Ateizam

ponedjeljak, 25.12.2006.

Božić u "Oirima"

Image Hosted by ImageShack.us
Jučer na TV-u slušam jednu slučajnu prolaznicu u reportaži snimljenoj u nekom shoping centru. Voditeljica je pita: "Koliko ste novaca potrošili za Božićne blagdane?"
Prolaznica, sva sretna što je nasumce odabrana odgovara pitanjem: "Želite li da vam kažem u Kunama ili Oirima? Lakše mi je u Oirima."
Voditeljica: "Dobro, može u Eurima."
Prolaznica: "Oko 2.000 Oira."
Na pitanje voditeljice da li je to samo za Božić ili ukuopno do Nove Godine, prolaznica će ponosno: "To je samo za Božić".
Vjerojatno se dotična "gospođa" sa brda osjeća velikom katolkinjom, jer je svojom potrošnjom pokazala koliko "cijeni" Božić i samim tim Isusa Krista.

Da su ljudi takvi nije niti previše čudno, jer iako propagira skromnost crkva u te dane pokazuje osobitu raskoš i rastrošnost, no tamo gdje je puno zlata ima malo duha – što pokazuje i naša djevojčica sa oirima. Upravo takve osobe dubokih džepova i plitke pameti stiču i naklonost svojih župnika, jer milodari iz njihovih domova zadovoljavaju svjetovne potrebe naših dušebrižnika.

Ipak, nije sve tako crno. U drugoj reportaži prikazan je mladi par koji je rekao da tradicionalno ne kupuje Božićno drvce, već tu svotu redovito daruje humanitarnim organizacijama.

Gospodo vjernici, nije bitno koliko ćete potrošiti na svoju guzicu, već čega ste se spremni odreći u korist onih koji nemaju! Svatko od nas može nešto dati; djevojčice sa oirima više, a netko manje, ali svatko ima barem 100 kuna viška.
Nahranite gladnog, a nemojte se uvlačiti moćnom, jer to se ne broji! I zapamtite, treba dati anonimno, jer ne dajete zbog sebe, već zbog drugih. Date li anonimno nećete dovesti u neugodnu situaciju one koji nemaju.
Pokušajte jednom umjesto ega nahraniti dušu!

- 10:30 - Komentari (47) - Isprintaj - #

srijeda, 20.12.2006.

Javno nadriliječništvo

Neki dan okrenem televizor na OTV, kad tamo Dr.Mr.sci. Duhovni majstor učitelj Vladimir Ivanov. Sačekam nekoliko sekundi i u program se javlja neka starija gospođa sa očitim anksioznim simptomima. Majstor Vlado ispred sebe ima otvoren lap-top, u kojem vjerojatno ima razrađene metode simuliranja. Gospođa ga nešto pita, a on iza 19-inčnog ekrana nešto čarobira rukama i ispituje ju da li nešto osjeća. Nakon nekoliko takvih pitanja gospođa napokon kaže da osjeća neku toplinu i trnce. Ta toplina i trnci podsjetili su me na «gubitak koncentracije» koju kao pjesmicu ponavljaju izbačeni iz kviza "Najslabija karika". Ne znam je li dotična gospođa napokon rekla da nešto osjeća zato što joj je bilo neugodno da kaže istinu, a to je da ništa ne osjeća, pa je toplinu i trnce spomenula u maniri "Najslabije karike", ili ju je Vlado uvjerio da osjeća ono što ne osjeća. Kako laž koja se stotinu puta ponovi počinje sličiti na istinu, tako se možda gledatelji i pacjenti uče što treba osjećati kako bi se potvrdila vjerodostojnost samozvanog doktora.
Ljudi su općenito povodljivi, a najpovodljiviji su oni na društvenoj margini, jer u raznim vanjskim utjecajima vide mogućnost rješavanja svojih nagomilanih problema, što je potpuno krivo, ali je logično. Postoji onaj trenutak u ljudskom životu kada osoba može analizirati što bi bilo da je u danom trenutku svoje prošlosti postupila drugačije, ali kada se čini da konstruktivnih rješenja u okviru daljnjih djelovanja više nema. U tim situacijama čovjek se okreće ka nerealnim mogućnostima, pa su takve osobe redoviti posjetitelji automat klubova, kladionica i baba vračara u koje spada i naš samozvani doktor.
Jasno mi je da su ljudi u očaju spremni prihvatiti sve, ali mi nije jasno zašto država ne reagira na svekolike prevare koje nas okružuju. Dotični gospodin, koji je samo jedan u nizu, je navodni doktor i majstor učitelj.
Ja ne znam gdje je pribavio te certifikate ako ih uopće ima i vrijede li oni po državnim zakonima? Kako je registrirana njegova djelatnost i podliježe li kontroli kakvoće kao što podliježu sve ostale djelatnosti? Ne postoji li članak Kaznenog zakona u kojem je određena kazna zatvora za nadriliječništvo i nije li upravo djelatnost takvih samozvanih iscjelitelja nadriliječništvo? Nemam ništa protiv toga da netko dijeli svoja duhovna iskustva sa drugima, ali sam svakako protivnik toga da ih prodaje i da se pritom poziva na lažne titule koje si je sam dodijelio ili su mi dodijelili takvi kao on, jer to je na posljetku kazneno djelo!

