Antiglobalizamby Vinko K.

< listopad, 2010 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Studeni 2013 (1)
Svibanj 2013 (1)
Lipanj 2012 (1)
Listopad 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Srpanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (1)
Prosinac 2010 (2)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (1)
Kolovoz 2010 (1)
Lipanj 2010 (1)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (2)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (1)
Srpanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (1)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Ožujak 2008 (3)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (4)
Studeni 2007 (1)
Listopad 2007 (1)
Rujan 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (5)
Kolovoz 2006 (1)
Srpanj 2006 (3)
Lipanj 2006 (3)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (5)
Veljača 2006 (7)
Siječanj 2006 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
Antiglobalistička misao za 21. stoljeće

pišite mi na e-mail pglobalist@gmail.com

Sadržaj / Contents:
Možemo li pobjeći od problema naše države, prijeteći demografski, sociološi i gospodarski problemi mnoge nas navode na želju za bijegom u okrilje Europske unije ili nekom drugom svjetskom savezu. Nade polažemo u njihov sustav upravljanja, da će nas njihovi pametni ljudi izvući iz mulja. Ali što više prolazi vrijeme to više mulja izlazi na vidjelo i iz njihovih redova. Ljudi su naprosto svugdje slični, u Bruxullesu ili u Zagrebu, poslije osvajanja vlasti zaborave na opće dobro i marketinška obećanja koja su izrekli, te tada počnu provoditi svoje sitne političke igre. Dva bitna čimbenika koja mogu izroditi dobru vlast su kućni odgoj i konkurencija. Kućni odgoj, jer se pouke o poštenju i objektivnosti koje roditelji malom djetetu usadi u srce prve prihvate i ostaju u pravilu do kraja života. Što više dobro odgojene djece imamo to imamo više dobro ogdojenih lidera, političara i biraća. Druga stvar, konkurencija među ljudima, među roditeljima, među političarima, među državama daje nam način da se mjerimo i tako uvijek pomalo korigiramo i napredujemo. Ono što doista zabrinjava je da Europska unija obje ove stvari sustavno, namjerno ili nenamjerno zatire. Odgoj djece žele iz kuće prebaciti na sustav, razni obiteljski zakoni Europske unije sustavno žele umanjiti utjecaj roditelja na svoju djecu. Drugu stvar, konkurenciju u politici, Europska unija po svojoj definiciji poništava - jer što je manje samostalnih država koje samostalno razmišljaju i donose samostalno svoje zakone to je manje konkurencije među državama i među političarima; a što je manje konkurencije to je potencijalna samovolja Europskih birokrata iz Bruxullesa veća, a to zabrinjava. Naši djedovi koji su uspjeli ovaj narod sačuvati kroz stoljeća pod okriljem raznih tuđinskih vlada sigruno taj trud nisu radili zato da bi mi danas sve to nabrzinu predali nekoj novoj tuđinskoj vlasti na upravljanje ali ovaj put i u vlasništvo. To je samo maleni djelić razloga zašto sam protiv Hrvatskog ulaska u EU.
Ovdje ćete naći i drugih tekstova o promašajima globalizacije, bilo ekonomske, kulturološke i političke.

Paradoks našeg vremena
Paradoks našeg vremena kroz povijest je da imamo veće zgrade, no kraće živce, šire putove, no uža gledišta. Trošimo više, no imamo manje, kupujemo više, no uživamo manje.

Imamo veće kuće i manje obitelji, više pogodnosti, no manje vremena. Imamo više diploma, no manje razuma, više znanja, a manje rasuđivanja. Više stručnjaka, a ipak više problema, više medicine, no manje zdravlja.

Pijemo previše, pušimo previše, trošimo nesmotreno, smijemo se premalo, vozimo prebrzo, previše se ljutimo, prekasno liježemo, ustajemo previše umorni, čitamo premalo, televiziju gledamo previše i molimo se prerijetko. Umnogostručili smo naše imutke, a smanjili svoje vrijednosti.

Govorimo previše, volimo prerijetko, mrzimo prečesto.
Naučili smo kako preživljavati, ali ne i kako živjeti. Dodali smo godine životu, ali ne i život godinama. Stigli smo sve do mjeseca i natrag, no imamo poteškoće prijeći ulicu i upoznati novog susjeda. Osvojili smo vanjski prostor, ali ne i nutrinu.

