biljoteka

nedjelja, 23.11.2008.

TRINA I KUČINA


Ekonomska kriza, recesija, nešto fiskalno ili fisklano nam je za petama i nekako nas mediji stalno s tim prepadaju. Nestašica, nemanje, neimanje, nejmanje, Nemanje, neviše, nedobro su riječi zbog kojih narod treba s optimizmom gledati u svijetlu budućnost jer s neki G osmaci, MMF-i, MMS-i, PMS-i i ostali vode računa o tome kako to spriječiti u ime nas, običnog naroda i sirotinje koji smo zaostali. I u to se kao ne razumijemo. Jer smo trine i kučine.
Ono u šta se mi razumijemo da se bogati dio planete silno sekira što mu bogaćenje papirologijom ne ide od ruke, a zna da pošteni proizvodni i radni posao ne može dostići potrošačku korpu. Tako se ljudi dočepali papira s puno nula i igraju se proizvodnje magle što se lijepo zove bankarstvo, monetarni fond, investicija, dionica, kreditiranje, berza i tako to, a nama ostaje srp i čekić, trine i kučine.
Poznate riječi vrlo malo korištene u medijima, ali za divno čudo svi ih razumijemo. Ono što ne razumijem je jedna novinarska anketa usmjerena ka puku običnom s upitom šta kao taj puk obični misli o krizi!?!!
Pa da odgovorim: Ja o krizi mislim sve najbolje. U bankama imam takvu crkavicu da me ni najmanje ne brine ako propadnu, nemam ništa ni u madracu da se sekiram šta ako moj madrac devalvira, nikad ne kupujem ni novi ni skupi auto, uvijek najjeftiniji - polovni koji uskoro postane četvrtinski, pa me nije ni briga ako auto industrije propadnu jer moj tip vozila će postojati sljedećih 50 godina. Ako propadnu modne kuće, uvijek će biti blaženih kineza, ako propadnu farmaceutske kuće neće ljekovito bilje što mi ide u prilog. Malo me brine što Paris Hilton neće imati za nove tange, i što predsjednik neće za Božić dobiti najnoviji Rolex, ali to je sve.
A to što će puno radnika ostati bez posla me posebno raduje jer su dozvolili da se namnoži sva gorespomenuta terminologija, pa time i papirologija, maglologija i ostala ija, ija-o. Tek kad dostignu kritičnu masu možemo se nadati da se uruši sve kao Rimsko carstvo.
Al, ako je pitcu odgovor suviše dug da ga skratim: Ma kakva kriza, zdravlje je najpreče. Sve ostalo su trine i kučine.
Jest da su ljekarne sve praznije ili nježnije rečeno nepopunjenije lijekovima. Jest da ste vi lopov kad uzmete žvaku a da ne platite, ali kad vam država odbije za zdravstveno pa ne plati za lijekove koje ste vi već platili državi onda se to zove fisklano.
Zato možemo u ljekarnama uskoro očekivati umjesto šarenih kutijica stare dobre trine bez kučine. Pa možda budemo čak i zdraviji. Ne postoji uzalud ona narodna da nije svako zlo za zlo.
Trine su doduše jedan vrlo nezgodan artikal budućnosti jer se pakira u vreće. Niti mu je porijeklo dobro, a i ružno se, brate, zove.
Photobucket
Trine su porijeklom otpadak od sijena koji se protresanjem sijena skupi na najčešće prljavom dnu sjenjaka. Za razliku od ostalih naroda južnoslavenski su baš izabrali ovaj naziv, ali suptilniji narodi ga zovu Grasbluten (njemački s dvije piknje iznad u) ili Hay Flowers (engleski) pa otuda i latinski naziv Graminis flores što znači cvijeće trava. I parfumerijska industrija je izabrala topliji naziv pa miris iz ovih trava nazvala Pokošeno sijeno. Miris je svojevremeno bio izuzetno popularan među sad već starijim gospođama.
Takav miris ćete doživjeti ako u loncu od 2-3 litre kipuće vode ubacite 2-3 šake trina, procijedite u kadu punu vode i banjate se. Ako se ne volite kupati, a bole vas noge uvalite noge u lavor s trinama. I uživate.
Sastav trina je različit od livade do livade, ali je uvijek zdrav. Uglavnom sadrži tanine, flavonide, kumarinske i druge glikozide, malo eteričnog ulja i alkaloida, te provitamin A (karotin), vitamin D, te fitoncide i mineralne soli u različitim količinama. Nevjerovatno!
Photobucket
Njemački župnik Sebastian Kneipp (1821 – 1897.) vema je volio trine kao sredstvo liječenja, a tek u novije vrijeme se znanstvena medicina vratila izučavanju trina i zaključila da ublažavaju bolove, smiruju nervnu napetost, oslobađaju od grčeva, poboljšavaju optok krvi, bolju izmjenu materija u tkivima, a time i elastičnost tkiva.
Zato je dobra kod reumatizma, gihta, lumbaga, promrzlina, otoka, neurastenija, bolova u mjehuru i bubrezima, bolova maternice, kod kožnih osipa, proširenih vena, celulitisa, lomova kostiju i protiv praznog novčanika.
Ukoliko upotrijebite trinu umjesto lijekova kojih nema, biće i za božićnicu.

