|
Moja "Zamišljena"
Kečo, hvala ti
AUTOPORTRET
Znam kako krhak je život,
nestaje pod prstima
razmrvljen
iako zamišljam da je beskonačan, beskrajan.
Dok misli zaražene tvojim bićem
tonu u ljepljivu krajnost
oblikujući ženu što prkosi valovima
sanjarim,
namještam kormilo i okrećem pramac
prema neznanim obalama,
pletem niti u visokom zamahu
šireći jedra.
U svili mog oka zapleteno vrijeme,
šuti.
U slutnji,
u čežnji
obrisi daljine,
nesagledivost velika kao pukotina
iako bliski smo željama.
U zrcalima vlažnih pločnika
ja nisam nestala;
putujem ka jugu.
by Dream Maker
IZ KOJEG SI TI SVIJETA
...iz kojeg si ti svijeta
iz kojeg cvijeta dolazis
zasto nisi kao i sve druge zene
koje prodju kao sjene
cija se ni imena ne pamte
ciji se dodiri usana zaborave
s prvim jutrom
iz koje si ti ljubavi
iz koje knjige
iz kojeg romana
kad mi tako bez ikakvog plana
bez namjere
srce lomis na dijelove
i noci mi pretvaras u dane
koja si ti zena
kad mi pola zivota u tebe stane
zbog koje zalim
sve ovo sto prebrzo ide
sto su jeseni blize
i sto mi se suze vide prvi puta
jedino si s neba mogla doci
jer druge putove poznam
i na njima sam s drugima bio sam
iz kojeg si svijeta
iz kojeg cvijeta nosis taj miris
da te volim
i nikad ne prebolim...
Ž.Krznarić
*** *** ***
NIKADA VIŠE
nikada vise ne otvaraj vrata
u predvecerja ranih ljubavi
kad nas odjednom prevare sve rijeci
i svi nas pogledi dotaknu
da se vise ne vrate
nikada vise svoje srce ne iznosi na dlanu
tek udji u neke tople sobe
gdje je vrijeme mladosti pogodno
gdje bi se mogli na tren pronaci
u zaboravljenom refrenu pjesme
gdje bi mogli pricati satima
i ne znati da li su nam godine prosle
nemoj vise ljubavi otvarati oci
u predzorje kad utihnu posljednji glasovi
kad se od osame naslonis uspomenom
na prozore pod kisom koja zna i hoce
a mi tek ljubavni i dobro raspolozeni
nismo ni znali da nam je srce u oku raslo
i preraslo sve okvire
ne izgovaraj vise rijeci
koje si u sumraku sobe ucila na pamet
da ih dugo nosis nanizane oko vrata
ne otvaraj vise vrata u rana predvecerja ljubavi
podivljat ce rijeke
zbog usana neljubljenih
necemo se snaci sto nam je bilo davno
jedno vrijeme
necemo vise znati
ni ljubiti kako smo znali
nece vise biti ni takvih poraza
ni takvih pjesama
pa cak ni smrti
ako otvoris vrata istom kretnjom
nekome tko ce doci
Ž.Krznarić
*** *** ***
Ti živiš
gdje zvijezde tkaju put
od srebra.
Nevinošću sja tvoje lice,
dok nedostižan kao sjena
nastavljaš svoj let.
Negdje sakriven tvoj je svijet.
Vječnom ljubavlju dodirni me
i ostani uz mene.
Još neznam dal' si zvijezda ili žena
al samo jedan tren da postojiš
ko' ružičasta morska pjena
na žalu stojim sam.
Galebov glas stope briše val.
Vječnom ljubavlju dodirni me
i ostani uz mene.
Ti si princeza
nekog drugog svijeta
tvoja riječ stvara čuda
budi iskrena uputi mi osmijeh
tek da znam
postojiš nisam sam
negdje izvan planeta.
D.Topić
|
ljubav pisana srcem
28.06.2007., četvrtak
KAO ZNAK, KAO IME...
Poput mjehura od sapunice
rastapa se jednoličnost
pod tvojim dlanovima;
Nedjeljivi,
spojeni u istu misao
žurimo ka zvucima želje
što poput slatkog,
mirisnog nektara
prekriva nas kapljicama vremena
zadržavajući se na trepavicama
sklopljenih vjeđa
kao znak,
kao ime,
kao istina.
