Antiglobalizamby Vinko K.

< lipanj, 2006 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Studeni 2013 (1)
Svibanj 2013 (1)
Lipanj 2012 (1)
Listopad 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Srpanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (1)
Prosinac 2010 (2)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (1)
Kolovoz 2010 (1)
Lipanj 2010 (1)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (2)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (1)
Srpanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (1)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Ožujak 2008 (3)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (4)
Studeni 2007 (1)
Listopad 2007 (1)
Rujan 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (5)
Kolovoz 2006 (1)
Srpanj 2006 (3)
Lipanj 2006 (3)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (5)
Veljača 2006 (7)
Siječanj 2006 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
Antiglobalistička misao za 21. stoljeće

pišite mi na e-mail pglobalist@gmail.com

Sadržaj / Contents:
Možemo li pobjeći od problema naše države, prijeteći demografski, sociološi i gospodarski problemi mnoge nas navode na želju za bijegom u okrilje Europske unije ili nekom drugom svjetskom savezu. Nade polažemo u njihov sustav upravljanja, da će nas njihovi pametni ljudi izvući iz mulja. Ali što više prolazi vrijeme to više mulja izlazi na vidjelo i iz njihovih redova. Ljudi su naprosto svugdje slični, u Bruxullesu ili u Zagrebu, poslije osvajanja vlasti zaborave na opće dobro i marketinška obećanja koja su izrekli, te tada počnu provoditi svoje sitne političke igre. Dva bitna čimbenika koja mogu izroditi dobru vlast su kućni odgoj i konkurencija. Kućni odgoj, jer se pouke o poštenju i objektivnosti koje roditelji malom djetetu usadi u srce prve prihvate i ostaju u pravilu do kraja života. Što više dobro odgojene djece imamo to imamo više dobro ogdojenih lidera, političara i biraća. Druga stvar, konkurencija među ljudima, među roditeljima, među političarima, među državama daje nam način da se mjerimo i tako uvijek pomalo korigiramo i napredujemo. Ono što doista zabrinjava je da Europska unija obje ove stvari sustavno, namjerno ili nenamjerno zatire. Odgoj djece žele iz kuće prebaciti na sustav, razni obiteljski zakoni Europske unije sustavno žele umanjiti utjecaj roditelja na svoju djecu. Drugu stvar, konkurenciju u politici, Europska unija po svojoj definiciji poništava - jer što je manje samostalnih država koje samostalno razmišljaju i donose samostalno svoje zakone to je manje konkurencije među državama i među političarima; a što je manje konkurencije to je potencijalna samovolja Europskih birokrata iz Bruxullesa veća, a to zabrinjava. Naši djedovi koji su uspjeli ovaj narod sačuvati kroz stoljeća pod okriljem raznih tuđinskih vlada sigruno taj trud nisu radili zato da bi mi danas sve to nabrzinu predali nekoj novoj tuđinskoj vlasti na upravljanje ali ovaj put i u vlasništvo. To je samo maleni djelić razloga zašto sam protiv Hrvatskog ulaska u EU.
Ovdje ćete naći i drugih tekstova o promašajima globalizacije, bilo ekonomske, kulturološke i političke.

Paradoks našeg vremena
Paradoks našeg vremena kroz povijest je da imamo veće zgrade, no kraće živce, šire putove, no uža gledišta. Trošimo više, no imamo manje, kupujemo više, no uživamo manje.

Imamo veće kuće i manje obitelji, više pogodnosti, no manje vremena. Imamo više diploma, no manje razuma, više znanja, a manje rasuđivanja. Više stručnjaka, a ipak više problema, više medicine, no manje zdravlja.

Pijemo previše, pušimo previše, trošimo nesmotreno, smijemo se premalo, vozimo prebrzo, previše se ljutimo, prekasno liježemo, ustajemo previše umorni, čitamo premalo, televiziju gledamo previše i molimo se prerijetko. Umnogostručili smo naše imutke, a smanjili svoje vrijednosti.

Govorimo previše, volimo prerijetko, mrzimo prečesto.
Naučili smo kako preživljavati, ali ne i kako živjeti. Dodali smo godine životu, ali ne i život godinama. Stigli smo sve do mjeseca i natrag, no imamo poteškoće prijeći ulicu i upoznati novog susjeda. Osvojili smo vanjski prostor, ali ne i nutrinu.

Napravili smo velike stvari, ali ne i bolje stvari. Očistili smo zrak, no zagadili dušu. Svladali smo atom, ali ne i svoje predrasude. Pišemo više, no učimo manje. Planiramo više, no postižemo manje. Naučili smo žuriti, no ne i čekati.(...)
--George Carlin


The good society is the society in which a principal goal is the well-being of those worst off.
--John Rawls


---ponešto antiglobalizma na ovim blogovima---
Nova Politika - inicijativa euroskeptičnih blogera
jura sve zna
ramona
rockroll
don blog
francisca
tragicna misao


----zamjećeni blogeri----

angažirani:
don blog
radical element
monsoon
pulicer
zvone radikalni - provokator :)
freedomfighter
Cpt. Insane-o


osobni sa dozom socijalne tematike:
mala sanja
honorina
njofra
pucanj na mjesec
znam da nista ne znam
lost man


sa probranom temom:
ličanka lelana opisuje stare običaje
borgman's cube, sf dnevnik
okeco, slike iz prirode
folklorni blog


nesvrstani:
aaa digresije
run riot
stefica
indian women
nikolina29
manga
majaa
proširene vene
littleone.blog.hr
madeinholland.blog.hr
jocker
atlantida
irida
dvs
(...)

Linkovi

Hrsvijet - portal sa vijestima i euroskeptičnim komentarima

Civitas: razlozi protiv EU

Blog "ekonomskog kolapsa" - fokusiran je na zbivanja u SAD-u


Lisabonskim ugovorom k europskoj diktaturi

--o globalizaciji--
Kratke izjave o globalizacijskim procesima

Sweatshop FAQ

Fashion crimes

demography-matters - utjecaj demografskih kretanja na ekonomiju i gospodarstvo



Neka roditelji biraju!


kupujmo hrvatsko

fora!


kineski biznis

--moji značajniji tekstovi--

Čemu žurba u EU?, pričekajmo!

Europska Unija poništava demokraciju

Medijska manipulacija zbog EU

Kvazi-sloboda u EU

Nekoliko razloga protiv EU

Agresivno nametanje GMO hrane

Protekcionizam na pravi način?

Trajna kriza?

Zašto ekonomisti ne misle zdravim razumom

Standard života je u opadanju unatoč svim "naporima"

Previsoke cijene stanova

Jedna korisna varijanta protekcionizma u EU

Zašto bi bilo bolje da je država vlasnik infrastrukture mobilne komunikacije

Prirodni gospodarski rast ostvaren pomoću prirasta stanovništva

Negativna strana studiranja

Minus na tekućem računu kao instrument orobljavanja

Demografija: u Europi nema života




---HR web--
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

Za&Protiv
--Za--
-Za moralni kapitalizam, socijalno osjetljiv
-Za radnička prava, (radno vrijeme, minimalna plaća, godišnji odmori, trudnice)
-Za carine na proizvode iz država u kojima nema radničkih prava
-Za carine proizvodima iz tvornica sa ropskim uvjetima rada
-Za očuvanje nacionalnog identiteta
-Za nacionalnu televiziju kojoj nije imperativ profit

--Protiv--
-Protiv raslojavanja društva na bogate i siromašne
-Protiv ropskih uvjeta rada
-Protiv rada Nedjeljom
-Protiv raskalašenog reklamiranja
-Protiv raskalašenih filmova, serija, časopisa

27.06.2006., utorak
Od slobodne trgovine do slobodnog izrabljivanja

Ništa što već nismo čuli i vidjeli, jedna mala vijest prenesena na monitor.hr-u samo nas još jednom podsjeća na to koliko su se gospoda iz vlasničke elite pobrinula da što bolje iskoriste bijedu zemalja trećega svijeta za daljnje bogaćenje bogatih.

