Antiglobalizamby Vinko K.

  siječanj, 2006 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Studeni 2013 (1)
Svibanj 2013 (1)
Lipanj 2012 (1)
Listopad 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Srpanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (1)
Prosinac 2010 (2)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (1)
Kolovoz 2010 (1)
Lipanj 2010 (1)
Svibanj 2010 (1)
Travanj 2010 (2)
Veljača 2010 (1)
Siječanj 2010 (1)
Studeni 2009 (1)
Listopad 2009 (1)
Srpanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (2)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (1)
Listopad 2008 (1)
Rujan 2008 (2)
Ožujak 2008 (3)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (4)
Studeni 2007 (1)
Listopad 2007 (1)
Rujan 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Svibanj 2007 (5)
Kolovoz 2006 (1)
Srpanj 2006 (3)
Lipanj 2006 (3)
Svibanj 2006 (4)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (5)
Veljača 2006 (7)
Siječanj 2006 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
Antiglobalistička misao za 21. stoljeće

pišite mi na e-mail pglobalist@gmail.com

Sadržaj / Contents:
Možemo li pobjeći od problema naše države, prijeteći demografski, sociološi i gospodarski problemi mnoge nas navode na želju za bijegom u okrilje Europske unije ili nekom drugom svjetskom savezu. Nade polažemo u njihov sustav upravljanja, da će nas njihovi pametni ljudi izvući iz mulja. Ali što više prolazi vrijeme to više mulja izlazi na vidjelo i iz njihovih redova. Ljudi su naprosto svugdje slični, u Bruxullesu ili u Zagrebu, poslije osvajanja vlasti zaborave na opće dobro i marketinška obećanja koja su izrekli, te tada počnu provoditi svoje sitne političke igre. Dva bitna čimbenika koja mogu izroditi dobru vlast su kućni odgoj i konkurencija. Kućni odgoj, jer se pouke o poštenju i objektivnosti koje roditelji malom djetetu usadi u srce prve prihvate i ostaju u pravilu do kraja života. Što više dobro odgojene djece imamo to imamo više dobro ogdojenih lidera, političara i biraća. Druga stvar, konkurencija među ljudima, među roditeljima, među političarima, među državama daje nam način da se mjerimo i tako uvijek pomalo korigiramo i napredujemo. Ono što doista zabrinjava je da Europska unija obje ove stvari sustavno, namjerno ili nenamjerno zatire. Odgoj djece žele iz kuće prebaciti na sustav, razni obiteljski zakoni Europske unije sustavno žele umanjiti utjecaj roditelja na svoju djecu. Drugu stvar, konkurenciju u politici, Europska unija po svojoj definiciji poništava - jer što je manje samostalnih država koje samostalno razmišljaju i donose samostalno svoje zakone to je manje konkurencije među državama i među političarima; a što je manje konkurencije to je potencijalna samovolja Europskih birokrata iz Bruxullesa veća, a to zabrinjava. Naši djedovi koji su uspjeli ovaj narod sačuvati kroz stoljeća pod okriljem raznih tuđinskih vlada sigruno taj trud nisu radili zato da bi mi danas sve to nabrzinu predali nekoj novoj tuđinskoj vlasti na upravljanje ali ovaj put i u vlasništvo. To je samo maleni djelić razloga zašto sam protiv Hrvatskog ulaska u EU.
Ovdje ćete naći i drugih tekstova o promašajima globalizacije, bilo ekonomske, kulturološke i političke.

Paradoks našeg vremena
Paradoks našeg vremena kroz povijest je da imamo veće zgrade, no kraće živce, šire putove, no uža gledišta. Trošimo više, no imamo manje, kupujemo više, no uživamo manje.

Imamo veće kuće i manje obitelji, više pogodnosti, no manje vremena. Imamo više diploma, no manje razuma, više znanja, a manje rasuđivanja. Više stručnjaka, a ipak više problema, više medicine, no manje zdravlja.

Pijemo previše, pušimo previše, trošimo nesmotreno, smijemo se premalo, vozimo prebrzo, previše se ljutimo, prekasno liježemo, ustajemo previše umorni, čitamo premalo, televiziju gledamo previše i molimo se prerijetko. Umnogostručili smo naše imutke, a smanjili svoje vrijednosti.

Govorimo previše, volimo prerijetko, mrzimo prečesto.
Naučili smo kako preživljavati, ali ne i kako živjeti. Dodali smo godine životu, ali ne i život godinama. Stigli smo sve do mjeseca i natrag, no imamo poteškoće prijeći ulicu i upoznati novog susjeda. Osvojili smo vanjski prostor, ali ne i nutrinu.