Napravili smo velike stvari, ali ne i bolje stvari. Očistili smo zrak, no zagadili dušu. Svladali smo atom, ali ne i svoje predrasude. Pišemo više, no učimo manje. Planiramo više, no postižemo manje. Naučili smo žuriti, no ne i čekati.(...)
--George Carlin


The good society is the society in which a principal goal is the well-being of those worst off.
--John Rawls


---ponešto antiglobalizma na ovim blogovima---
Nova Politika - inicijativa euroskeptičnih blogera
jura sve zna
ramona
rockroll
don blog
francisca
tragicna misao


----zamjećeni blogeri----

angažirani:
don blog
radical element
monsoon
pulicer
zvone radikalni - provokator :)
freedomfighter
Cpt. Insane-o


osobni sa dozom socijalne tematike:
mala sanja
honorina
njofra
pucanj na mjesec
znam da nista ne znam
lost man


sa probranom temom:
ličanka lelana opisuje stare običaje
borgman's cube, sf dnevnik
okeco, slike iz prirode
folklorni blog


nesvrstani:
aaa digresije
run riot
stefica
indian women
nikolina29
manga
majaa
proširene vene
littleone.blog.hr
madeinholland.blog.hr
jocker
atlantida
irida
dvs
(...)

Linkovi

Hrsvijet - portal sa vijestima i euroskeptičnim komentarima

Civitas: razlozi protiv EU

Blog "ekonomskog kolapsa" - fokusiran je na zbivanja u SAD-u


Lisabonskim ugovorom k europskoj diktaturi

--o globalizaciji--
Kratke izjave o globalizacijskim procesima

Sweatshop FAQ

Fashion crimes

demography-matters - utjecaj demografskih kretanja na ekonomiju i gospodarstvo



Neka roditelji biraju!


kupujmo hrvatsko

fora!


kineski biznis

--moji značajniji tekstovi--

Čemu žurba u EU?, pričekajmo!

Europska Unija poništava demokraciju

Medijska manipulacija zbog EU

Kvazi-sloboda u EU

Nekoliko razloga protiv EU

Agresivno nametanje GMO hrane

Protekcionizam na pravi način?

Trajna kriza?

Zašto ekonomisti ne misle zdravim razumom

Standard života je u opadanju unatoč svim "naporima"

Previsoke cijene stanova

Jedna korisna varijanta protekcionizma u EU

Zašto bi bilo bolje da je država vlasnik infrastrukture mobilne komunikacije

Prirodni gospodarski rast ostvaren pomoću prirasta stanovništva

Negativna strana studiranja

Minus na tekućem računu kao instrument orobljavanja

Demografija: u Europi nema života




---HR web--
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

Za&Protiv
--Za--
-Za moralni kapitalizam, socijalno osjetljiv
-Za radnička prava, (radno vrijeme, minimalna plaća, godišnji odmori, trudnice)
-Za carine na proizvode iz država u kojima nema radničkih prava
-Za carine proizvodima iz tvornica sa ropskim uvjetima rada
-Za očuvanje nacionalnog identiteta
-Za nacionalnu televiziju kojoj nije imperativ profit

--Protiv--
-Protiv raslojavanja društva na bogate i siromašne
-Protiv ropskih uvjeta rada
-Protiv rada Nedjeljom
-Protiv raskalašenog reklamiranja
-Protiv raskalašenih filmova, serija, časopisa

27.10.2010., srijeda
Knjiga "EU? - Ne hvala!"

U novoj knjizi autor Marjan Bošnjak analizira Europsku uniju, njezine promotore i njezine dokumente. Kroz 300tinjak stranica sagledava različite aspekte Europske unije i koje bi negativne posljedice Hrvatska, tj. njezini stanovnici pretrpjeli u slučaju pristupanja istoj.

Posebnu pažnju autor pridaje Lisabonskom ugovoru koji ima sve značajke ustava; njime Europska unija de-facto postaje federalna država sa centralnom vlašću u Bruxellesu.

    Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska bi izgubila gotovo sve atribute samostalne države i, s obzirom na svoje pučanstvo od svega 4,3 milijuna građana postala bi jedna od manjih provincija unutar te goleme multinacionalne države.

Lisabonskim ugovorom Hrvatskoj i njenim stanovnicima bi se oduzela suverenost u odlučivanju unutar teritorija Republike hrvatske:
   
Dakle, prema članku 17b(2) europski kolonisti imat će ne samo pravo kolonizirati Hrvatsku, nego će automatski dobiti i ustavom zajamčena politička prava među kojima je i pravo glasovati i biti kandidat na lokalnim izborima pod istim uvjetima kao i domicilno hrvatsko pučanstvo.

Stranci koji se dosele u Hrvatsku imat će i gospodarsku moć i politička prava koja će im omogućiti da s vremenom preuzmu lokalnu vlast u onim sredinama u kojima budu koncentrirani. To će u prvom redu biti atraktivni, ali slabo naseljeni jadranski otoci te manje općine u Istri i Dalmaciji, a s vremenom i drugi, pogotovo pogranični dijelovi sadašnje Hrvatske.

