ponedjeljak, 21.12.2009.





MARIJA, HRABRA MLADA ŽENA


Image Hosted by ImageShack.us


Marija se, obavljajući svoje svakodnevne poslove, jednoga dana našla izravno suočena s Bogom. Suočena s obećanjem da će Bog u njoj postati čovjekom. Bog želi uspostaviti izravnu vezu s njome, i on to čini na njemu svojstven način: oprezno i autoritativno, s pitanjem na koje traži odgovor, snažno i nježno, svemoćno, a ipak primjereno čovjekovu ja, umirujuće i uznemirujuće istovremeno.

Marija, hrabra mlada žena, nije se na taj susret s Bogom oglušila u svom životu i svakodnevnim poslovima. Ona je doduše oklijevala, ispitivala, ali i jasno naslućivala da će ta izravna veza s Bogom temeljito uzdrmati i promijeniti njezin život. No, ona je unatoč tome pristala, prepustila se Božjem dodiru, odvažila se za život. Nakon izravnog Božjeg upita i njezina potvrdnog odgovora više ništa neće biti onako kao što je bilo. Prekriženo je sve prošlo i buduće, kako bi moglo nastati nešto posve novo.


Ukinuta je normalnost svakodnevice, nastupio je blagdan Božjeg utjelovljenja. Bog dolazi u ljudski život, donosi spasenje i oslobođenje svim ljudima. Njegov dolazak nije nešto što bi se s povijesnog vidika dogodilo jednom i nikad više.

Bog čovjeku postavlja pitanje svakog dana iznova, svakog dana želi uspostaviti vezu s njime. Tu vezu ne može sam uspostaviti, potrebni su mu ljudi i njihova spremnost, ljudi koji će osjetiti njegov dodir, koji će postati jedno s njime.


Imati u životu mjesta za Boga. S tog vidika je božićno pitanje upućeno osobno nama, želimo li osjetiti dodir s Bogom, želimo li na pitanje potvrdno odgovoriti. To pitanje nije ograničeno samo na jedan dan u godini, Božić se događa kad god je čovjek spreman približiti se Bogu, to je poruka božićnih blagdana.

Kad je čovjek u dodiru s Bogom, kad pristane na to da ga Bog dodirne, odjednom postane važno sasvim nešto drugo. Važan je prije svega odgovor jesam li danas u stanju dozvoliti Božić u sebi?



Image Hosted by ImageShack.us

- 21:07 -

Komentari (10) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 14.12.2009.



SVETI IVAN OD KRIŽA – KREPOSTI






"Cilj ovoga života je dvostruki: prvi (cilj) je onaj kojega možemo postići vlastitim nastojanjem i vlastitim vježbama u krepostima uz pomoć Božje milosti, tj. prikazivati Bogu (osjećaje) srca koje je čisto od svake okaljanosti aktualnoga grijeha.

Ovaj cilj postižemo kad smo savršeni i na Keritu, tj. skriveni u toj ljubavi o kojoj Mudrac govori: 'Ljubav pokriva sve pogreške' (Izr 10,12). Bog je želio da Ilija toliko napreduje kad je rekao: 'Sakrij se na potoku Keritu' (1 Kr 17, 3-4).

Drugi pak cilj ovoga života pokazuje nam se kao čisti Božji dar. Ovaj (drugi) cilj sastoji se u tome da ne samo poslije smrti nego već u ovome smrtnom životu nekako okusimo u srcu i u duhu snagu Božje prisutnosti i slatkoću nebeskog života.

To znači piti na potoku ljubavi Božje koju Bog obećava u riječima: 'Pit ćeš iz potoka'. U ovom dvostrukom vidu se redovnik treba predati pustinjačkom i proročkom životu."


¤ Duša se raduje uzvišenim i Božanskim stvarima po posjedovanju tamne i gole vjere, vrhunskim ugodama ljubavi po kreposti ljubavi, po kojoj volja ne nalazi radosti u drugim stvarima osim u Bogu, te zadovoljstvo u sjećanju po kreposti nade. To je čudesna korist, koja ima bitnu i izravnu vrijednost po savršenom sjedinjenju duše s Bogom.