Napravili smo velike stvari, ali ne i bolje stvari. Očistili smo zrak, no zagadili dušu. Svladali smo atom, ali ne i svoje predrasude. Pišemo više, no učimo manje. Planiramo više, no postižemo manje. Naučili smo žuriti, no ne i čekati.(...)
--George Carlin


The good society is the society in which a principal goal is the well-being of those worst off.
--John Rawls


---ponešto antiglobalizma na ovim blogovima---
Nova Politika - inicijativa euroskeptičnih blogera
jura sve zna
ramona
rockroll
don blog
francisca
tragicna misao


----zamjećeni blogeri----

angažirani:
don blog
radical element
monsoon
pulicer
zvone radikalni - provokator :)
freedomfighter
Cpt. Insane-o


osobni sa dozom socijalne tematike:
mala sanja
honorina
njofra
pucanj na mjesec
znam da nista ne znam
lost man


sa probranom temom:
ličanka lelana opisuje stare običaje
borgman's cube, sf dnevnik
okeco, slike iz prirode
folklorni blog


nesvrstani:
aaa digresije
run riot
stefica
indian women
nikolina29
manga
majaa
proširene vene
littleone.blog.hr
madeinholland.blog.hr
jocker
atlantida
irida
dvs
(...)

Linkovi

Hrsvijet - portal sa vijestima i euroskeptičnim komentarima

Civitas: razlozi protiv EU

Blog "ekonomskog kolapsa" - fokusiran je na zbivanja u SAD-u


Lisabonskim ugovorom k europskoj diktaturi

--o globalizaciji--
Kratke izjave o globalizacijskim procesima

Sweatshop FAQ

Fashion crimes

demography-matters - utjecaj demografskih kretanja na ekonomiju i gospodarstvo



Neka roditelji biraju!


kupujmo hrvatsko

fora!


kineski biznis

--moji značajniji tekstovi--

Čemu žurba u EU?, pričekajmo!

Europska Unija poništava demokraciju

Medijska manipulacija zbog EU

Kvazi-sloboda u EU

Nekoliko razloga protiv EU

Agresivno nametanje GMO hrane

Protekcionizam na pravi način?

Trajna kriza?

Zašto ekonomisti ne misle zdravim razumom

Standard života je u opadanju unatoč svim "naporima"

Previsoke cijene stanova

Jedna korisna varijanta protekcionizma u EU

Zašto bi bilo bolje da je država vlasnik infrastrukture mobilne komunikacije

Prirodni gospodarski rast ostvaren pomoću prirasta stanovništva

Negativna strana studiranja

Minus na tekućem računu kao instrument orobljavanja

Demografija: u Europi nema života




---HR web--
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

Za&Protiv
--Za--
-Za moralni kapitalizam, socijalno osjetljiv
-Za radnička prava, (radno vrijeme, minimalna plaća, godišnji odmori, trudnice)
-Za carine na proizvode iz država u kojima nema radničkih prava
-Za carine proizvodima iz tvornica sa ropskim uvjetima rada
-Za očuvanje nacionalnog identiteta
-Za nacionalnu televiziju kojoj nije imperativ profit

--Protiv--
-Protiv raslojavanja društva na bogate i siromašne
-Protiv ropskih uvjeta rada
-Protiv rada Nedjeljom
-Protiv raskalašenog reklamiranja
-Protiv raskalašenih filmova, serija, časopisa

31.01.2006., utorak
U Zagrebu 2005. najmanje brakova u zadnjih 6 godina

Mladi se danas teško odlučuju na brak, tj. na obaveze koje sa brakom dolaze. Najčešći razlog odgađanja je nerješeno stambeno pitanje, nemogućnost zaposlenja, imovinsko stanje. U usporedbi sa vremenima naših djedova, kad su se ljudi uglavnom bavili poljoprivredom, samo preko zime jeli meso, spavali u sobama bez grijanja, tekuća voda i vešmašine se nisu ni nazirali, možemo zaključit da koliko god danas ljudi kukali, mora se priznati da je standard života danas, neusporedivo veći nego prije. Unatoč neimaštini u kojoj su živjeli, mladi ljudi su tada rado prihvačali dodatne obaveze osnivajući svoje obitelji. Pa se postavlja pitanja kakva su to onda imovinska pitanja koja su mladima danas nepremostiva prepreka?

Imati stan spreman za useljenje u trenutku sklapanka braka? To je ionako moguće samo u američkim filmovima?
Posjedovanje dobrog automobila, po mogučnosti dva - jedan za muža, drugi za suprugu? Također samo poznato u časopisima i reklamama.
Imati posao menedžera ili nogometaša, sa iznadprosječnim primanjima? I ovo samo možemo vidjeti u TV serijama.

