Antiglobalizamby Vinko K.

< travanj, 2010 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Studeni 2013 (1)
Svibanj 2013 (1)
Lipanj 2012 (1)
Listopad 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Srpanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (1)
Prosinac 2010 (2)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (1)
Kolovoz 2010 (1)
Lipanj 2010 (1)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (2)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (1)
Srpanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (1)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Ožujak 2008 (3)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (4)
Studeni 2007 (1)
Listopad 2007 (1)
Rujan 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (5)
Kolovoz 2006 (1)
Srpanj 2006 (3)
Lipanj 2006 (3)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (5)
Veljača 2006 (7)
Siječanj 2006 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
Antiglobalistička misao za 21. stoljeće

pišite mi na e-mail pglobalist@gmail.com

Sadržaj / Contents:
Možemo li pobjeći od problema naše države, prijeteći demografski, sociološi i gospodarski problemi mnoge nas navode na želju za bijegom u okrilje Europske unije ili nekom drugom svjetskom savezu. Nade polažemo u njihov sustav upravljanja, da će nas njihovi pametni ljudi izvući iz mulja. Ali što više prolazi vrijeme to više mulja izlazi na vidjelo i iz njihovih redova. Ljudi su naprosto svugdje slični, u Bruxullesu ili u Zagrebu, poslije osvajanja vlasti zaborave na opće dobro i marketinška obećanja koja su izrekli, te tada počnu provoditi svoje sitne političke igre. Dva bitna čimbenika koja mogu izroditi dobru vlast su kućni odgoj i konkurencija. Kućni odgoj, jer se pouke o poštenju i objektivnosti koje roditelji malom djetetu usadi u srce prve prihvate i ostaju u pravilu do kraja života. Što više dobro odgojene djece imamo to imamo više dobro ogdojenih lidera, političara i biraća. Druga stvar, konkurencija među ljudima, među roditeljima, među političarima, među državama daje nam način da se mjerimo i tako uvijek pomalo korigiramo i napredujemo. Ono što doista zabrinjava je da Europska unija obje ove stvari sustavno, namjerno ili nenamjerno zatire. Odgoj djece žele iz kuće prebaciti na sustav, razni obiteljski zakoni Europske unije sustavno žele umanjiti utjecaj roditelja na svoju djecu. Drugu stvar, konkurenciju u politici, Europska unija po svojoj definiciji poništava - jer što je manje samostalnih država koje samostalno razmišljaju i donose samostalno svoje zakone to je manje konkurencije među državama i među političarima; a što je manje konkurencije to je potencijalna samovolja Europskih birokrata iz Bruxullesa veća, a to zabrinjava. Naši djedovi koji su uspjeli ovaj narod sačuvati kroz stoljeća pod okriljem raznih tuđinskih vlada sigruno taj trud nisu radili zato da bi mi danas sve to nabrzinu predali nekoj novoj tuđinskoj vlasti na upravljanje ali ovaj put i u vlasništvo. To je samo maleni djelić razloga zašto sam protiv Hrvatskog ulaska u EU.
Ovdje ćete naći i drugih tekstova o promašajima globalizacije, bilo ekonomske, kulturološke i političke.

Paradoks našeg vremena
Paradoks našeg vremena kroz povijest je da imamo veće zgrade, no kraće živce, šire putove, no uža gledišta. Trošimo više, no imamo manje, kupujemo više, no uživamo manje.

Imamo veće kuće i manje obitelji, više pogodnosti, no manje vremena. Imamo više diploma, no manje razuma, više znanja, a manje rasuđivanja. Više stručnjaka, a ipak više problema, više medicine, no manje zdravlja.

Pijemo previše, pušimo previše, trošimo nesmotreno, smijemo se premalo, vozimo prebrzo, previše se ljutimo, prekasno liježemo, ustajemo previše umorni, čitamo premalo, televiziju gledamo previše i molimo se prerijetko. Umnogostručili smo naše imutke, a smanjili svoje vrijednosti.

Govorimo previše, volimo prerijetko, mrzimo prečesto.
Naučili smo kako preživljavati, ali ne i kako živjeti. Dodali smo godine životu, ali ne i život godinama. Stigli smo sve do mjeseca i natrag, no imamo poteškoće prijeći ulicu i upoznati novog susjeda. Osvojili smo vanjski prostor, ali ne i nutrinu.

