Bitke kroz povijest https://blog.dnevnik.hr/asboinu

utorak, 26.12.2017.

Snajperist

Skupnik Simo Häyhä – 'Bijela smrt'

Simo Häyhä rođen je, 17. prosinca 1905., u mjestu Rautjärviju blizu današnje granice Finske i Rusije. Tijekom 'Zimskog rata' (1939. – 1940.) između Rusije (SSSR) i Finske skupnik (fin. Alikersantti) Simo Häyhä bio je snajperist naoružan puškom finske inačice Mosin-Nagant M 28-30 s kojom je službeno upisao 505 pogodaka.

Tim preciznim snajperskim pogodcima treba pribrojiti i 200 službenih pogodaka iz kratke strojnice (mašinke) tip Suomi KP – 31. Međutim, neslužbeni podaci kazuju da je Simo Häyhä zabilježio čak 542 pogotka, odnosno da je broj njegovih pogodaka veći od 800.

Bilo kako da bilo, Simo Häyhä sve svoje pogotke upisao je u samo 100 dana rata koje je proveo vani na terenu u surovom zimskom okružju i temperaturama koje su padale i do – 40 stupnjeva celzijevih. Kad su Rusi shvatili da trpe gubitke od samo jednog snajperiste nadjenuli su mu nadimak 'Bijela smrt' i krenuli u obračun s njim.

Najprije su poslali svog snajperistu koji je u srazu sa Simo Häyhä izvukao kraći kraj. Potom su poslali nekoliko snajperskih timova koji se nikada nisu vratili. Položaje Simo Häyhä zasipali su topništvom i na kraju poslali cijelu specijalnu bojnu za lov na snajperiste.

Bojna je pretrpjela izuzetno velike gubitke prije nego su uspjeli Simo Häyhä postaviti zasjedu, 6. ožujka 1940., u kojoj mu je ruski metak jednostavno otkinuo pola čeljusti. Rusi su bili uvjereni da je mrtav, ali kasnije Simo Häyhä pronašli su finski vojnici i odnijeli ga u bolnicu gdje se on 13. ožujka 1940. (na dan zaključenja mira između Finske i Rusije) osvijestio i na kraju oporavio od teške ozljede.

Simo Häyhä je poznat po tomu što je koristio snajpersku taktiku koju je naučio tijekom lova na divlje životinje. Ispred puške uvijek bi utabao snijeg kako ne bi bilo kod trzaja raspršivanja snijega. U ustima je uvijek držao snijeg kako topla para daha ne bi otkrivala njegov položaj. Nikada nije koristio optički ciljnik ( na tako niskim temperaturama optika se zna zamagliti, ali i kod najmanjeg sunca zna bljesnuti).

Simo Häyhä najbrže je napredovao u činu od skupnika (fin. Alikersantti) do poručnika (fin. Luutnantti) u cijeloj povijesti Finske vojske. Umro je u veteranskoj bolnici 1. travnja 2002. Nakon rata vratio se svom hobiju – lovu na divlje životinje i uzgoju lovačkih pasa.

Opis bloga

Sheme i skice raznih bitaka u povijesti, ustroji falangi, bojnih redova i postrojbi kroz povijest. Osobno promišljanje o grboslovlju i stjegoslovlju, o bojama i njihovim uporabama tijekom povijesti razvoja vojne vještine i vojski. Mimikrija i kamuflaža kao predmet za istraživanje i promišljanje kroz vrijeme ...

O vojnicima, dočasnicima i časnicima

Bili smo vojnici i mladi ...



... možete nam uzeti naše živote, ali ne možete nam uzeti slobodu i naša uvjerenja!

Nije rat kriv što je rat ... netko je izazvao rat!

O ratovima

Ratove započinju starci koji se o nečemu nisu mogli dogovoriti, vode ih mladi ljudi koji se nikada vidjeli nisu... a kad ti mladi ljudi izginu, opet starci sjednu i dogovore se o miru...

Nitko tko vidio nije zastrašujuću divotu bitke, dok se zastrašujućom bukom k zemlji ruši ratnik u izljevu znoja i krvi, suditi ratniku i pričati o bitkama ne može i ne smije ...

Kada opet jednom ratna baklja dođe u neke druge ruke, nekim drugim ljudima, nekim drugim naraštajima … Neka se oni tada sjete veličanstvenih ratnika i vojnika koji su sada mrtvi i neka oni tada poslušaju poruku tih ratnika i vojnika što hrabro su pali, u tim bitkama divnim i fantastičnim, boreći se plemenito za ideale velike.

Da, oni su sada zauvijek zaštićeni grudom zemlje rodne, prekriveni mahovinom i više ne osjećaju ni mržnju, ni ogorčenja … već svojim svijetlim primjerom spokojnim i dalekim, dalekim poput Zvijezda najdaljih što još uvijek neumorno trepere, upućuju svima nama poruku vječne im Domovine: Mir, Milost, Milosrđe …

Kada jednom opet utihnu kobni vjetrovi rata i ratne rane zacijele, kada mržnja ratna odumre i kada zavlada ljubav i blagostanje. Kada se vrate mutne i bolne uspomene na ine bitke što vodili su ih hrabri ratnici, a koji sada mirno počivaju izmireni međusobno – tada recite mladim naraštajima što dolaze! Pričajte im o tim danima, pričajte im o tim ljudima koji su se odrekli svega: ljubavi, doma i imetka, očeva, majki, žena, djevojaka, braće, sestara i djece, pričajte im o tim ratnicima što hrabro su prešli rijeke, planine i doline i hrabro krenuli u bitke koje su sada već povijest i neka se one više nikada ne ponove …

Rat je zbroj besmislenih postupaka koji se shvaćaju i hvale tek onda ako se pobjedi, a osuđuju se kao pogrešni uvijek ako se izgubi.

Athumanunhova promišljanja

Zašto budale galame - zato što mudri šute!

… o hladnoći, tami i zlu

Ako Athumanunha pitate postoji li hladnoća on će Vam odgovoriti NE! Hladnoća ne postoji, jer hladnoća je samo odsutnost topline. Ako pak pitate Ahumanunha postoji li tama, on će Vam opetovati NE! Tama ne postoji, jer tama je odsutnost svijetla.

Ako pak pitate Athumanunha postoji li zlo … odgovor znate! NE! Zlo ne postoji, jer zlo je samo odsutnost dobroga …


Neka četir' satnika iznesu Hamleta kao ratnika!
Jer on bi, pokazao se, zbilja, pravi kralj,
Da osta u životu. Nek vojnička svirka i obredi
ratni za njega glasno progovore sad!
Nosite tijelo! Ovaj prizor tužan za bojište
lijep je, al' ovdje je ružan.
Haj'te zapovijedite vojnicima paljbu!