Puzle života

29.03.2018., četvrtak

Povijest uporabe cvijeća

Po zanimanju sam inače cvjećarka. Da ne pišem o tome kako se što radi i o sredstvima odlučila sam se za nešto mnogo zanimljivije. A to je povijest aranžiranja. Simbolici cvijeća koja se kroz povijest mijenjala, kao i o samim legendama, te raznovrsne uporabe bilja.
Prvo je važno naglasiti da pod aranžiranje spada bilo kakvo kombiniranje cvijeća i zelenila. Također da odmah na početku razjasnim cvijetom se smatra samo recimo glavica sa laticama. Tako je cijela narcisa sa stapkom i listovima ustvari biljka. Ipak ja ću koristi laički pojam cvijet.
S razvitkom raznih običaja štovanja bogova itd. čovjek u njima počinje tražiti simbol uz divljenje ljepoti samoga biljnog svijeta. Tako da se prvi neki oblici javljaju pojavom prvih civilizacija.

ANTIKA
Egipćani su počeli saditi vinovu lozu. Posebno su voljeli lotos, papirus i palmine grane koje su se koristile za ukrašavanje i razne obrede. A umetali su ih u vijence koji su služili kao počast mrtvima. Tu dolazi do prve izrade vijenca. Inače po pravilu vijencem nazivamo obruč ukrašen biljem koji je u sredini prazan. Ovo danas što mi nazivamo vijencima (koji su iznutra ispunjeni) ustvari su aranžman. Što se tiče lopoča žene su ga voljele stavljati u kosu. Cvatove papirusa stavljali su u snopove, dok je perunika imala posebno mjesto u vrtovima. Inače što se tiče slaganja biljaka, po pravilu također buketom možemo nazvati samo snop koji ima sedam cvjetova, sve ostalo su ustvari kitice.
Po prvi puta javljaju se parfemi rađeni od bilja kao i kozmetika, također se koristi i u ljekovite svrhe.

Grci koji su bili vrlo napredan i kulturan narod onog vremena, cvijećem su kitili ponajprije kipove bogova i božica. Kipove Artemisa (boga rata) kitili su ljiljanima. Boga sna Morfeja sa crvenim makovima. Božicu mudrosti Atenu kitili su maslinovim grančicama koje su uvijek zadržale simbol mudrosti. U to vrijeme prvi puta javljaju se girlande i upravo njome kitili su kipove božice ljubavi i ljepote Afroditu. Te girlande ukrašavali su ružama koja je već tada predstavljala ljubav i to bijelima boje čistoće i nevinosti. Inače cvijet koji govori volim te je ustvari suncokret sa simbolikom koja se nikada nije promijenila: radost života, dugovječnost i odanost. Grčka legenda kaže da je morska nimfa Klitija koja je bila zaljubljena u boga sunca zbog neuzvraćene ljubavi pobjegla u pustinju gdje se pretvorila u suncokret i od tada uvijek vjerno pratila sunce.
Palmina grana predstavljala je znak mira. Vijenci su bili poluzatvoreni vezani vunom, likom i zlatnim nitima. Vijence su koristili kao poklon, a kao priznanje postavljali su se na glavu. Vijenci su se koristili i u ljekovite svrhe. Npr. vijenac od narcise (sunovrata) nosio se za smirenje živaca. I naravno služili su i za čašćenje mrtvih kao simbol besmrtnosti.

Rimljani su uglavnom koristili kulturne tekovine naroda kojima su zavladali. Ipak cvijeće su manje posvećivali bogovima a više sebi, posvećujući najveću pozornost ružama. U početku carskog doba ruža je još bila simbol ljubavi, te se slao ljubavnicima. Laticama ruža začinjavali su vina, te su krevete posipali laticama. Kasnije vijenac od ruža postao je više simbol muške hrabrosti, te su njima kitili ratnike. U to doma nastaju zgrade slične današnjim staklenicima kako bi se bilje moglo uzgajati i tijekom zime. Vijenac za glavu corona kasnije je postao kruna.