Napravili smo velike stvari, ali ne i bolje stvari. Očistili smo zrak, no zagadili dušu. Svladali smo atom, ali ne i svoje predrasude. Pišemo više, no učimo manje. Planiramo više, no postižemo manje. Naučili smo žuriti, no ne i čekati.(...)
--George Carlin


The good society is the society in which a principal goal is the well-being of those worst off.
--John Rawls


---ponešto antiglobalizma na ovim blogovima---
Nova Politika - inicijativa euroskeptičnih blogera
jura sve zna
ramona
rockroll
don blog
francisca
tragicna misao


----zamjećeni blogeri----

angažirani:
don blog
radical element
monsoon
pulicer
zvone radikalni - provokator :)
freedomfighter
Cpt. Insane-o


osobni sa dozom socijalne tematike:
mala sanja
honorina
njofra
pucanj na mjesec
znam da nista ne znam
lost man


sa probranom temom:
ličanka lelana opisuje stare običaje
borgman's cube, sf dnevnik
okeco, slike iz prirode
folklorni blog


nesvrstani:
aaa digresije
run riot
stefica
indian women
nikolina29
manga
majaa
proširene vene
littleone.blog.hr
madeinholland.blog.hr
jocker
atlantida
irida
dvs
(...)

Linkovi

Hrsvijet - portal sa vijestima i euroskeptičnim komentarima

Civitas: razlozi protiv EU

Blog "ekonomskog kolapsa" - fokusiran je na zbivanja u SAD-u


Lisabonskim ugovorom k europskoj diktaturi

--o globalizaciji--
Kratke izjave o globalizacijskim procesima

Sweatshop FAQ

Fashion crimes

demography-matters - utjecaj demografskih kretanja na ekonomiju i gospodarstvo



Neka roditelji biraju!


kupujmo hrvatsko

fora!


kineski biznis

--moji značajniji tekstovi--

Čemu žurba u EU?, pričekajmo!

Europska Unija poništava demokraciju

Medijska manipulacija zbog EU

Kvazi-sloboda u EU

Nekoliko razloga protiv EU

Agresivno nametanje GMO hrane

Protekcionizam na pravi način?

Trajna kriza?

Zašto ekonomisti ne misle zdravim razumom

Standard života je u opadanju unatoč svim "naporima"

Previsoke cijene stanova

Jedna korisna varijanta protekcionizma u EU

Zašto bi bilo bolje da je država vlasnik infrastrukture mobilne komunikacije

Prirodni gospodarski rast ostvaren pomoću prirasta stanovništva

Negativna strana studiranja

Minus na tekućem računu kao instrument orobljavanja

Demografija: u Europi nema života




---HR web--
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

Za&Protiv
--Za--
-Za moralni kapitalizam, socijalno osjetljiv
-Za radnička prava, (radno vrijeme, minimalna plaća, godišnji odmori, trudnice)
-Za carine na proizvode iz država u kojima nema radničkih prava
-Za carine proizvodima iz tvornica sa ropskim uvjetima rada
-Za očuvanje nacionalnog identiteta
-Za nacionalnu televiziju kojoj nije imperativ profit

--Protiv--
-Protiv raslojavanja društva na bogate i siromašne
-Protiv ropskih uvjeta rada
-Protiv rada Nedjeljom
-Protiv raskalašenog reklamiranja
-Protiv raskalašenih filmova, serija, časopisa

20.04.2010., utorak
Poplava odlikaša i efikasan način da se to riješi

Poplava odlikaša
Nedavno se počelo govoriti o uvođenju male mature. Jedan od glavnih motiva je želja za smanjenjem poplave odlikaša u našim osnovnim školama diljem Hrvatske. Koja razina znanja je potrebna za ocjenu "odličan"? Zar nebi ta ocjena trebala biti samo za iznadprosječno znanje i vladanje gradivom školskog predmeta tokom godine; Ipak u jeku poplave odlikaša čini se da je za ocjenu odličan dovoljno da učenik bude prosječnog znanje i zalaganja (ili da zabilsta nakratko pred kraj školske godine), a onaj učenik koji doista vlada nekim školskim predmetom iznadprosječno nema načina da to odrazi u svojoj svjedožbi!
Čemu onda služe uopće ocjene 2 3 i 4 ako se rijetko koriste?; Ocjene 3 i 4 ispadaju kao grijeh i izjednačene su sa neuspjehom! Ti i slični problemi su glavni motivi za uvođenje male mature.

Problemi male mature
Protivnik sam male mature iz dva bitna razloga. Polaganje male mature se svodi na ovladavanje jedne do dvije tisuća pitanja i odgovora kao učenja nekakvog kataloga znanja napamet!; To je smatram veliki udarac za kreativnost i razmišljanje, a poticaj za klasično kampanjsko "štrebanje". Drugu bitnu zamjerku koju imam protiv male mature je monopoliziranje i centraliziranje znanja od strane ministarstva; šačica odabranih ljudi iz ministarstva određuje što se treba znati i treba učiti, a doza osobne preferencije svakog nastavnika se želi umanjiti, i oduzima mu se i to malo slobode u određivanju prioriteta gradiva kod određenog predmeta, što bi u krajnjoj varijanti dovelo do toga da svi u državi uče isto znanje kao jedna vrsta još neviđenog jednoumlja!

