže, zbog stresa, vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Osim mreža, smrtonosni su i naizgled bezazleni komadi smeća. Posebno su opasne PVC vrećice koje kornjače zamijene s meduzama i progutaju ih. Strogo je zabranjen svaki namjerni izlov glavate želve, uništavanje, uznemiravanje ili trgovina. Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama novčana kazna za ubijanje jedinke vrste Caretta caretta iznosi 40.000 kn.
Što bi se dogodilo kada bismo morske kornjače prepustili izumiranju? Svojim načinom ishrane morske kornjače stvaraju staništa za druge morske organizme te omogućuju prozračivanje i protok hranjivih tvari i energije u hranidbenim mrežama mora. Gniježđenjem omogućuju transport hranjivih tvari iz mora u energetski siromašna staništa pješčanih dina, čime pridonose rastu vegetacije i stabilizaciji dina. Štiteći glavate želve ne štitimo samo njih, već i brojne druge organizme i njihova staništa, pridonoseći tako zaštiti cijelog ekosustava mora. Zdrave populacije morskih kornjača ukazuju da su mora u kojima žive također zdrava.
Hrvatska nema smjernice i pravila za provođenje istraživanja i eksploataciju nafte i plina iz podmorja. Koristimo se saznanjima drugih država. Bez prilagodbe na lokalne uvjete ovakvi su posuđeni materijali neprihvatljivi. S obzirom da su se istraživanja u spomenutoj stranoj dokumentaciji radila uglavnom u sjevernim morima, utjecaj na morske kornjače, kojih je na sjeveru znatno manje, nije poznat.
Jesmo li svjesni opasnosti koja prijeti cjelokupnom ekosustavu Jadrana? Jesu li glavate želve prve žrtve nezainteresiranosti nadležnih institucija, ali i svih nas koji se još uvijek ponosimo najljepšim morem na svijetu?


Oznake: Caretta caretta, podmorska istraživanja nafte i plina

19.02.2015. u 18:31 • 37 KomentaraPrint#^

četvrtak, 12.02.2015.

