neverinov blogneverinov blog

Oporovina



Photobucket

Google Earth je sve bolji i bolji. Totalno sam fasciniran do koje preciznosti prikazuje morfologiju terena tako da bilo kome može biti jasno zašto se neko naselje ili nekropola razvila upravo na određenoj točki.


Photobucket

Arheološka nalazišta na tlu današnje Liburnije (nekadašnja Liburnija se protezala od rijeke Raše do Krke, ova današnja je od Raše do Rječine), one na jugu, kod Brseča nadam se da će se stvoriti uvjeti da budu istraživanja i da budem dio toga. Uh ta mi želja grije srce.


Photobucket

Rekognosciranje je jedno od najuzbudljivijih stvari u arheologiji, barem meni. Umjesto da tražiš što se nalazi još i još ispod zemlje, istražuješ horizontalno ako postoje kakve ruine na površini, dovoljni su i ostaci keramike. Ovdje smo trebali ustanoviti što se nalazi na budućoj putanji žičare iz Medveje za Vojak na Učki.

Pogled na hotel Draga di Laurana, u kojoj je klatio i Franjo Josip I., iz kanjona. Sama trasa je kontroverzna jer su mnoge lokalne udruge kao i obični ljudi protiv bilo kakavog urušavanja ljepote ovog kanjona sa žičarom.


Photobucket

Na sjevernoj padini kanjona se nalaze stepenaste suhozidne terase koje su nekad prije bile pod kolturom. Šteta što uvozimo toliko hrane a infrastruktura je tu..


Photobucket

Kuzma poznaje svaki kutak od Pule do granice sa Slovenijom. Ako planirate vrludati po tim nenapućenim prostorima ne idite bez ovog šerpe.


Photobucket

Svugdje oko nas podsjetnici na ljudsko djelovanje sa prirodom.



Photobucket

Sjeverna stijenka kanjona Lovranske Drage. Uviježbano oko će iz prve vidjeti Oporovinu ili Poduporicu (u daljnjem tekstu Oporovina), najveća pećina u ovom kraju.


Photobucket

Dugačka 91 m, s prostranim predprostorom širokim 15 i visokim 13 m, okrenutim prema jugozapadu. Nakon prostranog predvorja pećina se širi u dva smjera.


Photobucket

Lijevo tvori pukotinski hodnik od dužine 20-ak metara, koji završava malom prostorijom. Desno je glavna pećinska prostorija, dužine 63 m, najveće širine 10 m i najveće visine od 9 m.



Photobucket

Između dva rata u oba je hodnika sondirao Belario de Lengyel, no riječ je o amaterskom istraživanju bez dovoljno popratnih informacija o okolnostima nalaza. Nakon 1954. pećinu je kraće vrijeme istraživao i akademik Mirko Malez.


Photobucket

Ovdje smo se već popeli na lijevoj, odnosno sjevernoj stijenki kanjona. Sunce nam ide u prilog za fotografiranje okoline.


Photobucket

Vrtaške peći je niz polupećina (radume riječ pripećak), na južnoj odnosno desnoj stijenci kanjona, pronađeni materijal datira već iz kasnog brončanog doba (1200-1000 pr.Kr.) i kasne antike od 400 do 600. godine. Ljudi su se sakrivali pred najezdom barbara među kojima smo i mi Slaveni. Možete misliti kakav vas očaj treba natjerati da tražite spas u pećinama. Na sličnim mjestima su se sakrivali i partizani. Bilo je i eremita.



Photobucket

Pogled prema Medveji.

Photobucket



Photobucket

Sve smo bliže Oporovini.


Photobucket

Duboka uska pećina na koju smo naišli i koja skzo na dnu ima visoku prostoriju ali je opasno provlačiti se bez opreme u nju. Voda je s vremenom učinila od našeg krša labirinte i preporuča se ne otići pripremljeni na takva mjesta jer se možda nećete znati vratiti Zato, oprez.


Photobucket

Ja sam tu ogrebao display od gps-a.


Photobucket

Pećina je organizirana na dva uska nivoa.



Photobucket

Otvor preko kojeg se može doći u najdublju visoku prostoriju, vidi se korijenje gornjih stabala.



Photobucket

Ovdje ne izgleda ali zaista je prostrana komora unutra.


Photobucket

Lovranska Draga. Primjećujete suhozidne terase organizirane da bi zadržale vrijednu zemlju? Nekada davno je većina Učke je bila tog izgleda, mora da je bio krajobraz vrijedan divljenja. Postoji konvencija europske unije (firentinska karta) koja štiti krajobraze u kojima je vidljiva kombinacija ljudskog zahvata i prirode. Nadam se da ćemo jednog dana pribjeći korištenju tih terasa i zaštititi ih kao tipični izgled našeg podneblja.

Photobucket

Vojak, tamo u daljini (1401 m). Fala Gogoo:)



Photobucket

Tramuntana (sjeverni Cres, zove se tako iz angulacije građana grada Cresa) i njezin najveći vrh Gorice.


Photobucket

Perun nas prati iza brda. Ova su mjesta impregnirana slavenskom mitologijom.