Umjesto uvodenja male mature, za pošteno ocjenjivanje vidim u trenutnoj klimi dvije mogućnosti:
1) da se određene ocjene potpuno izbace, ocjene 3 i 4 bile bi svakako glavni kandidati za izbacivanje.
2) da se promjeni klima ocjenjivanja tako da ocjene budu objektivno mjerilo znanja i zalaganja, ocjena 5 bila bi samo za stvarno iznadprosječno znanje i zalaganje tokom školske godine.

Gornje dvije mogućnosti dakle razmatram za osnovno školstvo, i nisam načisto s time dali bi mogućnost(1) dugoročno gledajući bila dobra za naš Narod i državu ili ne, naime ako se ocjene 3 i 4 doista ne koriste onda treba biti pošten, suočit se sa realnošću i izbaciti te ocjene iz upotrebe, to ostavljam otvorenim za diskusiju. No bez obzira na to imam dva jednostavna prijedloga koja bi stvorila klimu za objektivnije ocjenjivanje, dakle ostvarila mogućnost(2):

Dva prijedloga za objektivnije ocjenjivanje:
1. Ukinuti važnost općeg prosjeka (tzv. opći uspjeh): potpuno ukinuti rubriku općeg prosjeka u svjedožbi, u imeniku, ukinuti bodovanje općeg prosjeka pri upisu u srednju školu i fakultet. Opći prosjek je jedan od glavnih poticaja k poklanjaju ocjena. Bezbroj puta sam u osnovnoj i srednjoj školi bio svjedok da su učenici vršili pritisak na nastavnike da im zaključe višu završnu ocjenu u svrhu postizanja prosječne ocjene odličan. I masovno se pretjerivalo u tome. Bilo je slučajeva da je učenicima falilo po nekoliko povišenja zaključnih ocjena ali vještom manipulacijom bi učenik išao od jednog do drugog nastavnika i "obrađivao" ga sa istom pričom da mu fali samo iz tog predmeta viša ocjena. Nastavnici bi popuštali, a kad popustite jednom onda morate i drugom popustit. Vrednovanje općeg uspjeha je stvorilo nezdravu klimu poklanjanja ocjena i očito je da vrednovanje općeg uspjeha (bilo za upis na fakultet ili za upis u srednju školu) nosi nemjerljvo više štete nego koristi.

2. Razredni imenik sa ocjenama ne smije više biti zajednički za sve predmete, nego svaki nastavnik ima svoj vlastiti imenik u koji bilježi ocjene samo za svoj predmet. Ocjene naravno ne smiju biti tajne, ali ne smiju biti niti ovako izložene na pregledavanje svima koji prime razredni imenik u ruke! Problem imenika kakvog sada imamo u osnovnim i srednjim školama je da se nastavnici pri ocjenjivaju učenika iz primjerice Matematike rukovode i njegovim ocjenama iz Biologije ili Hrvatskog, što je nedopustivo! Malo je discipliniranih nastavnika koji pri ocjenjivanju učenika ne skreću pogled na učenikove ocjene iz drugih predmeta i zato imenik ne smije biti javan i zajednički za sve predmete!

Zaključak
To su dva prijedloga, efikasna, jednostavna i provediva. Kolika ulaganja zahtjevaju ova dva prijedloga? zanemarivo! Nije ovo ništa novo, u svijetu se ovakve stvari primjenjuju, ta svatko tko razmišlja zna zašto je opasno vrednovati opći prosjek i zašto je opasno imati sve ocjene učenika lako dostupne svakom nastavniku na uvid. Pouzdano znam da se u Bavarskoj, u Njemačkoj još 90ih godina obje ove mjere bile na snazi. Zasigurno se time ne riješavaju svi problemi školstva, ali nemjerljivo se podižu objektivnost pri ocjenjivaju uz zanemarivo ulaganje, i ne vidim razloga da se već sutra ne krene u provođenje.

- 10:40 - Komentari (9) - Isprintaj - #

08.04.2010., četvrtak
Može li globalistički ekonomski model uspjeti, koja je alternativa?

Uspješan ekonomski model generira dovoljno posla za sve koji žele i mogu raditi. I to stvarnog posla, potrebnog, koji nekome treba. Ne izmišljenog posla kako se to radilo u vrijeme socijalizma, jer izmišljena zanimanja su dvosjekli mač, uvode razdor među ljude.

