neverinov blogneverinov blog

Radionica suhozida Modrave, uvala Kalebić






I tako su članovi udruge Dragodid ovog vikenda (18-19.01) pozvani u goste na volontersku akciju udruge Modrave Murter- Betina. Isto tako treba spomenuti da su sudjelovali i članovi udruge Argonauta.




Akcija se sastojila od podizanja dvaju polukružna suhozida unutar trokuta između magistrale i obalne ceste i dovršenja krune zida uz magistralu koji je bio predmet akcije prijašnjeg tjedna. Dva suhozida čine polukružnu rampu koja vodi na plato na kojem je posađena stabiljka masline.



Uzgred rečeno, uvala Kalebić se nalazi na pasu između Vranskog jezera i mora. Sa G.Eartha se može primjetiti Meja, povijesna međa između Zadarske i Šibenske županije (maslinici Modrave desno). Ovdje granica između stočarskog i poljodjelskog krajolika nije prirodna, nego administrativna, pa danas pomalo nestaje izgradnjom maslinika sa zadarske strane (Gradimo u Kamenu, str. 26).




Stigosmo navečer u Betinu gdje nas je do apartmana provela Marina Skračić. Kao što vidite odmah smo se uhvatili posla.




Dolazak škvadre ujutro i upoznavanje s lokalitetom.




Na početku je sve jedna neuredna kamenjara koja se treba očistiti u krugu od jednog metra od željenog ruba rampe, do razine ceste.



Očistiti znači maknuti svo kamenje i formirati nešto što izgleda poput rova.







Dovršavanje krune zida sa pravokutnim pločama koje se imaju pronaći svud uokolo.



U samoj uvali (gdje se nalazi i vrulja) se našao par labuda kojima smo poslje ručka bacili nešto kruha u zamjenu za fotografiranje. Prema jugu možemo vidjeti i samu Betinu sa divnom renesansnom crkvom Sv.Franje i zvonikom, te baroknim savršetkom.










Kad god ih vidim pomislim na ono nešto više i veće od svakog od nas koje je omogućilo takvu divotu od bića. Kako goda se zvalo Bog, Priroda ili Svemir.



Orkansko jugo u Tisnom. Bilo je zanimljivo gledati kako oko 25 osoba oboružano dobrom voljom gradi iz ničega nešto, a vozači s magistrale prate pogledom i misle "ovima fali kakva vida u glavi".




Ovu pasinu tipično dalmatinski ne tangira ništa. Pa ni auti koji imaju proći.




Pirovac koji me podsjeća na jedan predmet koji se tamo proizvodi.



Nešto što sam poklonio nekome tko mi je bio jako važan.




Park Prirode Vransko jezero. Krško polje potpljeno vodom, dobiva vodu iz nekoliko izvora i potoka Skorobića. Otječe umjetnim kanalom kojeg je dala prokopati zadarska plemićka obitelj Borelli.



Te nedjelje je bila magla i nije se mogao vidjeti drugi kraj. Uzgred rečeno, to je jezero najveće u nas.



Maslinici kod Prosike.




Lijepo je vidjeti rezultate nakon samo nekoliko sati i ljude, svih dobi kako pridonose. Zajedno se učimo da možemo svašta.



Ako koga zanima, radionica će se održati i sljedećeg vikenda (25-26.01).


ps. valjda ne treba spominjati da se predani rad i hedonizam svakako isplate.


Post info
20.01.2014. (22:07)
44 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

<< Arhiva >>