Photobucket



Photobucket

Sa Šipičinog vrha, pogled prema Lovranskoj Dragi.


Photobucket

Možda sam subjektivan ali ovaj kraj ne može a da ti se ne usječe duboko pod kožu.


Photobucket

Od 114 vrsta ptica koje se smatraju ugroženima na europskoj (kontinentalnoj) razini, iz Primorsko-goranske županije dolazi njih 83 (73%), od kojih je najugroženiji upravo bjeloglavi sup (Gyps fulvus). Na prostoru čitave županije je 4 ornitološka rezervata: dva na sjevernom Cresu (Kruna i Podokladi), jedan na Krku (Kutrep, iznad Male Luke) i čitav otok Prvić. Ako budem imao vremena tijekom maslinarenja na Cresu, i force, sjurit ću se da ih vidim.

Photobucket

Spuštanje do Oporovine je opasno da opasnije ne može biti (laiku poput mene), jedan krivi korak i eto vas u provaliji. Dobro da ima granja za kojeg se uhvatiti, uvijek paziti da nije neko suho.


Photobucket

Pošto je pećina imala i drvenu konstrukciju sa gredama u pretpećinskom prostoru onda sumnjam da su to furali na ramenu sa sobom. Mora da su se poslužili nekom dizalicom sa koloturima da bi spustili sav taj težak materijal. U pećini do Oporovine je bila zazidana čak i šterna ali se nisam usudio pentrati do tamo.


Photobucket

Kako li je samo bilo tim ljudima ostaviti sve što su imali tamo dolje na obali i ponijeti najnužnije i ostaviti nekadašni način života da bi spasili živu glavu.


Photobucket


Photobucket

Spust prema pećini.


Photobucket

Nije jednostavno doći.


Photobucket

Pretprostorija. Na 325 m nadmorske visine smo.



Photobucket

Primjetiti rupe u stijeni koje su napravljene za postavljanje greda i drvene konstrukcije koja je nekada zatvarala pećinu.


Photobucket


Photobucket

Peć je dobila ime po ovom "stupu" u sredini.


Photobucket

Sonda iskopana krajem osamdesetih pod vodtvom arheologa Ranka Starca. Stanovnici Oporovine su najvjerovatnije boravili u ponekim od mnogobrojnih polupećinskih prostora u najbližoj okolici u prostranom predvodju pećine. Međutim, u protekla četiri tisućljeća sav je kulturni talog na poluotvorenim staništima ispran.


Photobucket


Photobucket

Unutrašnjost pećine se koristila tek povremeno, i to uglavnom za odlaganje istrošenog ili razbijenog posuđa, alata i ostataka hrane. prema pronađenim razbijenim i često vatrom opaljenim kostima znamo da su se pripadnici te ljudske skupine hranili najčešće ulovljenom divljači - jelenima i srnama. Vrlo je mali postotak domaćih životinja i to koza i ovaca.

Glavnina prehrane bile su morske školje i puževi (dagnje, kamenice, priljepci, ogrci, itd). To nam kazuje o siromaštviu i izoliranosti te populacije. U prapovijesne vremena su se nastanile dvije skupine koju prepoznajemo po tzv. metličastoj keramici a druga kod nakovanske kulture po zdjelama i terinama ukrašenim žljebljenjem i kaneliranjem. Stanovnike Oporovine je vjerojatno asimilirala populacija indoeuropskog podrijetla, stočari koji su se spustili iz predalpskog prostora između 2000. i 1800. godine, poznati kao ljubljanska kultura. Naselili su čitavi sjeverni Jadran.

Dva stoljeća poslije nastaje gradinska kultura i nova staništa su na uzvisini i opasani jednim ili više vjenaca bedema. To je druga tema koja zaslužuje da se prezentira samostalno.


Photobucket

Romanizirano stanovništvo ili Grci, kako su ih nazivali Slaveni, su bili kršćani koji su prizbavali vrhnovnog crkvenog poglavara u Carigradu. Oni su i pokapali svoje pripadnike unutra.

Photobucket

Keramika je slična onoj pronađenoj ovog rujna u kasnoantičkoj utvrdi u Novom Vinodolskom

Ono što je iritantno je vidjeti kako se ljudi imaju potrebu nagrditi stijenke sa svojim potpisima. Još gore je kada se uzimaju predmeti koji drugima znače izgubljene informacije jer se gubi kontekat u kojem su nađeni. Ovim putem apeliram da se ne diraju pronalaci. Zar nije dovoljno fotografirati kao uspomenu?


Photobucket

Iz unutrašnjosti manje komore.


Sutra slavim 29 sa bivšim cimerima s fakulteta u Italiji. Nadam se da će vam se ova reportaža svidjeti, da ćete ju naći zanimljivom jer ovo je moj dar vama za moj rojstni dan. Stručni podaci o Oporovini su preuzeti iz članka u Liburnijskim temama 8 iz 1994, Rezultati najnovijih arheoloških istraživanja objavljenih na području Lovranštine, Mošćeništine i Brseštine Ranka Starca.




ova truba baca u trans


Post info
30.11.2012. (15:15)
27 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se