U vatri sutona
srcem razigranih oblaka
milujem korake tvojih prstiju,
usnama dotičem
uske uličice i zidove kraj kojih te ljubim,
skrivam u sebi tvoje damare
i otkucaje bila
hineći da ne događa se ništa,
da to samo šume valovi
dok uzima me more
tvojim tijelom.
|
23.06.2007., subota
U LIPNJU ŠESNAESTI
Dan je bio samo dan,
bezimen,
nebrojiv;
poput svega što nas razdvaja što
bezimeno i nevažno je.
Zajedno, do kraja
određujemo zajednički nazivnik
vremenu i želji,
oblikujemo ih lako,
poput glinene ptice u krletci od stakla
u sada po našoj volji,
u mir koji struji žilama
u istinu da jesmo.
Zarivamo prste duboko,
divlje čupamo korov u vrtu trajanja
sadeći na njegovo mjesto
sjeme slobode,
stablo spokoja
pod čijom krošnjom će nam biti odmorište
onda
kada dan budemo zvali samo danom,
i noć kada bude samo noć
koja slijedi dan i danu prethodi;
samo za nas.
|
19.06.2007., utorak
PRIČA IZ TIHOG VLAKA
U vrtlogu boja rastapaju se misli –
odsjaje zvijezda
čarolijom pretvaraš u riječi;
lebde kao aureola čuvara
iznad mene
bliske
treperave
nježne
moje.
Lijepim ih na dlanove,
pravim od njih ukrase
za neposlušni pramen sa čela,
crtam njima mostove,
duge,
kolodvore;
skrivam ih u raširenim zjenama
da ne odskakuću razigranim korakom
vijugavim stazama
popločanim pogledima u daljinu
ka beskraju -
jer tako nestašne,
neukrotive su,
večeras,
za mene
Tvoje riječi, anđele.
|
16.06.2007., subota
UNUTAR MENE
Djevojčici zarobljenoj u meni
govorim
o čudesnosti odrastanja.
Čvrstim glasom, ozbiljnoga lica
zabranjujem joj
igre riječi
i razuzdanost misli.
A ona se smije
smijehom raspuknutih godina,
grli me iskrenošću nevinosti,
razoruža me iskrom u pogledu
i
vrti se u krug
zanesena
zaigrana
sigurna
znajući da želim
zadržati je u sebi.
|
13.06.2007., srijeda
NISKA NEMJERLJIVE VRIJEDNOSTI
Kao svetost brojanice
umiruju me
crni kamenčići srca
nanizani oko moje ruke;
dotičem ih vrhovima prstiju
lagano
da ne probudim usnule tragove
tvojih ruku
na njima
ovaj za naše jutro...
jedan za tvoje postojanje...
onaj maleni za ljubav...
|
10.06.2007., nedjelja
TAMO GDJE JESAM
kao san o snu
dopiru do mene zvuci
kojima srce udara ritam trajanja
probuđeno tvojim dodirom;
zaustavljam dah,
udišem
u sjećanju oživljeni
miris tvoje kože,
zvonki smijeh
ucrtan sudbinom
na dlanove
ispijam kao eliksir života;
zagrlivši misao o tebi
ostajem
i
trajem
u nama.
Za moju prijateljicu Riječi tišine
Draga moja prijateljice,
u ovom svijetu gdje ljudi na čudne načine pronalaze ljude
sebi bliske, one koje osjete mišlju i srcem, ja sam odavno
pronašla tebe.
Razumijem razloge tvog odlaska, mada iskreno žalim što
je do toga moralo doći.
Ti i ja sada se ne opraštamo, ja se opraštam od jednog,
meni dragog dijela tebe.
Onoga dijela koji mi je vrlo često davao snagu i volju da
ustrajem i kada je bilo teško, kada sam željela odustati.
Nedostajati će mi taj dio tebe, no na sreću dopustile smo
sebi da pronađemo i neke druge puteve da zadržimo one
niti koje su nas povezale.
Žao mi je što su riječi tišine uistinu postale tišina, što si
prestala sanjati bajkovite snove.
Do nekog drugačijeg susreta, do nekog novog mjesta na
kojemu ćemo se naći...
Grlim te.
Tvoja Dream.
UPDATE DRUGI ;D
Usput, blog mi opet ima čudesne moći
Ovoga puta komentari se sami od sebe, ničim izazvani,
pretvaraju u debela i tamna slova
I linkovi u boxu su se sami "boldali"
Pa nije to niti tako loše, zar ne.
Pozdrav onome ili onoj koja voli igrice na blogu i s blogom drugih ljudi.