Žalosna je činjenica, ali je ipak činjenica, da većina Europljana, a pogotovo pripadnika velikih i gospodarski snažnih naroda, ima više novaca od nas Hrvata i veću kupovnu moć. Ta veća kupovna moć omogućava im da po Hrvatskoj kupuju ono što je najatraktivnije i najpoželjnije. To već sada vidimo u pojedinim dijelovima Hrvatske, poput Dubrovnika, Hvara i Opatije, gdje su strani kupci toliko digli cijene da su domaći Hrvati, sa svojim skromnim primanjima i skromnom kupovnom moći, gotovo isključeni s tržišta.

ali i u pitanjima vanjske politke Hrvatska nebi imala nikakav utjecaj:
    
Na području vanjskih poslova Hrvatska će u Uniji biti posve marginalizirana. U Europskom parlamentu od 751 zastupnika imat će, bude li sretna, 10 ili 12 zastupnika, koji će biti bez gotovo ikakva utjecaja pri imenovanju članova Europske komisije, dakle, izvršne vlasti koja zajedno s Vijećem ministara imenuje ministra vanjskih poslova.(...)

Autor donosi još jedan aspekt gledanja na Lisabonski ugovor, o vladavini velikih naroda nad malima:
    
No to je samo prijelazna faza jer, prema Deklaraciji o članku 9c, prihvaćenoj kao dodatak Lisabonskom ugovoru, od 1. travnja 2017. za kvalificiranu većinu bit će dovoljni glasovi koji predstavljaju (a) 55 posto pučanstva Unije, ili, (b) 55 posto članica.

Ovdje treba naglasiti da samo šest članica, Njemačka, Francuska, Engleska, Italija, Španjolska i Poljska, čine 70 posto ukupnog pučanstva Unije, dok ostalih 21, manjih članica, obuhvaćaju preostalih 30 posto.

Vrlo je jasno da se gotovo ni jedna odluka ne će moći donijeti mimo volje vladajuće šestorke.

Mali narodi, iako brojniji, u praksi ne će imati gotovo nikakvu političku moć, pa čak i kad bi bili savršeno ujedinjeni u svojim željama i ciljevima, jer ipak predstavljaju samo 30 posto ukupnog pučanstva. Ovdje se vrlo jasno radi o političkom modelu u kojem će veliki narodi vladati nad malima.

U europskom parlamentu situacija nebi bila ništa bolja:
    
U Europskom parlamentu, koji sada ima 751 člana i koji bi se nakon ulaska Hrvatske malo proširio, Hrvatska može po najboljim prognozama očekivati 12 mjesta od eventualnih 763 mjesta.

Hrvati bi u političkom smislu, s obzirom na svoju marginalnu zastupljenost od manje od jedan posto, postali obična "statistička pogreška". Veliki igrači, koji predstavljaju 70 posto ukupnog pučanstva, dogovarali bi se međusobno, a budući da Hrvati predstavljaju manje od jedan posto političke moći, vjerojatno ne bi gubili svoje vrijeme tražiti čak ni naše mišljenje.

Tvrdnju europskih propagandnih promotora da bi hrvatska djelila suverenitet ravnopravno sa ostalim narodima unije autor ocjenjuje sa:

Ta je tvrdnja daleko od istine.(...)U Europskoj megadržavi od pola milijarde stanovnika Hrvata će biti manje od jedan posto(...)i s obzirom na to da će se od 2014. odluke donositi većinom od samo 55 posto, to znači da će se i najštetnije odluke moći donositi bez nas. U takvoj megadržavi hrvatski bi narod postao politički marginaliziran i obespravljen.

Više informacija o ovoj odličnoj knjizi potražite ovdje.

Kao svoj zaključak mogu dodati da se prije pojave Lisabonskog ugovora još moglo govoriti o ovom ili onom pozitivnom aspektu Europske unije, no sa pojavom Lisabonskog ugovora sve te priče padaju u vodu, jer sada je jasno u kojem smjeru ta Europa želi ići: u smjeru centraliziranja svoje moći i svojeg birokratskog imperijalizima, da odlučuju o nama, malim narodima i običnim ljudima kako im se svidi. Srećom po nas, mi nismo bili članica europske unije kada su europski birokrati bez pitanja naroda (referenduma) odlučili uvući sve članice u tu svoju tvorevinu; Zahvaljujući toj okolnosti imamo još uvijek priliku oduprijeti se ulasku u europsku uniju u cjelosti, nemojmo prespavati tu priliku!
- 14:30 - Komentari (4) - Isprintaj - #


Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se