biljoteka

nedjelja, 30.03.2008.

KADULJA, „VINO OD KADULJE I NJEGOVE KRIPOSTI“



Naslovni tekst pod navodnicima pripada receptu pod brojem 913 iz tzv. Velike sinjske ljekaruše, rukopisu pisanom poljičkom bosančicom oko 1750. godine, a vjerovatno prepisanom iz još starijeg teksta.
Zahvaljujući porodici Mladina iz sela Budimiri kod Sinja koja je čuvala staru knjigu uvezanu u janjeću kožu kao nešto staro i mudro, ljekaruša je 1920. godine dospjela u franjevački samostan u Sinju i sačuvala se do danas.
Transliteracija starog teksta je pozahtijevna stvar, a on bi što bliže originalnom glasio:
„ Čineć ga (vino od kadulje) na dva načina. Niki vežu rukoveti i meću u vino, a niki vare u vinu.
Ovo ie vino dobro na bone zube i desne i iuda (uda, udove) koja drću (drhću) i zglobove neiake, od svake tegoće iznutarnie i izvaniske, čudo kušano za bolest od naravi i zgloba i žila i koi zavrću od mina (mijena) i io trbua mušku i žensku i svaki mista života.“
Kadulja je zaista ljekovita biljka za krepost.

Photobucket
Tamo gdje je najviše ima, u mediteranskom pojasu, zovu je žalfija ili pelim, a naučnici je zovu Salvia officinalis L. Nažalost, kadulja sužava svoja staništa jer se lako bere, bogati zapad je traži, a mi je izdašno izvozimo. Iako su dobrostojeći nisu baš darežljivi u cijeni, a mi po principu daj koliko daš ni ne zakeramo. Doduše, kadulja je i jedna od biljka koja se kod nas rado destilira pa nudimo i eterično ulje. Ni ono ne postiže preveliku cijenu jer se prodaje agentima agentovih agenata, a svako mora malo zaraditi do krajnjeg potrošača koji je nama nedostižan. Najgore prolaze oni prvi, sakupljači, ali neka im bude makar to božija kazna za prorijeđivanje staništa.
Veoma mnogo je i priča i bajki i recepata za primjenu kadulje, a i nauka je rekla svoje, a nije odmakla od krepkosti koju predlaže sinjska ljekaruša. Upotrebljava se kao stimulans kod slabog varenja hrane, mlitavosti želuca, lijenosti crijeva, kao blago sredstvo za tjeranje žući, sredstvo za reguliranje menstruacije, poremećaja rada jajnika, sredstvo za jačanje organizma da ne kažem krepkost, a ulazi u sastav brojnih čajnih mješavina, od čajeva za pluća, do čajeva za krepkost krvne slike i čajeva za šećeraše.
Samu kadulju ne treba piti dugo, često i u velikim količinama, a to posebno vrijedi za trudnice jer kao vrijedni stimulator može krepko izazvati i prijevremeni porođaj. Ni pretjerana krepkost nije uvijek dobra. Dobre, stare ljenčine vrlo će se složiti s ovom konstatacijom.
S ovim djelovanje kadulje nije još iscrpljeno. Koristi se i izvana za ispiranje kod bijelog pranja, ekcema, čireva i onih kožnih nepodopština koje nas čine nesretnim uključujući i opadanje kose.
Posebno za ovaj put moram izdvojiti krepkost nogu. Kadulja je naime nezamjenjiva biljka kojom se riješavamo smrada nogu. Ne mogu a da ne izdvojim goru polovicu čovječanstva iako ni nekim ženama nije mane. Predlažem zato banjanje nogu u lavoru s čajem od kadulje, a predlažem i da se malo čaja popije, po mogućnosti ne iz lavora. Umjesto čaja možete u lavor kapnuti par kapi eteričnog ulja kadulje, a možda negdje nabasate i na kremu s kaduljom na kojoj elegantno piše „protiv znojenja nogu“, a odnosi se na smrad nogu kao da mi ne znamo to znanje. I kako kadulja ne zna gdje su noge a gdje glava, sjetite se čaja od kadulje u ljetnim mjesecima kad se znojimo cijeli.
Muškići radite na sebi ako nam dobro želite. Ženama je ionako teže. Čak i starina koji je pisao ljekarušu nije odolio da ne napiše šta sve ženama treba pa kaže:
„ Ovo su lipote ženske:
Tri bile: meso, zubi, obraz.
Tri crne: oči, obrve i tripavice.
Tri crljene: usne, dlani i nokti.
Tri duge: tilo, kose i ruke.
Tri kratke: zubi, i juši (uši) i tabani.
Tri široke: prsi, podgrle i čelo.
Tri tisne: usta, narav, opašaj.
Tri velike: oči, bedre i rest.
Tri tanke: kose, prsti i jusne.
Tri male: usta i nos i sise.
......Vele da Jelina (Helena iz starogrčke Troje) imadijaše sve ove lipote.“
Ovdje kadulja baš i ne pomaže