Indijska djeca šivaju lopte za aktualno nogometno prvenstvo za 6 centi po komadu. Dok lopta u konačnici postiže cijenu od 100 keka. Zar je moguće da ljudska pohlepa može biti toliko neobzirna da za svoju veliku nogmetnu smotru spremno izrabljujemo zdravlje i dostojanstvo djece.

Nesumnjivo da pohlepa igra veliku ulogu u tome, a cijeli naš ekonomsko-trgovinski sustav ju izvrsno potiče i pojačava. Taj sustav su ekonomisti tako osmislili i nazvali ga «zakon slobodnog tržište, slobodne trgovine» da se svi koji izrabljuju radnu snagu, dakle gotovi svi iz ovoga djela svijeta, vrlo dobro mogu pokriti sa raznim demagogijama iz ekonomije kao što su «zakon ponude i potražnje, komparativne prednosti», «jeftinije / skuplje», «isplati se / ne isplati se», «stopama rasta»,…

Možemo se mi pravit pametni i pošteni koliko hoćemo i tvrditi da ta djeca nebi to radila da im se ne isplati. Ipak kada nam netko baci i slike te djece pod nos, vjerujem da tu i tamo ipak nekoga stegne u grlu. I to sa pravom, jer ako maknemo sve demagogije sa strane, ako sve te puste ekonomske priče ogolimo, dolazimo do gole činjenice da djeca sa istoka u bijedi štancaju lopte za fudbalsku smotru punu kiča i snobizma na zapadu.

Vrlo je bitno da prvo prestanemo slijepo vjerovati tim pustim ekonomskim pričama o «slobodnoj trgovini», a onda trebamo i konkretne mjere provodit. Što jedan antiglobalist dakle predlaže? Vrlo je jednostavno, treba obeshrabrit izrabljivanje jeftine radne snage tako da se dignu visoke carine na proizvode iz zemalja u kojima ne postoje radnička prava. Treba stati na kraj slobodnoj trgovini.

Kažem vam, tako je jednostavno, a opet tako nedostižno. Pogledajmo koje bi posljedice takve carine imale: Standard donjeg sloja stanovništva bi porastao jer opet bi i onaj needucirani radnik mogao naći pristojan posao u tvornici neopterećenoj od jeftine konkurencije iz inozemstva, i to je dobro. Srednjem i gornjem sloju stanovništva, jasno je, standard bi pao jer oni bi sada bili prisiljeni kupovati proizvode koji su rađeni od skupljih ruku, proizvode koji su se proizvodili u humanim uvjetima sa zajamčenim radničkim pravima. U prosjeku bi dakle živjeli siromašnije, ali zato i sporije, zadovoljnije i izjednačenije.

A smanjenje standarda je ono što svakog bode u oči, osobito one najbogatije i najutjecajnije. Još ćemo dugo čekati dok se svijest u ljudi ne promjeni tako da budu spremni odreći se malo svoje materijalne komocije u korist veće pravde. Još mnogo, mnogo puta ćemo morati slušati laži o tome da je slobodna trgovina za dobrobit čitavog čovječanstva i da su tokovi globalizacije neizbježni.

Monitor.hr: Svjetsko prvenstvo u izrabljivanju
Indijska djeca lopte za prvenstvo proizvode za 6 centa po lopti
Više od tisuću djece iz ruralnih naselja nedaleko od glavnog indijskog grada New Delhija angažirano je za potrebe nogometne industrije, među ostalim, za izradu dragocjenih FIFA-inih lopti s kojima se igra na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu. Udruge za zaštitu djece upozoravaju da je riječ o djeci robovima, koja rade po osam sati na dan za smiješnu plaću od 6 centi po lopti. Jedno dijete uspije na dan napraviti tek dvije nogometne lopte. S obzirom na to da je riječ o vrlo siromašnoj djeci, čije obitelji jedva preživljavaju, nitko se ne buni. New Delhi News


- 22:59 - Komentari (22) - Isprintaj - #

02.06.2006., petak
Druga krajnost konzumerizma...Freegani

Hehe, ovo ne bih nikome preporučio, ali zanimljivo je za vidjet koliko se može otići u krajnost ako se čovjek baš zainati protiv današnjeg konzumerističkog stila života. Pokret Freegana dolazi nam iz najkonzumerističkije zemlje na planeti SAD-a, a sada se djelomično širi i po Londonu.