¤ Kreposti koje su stječu u mladosti, imaju visoku cijenu i drage su Bogu, budući da u to vrijeme postoje veće zapreke od strane požuda da se steknu, i više sklonosti od strane naravi da se izgube; a također i stoga što se, ako ih čovjek počne prikupljati od prvih godina, stječu u savršenijem stupnju.

¤ Kreposti stečene naporom redovito su vrjednije, plemenitije i stalnije nego bi bile da su stečene samo užitkom i slatkoćom duha, jer krepost pušta dublje korijenje u suhoći i u mukama.

¤ Krepost i nadnaravni darovi kako su ljubavlju povezani da bi se, kad bi se ljubav prekinula pomanjkanjem vjernosti prema Bogu, sve kreposti u duši umanjile te bi ih nestalo, upravo kao što bi palo cvijeće kad se prekine nit na vijencu.

¤ Bog ne želi da se duša, zbog nečega uznemiruje ili da trpi nevolje: ako pak u protivštinama svijeta pati, to se događa zbog slabosti njezine kreposti, jer duša se savršenog čovjeka raduje onome što dušu nesavršenog rastužuje.

¤ Sjeti se da tvoj anđeo čuvar ne stavlja uvijek želju u pokret, iako uvijek rasvjetljuje razum. Prema tome, za vježbanje u kreposti nemoj očekivati ugodu, jer su ti dovoljni razbor i razum.

¤ Sve su kreposti među sobom uređene, a vrše se po ljubavi prema Bogu i duši.

¤ Ima li neka duša veću strpljivost u trpljenju i veće podnošenje lišenosti užitka, znak je da je veoma uznapredovala u kreposti.

¤ Savršenstvo se ne sastoji u krepostima koje duša u sebi razabire, nego u onima što ih naš Gospodin vidi u duši, koja je zapečaćeni kovčeg, pa tako ona nema što sebi pripisivati, nego ima ležati prostrta na zemlji.

¤ Sklopi savez sa svojim razumom da ćeš uvijek izvršiti ono što ti u tvom hodu prema Bogu on nalaže: to će ti pred Njim vrijediti više od svih djela što ih učiniš bez takva promišljanja i svih duhovnih naslada za kojima žudiš.





- 20:49 -

Komentari (5) - Isprintaj - #

četvrtak, 10.12.2009.


MARIJA MAJKA KRISTOVA, MAJKA

CRKVE






Marijin se odnos prema crkvi ne može odvojiti od njezina jedinstva s Kristom. Izravno iz njega proistječe. To sjedinjenje Majke sa Sinom u djelu spasenja očituje se od časa Kristova djevičanskog začeća pa sve do Njegove smrti. Posebno je vidljivo u času muke: blažena je Djevica napredovala na putu vjere vjerno čuvajući svoje sjedinjenje sa Sinom sve do križa, gdje je, ne bez božje nakane, stajala, sa svojim Jedinorođencem mnogo trpjela i s materinskim se srcem pridružila njegovoj žrtvi, pristajući s ljubavlju na žrtvovanje Žrtve koju je sama rodila; i napokon ju je sam Krist Isus, dok je na križu umirao, dao kao majku učeniku riječima: „Ženo, evo ti sina“ (Iv 19).

Posije Uzašašća svoga sina, Marija je svojim molitvama pomagala Crkvu u početku. Vidimo kako, zajedno s apostolima i nekakvim ženama, svojim molitvama moli dar duha, koji ju je već pri navještenju osjenio.

Napokon Bezgrešna Djevica, sačuvana čista od svake ljage istočnoga grijeha, ispunivši tijek zemaljskog života, bila je dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu, i od gospodina uzvišena kao kraljica svemira, da bude što sličnija svojemu Sinu, gospodaru i pobjedniku nad grijehom i smrću. Uznesenje Blažene Djevice posebno je sudioništvo u Uskrsnuću njezina sina i anticipacija uskrsnuća drugih kršćana.


Svojim potpunim pristajanjem uz volju Očevu, uz otkupiteljsko djelo njegova sina, uz svaki poticaj duha svetoga, Djevica je Marija za Crkvu uzor vjere i ljubavi. Zbog toga je „preodlični i sasvim osobiti ud crkve“, štoviše, ona je „pralik“, tip crkve.