30.03.2008. u 21:02 • 3 KomentaraPrint#

petak, 21.03.2008.

PROCVJETAO JAGLAC OBRAZUJUĆI KRASOĆUT



Photobucket

Iako su visibabe popularnije od jaglaca ovaj put će biti bezobrazno preskočene kao vijesnici proljeća. Procvjetao je jaglac iliti jagorčevina. Doduše, ne vidjeh još ovaj visoki jaglac nego onaj niski, bez stapke čiji se cvijet ne sakuplja. Kao što reče jedan berač, uvijek ima najmanje onog bilja koje ti treba. Tako je i s jaglacem. Niskog ima više, a sakupljaju se oni s latinskim imenom Primula veris Huds. = Primula officinalis Hill. Ovaj je i najčešći od 4 vrste koje se sakupljaju, pored desetak onih koji se ne sakupljaju. Kako prepoznati ovaj među sličnim pitanje je sad. Cvjetići ovog jaglaca su zvonasto napuhani prije otvaranja, a kad su otvoreni na dnu imaju 5 narančastih tačkica. Druga vrsta opet, npr. Primula elatior (L.) Hill., nema cvjetiće napuhanke, ali ima na dnu narančasti prsten umjesto tačkica, treća suvrsta visokog mirisnog jaglaca Primula columnae Ten. ima bjelkastu donju stranu listova zbog dlačica, a i cvijet mu je svijetlije žut.
Evo prilike da ispitamo svoje perceptivne sposobnosti pogađajući koji je koji, dok onaj zdepasti, kratki, obični, u nauci znan kao Primula vulgaris Huds. = Primula acaulis Hill. nije teško prepoznati, a ni on nije nekoristan.
Pošto svi poznajemo jaglac ovo je prilika za učenje posmatranja prirode. Tako predlaže stari zaljubljenik prirode Bogoslav Šulek u svojoj knjizi „Uputa u poznavanje bilja“ štampanoj u Zagrebu 1859. „brzotiskom Karla Albrechta“:
„ ...boravi biljar krasne danke mladog proljeća, srčuć jednako slast iz čaše, što mu je priroda natočila, dok drugi, neznajući cieniti ili baš niti nepoznavajući prirodne ljepote, vole za peću čamiti ili kojekako dangubiti...“ jer „ biljarstvo jošte bistri razum iztraživanjem sličnosti i različitosti bilja; uči poznavati pravu ljepotu i zajedno obrazuje krasoćut;...“
Krasoćut ne nalazimo u raspravi stručnjaka koji je jaglac ljekovitiji, pa dok se oni ne dogovore mi s visokih vrsta beremo cvijet, a od sva četiri koristimo korijen. Malo je poznato da je list jaglaca prava deponija C vitamina, pa ako nam je dozlogrdila zimska deponija C vitamina u limunu i naranči možemo si priuštiti salatu od lista jaglaca koji sadrže i do 600 mg vitamina C.
Nauka pak osnovnu ljekovitost jaglaca bazira na sekretomotornom i sekretolitičkom djelovanju, što prosto rečeno znači da je super biljka za iskašljavanje kod svih bolesti koje zahtijevaju kašljanje: bronhitis, katar dišnih puteva, zagušenje pluća sluzi itd.
Narod ima svoju krasoćutnu širinu pa jaglac upotrebljava kod velikog kašlja, astme, glavobolje, nesvjestice, za jačanje srca, protiv drhtanja udova, kod upale mokraćnih puteva, nesanice i reumatizma, a i čuveni Kneipp tvrdi da cvijet jaglaca izvrsno liječi reumatske bolove. Da li će i kad će nauka prihvatiti ovu širu narodnu primjenu još je veliki upitnik. Ovu širu primjenu zato moramo ispitati na vlastitoj koži.
Neupitno je da sirup od jaglaca ne moramo kupiti nego ga možemo sami napraviti i biti sigurni da je to to: 6 grama korjenčića jaglaca se sitno isjeckaju, prokuhaju u 2 dcl vode koja se zatim procijedi, u nju doda 2 kašike šećera, opet se prokuha i dobije se sirup. Može se piti svaka 2 sata po jedna čajna kašičica kako bi se iskašljavanjem obavilo generalno spremanje pluća kako bi pluća doživjela krasoćut.

21.03.2008. u 16:07 • 2 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 17.03.2008.

SALEP STARINSKI ZA MODERNI ULCEROZNI KOLITIS



Photobucket

Sarajevska Baščaršija od prije stotinjak godina sačuvala je uglavnom do danas svoj arhitektonski image, da ne kažem imidž, iako se tu i tamo nažalost, zbog nebrige vladajućeg primitivizma, mogu naći beton, PVC stolarija i slične izvještačene tvorevine.
Takav image (čitaj kako je napisano) vlada i u ugostiteljskim objektima pa umjesto bosanske kafe s džezvom, fildžanom i kockom šećera možete dobiti espreso kahvu, jer je kahva službeno priznata riječ new primitivsa koju je jedan od tvoraca bosanskog jezika i bosanskog rječnika upisao u svoj ćitab. Kako sam napisa u predgovoru ili pogovoru svoje knjige osnova mu je bio izvorni jezik njegove majke iz sela u okolini Goražda. Kako je moje dugogodišnje iskustvo s govornim jezikom BiH vezano za centar glavnog grada BiH, tj. Sarajevo, ja zaostalo ostajem pri kafi i to bosanskoj.
Dodatni image starini Baščaršije je bilo tzv. Slatko ćoše koje je bilo toliko slatko da je na sva 4 ćoška raskrsnice imalo po jednu slastičarnu. Sad su ostale dvije i zimi na svoje izloge kače natpis VRUĆ SALEP. Naravno da ne kače natpis imamo koka kolu jer se to podrazumijeva. U vrijeme kad se to nije podrazumijevalo zimi se točio samo salep, čaj i kafa, a salepdžije su poslovale na svakom čaršijskom ćošku sa svojim specijalno prilagođenim bubnjaricama u kojim se salep kuhao i održavao vrućim.
Tada ljudi nisu patili od ulceroznog kolitisa i Kronove bolesti jer je salep, jedna vrsta orhideje, tj. latinski Orchis dušu dao za bolesna crijeva. Orchisa čiji se gomolj koristi ima dosta: O. Morio L., O. Maculata L., O. Militaris L., O. Mascula L., O. Laxifora Lam., O. Tridentata Scop., O..... i još ima pa se onda to latinski napiše kao Orhis species ili kraće Orhis sp. Kod nas se zove kaćun, vranjak ili pasija muda, a najčešće kaćun iako to nije baš originalan naziv jer se još jedna biljka zove kaćun. Što se tiče pasijih muda... mnogi veći psi bi se debelo uvrijedili, posebno kad su gomoljčići u obliku ruke, ovisno o kojem se orhisu radi.
Nerado pokazujem crtež biljke jer sakupljači ovu zaštićenu biljku divljački iskorjenjuju. Ne bi bilo problema da se sakupljanje gomolja kaćuna vrši na pravilan način: biljka se iskopa, od dva gomoljčića se otkine mladi, a stari vrati u zemlju skupa s biljkom.
Tako biljka ne propada nego ponovo proizvede zdravi gomoljčić. Oni iskopani se operu i kratko prokuhaju, najbolje u surutki, a onda stavljaju na sušenje. Osušeni salep, jer droga se službeno zove Tubera Salep, se melje u prah, a od tog praha se pravi napitak.
Poznat mi je slučaj bebe koja se rodila slabih crijeva zbog čega je i zaostajala u razvoju. Roditelji su joj samo u redovnu ishranu uključili salep. Sve se vema brzo riješilo.
Salep oštećenu sluzokožu probavnog trakta oblaže zaštitnim slojem koji spriječava daljnja oštećenja i omogućava oštećenim mjestima da se oporave. I ne samo da omogućava nego i učestvuje u zacjeljivanju sluzokože, jačanju sluzokože, funkcionalnoj djelatnosti sluzokože probavnog trakta. Najveći gastroenterološki patnici su čiraši i vlasnici ulceroznog kolitisa, ali sve smetnje probavnog trakta od nervoze do histerije stomaka, od proljeva do zatvora, od gastritisa do čira, od upalnih procesa do trovanja salep je vrlo voljan sanirati.
Početni stadiji ulceroznog kolitisa bi se vjerovatno tu i završili redovnom upotrebom salepa, a oni odmakli stadiji bi mogli dočekati i olakšanje.
Zapad je sve zainteresiraniji za ovaj podanak. I traži li ga traži. Što nervozniji način života to salep potrebniji. Koliko god ga kopali iako je zaštićen nije im dosta, a mi ne znamo reći ne. Naši vladajući primitivci tek šljegli sa sela ne misle ponovo nazad obilaziti tamo neki kaćun da li se bere il ne bere. Ali, istina je da ga sve manje ima jer ga nije lako uzgajati, a mnogi pokušaji uzgajanja su i propali.

Photobucket

Zato, ako sretnete kaćun u prirodi duboko mu se poklonite.

17.03.2008. u 10:49 • 2 KomentaraPrint#

subota, 01.03.2008.

S BREZOM NEMA AZURNE OBALE

Istina je da je breza dobro rasprostranjena posvuda osim po mediteranu, a i nas koji volimo more ne može se svake godine naći na takvim mjestima, doduše ne što ne želimo tu biti rasprostranjeni nego zato što nam ne može biti.
Breza je poznato stablo iz proze i poezije. Onako drhturavih listova djeluje nježno, romantično i ustreptalo, pa se ponegdje zove i trepetljika, a da i ne govorimo kako je najneobrazovanijem pjesniku prepoznatljiva po svojoj bijeloj kori. Još ni u jednom književnom djelu nije nazvana po latinskom nazivu Betula pendula Roth., koji ne asocira ni na kakvu romantiku, pa čak ni na predstavu breze.
Ipak, službeno je službeno. Breza je i službeno priznata ljekovita biljka u brojnim farmakopejama – knjigama koje dođu nešto kao Sveto pismo farmaceuta. Kako se farmakopeje razlikuju od države do države ipak je to knjiga koja je na ljestvici ispod Svetog pisma, uvijek farmaceutski argument, često ograničenje slobodnog farmaceutskog razmišljanja, a nikad poticaj ili potsticaj da farmaceut bude kreativan kakav je nekad bio.
Photobucket
Ovo npr. nije slika breze. Ovo je presijek lisnog pupoljka breze koji nije puno poznat i kome je sad poslijednji rok za branje. Od breze se naime koristi i pupoljak i list breze, a narod je izmudrio i cijediti sok zasijecanjem grana pa se na stablu breze može nekad vidjeti privezana prljava plastična boca. To narod cijedi sok. O soku toliko jer se radi o tekućini nestabilnog sastava, pa time i upitne ljekovitosti, iako se mogu čuti i predanja o tome kako je taj sok ljudima spasio život.
List breze inače spašava ljudima urološki trakt i to vrlo uspješno. List se bere mlad i lijep, početkom juna, a ne sakuplja se onaj koji s breze otpadne pola žut pola zelen, a ponekad i smeđ.
Breza je jedna od najboljih diuretskih biljaka, s jakim izmokravajućim djelovanjem, a i izlučujućim pa utiče na eliminiranje otoka, viška vode u organizmu nastalog popuštanjem snage srca, oboljenja bubrega, a ujedno vrši i dezinfekciju mokraćnih puteva. Ako u nalazu urina piše da ima bjelančevina, one će se smanjiti kad pijete čaj od breze, a ako je oštećeno tkivo bubrega pa se mokraća nedovoljno izlučuje breza će priteći upomoć, a pomoći će i boljem znojenju, lučenju žuči, topljenju masti u krvi i masnim nakupinama koje zovu celulit ako je to ljepoticama važno. Takvo djelovanje breze je ipak značajnije onima koje je ukočila reuma, giht, išijas, natečeni zglobovi, kojima su se kristali mokraćne kiseline rasprostranili gdje ne treba pa prijete artritisom. Obično neodgovarajuće izmokravanje omogućava i stvaranje pijeska u bubrezima i mjehuru, te ukrupnjavanje pijeska u kamenac, te oštećenje bubrega, te oštećenje srca, te oštećenje pameti... i tako redom.
Čaj od lista breze može puno učiniti za sve što vam zdravlje znači.