- 14:54 - Komentari (18) - Isprintaj - #

četvrtak, 14.12.2006.

Joga je vražje djelo!

Među komentatorima ovoga bloga pojavljuje se i bloger DVS (duhovne vježbe u svakodnevnici), inače navodni svećenik koji nastupa pod pseudonimom "Palotinci". Palotinci su inače red kojeg je utemeljio navodni svetac Vinko Paloti.
Posljednji članak na njihovoj stranici govori o opasnosti Joge za kršćanski svijet. Dotični su napali jogu, ali se iz njihova napada zapravo isčitava strah od joge kao glavni motiv napada. Iz dosta dobre analize postulata joge, svećenik autor izvodi katastrofalne zaključke, da bi kao rezime svega navodeo kako joga nije spojiva s kršćanstvom, jer je prije svega duhovna disciplina. Pomalo je prozirno takvim kvazi-argumentima udaljavati kršćane od drugih vjera u vrijeme kada se deklarativno propagira ekumenizam. Iz onoga što slijedi iz daljnjeg teksta dade se zaključiti kako se ovdje zapravo ne radi o napadu na jogu, već na slobodu razmišljanja i senzibiliteta pojedinca. Kako članak odmiče, tako argumenti mjesto prepuštaju gnjevu i agresivnosti. Dakle, neki citati:

U kršćanstvu, neprestani problem grijeha kao uvrede Božjoj svetosti je neodvojiv od naše vjere, jer je grijeh razlog zašto trebamo Spasitelja. Isusovo utjelovljenje, život, muka , smrt i uskrsnuće za nas su putovi spasenja tj.oslobođenja od grijeha i njegovih posljedica. Mi ne možemo zanijekati ovu temeljnu razliku u namjeri da u kršćanstvo uključimo jogu i ostale istočnjačke tehnike meditacije.
Iz ove se teze vidi kako kršćanstvo treba čovjeka koji je rob svojih grijeha, a njih se ne može riješiti sam, već ga može riješiti jedino Bog posredovanjem crkve. Crkva treba sljedbenika smrknuta lica i pokorna karaktera, koji zbog vlastitih grijeha nema hrabrosti ništa od života tražiti, već mora biti zadovoljan što će od crkve kupiti oprost. Čak i sam autor kaže da je temeljni motiv kršćanstva grijeh, jer bez grijeha nema potrebe za spasiteljem, a grijeh ne postoji bez svjesnosti o grijehu. U tu se svrhu forsira i Istočni grijeh, jer dijete ne bi moglo biti kršćanin kada ne bi bilo grešno, pa su ga zato prokleli prije nego što je izašlo iz vagine – prekrasna dobrodošlica!

Bavljenje jogom je u najboljem slučaju poganstvo, a u najgorem okultizam. To je religija antikrista i po prvi put u povijesti ona se naširoko prakticira diljem zapadnog svijeta i Amerike. Smiješno je i nakaradno da učitelji joge nose križeve ili kršćanske simbole te tako zavode i varaju ljude govoreći da joga nema nikakve veze s hinduizmom i da je to samo prihvaćanje drugih kultura. Neki su prikrili jogu kršćanskim gestama i kretnjama nazivaju je "kršćanska joga". Ovdje se ne radi o prihvaćanju kulture drugih naroda, nego o prihvaćanju druge religije koja je nespojiva s našom religijom i religioznim konceptima.
Ovdje se po tko zna koji put vidi apriorni napad bez da se i pokuša argumentirati. Jednostavno su protivnika proglasili vješticom i pozivaju na bojkot. Zapravo pozivaju na bojkot vlastita razmišljanja, jer pokušavaju zatvoriti vrata spoznaje vlastitim sljedbenicima. Čoban treba ovce da bi mogao biti čoban. Zašto je Bog ljudima (kršćanima) dao mozak ako ga ne smiju koristiti? Da li bi Isus Krist bio to što je bio da se pokoravao zahtjevima tadašnje crkve? Bacaju drvlje i kamenje na način života onoga čije ime zastupaju!

Istina je da su mnogi ljudi izliječeni pomoću joge i ostalih istočnjačkih načina meditacije i molitve. Ovdje bi se kršćanin trebao zapitati traži li on samo ozdravljenje i materijalne pogodnosti ili svoga Boga Isusa Krista u kojega vjeruje i koji je izvor svih izlječenja i dobroga zdravlja.
Ne vidim razlike od prakse velečasnog Suca, jer poznajem mnogo ljudi koji se više ili manje nalaze sa druge strane zakona, a pohode velečasnog Zlatka Suca. Mogao bih čak reći da je Sudac postao hit među kriminalcima, koji se BTW i nakon seminara nastavljaju baviti kriminalom. Što se tiče sprege Zlatka Suca i politike, suvišno je i komentirati.

