Biblioteka 42

Internet nije medij

U proteklih par godina u hrvatskim se tekstovima malo-pomalo probilo pisanje pojma "internet" malim početnim slovom, uz objašnjenje da je riječ o mediju pa ga u pisanju treba tretirati analogno radiju, televiziji, novinama, itd., a koje pišemo malim slovom. "Malom internetu" opiru se, doduše, pojedini autori i nakladnici koji dobro vladaju i tehnologijom i jezikom -- najznačajniji primjer su vjerojatno Bugova izdanja -- ali bojim se da smo mi, zastupnici "velikog Interneta", sada već u debeloj manjini.
o tome također:
hr.sci.jezik
Drago Galić

U daljnjem tekstu pokazat ću u čemu je nesporazum, podsjetiti o čemu govorimo kad govorimo o Internetu a o čemu kad govorimo o internetu, i objasniti zašto nijedan internet nije medij, barem ne u primarnom značenju. Za nestrpljive, sažetak glasi: ako se dvoumite, pišite "Internet" velikim početnim slovom.

Za početak, postoji interpretacija u kojoj Internet nije posve pogrešno smatrati medijem. U onom smislu u kojem fizičari kažu da je za širenje zvuka nužan medij, ili kad kažemo da se struja prenosi žicom a putnici vlakom, računalna mreža je jedno od mogućih sredstava prenošenja digitalnih sadržaja. Naš Internet, kao i svaki drugi internet, jedan je tip računalne mreže i utoliko je "medij". (Namjerno pišem jednom velikim a drugi put malim početnim slovom, molim još malo strpljenja.)

Kad govorimo o pohrani podataka (disk, memorija, CD, itd.), takva upotreba je itekako smislena, što u pravilu nije slučaj kad je riječ o prenošenju podataka. Podatke mogli bismo prenijeti na Mjesec na disketi tako da disketu (medij) stavimo u kutiju (medij), kutiju stavimo u svemirsku letjelicu (medij), proletimo prvo zrakom kroz atmosferu (medij) pa zrakopraznim prostorom (ajme ode medij) i konačno sletimo na Mjesec, istovarimo kutiju s disketom, izvadimo disketu iz kutije i učitamo je u lokalni kompjuter. I otvorimo šampanjac.

Drugo značenje pojma "internet" (malim slovom) je stručno i posve je smisleno. U informatici, dakle unutar jezika struke, internet označava točno određeni tip računalne mreže i svaku mrežu u kojoj je implementiran skup internetskih protokola (v. Wikipediju) smatramo internetom. Informatičari tako često govore o internetima u množini, strukturiraju ih u ekstranete, intranete, i tako dalje. Informatičar će, na primjer, smisleno i pravopisno ispravno moći napisati da je iz određenog intraneta Internet ekstranet, podrazumijevajući da se cijelo vrijeme priča o internetu. Kad ne pišete stručni tekst i/ili ne razumijete što sve to znači, najčešće nećete trebati koristiti pojam "internet" (malim početnim slovom) -- on primarno ne pripada općem jeziku i njegovom vokabularu nego informatičkoj terminologiji.

U trećem i daleko najvažnijem značenju, koje u općem jeziku izrazito prevladava, Internet je vlastito ime jedne određene mreže koja u stručnom smislu pripada tipu interneta. Kao i druga vlastita imena, u hrvatskom ga pišemo velikim početnim slovom. Na tom našem jednom velikom Internetu onda prebiva poveći broj medija koji to jesu u medijskom a ne fizikalnom smislu: na Internetu čitamo (web-stranice), slušamo "podcastove", gledamo video. Na Internetu sudjelujemo komentarima na blogovima, raspravama na Usenetu, porukama na IRC-u i njegovim nasljednicima, i tako dalje, i tako dalje i tako dalje. [posljednje dvije rečenice su prepravljene, OS]
Mediji na Internetu:
World Wide Web
Usenet
e-mail
chat
feed
...

Pretpostavljam da je onima koji su stigli do ovdje već jasno, ali da rezimiram: ako ne mislite da se medij televizije prenosi medijem interneta a medij pisma prenosi medijem, štajaznam, poštanske kočije, shvatili ste da je besmisleno govoriti o Internetu kao o mediju. Sama riječ pak ima dva značenja: u stručnom jeziku, internet je opća imenica koja označava tip računalne mreže i piše se malim početnim slovom. U općem jeziku, Internet je vlastito ime koje označava jednu, jedinu, sasvim određenu mrežu i piše se velikim početnim slovom.


Dodatak za prevoditelje:


U jezicima koji poznaju članove, stručni i opći smisao se često diferenciraju neodređenim i određenim članom a ne malim i velikim slovom. U engleskom neodređeni član (a, an) ukazuje na stručnu upotrebu (neki internet, svaki internet, bilo koji internet, itd.) dok određeni član (the) ukazuje na općejezičnu upotrebu kao imena za "taj, jedan i jedini Internet".
- 05.03.2008. - [Komentari: 24] - del.icio.us

početak | sadržaj | o blogu | RSS rss

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se