Njezina uloga, međutim, u odnosu prema Crkvi i cijelom čovječanstvu seže još poslušnošću, vjerom, ufanjem i žarkom ljubavlju, da obnovi vrhunaravni život duša. Radi toga nam je postala Majkom u redu milosti.

Marijino materinstvo u ekonomiji milosti traje neprekidno od časa pristanka, što ga je u veri dala kod navještenja i nepokolebljivo održala pod križem,sve do trajnog proslavljenja svih odabranih. Jer, mnogostrukim svojim zagovorom i dalje pribavlja milosti vječnoga spasenja. Zato se blažena djevica u Crkvi zaziva imenima Odvjetnica, Pomoćnica, Pomagateljica, Posrednica.


Marijina materinska uloga prema ljudima nikako ne zastire i ne umanjuje Kristovo jedino posredništvo, nego pokazuje njegovu snagu. Jer, sav spasonosni utjecaj blažene djevice izvire iz preobilja Kristovih zasluga, temelji se na njegovu Posredništvu, potpuno do Njega zavisi i iz njega crpe svoju snagu. Nijedan se stvor nikada ne može usporediti s utjelovljenom riječi i Otkupiteljem; nego, kao što u Kristovu svećeništvu imaju na različite načine udjela i sveti službenici i sveti narod, i kao što se jedina Božja dobrota na različite načine stvarno razlijeva u stvorove, tako i jedino posredništvo Otkupiteljevo ne isključuje, nego pobuđuje u stvorova različitu suradnju koja zahvaća iz jednog izvora.

„Svi će me naraštaji zvani blaženom“ (Lk 1,4). Pobožnost crkve prema Blaženoj djevici svojstvena je kršćanskom kultu. Crkva opravdano posebnim štovanjem časti Blaženu djevicu.dosta, već od najstarijih vremena blažena se Djevica časti pod nazivom Bogorodica, pod zaštitu koje se vjernici molitvom utječu u svim pogiblima i potrebama. To štovanje iako je sasvim osobito, ipak se bitno razlikuje od poklonstvenog štovanja koje se iskazuje utjelovljenoj riječi jednako kao Ocu i duhu Svetomu, i koje upravo podupire; ono nalazi izražaj u svetkovinama posvećenim Majci Božjoj i u marijanskoj molitvi kao što je Sveta Krunica, „sažetak cijelog Evanđelja“.

Isusova Majka, tijelom i dušom već proslavljena, kao što je na nebu slika i početak Crkve kakva ima biti u budućnosti, tako i na ovoj zemlji, dok ne dođe Dan Gospodnji, svijetli putujućem Božjem narodu kao znak pouzdane nade i utjehe.





- 08:22 -

Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 01.12.2009.



DESET ZAPOVIJEDI


Image Hosted by ImageShack.us


Spomen koji Izrael nosi o Savezu što ga je Bog sklopio sa svojim narodom u pustinji, na brdu Sinaju, sveta je predaja. Uvjeti toga Saveza - Deset zapovijedi - napisani su na dvjema kamenim pločama koje su se čuvale u Kovčegu Saveza; ti uvjeti zauvijek obvezuju Božji narod. Izraelski je naime narod dobro razumio da su zapovijedi, koje je Bog dao svojima, utemeljene u ljubavi. Bog hoće da ljudi postanu njemu slični, njemu koji je ljubav.


¤ PRVA ZAPOVIJED: "JA SAM GOSPODIN BOG TVOJ: NEMAJ DRUGIH BOGOVA UZ MENE!"

Ljubi Gospodina, Boga svoga, svim srcem svojim, svom dušom svojom (Pnz 6,5)

Prva zapovijed zapovijeda od čovjeka da vjeruje u Boga, da se u njega pouzdaje i da ga ljubi iznad svega. Ona također zahtijeva da Boga prizna kao jedinoga i pravoga Boga, te da mu iskazuje štovanje i da ga proslavlja kako to Bog hoće. Dužnost a se Bogu iskazuje pravo štovanje tiče se čovjeka u njegovoj osobnoj i društvenoj dimenziji. Čovjek treba moći slobodno ispovijedati religiju kako privatno tako i javno.