Doduše, farmaceutska industrija nudi veoma velik diapazon (čujte ovu riječ!) preparata za svaku pobrojanu bolesti po nekoliko pa se ljudi diče jedan pred drugim koliko odjednom lijekova piju, nakon čega se žale da im je slaba probava od lijekova pa ih dobiju još za probavu. Na mnogim od tih tableta, kapsula, praškova i tekućina piše kako su prirodni preparati. Ne vidjeh još grm na kojem rastu tablete ili drvo s plodovima kapsula, ali neka im bude. U svakom slučaju veoma se trude te preparate i prodati. Zato su farmaceuti upravo opsjednuti predstavnicima kompanija koji se trude uvjeriti farmaceuta da je baš njihov preparat onaj pravi, a kako bi potkrijepili tu tvrdnju uz ponudu preparata donose i male poklončiće. Farmaceuti su zbog toga i ne bune iako na taj način vrijeme koje bi po Hipokratovoj zakletvi trebali posvetiti pacijentu, potroše isprobavanjem i podjelom poklončića i pri tom smatraju da nisu korumpirani.
Photobucket
Jadni Hipokrat, otac medicine
Kako su i poklončići postali nedovoljni za promociju pravog odgovarajućeg lijeka za bolesnika, razmažene Hipokratove kćeri profinjenog ukusa (jer većim dijelom su kćeri) odobrovoljavaju se izletima u Egipat, na Azurnu obalu, u Španiju, na krstarenjima luksuznim brodovima, shoping-navodnim kongresima itd. Naravno, sve je to uračunato u cijenu prirodnog ljekovitog preparata o kojem vas farmaceut s autoritetom stručnjaka uvjerava da je to onaj pravi koji će vam pomoći. Bolni nesretnik daje iz svog tankog novčaničića posljednju crkavicu nadajući se ozdravljenju, a farmaceut zadovoljan bilježi još jedan korak ka Azurnoj obali.
S listom breze se ne može stići do tamo, zato vam ga ni ne preporučuju. Možda s nekim brezovilom ili brezovitom ili betulilanumom. Ali s listom breze možete dobro sačuvati zdravlje, a možda si i uštedite za svoju Azurnu obalu.
Pupoljke breze nije pak lako skupiti. Nećete vjerovati da se iz tih pupoljaka dobiva smolasto eterično ulje, balzamičnog mirisa i prijatne arome pa se često koristi u parfumerijskoj i kozmetičkoj industriji pored toga što ima i svoje ljekovito djelovanje kao antiinflamatorik, antiviral, baktericid, antikancerogenik, antileukemik, antimelanomik, antimalarik, antihelmintik, antiedemik.
Vidite li kako se ovim riječima lijepo pravim važna?

01.03.2008. u 10:19 • 1 KomentaraPrint#

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< ožujak, 2008 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31            

Lipanj 2009 (2)
Svibanj 2009 (2)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (2)
Listopad 2008 (3)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (4)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (4)
Svibanj 2008 (3)
Travanj 2008 (4)
Ožujak 2008 (4)
Veljača 2008 (7)
Siječanj 2008 (5)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (13)
Listopad 2007 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Ljekovito bilje i okolo njega bez vegetarijanskih pobuda kao dodatak kvalitetu života

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr

Blog sa ulica Kabula

Ako vam treba savjet

za koji drugi ne moraju znati pisite na
plantadoo@hotmail.com

posjete

Free Site Counters
Free Site Counters

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se