Urbana kultura kao kuriozitet?!

utorak, 12.12.2006.

Konačno smo došli do zanimljivog 'kurioziteta' (primjetiti satiru, naglašenu navodnicima. up. a.).
Da mi je netko, prije samo par godina pričao kako će urbana kultura, zajedno sa glazbom poput Rocka ili Popa postati samo alternativa, jer će TF postati MainStream, samo bih mu se nasmijao, cinično i satirično... Danas, u istom tom tonu satire i cinizma pišem o TF i o 'kuriozitetnim' alternativama... Na sveopću žalost...

Što je do sada bila najozbiljnija kritika turbo-folka? U mnogim tekstovima i knjigama napisanim o ovom fenomenu, mi autori svoje teze baziramu na jednoj osnovnoj pretpostavci: turbofolk-kultura bila je medij promoviranja najnižih kulturnih, odnosno nekulturnih navika, i kao takva - ključna poluga u promoviranju šovinizma, nasilja, kriminalnog bogaćenja, patrijarhalizma, i svih drugih aspekata kulturnog i moralnog pada koji je omogućio politiku koja se sprovodila granatiranjem gradova, ubijanjem u logorima, silovanjima žena.
Zbog takvih učinaka, turbofolk kultura je tumačena kao lokalni specifikum, čista suprotnost otvorenoj globalnoj kulturi, i tako je ona bila audio-vizuelni reprezent javne srpske politike.
Ovakve teze se najžešće ilustriraju odlomcima iz tekstova manje ili više afirmiranih 'pevača' narodne glazbe (čime se ne pravi razlika između turbo-folka i klasičnog narodnjaka) koji trebaju ilustrirati što priglupost tekstopisca, što nazadni idejni karakter njegovih/njenih stihova.
U istom mahu se urbana kultura, i cijli niz njenih "tragičnih" sudbina devedesetih, iskazuje kao alternativni, emancipatorski, kao dio jedne svjetske familije koja stremi miru i suradnji između ljudi i izlasku iz nazadnih odnosa u društvu...

S druge strane, tekst jednog od prvih i najvećih hitova klasičnog turbo-folka, duet Cece i Mire Škorić "Ne računaj na mene", govori o odupiranju patrijarhalnim stegama, o mogućoj emotivnoj neovisnosti i ekonomskoj samostalnosti mladih žena, pa tako obavlja upravo emancipatorsku ulogu.
Ove pjesme, kao i cjelokupan imidž zvijezda kao što je Jelena Karleuša, upućuje upravo na pravce kako se pretjeranim inzistiranjem na eksponiranju ženskog tijela kao objekta muške želje, dolazi do prijetnje toj želji i do pukotina u patrijarhalnom ustrojstvu.
Također, kritika turbo-folka analizira i ulogu glazbenog spota (pogledati taj šrot na TV Pinku) u promoviranju nazadnih i nemoralnih ideja: inzistira se da ikonografija turbo-folk video-spota promovira nasilje, te fetišizira insignije lakog stjecanja bogatstva.
Međutim upravo takva ikonografija jeste reprezentativna za globalnu pop-kulturnu scenu: prosječan spot na MTV-u otkriva podjednako mnoštvo "žena kao objekata", zlatnih lanaca na mišićavim tijelima, i općenito onoga što se prepoznaje kao banalno, subintelektualno i nesofisticirano, što i jeste motivirano provociranjem "sigurnosnih" sistema vrijednosti građanskog poretka. Ovako INSCENIRANA ikonografija upravo osigurava dokaz kako je turbo-folk pokazatelj da Srbija i susjedne joj zemlje sve više inklinira Zapadu, a ne obrnuto...

Subverzivni potencijal turbo-folka jeste u tome što ovaj fenomen predstavlja "fatalnu" imitaciju globalnih trendova u popularnoj kulturi, ali se, i od strane svojih kritičara i od strane međunarodnih ljubitelja tretira kao da je suprotstavljen tim trendovima.

Nije li politika izolacionizma i neintegriranja u europske standarde, upravo proizvela situaciju u kojoj je Srbija bila mjesto najobimnije i nesputane konzumacije globalne (što će produkcijski reći, uglavnom američke) popularne kulture? Nije li nepriznavanje važećih standarda, kao što je pitanje copy-right-a, prouzročilo potpunu preplavljenost medijskog prostora najnovijim produktima svjetske popularne kulture, o čemu nijedna velika svjetska televizija ne može niti sanjati?

Nisu li se upravo Marija Milošević (kćer pok. Slobodana, op.a.) i njena mama branile stavom da TV Košava (gebelsovskim metodama kontrolirana tv kuća, op. a.) nije bila nikakva propagandno-politička televizija već sklop zabavnih programa u kojima su najveće mjesto imale američke serije, filmovi i glazbeni spotovi?

12.12.2006. u 15:02 • 25 KomentaraPrintabilna verzijaID postaPodijeli na Facebooku

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

© 2006 nETsOLDIER. Validacija CSS & XHTML. design by nETsOLDIER