Od silnog bombardiranja sa svih strana iz svih medija, ljudima se iskrivljuje percepcija stvarnosti. Stvarnost postaje ona iz američkih filmova i časopisa. Neuspjeh je ako u vratima do živi svekrva (svekriva). Neuspjeh je ako stan nije opremljen sobom za djecu, a dijete još nije krenulo niti u školu. Neuspjeh je ako dijetetu ne možete priuštit neku marku odjeće neke od multinacionalnih kompanija.
A svijet u kojem je to moguće, to nije naš svijet, preko medija dobivamo svijet iz američkih bajki, a onda nam to u svakodnevnici postaje i životni cilj, biti kao "oni", nit vodilja. Živjeti rakošni, posjedovati puno "stvari", koje nam uglavnom nisu ni potrebne.

Kome je u interesu da od nas radi robove multinacionalnih kompanije? Postajemo strojevi za kupovanje "stvari"? Ni do ženidbe&udaje nam više nije.

- 10:53 - Komentari (2) - Isprintaj - #

28.01.2006., subota
Alternativne unije

Hrvatski premijer Sanader je danas odlučno odbio ideju o stvaranju carinske unije zapadnog balkana. Također dobar dio puka odbija podržati pristupanje Hrvatske u Europsku uniju. Dali nam takve unije uopće trebaju? Kažem: naravno da nam trebaju, ali samo ako je načelo da se carinski udružujemo sa narodima i državama koje imaju slično podnevlje i radne navike kao mi. To nam neće donijeti ništa loše, dapače dolazit će do razmjene raznolikih proizvoda i usluga, koje će činit život raznolikijim. Nažalost ako realno pogledamo stvari, europska unija, ali niti hipotetska unija zapadnog balkana nisu takve unije. Jer obje unije će biti članice svijetske trgovinske organizacije (WTO-a), i samim time omogučavat uvoz robe iz država gdje tvornički radnici rade u neljudskim uvijetima sa plačama daleko, daleko ispod našeg prosjeka. Tj. posredno se ujedninjavamo i sa državama gdje su radne navike potpuno nepojmljive kod nas, pa time je takva unija u kontradikciji sa osnovnim načelom pri ujedinjavanju.

Naravno, uvoz iz takvih država djeluje primamljivo, jer za male novce dobijete raskošne proizvode, ali stvari treba sagledati trezveno. Otvaranjem granica prema Kini, Tajvanu i drugim državama gdje ne postoje radnička prava, stvaljamo se u otvoreno natjecanje sa Kinezima da proizvedemo nešto cijenom konkurentno njihovoj. To naravno uz naše plaće koliko god se nama činile male, neće biti moguće, jer realno gledajući, i te naše male plaće su i dalje daleko "prenapuhane" u odnosu na Kineske. Tek kada snizimo naša radnička prava dovoljno nisko, onda ćemo biti sposobni ravnopravno se natjecati sa Kineskim tvorničkim radnicima. Da dobro ste pročitali: tek kad smanjimo naša radniča prava, dakle smjena 16 sati, subota radna, satnica ne usuđujem se ni izgovorit: kuna do dvije.


- 19:31 - Komentari (1) - Isprintaj - #

18.01.2006., srijeda
Riječ-dvije o neradnoj nedjelji

Opet je netko na news grupi pokrenuo pitanje neradne nedjelje. Opet se u prvi red stavlja činjenica da je to nešto što crkva želi, da je to nešto što sindikati žele. Kao iz nekog revolte ljudi žele kontrirati crkvi i svemu što ona zagovara. Ajmo udovoljit tome. Stavimo u priči o neradnoj nedjelji crkvu sa strane. Također stavimo sa strane i prodavače i njihove male plaće i njihove loše uvijete rada.

Rad nedjeljom je pitanje načina života. Dali si potpuno pokleknuo potrošačkom društvu ili si ostavio barem malo prostora za čovjeka. Nedjeljom nas trgovački centar zove da dođemo u šoping, obečajući nam da ćemo biti sretniji kada se vratimo kući sa gomilom stvari koje nam vjerojatno nisu ni potrebne. Umjesto da se družimo sa drugim ljudima, prijateljima, familijom ili vrijeme provedemo u svojem osobnom miru.

Što je lakše za organizirati: odlazak u trgovački centar ili organizirat obiteljsko okupljanje. Naravno da je lakše otići u šoping i biti nedostupan ljudima koji bi se možda htjeli družit s tobom. U životu je uvijek tako da se za sve što vrijedi treba malo i potruditi, kao npr okupljanje sa prijateljima. Pozivima u šoping smo svakodnevno bombardirani iz svih medija, obećajući nam iznimnu sreću ako kupimo određeni proizvod. Postajemo robovi multinacionalnih kompanija, strojevi za proizvodnju profita. U šoping centru gotovo zorno to možemo vidjeti kada stojimo u dugom redu za blagajnu. Dali vas to podsjeća na pokretnu traku u tvornici?

Neradna nedjelja nije stvar računice, profita, radničkih prava, kao što to mnogi žele prikazat. To je način življenja, jedna od rijetkih crta obrane ispred potrošačke manije i konzumerizma koja nam još ostaje na raspolaganju.

- 21:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #