subota, 15.12.2007.

Sanjah jedne noći

Sanjah jedne noći, kako šetam morskom obalom moj Gospodin Bog i ja. Pred mojim očima pojavi se brzinom svjetla moj život. Za svaki trenutak mog života, kako mi se činilo, otkrih tragove stopala u pijesku. Jedan par tragova pripadaše meni, drugi mom Gospodinu. Kad je i posljednja slika pred mojim očima preletjela, osvrnuh se natrag i vidjeh kako je u pijesku često ostajao samo jedan par tragova, a drugi je iščeznuo. Ti tragovi označavahu najteže trenutke mog života.
To me zbunilo. Okrenuh se Gospodinu i upitah Ga: "Kad sam ti predao sve što imam, da te mogu slijediti, tada si mi rekao da ćeš uvijek biti uza me. A sad vidim da najdublje krize mog života prati samo jedan par tragova u pijesku. Zašto si me ostavio upravo tada, kada sam Te, sav očajan, najviše trebao?"

Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

Gospodin me uze za ruku i reče: "Drago dijete, nikad te nisam ostavio samog, a pogotovo ne u trenucima tvojih patnji i boli. Tamo gdje vidiš samo jedan par tragova u pijesku, tamo sam te na rukama svojim nosio."


Vrlo draga i vrlo stara priča.
Mnogima već poznata.
Htjedoh je danas podijeliti s vama.
16:13 | Komentari (21) | Print | ^ |

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.