Antiglobalizamby Vinko K.

< veljača, 2008 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29    

Studeni 2013 (1)
Svibanj 2013 (1)
Lipanj 2012 (1)
Listopad 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Srpanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (1)
Prosinac 2010 (2)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (1)
Kolovoz 2010 (1)
Lipanj 2010 (1)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (2)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (1)
Srpanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (1)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Ožujak 2008 (3)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (4)
Studeni 2007 (1)
Listopad 2007 (1)
Rujan 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (5)
Kolovoz 2006 (1)
Srpanj 2006 (3)
Lipanj 2006 (3)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (5)
Veljača 2006 (7)
Siječanj 2006 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
Antiglobalistička misao za 21. stoljeće

pišite mi na e-mail pglobalist@gmail.com

Sadržaj / Contents:
Možemo li pobjeći od problema naše države, prijeteći demografski, sociološi i gospodarski problemi mnoge nas navode na želju za bijegom u okrilje Europske unije ili nekom drugom svjetskom savezu. Nade polažemo u njihov sustav upravljanja, da će nas njihovi pametni ljudi izvući iz mulja. Ali što više prolazi vrijeme to više mulja izlazi na vidjelo i iz njihovih redova. Ljudi su naprosto svugdje slični, u Bruxullesu ili u Zagrebu, poslije osvajanja vlasti zaborave na opće dobro i marketinška obećanja koja su izrekli, te tada počnu provoditi svoje sitne političke igre. Dva bitna čimbenika koja mogu izroditi dobru vlast su kućni odgoj i konkurencija. Kućni odgoj, jer se pouke o poštenju i objektivnosti koje roditelji malom djetetu usadi u srce prve prihvate i ostaju u pravilu do kraja života. Što više dobro odgojene djece imamo to imamo više dobro ogdojenih lidera, političara i biraća. Druga stvar, konkurencija među ljudima, među roditeljima, među političarima, među državama daje nam način da se mjerimo i tako uvijek pomalo korigiramo i napredujemo. Ono što doista zabrinjava je da Europska unija obje ove stvari sustavno, namjerno ili nenamjerno zatire. Odgoj djece žele iz kuće prebaciti na sustav, razni obiteljski zakoni Europske unije sustavno žele umanjiti utjecaj roditelja na svoju djecu. Drugu stvar, konkurenciju u politici, Europska unija po svojoj definiciji poništava - jer što je manje samostalnih država koje samostalno razmišljaju i donose samostalno svoje zakone to je manje konkurencije među državama i među političarima; a što je manje konkurencije to je potencijalna samovolja Europskih birokrata iz Bruxullesa veća, a to zabrinjava. Naši djedovi koji su uspjeli ovaj narod sačuvati kroz stoljeća pod okriljem raznih tuđinskih vlada sigruno taj trud nisu radili zato da bi mi danas sve to nabrzinu predali nekoj novoj tuđinskoj vlasti na upravljanje ali ovaj put i u vlasništvo. To je samo maleni djelić razloga zašto sam protiv Hrvatskog ulaska u EU.
Ovdje ćete naći i drugih tekstova o promašajima globalizacije, bilo ekonomske, kulturološke i političke.

Paradoks našeg vremena
Paradoks našeg vremena kroz povijest je da imamo veće zgrade, no kraće živce, šire putove, no uža gledišta. Trošimo više, no imamo manje, kupujemo više, no uživamo manje.

Imamo veće kuće i manje obitelji, više pogodnosti, no manje vremena. Imamo više diploma, no manje razuma, više znanja, a manje rasuđivanja. Više stručnjaka, a ipak više problema, više medicine, no manje zdravlja.

Pijemo previše, pušimo previše, trošimo nesmotreno, smijemo se premalo, vozimo prebrzo, previše se ljutimo, prekasno liježemo, ustajemo previše umorni, čitamo premalo, televiziju gledamo previše i molimo se prerijetko. Umnogostručili smo naše imutke, a smanjili svoje vrijednosti.