23.11.2008. u 11:16 • 7 KomentaraPrint#

petak, 07.11.2008.

PLESALA JE JEDNO STOLJEĆE


Photobucket
Ovako je izgledao kamenjar na Hvaru u kojem su propale loze, a sadila se lavanda, levanda, despik, despij prema latinskom nazivu Lavandula spica L., a tarma (prema talijanskom moljac), zamojtra i motar (vjerovatno po latinskom morsus = grizenje, pa otud grizlica – moljac) ili prema die Motte (njemački), a i špičinada na Krku kako piše u jednoj staroj ljekaruši iz 16. stoljeća.
Spominjanje u ljekaruši je potvrda da je lavanda uzgajana biljka, a negdje i obavezna kod kulta sv. Antuna pa se često gajila uz cenobije isposnika i nastambe pustinjaka. Takvu isposničku je Visiani našao opet pod Marjanom 1847. kad je Split imao stvarne umjesto turističkih svetaca.
No prvi put iz privredne pobude gospodin Adamović, brižni službenik Ministarstva poljoprivrede u Beču, brižnog Austrougarskog cara Franje Josipa, od 1909. radi studije o bilju koje daje eterična ulja za potrebe carevine, pa već 1910. godine prvi hektar lavande sadi dr. J. Giaconi na Visu.
Drugi put, 20 godina iza toga, kao posljedica istrajnog djelovanja dr. Bradanovića i ing. Tabaina, u osiromašenom Velom Grablju na Hvaru jedan čovjek prihvaća izazov.
To je Bartul Tomičić, zvani barba Berte, koji 1930. godine rasađuje svoj od davnina postojeći grm lavande (odnosno hibrida poznatog kao lavandin) iz svojega vrta, te sadi jednu „motiku“ lavande što bi bilo današnjih 436 kvadrata kamenjara. Barba Berte je u početku služio za podsmijeh selu jer se bavi uzgojem cvitja i divje trave jer mu je sunce spalilo pamet, pa je krišom išao u polje brinuti se o lavandi. Svake godine je kosio i spremao cvijet, a kad se nakupilo, destilirao ga i dobio 2-3 kg ulja koje je prodao za 300 dinara po kilogramu! Više nikome nije bilo smiješno, nego se dadoše na posao ne samo mještani Velog Grablja nego cijeloga Hvara tako da je 1947 godine pod lavandom bilo 31 hektar kamenjara. Kad je umro pisalo je
Photobucket
Iza njega su ostali hektari oplemenjenog kamenjara. U vrijeme njegove smrti oko 800 hektara s godišnjom proizvodnjom od oko 60.000 kg eteričnog ulja lavande. Da ne govorimo o drastičnom smanjenju populacije komaraca.
Photobucket
Lavanda je postala busines, koji je 1959. godine slikan u crnobijeloj tehnici jer šarene tehnike nije bilo.
Lavanda ne postoji samo da tjera moljce. I komarce. Lavanda, čiji je osnovni sastojak eterično ulje, je antiseptik i baktericid pa se koristi za dezinfekciju prostora u kojim borave bolesnici, a posebno oni plućni, jer ulje lavande djeluje posebno na plućne infekcije. Olakšava život i astmatičarima i fibroznim plućima jer onako kako oplemenjuje kamen, oplemenjuje i pluća. Za divno čudo ulje ima i antialergijsko djelovanje pa se koristi za olakšavanje života alergičarima iako znam i jednu osobu alergičnu na lavandu, a biće da nije i jedina.