Oni su mladi, sposobni, zaposleni ljudi, jednostavno izrevoltirani zbog toga što im nije ponuđen "ispravan" način za preživljavanje. Koji god proizvod odluče kupiti u dućanu, uvijek ispadne da su tom kupovinom na ovaj ili onaj način podržali zloupotrebljavanje moralnih i etičkih načela. Shvatili su da nije problem samo u zločestim korporacijama već u cijelom sistemu.

I stoga su odlučili jednostavno prestati kupovati. Što manje mogu. Hrana se u tolikoj mjeri baca, da se zapravo sasvim dobro može preživjeti kopajući po smeću (dokazuju i penzioneri u HR),... upotrebljivih polovnih proizvoda također se može naći u izobilju u krupnom otpadu,... preradikalno za moje pojmove, ali poruka je tu... vidite sami: http://freegan.info/
- 10:56 - Komentari (10) - Isprintaj - #

01.06.2006., četvrtak
Eto što ti je liberalizam.

U današnjem sveopćem trendu sivila, gdje je svačije mišljenje jednako vrijedno, gdje svatko mora biti saslušan i svačiji hir postaje "legitimna politička opcija". gdje se za prevagu, ako je potrebna između dva "legitimna mišljenja" uzima profit kao jedina preostala svetinja, koja se izdiže iznad sivila, dolazimo do neslućene dekadencije.

Tako nas ne treba ništa čudit najnoviji apsurd nizozemskih pedofila, koji javno iznose svoje "sasvim legitimno" mišljenje da se dobna granice za spolni odnos sa djetetom treba spustit na 12 godina. I tko im to može zamjerit? Pa živimo u demokraciji, i uživamo slobodu govora, pa onda i njihovo mišljenje postaje sasvim legitimno zar ne? Izjednačavanje prava homoseksualca i općenito promoviranje potpune tolerancije prema njima već nam na uši izlazi. Maltene već smo otupili na to. Pa zašto onda ne bismo otupili kad tad i na zahtjeve pedofila.

Kako bi jedno dijete trebalo shvatit što je vrijedno na ovome svijetu a što nije, kad mu je sve dozvoljeno. Već u vrtiću uče (nedavno bio članak o Australiji) da je biti homoseksualac okej, da su maskirane kreature koje pjevaju hevi metal jedna sasvim okej pobjednička pjesma na Eurosongu, da je sasvim okej svoju zemlju predstavljati polu gol izvođenjem striptiza, da je okej poslije nogometne utakmice otići kupiti ljubav u bordelu, okej je za teenagerice da idu polugole u školu, okej je biti mafijaš kao obitelj Soprano u udarnom terminu na HTV-u, okej je iskorištavati radnike na minimalcu dok ti ubireš miljunske profite, okej je da mali Kinezi proizvode robovski za nas bogate ljude sa zapada.

Te granice i zabrane koje gubimo, osim što su nam potrebne da znamo što je ispravno a što nije, mogu nam biti one iskrice koje nam nedostaju i vratit nam onu potrebnu romantiku koja se gubi u svijetu opsjednutim profitom. Npr. zašto je žena izazovnija kad je obučena nego kad je skinuta. Zašto su noćni izlasci poslije 2 sata u noći u mojem malom mjestu postali zabavniji od kad je stupila na snagu odredba o zabrani rada noćnih klubova poslije 2. Zašto je u vremenu socijalizma kad je bilo zabranjeno govorit o Kršćanstvu, bilo više vjere među narodom nego danas. I zašto je čedna zona na Krku baš onaj mali začin koji će pridonijeti razbijanju sivila u jednom turističkom mjestu.

- 12:15 - Komentari (2) - Isprintaj - #