Govorimo previše, volimo prerijetko, mrzimo prečesto.
Naučili smo kako preživljavati, ali ne i kako živjeti. Dodali smo godine životu, ali ne i život godinama. Stigli smo sve do mjeseca i natrag, no imamo poteškoće prijeći ulicu i upoznati novog susjeda. Osvojili smo vanjski prostor, ali ne i nutrinu.

Napravili smo velike stvari, ali ne i bolje stvari. Očistili smo zrak, no zagadili dušu. Svladali smo atom, ali ne i svoje predrasude. Pišemo više, no učimo manje. Planiramo više, no postižemo manje. Naučili smo žuriti, no ne i čekati.(...)
--George Carlin


The good society is the society in which a principal goal is the well-being of those worst off.
--John Rawls


---ponešto antiglobalizma na ovim blogovima---
Nova Politika - inicijativa euroskeptičnih blogera
jura sve zna
ramona
rockroll
don blog
francisca
tragicna misao


----zamjećeni blogeri----

angažirani:
don blog
radical element
monsoon
pulicer
zvone radikalni - provokator :)
freedomfighter
Cpt. Insane-o


osobni sa dozom socijalne tematike:
mala sanja
honorina
njofra
pucanj na mjesec
znam da nista ne znam
lost man


sa probranom temom:
ličanka lelana opisuje stare običaje
borgman's cube, sf dnevnik
okeco, slike iz prirode
folklorni blog


nesvrstani:
aaa digresije
run riot
stefica
indian women
nikolina29
manga
majaa
proširene vene
littleone.blog.hr
madeinholland.blog.hr
jocker
atlantida
irida
dvs
(...)

Linkovi

Hrsvijet - portal sa vijestima i euroskeptičnim komentarima

Civitas: razlozi protiv EU

Blog "ekonomskog kolapsa" - fokusiran je na zbivanja u SAD-u


Lisabonskim ugovorom k europskoj diktaturi

--o globalizaciji--
Kratke izjave o globalizacijskim procesima

Sweatshop FAQ

Fashion crimes

demography-matters - utjecaj demografskih kretanja na ekonomiju i gospodarstvo



Neka roditelji biraju!


kupujmo hrvatsko

fora!


kineski biznis

--moji značajniji tekstovi--

Čemu žurba u EU?, pričekajmo!

Europska Unija poništava demokraciju

Medijska manipulacija zbog EU

Kvazi-sloboda u EU

Nekoliko razloga protiv EU

Agresivno nametanje GMO hrane

Protekcionizam na pravi način?

Trajna kriza?

Zašto ekonomisti ne misle zdravim razumom

Standard života je u opadanju unatoč svim "naporima"

Previsoke cijene stanova

Jedna korisna varijanta protekcionizma u EU

Zašto bi bilo bolje da je država vlasnik infrastrukture mobilne komunikacije

Prirodni gospodarski rast ostvaren pomoću prirasta stanovništva

Negativna strana studiranja

Minus na tekućem računu kao instrument orobljavanja

Demografija: u Europi nema života




---HR web--
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

Za&Protiv
--Za--
-Za moralni kapitalizam, socijalno osjetljiv
-Za radnička prava, (radno vrijeme, minimalna plaća, godišnji odmori, trudnice)
-Za carine na proizvode iz država u kojima nema radničkih prava
-Za carine proizvodima iz tvornica sa ropskim uvjetima rada
-Za očuvanje nacionalnog identiteta
-Za nacionalnu televiziju kojoj nije imperativ profit

--Protiv--
-Protiv raslojavanja društva na bogate i siromašne
-Protiv ropskih uvjeta rada
-Protiv rada Nedjeljom
-Protiv raskalašenog reklamiranja
-Protiv raskalašenih filmova, serija, časopisa

27.02.2008., srijeda
Četvrtina državnog proračuna ode na penzije

Mirovinski sustav je jedan relativno novi izum. Tisućljećima još od prije Krista su se ljudi oslanjali u starosti na svoju djecu i rodbinu. Tek u doba Austrougarske, prije 100 i kusur godina su se pojavili prvi sustavi mirovinskih fondova i sve do nedavno su izvrsno funkcionirali. Uplata u sustav je uvijek bilo dovoljno da bi se njime namirili penzioneri.

