CONFESSIONS OF MY MIND
26.01.2008., subota
|
DAH VREMENA Na žalu stoji djevojka s ružom u ruci... More se migolji i stvara pjenaste valove... Kapljice slanog mora spavaju na njenoj haljini... Sanja... Zlatne kose joj plešu na povjetarcu... Koža joj je poput svile... Sumrak je... Ona razmišlja... Svijet joj polako vene, Taj svijet koji drži u ruci... Latice blijede... Razmišlja... Gdje je nestao, Gdje se skriva... Dah vremena joj vraća sijećanje, Sjećanje na njega... Odjednom... Vidi njegov odraz u tamnom moru...  |