Joga naučava da se treba usredotočiti na samog sebe umjesto na Jednog Istinitog Boga. Ona ohrabruje svoje sljedbenike da traže odgovore na životne probleme i pitanja unutar svog vlastitog uma i savjesti umjesto da nađu rješenje u Božjoj Riječi po Duhu Svetom kao što je to u kršćanstvu.
Mislim da iznoseći ovu tezu autor sam sebi skače u usta, jer otvoreno zagovara duhovnu i intelektualnu stagnaciju i zaboravlja da nas Biblija uči kako je Bog stvorio čovjeka na sliku svoju, pa je logično da je upoznavanjem sebe čovjek bliži Bogu.

Zašto se Europa srami reći da ima kršćanske korijene ?
Gdje su moralne vrijednosti i kreposti koje su Europljani stoljećima njegovali i koje su prenosili ostalim zemljama i kulturama hrabro navješćujući Kristovo evanđelje?

Ovo je vrhunac licemjerstva, osim ako su prisilno pokrštavanje, silovanje i ubijanje temeljne kršćanske vrijednosti. Od njihovih je pohoda osobito profitirala Afrika, gdje se blagostanje duha i tijela i danas vidi kroz desetke tisuća umrlih od gladi svaki dan, no ipak svi će biti spašeni, jer su kršteni – blago njima!

U Hrvatskoj, Bosni, Njemačkoj, Austriji i Italiji imam jasne primjere osoba koje su za vrijeme molitve za ozdravljenje, opsjednute silama zla, vikale "Ja sam Reiki" , "Ja sam Joga" očitujući tako da ovi pojmovi, u stvari, predstavljaju osobe. Kasnije sam trebao nad njima moliti za oslobođenje od opsjednuća zlim.
Moram Vam reći, dragi velečasni da imate primjere ljudi koji su nakon iskustva s jogom prošli torturu u primitivnoj katoličkoj sredini koja ih je osudila i nabila im takvu grižnju savjesti da su oboljeli na živce. Vi od zdravih ljudi radite bolesne. Sjećam se kada sam bio rani puibertetlija kako sam se bojao drkati da ne naljutim Boga. Recite mi vi koga se boje pedofili iz redova Vaše crkve?

Tako, dakle, kršćanin ne može niti na koji način prihvatiti filozofiju i praksu joge jer su joga i kršćanstvo dva međusobno isključiva gledišta.
To je istina, jer bilo koja opcija koja se neće podrediti Vašoj je neprihvatljiva!

Samo Istina nas može osloboditi.a istina je samo ono što govorite Vi!

- 13:42 - Komentari (34) - Isprintaj - #

subota, 09.12.2006.

Branimir Glavaš – miljenik Bogova

Kako me nije bilo neko kraće vrijeme, vratiti ću se nekih desetak dana unazad i probati dokučiti po čemu je to Branimir Glavaš iznad zakona, ako zakon u ovoj državi uopće postoji. Neću ovdje iznositi mišljenja o tome je li Glavaš trebao biti pritvoren ili nije, jer ne znam. Ono što je indiikativno je to da ga je politika stavila u "buksu", a da ga je crkva iz nje izvadila. Jedino čega najmanje ima u cijelom slučaju je realna ingerencija sudbene vlasti. Očito je Machiavelli zaboravio na četvrtu, najmoćniju zemaljsku vlast, a to je crkva. Koliko smo se god odmakli od doba mračne prošlosti kada je crkva imala brutalne metode, toliko je danas njen utjecaj na vlast sofisticiraniji, ali ništa manje jak. Naime, crkva je još uvijek najjači edukacijski medij, pogotovo kada se radi o etičkim pitanjima, pa joj se vlast nerado zamjera. Slučaj u kojem su akademici i biskupi izravno utjecali na sudbenu vlast pokazao je kako smo daleko od laičke države i kako niti "pred bogom" svi ne smijemo biti isti. Ne ulazim u ispravnost čina oslobađanja Branimira Glavaša, ali očito je da u ovoj zemlji suci ili ne znaju posao, ili ga ne smiju raditi. Iznad sudstva je definitivno politika, a iznad politike izgleda stoji crkva. Crkva je ta koja može promijeniti raspoloženje u narodu, a to znači i promjenu izbornih rezultata. U HDZ-u to najbolje i znaju, jer svi se manje više sjećamo kako su 90-tih uz euharistijsko slavlje na misama neizostavni bili i naputci za glasovanja. Što se tiče polemiziranju oko moralnosti apela biskupa Srzića i njegovih sljedbenika, na to ne bih trošio niti riječi niti vrijeme, jer smatram da ima mnogo gorih sudbina od Glavaševe, ali nisu vrijedne vremena i truda presvetih biskupa. Postoje ljudi koji, za razliku od Glavaša, nisu krivi za svoju lošu situaciju, ali nisu javne osobe i kao takvi su neinteresantni politici i crkvi. - Zašto raditi dobro djelo ako nitko neće biti medijski popraćeno. Mislim da je ovaj slučaj opet pokazao da su politika i crkva dvije sestre, a za politiku znamo što je! Sasvim je sigurno da će nas ova događanja udaljiti od Europe, ali će nas zasigurno približiti Katoličkom jednoumlju.

Gdje ima dima ima i vatre

- 22:05 - Komentari (11) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se