No veselje je kratko potrajalo. Kako nam naša nacija stari (zbog negativnih demografskih kretanja), tako je i naših penzionera sve više, a radno aktivnog stanovništva - onih koji uplaćuju u fond sve manje. To je dovelo do toga da su penzije male. Na žalbe penzionera je država izašla u susret i počela im je nadodavat novce i iz državnog proračuna. Svake godine su ti izdaci lagano rasli da bi ove godine dosegnuli 30mlrd kuna iliti jednu četvrtinu hrvatskog proračuna koji ide penzionerima. Ali još uvijek nije dosta, jer i stime prosječna mirovina iznosi tek 40% prosječne plaće.

Šta napraviti? Imamo dvije mogućnosti: Dodatno povećati udjel za mirovine na recimo 50 i više posto državnog proračuna. Ili jednostavno ne napravit ništa i pustit penzionere da životare – kao što su već i naučili životarit zadnjih 20ak godina.

Sve da im država i odluči pomoći, tako da izdvaja polovicu ili više državnog proračuna penzionerima: pitanje je koliko bi dugo tako dobiveni socijalni mir bio održiv? Jer ovaj negativni demografski trend ne pokazuje naznaku da će promijeniti smjer.

Vidite, mislim da je demografija i ovdje ključ problema kao i već nekoliko puta do sada. Sve ostalo su kratkoročna i neodrživa rješenja. Npr, ovaj novi sustav penzija sa prvim, drugim i trećim stupom: Svodi se otprilike na ovo: Koliko uplatiš toliko dobiješ u starim danima natrag. Pojednostavljeno to ispada kao neka štednja za budućnost. I bilo bi to super da ne postoji jedna mala kvaka: Inflacija. Ta štednja, koliko će ona vrijedit u budućnosti, šta će se za nju uopće moći kupiti? Ako je cijena kruha samo u zadnjih 5 godina porasla dvostruko, kolika će tek biti za 20godina? Cijena energije raste, cijena pšenice raste,...

Dežurni pametni diplomirani ekonomisti će mi odmah na to poklopit, da mirovinski fondovi zato ulažu te naše štedne uloge u dionice i obveznice i tako im povećavaju vrijednost. Ma nemoj!? Mislite "povećaju im vrijednost" kao što je Crobex u prvom mjesecu bio u minusu 15%? LOL :) A znamo dobro da je dobar dio vrijednosti naših mirovinskih fondova u uskoj korelaciji sa Crobex-om.

Zato ljudi moji, nemojte računat na velike penzije u starosti bez obzira koliko izdašno hranite 3. mirovinski stup. Radije se oslonite na svoju familiju sadašnju i buduću :)
- 22:46 - Komentari (17) - Isprintaj - #

23.02.2008., subota
Zabrana reklamiranja na državnoj televiziji u Francuskoj

Ne, nije bila šala. Francuski predsjednik Sarkozy misli to ozbiljno provest, već od 1.1.2009. Logika je jednostavna: državna televizija se treba baviti nacionalnim pitanjima i interesima, a ne maksimalizacijom profita, spletkama i hollywoodskim limunadama. Naravno da podržavam takav prijedlog, nešto slično sam i ja već predlagao. Ali kod mene je to bilo samo slovo na blogu, dok Francuski predsjednik to zaista provodi u djelo.

Sarkozy se nada da će time Francuska postati primjer ostalim državama u svijetu. Volio bih da prvi koji će ih kopirat budem mi! Ne zaboravimo, HTV već ubire harač od 70kn po kućanstvu. Čemu onda još i reklame? Da se time kupuju edukativne emisije za naše mlade, kao npr. «Obitelj Soprano!?»: veličanje mafijaškog stila življenja?!. I razne druge hollywoodske limunade. Kad smo na HTVu zadnji put gledali europski film? Nedjeljom u ponoć je termin, čini mi se za to. Zar ti silni milijuni od pretplate i reklama na HTV-u služe samo za kupovinu mozgo-zatupljujućih sadržaja, koji nude jeftinu zabavu – doduše i veliku gledanost. No nacionalni interes bi valjda trebao biti upravo suprotno: da se televizija što manje gleda, zar ne...?
- 18:34 - Komentari (8) - Isprintaj - #


Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se