SREDNJI VIJEK
Biljke su se uglavnom koristile u praznovjerju i u ljekovite svrhe, na grbovima kuća, te kao počast mrtvima. U ukrašavanju izgubile su svoju ulogu.
Luj VII u 2. Križarskom ratu izabrao je peruniku kao svoj osobni cvijet. Prema legendi peruniku je izabrao nakon što je merovinški kralj donio pobjedu jer je suparničkoj strani pažnju oduzelo polje perunike. Poznati rat crvene i bijele ruže, naziva se tako upravo zato što je na grbu kuče Lancester stajala crvena ruža, a na grbu kuće York bijela. Vjerujem da taj rat upravno i bio inspiracija za Shakespearevo djelo Romeo i Julia. Krizantema koja je iz Japana stajala je na državnom grbu a predstavlja obilje, moć i sreću.
Za vrijeme gotike crvena ruža bila je prljavi cvijet upravo iz tog razloga što su se njezine latice koristile tijekom orgija. Cvijet koji je simbolizirao ljepotu i krijepost bila je đurđica, te je bila prikladna za udvaranje.
U duhovne svrhe koristili su se trodijelni list jagode što je označavalo sveto trojstvo, četverolist kao znak križa, palmina grana kao znak mira i vjere, te bršljan sa značenjem vječnoga života u Kristu.

RENESANSA (doba preporoda)
Dolazi do naglog porasta interesa za cvijećem koji je povezan s otkrićem Amerike. Kako su se u Europu iz novih zemalja unosilo nepoznato bilje dolazi do pojave prvih botaničkih vrtova. U zamkovima i kuća plemstva gradili su se vrtovi prepuni cvijeća namijenjeni uživanju i zabavi.
U Frankfurtu javlja se prva burza cvijeća (Danas je najjača Nizozemska). Povećava se zanimanje i za rezanim cvijećem, te se počinju izrađivati vaze. Do tada su se rabili vrčevi i kante iz kućanstva.
BAROK
Tu se zanimanje za živim cvijećem u svrsi ukrašavanja gubi, te nastaju prvi umjetni cvjetovi.
U ljekovite i kozmetičke svrhe proizvedena je kolonjska voda.
ROKOKO
Tu se prvi puta kiti božićno drvce, ali samo s cvijećem.

19. STOLJEĆE
Koje je veliko prijelazno razdoblje. Doba duhovnog i gospodarskog razvoja. To je novo poglavlje ljudske povijesti. Tu dolazi do razvoja aranžiranja kakvo poznajemo i danas. Pojavljuju se razni stilovi aranžiranja, te se širi među svim staležima, koje si je do tada jedino moglo priuštiti plemstvo. Razvijaju se staklenici koji su sastavni dio vrtova. . U Parizu se pojavljuju prvi preprodavači cvijeća.
Nastaju i prvi buketi. Najpoznatiji je Bidermajer buket nastao u njemačkoj. Kupolastog je oblika, sa sedam cvjetova posloženima u pravilnim razmacima. Zbijen je i završava manšetom. Vrlo sličan njemu je pompadur buket ili današnji vjenčani buket, razlika je u tome što su stapke omotane svilenom trakom i bez manšete. Nastaje i piramidalni buket.

20. STOLJEĆE
Florista postaje umjetnik, savjetnik, trgovac i stručnjak za reklamu. Razvija se slobodni stil. Florista dakle ima svu slobodu umjetničkog izražavanja. Bitno je da je aranžman primijenjen prigodi i tehnički ispravan.

Oznake: kulturna povijest cvijeća, aranžiranje, buketi, cvijeće, uporaba bilja u ljekovite svrhe


- 10:52 - Komentari (16) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

< srpanj, 2018  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Srpanj 2018 (8)
Lipanj 2018 (19)
Svibanj 2018 (34)
Travanj 2018 (14)
Ožujak 2018 (26)
Veljača 2018 (38)

PROLOG

Linkovi