I cmoka, naravski
Ah baš sam čudna, opet me niste uspjeli naljutiti
|
08.06.2007., petak
BEZIMENA
kao otok
utopljen u sivilu nepregledne tišine
niti misao, niti riječ
ne osjećam, ne čujem
zatvorena
u
vrletnim hridinama
samoće
stanujem
sanjam
ili ne vidim jer oči su naviknute na tamu
UPDATE:
Štafete nikako da prestanu kružiti, uvijek neka nova u điru.
Dobro, kad god ste to od mene tražili odazvala sam se, pa tako niti
ovoga puta neću napraviti iznimku.
Za ovo zahvalite mojoj vodenjakuši, mom lirskom subjektu, djevojci
koja prkosi svojim godinama pišući prekrasne, pametne postove
Vražici s licem anđela ;)))
Pa da počnem ;)))
Opisati se u 5 točaka:
1.mlada
2.visoka
3.vitka
4.plavokosa
5.lažljivica ;))))) (sve gore sam krivo napisala)
Napisati 5 rečenica o sebi
1. Iskreno vjerujem u to da je prijateljstvo osnov na kojemu se gradi i
bazira svaka vrst ljubavi, pa čak i ona između muškarca i žene koji su
par, dapače ona osobito (dokazano u stvarnosti ;D)
Jedino kao prijatelj upoznati ćeš i najtajnije dijelove bića onoga
s kojim dijeliš život, između prijatelja nema tajni, nema ustručavanja,
nema laži.
2. Naše postojanje sastoji se od raznolikosti, one ga čine kvalitetnim i
vrijednim, stoga smatram i tako činim, da ljude koji su „drugačiji“ od
nas trebamo pokušati razumjeti i prihvatiti sa svim njihovim vrlinama i manama.
3. Lijepo je voljeti i cijeniti sebe, ali isključivo i pretenciozno živjeti
gazeći neštedimice sve ispred i oko sebe samo da bismo nahranili svoj
Ego smatram najnegativnijom ljudskom osobinom.
4. Uvijek jesam i uvijek ću stavljati duhovno ispred materijalnoga.
5. Tvrdim da istina je uvijek lijepa, čak i onda kada nam se tako ne čini.
Uvijek ću s većom ljubavlju prigrliti jednostavnu istinu ma kako ona
grubo zvučala, nego laž umotanu u prekrasne šarene omote, nasmješenu
i naizgled prekrasnu.
6. Malo mi je 5 točaka jer ovo ne želim propustiti reći ;)
Ljubav, prava, iskrena, istinska ne traži promijene i ustupke, ona
prihvaća osobu onakvu kakva jeste upravo zbog toga što jeste i
takvu je želi uz sebe.
Tražiti od nekoga da se promijeni zbog vas znači ne voljeti tu osobu
nego pored sebe željeti nekoga sasvim drugoga.
Kada voliš nekoga onakvog kakav jeste, zbog svega što on jeste, tek
tada možeš reći da uistinu znaš što je ljubav.
7. Obećavam da ću još samo ovu točku dodati ;P
Iznad svega cijenim i poštujem slobodu, slobodu mišljenja, slobodu
govora, slobodu djelovanja - koliko je želim za sebe isto toliko sam je
spremna dati i drugome.
(opet dokazano na primjeru iz stvarnoga života ;P )
Ili-ili=)
Ljeto ili zima---- Može kasno proljeće ili rana jesen?!?
Toplo ili hladno---- Umjereno 25˙C- Carribean dream ;D
Crno ili Rozo---- Ovo je lako - CRNO
Narodnjaci ili metal----Ovo još lakše – Stari dobri rock&roll – ma metal
ako moram birati između ponuđenih opcija
Motor ili Auto---- Bicikl ;P (sorry ja uvijek imam svoju opciju, a šta da
radim) ok, ok - auto
Pitanja i odgovori
1. Kako bi opisala svoj savršeni dan?
Princ na bilome tovaru i ja – bilo di, bilo kada, bilo kako ;P
2. Što vas na ljudima prvo privuče?
Jednostavnost i pozitivnost pri komunikaciji. (a s nogu me obara onaj
koji me pri prvom susretu poljubi onako lipo, pravo kako samo on zna
;* - jubac srićici )
3. Koje vas stvari kod ljudi živciraju ili smetaju?
Laž definitvno ne volim, mrzim neodgovornost a smetaju me prljavi
nokti i smrad ispod pazuha.