Čovjek koji nema posla kao da nikome nije potreban. On je lutalica, ponekad depresivan, osjeća se viškom. Kada se djeca potiču na silno školovanje i doškolovavanje tijekom kojih se toliko uzaludnih teorija nauči, a na kraju se pokaže da u toj struci uopće nema posla (ili je prebrojna konkurencija) onda je jasno da se duhovno izgube, te ih njihova diploma još k tome može potaknut da odbiju i onaj posao koji im se evenutalno ponudi ali su sada "prekvalificirani" za njega. Nezaposlenost je najgora za društvo.

Idealno, uspješan ekonomski model postiže punu zaposlenost stanovništva. No jeli takav ideal moguće postići u moderno doba? Prepreka tom idealu su redom:
(a)napredne tehnologije zbog kojih strojevi i kompjuteri oduzimaju radna mjesta.
(b)kontinuirano starenje stanovništva pa graditeljtsvo - grana u kojoj se još uvijek mnogo toga radi ručno - postaje sve manje potrebna (današnje mlađe generacije nasljeđuju kuće i stanove svojih djedova umjesto da ih grade)
(c)globalizacija, ona premješta i koncentrira ono malo traženih radnih mjesta samo u određene države (npr. Kinu)

Od ove tri prepreke, jedina na koju država može direktno utjecati je (c) globalizacija. Globalizacija se može obuzdati. Jest teško je, još je teže ako je država relativno malena kao Hrvatska. Ali to je jedina šansa.
Prepreka (b), starenje stanovništva, je stvar lošeg odgoja nacije, a nacija se može preodgojit jedino ako se država kroz svoju "svjetonazorsku strategiju" odupre globalno nametnutim trendovima (koji su očito loši po tom pitanju). Za bilo kakav pomak u prepreci (b) potrebno je dakle prvo napraviti barem odgojno-kulturološki odmak od globalizacijski nametnute kulture i odgoja. U slučaju da se neka država odluči za odupiranje globalizaciji, i ne prihvati globalne tehnološke trendove nego razvija svoje vlastite tehnologije tada je moguće značajno umanjiti i utjecaj prepreke (a).

Iz ovog kratkog(da ne ulazim u detalje) opisa vidljiv je negativni utjecaj globalizacije na tržište rada! Aktualna kriza, za koju sam još prije godinu i pol dana pisao da bi mogla biti trajna, tada su se još uvijek pa i najpoznatiji ekonomisti nadali da kriza samo eto što nije prošla, no vidimo sada da ona traje i traje, a i tada sam za trajnost krize okrivio globalizaciju, dokazuje da u današnjem ekonomskom modelu nešto fundamentalno ne štima i sve više je to jasno svima koji razmišljaju. No nažalost malo ljudi u svijetu razmišlja, pa se daljnja globalizacija čini se neumoljivo nastavlja.

Da se vratimo ekonomskom modelu. Da bi se pružila šansa za zaposlenje što širem sloju ljudi, potrebno je napraviti dakle takav ekonomski model koji bi izolirao ljude od općeprihvaćenog globalističkog ekonomskog modela! Postavlja se pitanje jeli moguće napraviti alternativni ekonomski model s obzirom na nametnute trendove? ako je moguće, dali je alternativni model moguće provesti na razini cijele države ili bi taj alternativni ekonomski model mogao funkcionirati usporedno sa globalističkim ekonomskim modelom u istoj državi, rame uz rame, tako da pojedinac može slobodno priječ iz jednog modela u drugi kako mu bolje odgovora?

Bez obzira dali bi alternativni model važio na razini države ili samo kao podmodel, u njemu bi neka roba koja se u globalističkom modelu podrazumjeva da je jeftina (npr. mobiteli) bila bi u alternativnom modelu skuplja, ali zato bi hrana trebala biti jeftinija i dostupna svakome tko želi raditi, te najvažnije, bilo bi dovoljno jednostavnog zdravo-seljačkog posla za sve koji mogu i žele raditi. A čini mi se da je za zdravog čovjeka najvažnije da ima posla i to bi trebala biti ključna prednost alternativnog modela. Prilično sam siguran da bi takav model morao funkcionirati usporedno sa globalističkim modelom, jer malo tko bi se dobrovoljno odrekao blagodati globalističkog modela ako ima koristi od njega. Jeli moguće uvesti alternativni ekonomski model?, da se nametne cijeloj državi? ili kao podmodel unutar države dan na potpuno slobodan izbor za ulazak i izlazak u njega onima koji bi u tom modelu htjeli biti zaposleni po alternativnim gospodarskim pravilima?
- 15:50 - Komentari (10) - Isprintaj - #


Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se