Počastite se Budwig doručkom

Pokušajte napraviti anketu među ljudima koji vas okružuju. Pitajte ih što najviše žele svojoj obitelji i sebi. Barem sedam, od njih deset, odgovorit će bez razmišljanja: „Zdravlje!“ Odgovor je očekivan i razumljiv.
No, potpuno je nerazumljivo naše ponašanje. Bez obzira imamo li ili nemamo medicinsko obrazovanje, stalno smo izloženi znanstveno potkrijepljenim informacijama o važnosti zdravog načina života. I kako koristimo ta mudra saznanja? Najčešće nikako. Obično se u prvom trenutku istinski zainteresiramo, ali već sutra sve zaboravimo i nastavimo po starom. To je uglavnom naš obrazac ponašanja. Promjene usvajamo tek kad nas strese neka ozbiljna dijagnoza. Jedino strah za vlastiti život natjera nas na korjenite zaokrete i mijenjanje loših navika.
Stoga budimo pametniji i usvojimo nekoliko savjeta o zdravlju. Na početku, pokušajmo promjeniti stav prema životu. Prestanimo biti mrzovoljni, uživajmo u sitnicama i u svakoj situaciji pronađimo nešto pozitivno. Družimo se što više. Brige su podnošljivije kad ih s nekim podijelimo. Izaberimo svaki dan neku aktivnost koja nas opušta. Pokrenimo se, vježbajmo ili barem šećimo po svježem zraku. Bit ćemo u boljoj kondiciji i imat ćemo više energije. Ne trebamo se ničega odricati, ali budimo umjereni. Dodajmo više zelenila u prehranu. Voće i povrće su ključne namirnice za zdrav život. Počnemo li malo više razmišljati o tome što jedemo uskoro će nam pažljivije odabrana hrana predstavljati veći gastronomski užitak.
Literatura koju sam ovih dana pročitala o nevjerojatnoj dugovječnoj dr. Johanni Budwig inspiracija je za moj današnji post. Ova sjajna njemačka znanstvenica nominirana je sedam puta za Nobelovu nagradu. Dr. Budwig je davno znanstveno dokazala štetnost industrijski prerađene hrane i loših životnih navika te je osmislila uljno-proteinsku prehranu nazvanu Budwig protokol. Ne želim ovdje pisati o brojnim pozitivnim učincima ovakvog načina prehrane na razne bolesti. Internet obiluje ovim informacijama na svim svjetskim jezicima. Postoje nebrojeni izvori iz kojih možete saznati sve o Budwig protokolu. Htjela bih samo nagovoriti sve nas da odaberemo najbolje za sebe dok smo zdravi i da djelujemo preventivno. Dr. Budwig je otkrila prirodne načine kako prehranom nadoknaditi deficitarne sastojke koji su potrebni organizmu. Dva neophodna sastojka nalaze se u lanenom ulju i svježem nemasnom siru (kravlji, kozji). Potrebno ih je uzimati zajedno. Budwig protokol, osim prehrane, uključuje i ostale zdrave tjelesne aktivnosti koje su već spomenute.
Laneno ulje možemo kupiti u bilo kojoj prodavaonici zdrave hrane. Svježi sir je još dostupniji. U kombinaciji sa sezonskim voćem, mljevenim lanenim sjemenkama i malo meda dobit ćemo ukusan i zdrav doručak koji bi bilo poželjno uvrstiti u jelovnik.
Sir i laneno ulje najbolje je dobro promiješati štapnim mikserom. Za početak, dovoljna je mala žlica lanenog ulja na 100 g sira (kod liječenja se preporučuju znatno veće količine ulja). Zatim dodajte žličicu svježe mljevenih lanenih sjemenki. Sa smjesom se izvrsno slažu mljeveni orasi, lješnjaci, bademi, voće i povrće, bobice, svježe istisnuti sokovi od voća i povrća. Zbog boljeg okusa umiješajte i čajnu žlicu meda. Banane su također odličan dodatak. Obrok morate pojesti odmah nakon miješanja. Nema čuvanja u hladnjaku. Laneno ulje ima specifičan okus, ali naviknut ćete se.
Uživajte u vlastitom zdravlju! Svi dobro znamo da je puno bolje spriječiti nego liječiti...




Oznake: Budwig prehrana

12.02.2015. u 18:32 • 31 KomentaraPrint#^

četvrtak, 05.02.2015.

Mjesto srca moga

Dani ponekad postanu naporni i dugi, a izazovi života teški i iscrpljujući. Svakodnevnica je često zahtjevna i zamori nam dušu i tijelo. Tada moramo usporiti.
Nekad treba samo odspavati. San je izvrstan lijek i oslobađa od stresa. No, možemo li barem nakratko pobjeći od svega, prekrasno je imati kutak u koji se možemo zavući. Samo naš kutak iz kojeg nepremostive teškoće postaju rješive i lake.
Ako imate maleno mjesto srca svoga, rijedak ste sretnik svjestan svoje sreće. Mjesto moga srca je komadić raja u srednjoj Dalmaciji kojem se uvijek vraćam s najvećom radošću. To je topla uvala moga djetinjstva i uvala moga mira.

Zaton, najdraža uvala

Poznatim mirisima murtele i bora,
Žamorom djece na rivi, kraj mora,
Voćnim okusima ugaslog ljeta,
Poput najjačeg magneta
Vuče nas srce u uvalu našu...

Opet su pale sumorne kiše.
I opet se čini da jesen sve briše.
No, običan stručak suhog ružmarina
Vrati slike ljeta i okus crnog vina.
Zove nas srce u uvalu našu...
(2006.)




Oznake: Zaton kod Šibenika

05.02.2015. u 19:48 • 36 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se