Aromaterapija luduje za ovim uljem. To je jedno od rijetkih ulja koje se može nanositi direktno na kožu za razliku od cijelog niza eteričnih ulja koja kožu iritiraju. Može se nanositi bez razloga jer lijepo miriše ili s razlogom kad ubrzava zacjeljivanje oštećenja kože (i tjemena), rana i uboja, ali i ublažava reumatske tegobe, išijalgije, kostobolje i mišićobolje. U tu svrhu je bolje koristiti nekoliko kapi lavande u kupki. Kupajući se u tih nekoliko kapi liječite kožu od ekcema, gljivica, lišajeva, akni, ožiljaka, a ujedno se i opuštate. Ne pretjerujte s brojem kapi jer vam se može dogoditi da vam se svi mišići opuste do mlitavljenja kao što se dogodilo jednom mom članu porodice.
Ako ćete ispirati svoje usnu šupljinu i bolesne desni, fistule i afte činite to praveći čaj od lavande kadulje i kamilice. Ako imate problema s probavom kad pravite čaj s neukusnim bezmirisnim ili gorkim travama dodajte i malo lavande jer ona stimulira izlučivanje žuči, djeluje protiv grčeva, nervoze želuca, ali i nervoze srca.
Kako priča o lavandi ispade u crno bijeloj tehnici pomislih da dam i malo kolora, ali stadoh. Na Hvaru se veoma rijetko može uloviti kolor fotografija berača lavande. Zasadi su često napušteni, zapušteni i prepušteni sami sebi. Nasmijana djevojka sa crno bijele fotografije je dobro ostarila, a njena unuka se bavi turizmom. Opao je broj hektara, količina proizvedenog ulja, a opustjela su i sela udaljena od mora. Na popisu stanovništva 2001. godine u Velom Grablju zabilježen je samo 21 stanovnik i to uglavnom star. A danas??
Danas je malo uoči navršavanja 100 godina od momenta kad se počelo razmišljati o lavandi u Dalmaciji. Ono što slijedi je izgleda 100 godina samoće. A lavandu ćemo imati iz uvoza, bože moj.
Ukoliko moj grm lavande koji uzgajam u kontinentalnoj klimi na 600 metara nadmorske visine gdje nema turizma, ne potakne nekog kontinentalnog barba Bertu da ponovo krene jer, nećete vjerovati, ali najbolji kvalitet ulja se dobije od lavande s te nadmorske visine, ali ga je nešto manje.
PS: Crno bijela dokumentacija je ostavština prof.dr. Zdravka Devetka koji nastavio posao ing. Tabaina, navedenog u tekstu.

07.11.2008. u 11:37 • 11 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2008 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Lipanj 2009 (2)
Svibanj 2009 (2)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (2)
Listopad 2008 (3)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (4)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (4)
Svibanj 2008 (3)
Travanj 2008 (4)
Ožujak 2008 (4)
Veljača 2008 (7)
Siječanj 2008 (5)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (13)
Listopad 2007 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Ljekovito bilje i okolo njega bez vegetarijanskih pobuda kao dodatak kvalitetu života

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr

Blog sa ulica Kabula

Ako vam treba savjet

za koji drugi ne moraju znati pisite na
plantadoo@hotmail.com

posjete

Free Site Counters
Free Site Counters

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se