( istina ponekad mi kriteriji vrtoglavo padaju, no ljudi smo pa ... ;)))
4. Da morate birati, biste li izabrali ulogu čovjeka koji ima novac i karijeru a
nema voljenu osobu kraj sebe ili čovjeka koji nema novac a ima pokraj sebe voljenu
osobu....?
Materijalno sam siromašna i tako i tako, na to sam naviknuta, no
bez njega ne mogu zamisliti niti jedan dan, biti bez njega značilo bi
siromaštvo gore i nepodnošljivije od materijalnog – dovoljno jasno i konkretno,
nadam se.
Eto, Vražice s licem anđela, poslušno sam odradila ono što si od mene tražila.
Nadam se da ste me malčice bolje upoznali sada.
Jeste li, ha ;D
Naravno da jeste, bila sam iskrena, jako iskrena (osim u prvih 5 točaka
- baš svih 5 sam napisala suprotno istini, morala sam, bilo je jače od
mene - te stoga nisam kriva i cijenjenu porotu molim za oprost.
Pliz, pliz, pliz ;)))
Uzmite ili ostavite – tko god želi, samo naprijed.
Jubac van ostavja vaša Dream :*
|
06.06.2007., srijeda
ISTINA O ISTINI
Nimalo laka, ni prozirna – ona je crna i gusta kao crnilo sipe.
Čudesno najzahtijevnija, najpoželjnija od svih vrlina ona može
biti čak i porok kada je poročan čovjek uzme za ortaka.
Rijetka sestra snovima, najrjeđa ali i najseksipilnija ljubavnica
razuma – istina.
Misao prva
Dodirom blagosti glasa
uklanjaš mi boru zabrinutosti s čela;
jedini ti razumiješ
mišlju
govor nemušti
ptice zatočene u grudima;
i kada šutim
znaš
da ljubim te životom svojim.
Misao druga
Kako zauzdati mjesečevu raskoš i zvijezdama nametnuti nespokoje
dok gledaš me očima djetinje nevino istinitim?
U tebi snivaju sve moje želje smjerno sakupljene u rukovet potočnica;
mame nas ljepotom razigranih latica, pozivaju da zakoračimo hrabro u
opojni mir mirisnog jutra s one strane prozora kroz koji udišemo nebo.
Misao treća
Uredno pospremljena kao na polici sa dragocjenostima mirujem u tebi
i svijetlim.
Noć ne postoji kao tama u svijetu koji se našim zove.
Dodirujem ti lice mišlju da izvor si i tijek života.
Misao četvrta
U iskricu topline jedinstveno naše pretvara se teret prošlosti koji nosimo
na leđima.
I ti i ja znamo što znači voljeti kada je osjećati nesputano lako, sasvim
jednostavno obično.
Na početku i na kraju sna o slobodi, ljubav je istina u koju odijevam
pripadanje dok zatvaram iza sebe vrata svijeta koji postoji samo za nas.
Jedina istina
I sitna si svjetlucava toplina u zrncima pijeska što koracima mi smetaju
da napuste stvarnost, i iskričava si pjena u kapljicama vala što zaustavlja
me zvukom.
Osjetim ti prisustvo i kada udišem zrak težak od mirisa mora i soli.
Ne napuštaš me nikada; ni kada iznad vrhova bijelih planina stješnjeni
spavaju oblaci što donose oluju.
Smještam te u svaku stanicu bića, živim onim što jesam, time što postojiš
trajem.
|
03.06.2007., nedjelja
NAGOVJEŠTAJI NUTRINE
Riječi
koje klize ispod mojih prstiju,
istrgnute iz zagrljaja prošlosti
pristaju mojim snovima.
Riječi
koje nastaju u vrtlogu spoznaje
da osamljenost je družica želje
pristaju mojim noćima.
Riječi
koje zažubore potocima strasti
u srcu koje više nije beskućnik
pristaju mojim jutrima.
Riječi
koje zaiskre snagom vjerovanja
da u meni jesi od mene nedjeljiv
pristaju mojoj ljubavi.
|
01.06.2007., petak
LJUBAV
Ispod njezinog plašta od baršuna i snova
uvijek su prebivali sanjari;
po ulicama osvijetljenim
svjetlima obećanja
koračali ispunjeni nadom,
sanjali otvorenih očiju.
Hraneći svoj duh
čežnjama
pokrivali dlanovima oči,
igrali se skrivača sa njezinom sjenkom,
družbenicom joj Tugom.
|
|
|