Prva zapovijed zabranjuje nevjeru, krivoboštvo, praznovjerje, vračanje, magiju krivovjerje te nemar ili odbijanje da se upozna istina vjere.



¤ DRUGA ZAPOVIJED: „NE IZUSTI IMENA GOSPODINA BOGA SVOGA UZALUD!“

Gospodine, Bože naš, divno je ime tvoje po svoj zemlji (Ps 8,2).

Druga zapovijed propisuje poštovanje Božjega imena. Njegovo je ime sveto. Ta zapovijed također zahtijeva da se izvrše zavjeti i obećanja kojima se čovjek obvezao.

Druga zapovijed zabranjuje i nedolično spominjanje Božjega imena, psovanje i kletve te krivu zakletvu. Psovka se sastoji u tome da se na uvrjedljiv, nedoličan način rabi ime Božje, ime isusa krista, Blažene Djevice Marije i svetaca.



¤ TREĆA ZAPOVIJED: „SPOMENI SE DA SVETKUJEŠ DAN GOSPODNJI!"

Dan subotni obrdžavaj i svetkuj, kako ti je naredio Gospodin, Bog tvoj (Pnz 5,12). Sedmi dan neka bude dan posvemašnjeg odmora, Gospodinu posvećen (Iz 31,15).

Kristovo uskrsnuće dogodilo se osmoga dana; taj dan se naziva danom Gospodnjim ili nedjeljom, to jest danom koji Crkva slavi kao dan milosti i svetosti.

Treća zapovijed zapovijeda da Bog bude na svetkovine, i to vanjskim bogoslužjem. Za kršćane je sveta misa prvi i najveći bogoslužni čin. Jedna od crkvenih zapovijedi prepisuje vjernicima sudjelovanje u nedjeljnoj euharistiji i u euharistiji velikih svetkovina.

Treća zapovijed zabranjuje rad nedjeljom i drugim zapovjedanim danima, osim u slučaju velike nužnosti. Ona također zabranjuje svaku aktivnost koja bi sprječavala bogoslužje. Ustanova nedjelje daje svima mogućnost da „imaju dovoljno odmora i slobodnog vremena za obiteljski, kulturni, socijalni i vjerski život“.



¤ ČETVRTA ZAPOVIJED: „POŠTUJ OCA I MAJKU DA DUGO ŽIVIŠ I DOBRO TI BUDE NA ZEMLJI!"

Poštuj oca svoga i majku svoju (Pnz 5,16)

Četvrtom zapovijedi Bog je htio da nakon njega poštujemo svoje roditelj i one koji su od njega primili neku vlast za naše dobro.

Četvrta zapovijed zabranjuje vrijeđanje roditelja i neposluh prema njima kao i onima koji imaju vlast nad nama. Roditelji su prvi odgovorni za odgoj svoje djece u vjeri, molitvi i svim vrlinama. Oni trebaju poštovati i promicati taj odgoj. Oni imaju dužnost pobrinuti se, prema svojim mogućnostima, za materijalne i duhovne potrebe svoje djece. Pozvat će se na same sebe i poučavat će svoju djecu kako je prvi kršćaninov poziv u tome da nasljeduje Isusa Krista.



¤ PETA ZAPOVIJED:„NE UBIJ!"

U Božjoj ruci leži život svakog bića i duh životvorni svakog ljudskog tijela (Job 12,10).

Od prvog časa svoga začeća pa sve do smrti ljudski je život svet samim time što ej ljudska osoba stvorena na sliku i priliku živoga i svetoga Boga koji ju je htio radi nje same.

Peta zapovijed zahtijeva ljubav prema svima, pa i prema neprijateljima, te popravljanje materijalnoga i duhovnoga zla nanesenoga bližnjemu.
Ova zapovijed zabranjuje čovjekoubojstvo, samoubojstvo, namjerne povrjede, udarce, uvrede, proklinjanja i svaki postupak koji drugima nanosi zlo. Ona zabranjuje i pobačaj, kji Crkva kažnjava izopćenjem. Dragovoljna eutanazija, bez obzira na njezine oblike i motive, predstavlja ubojstvo čovjeka.



¤ ŠESTA ZAPOVIJED: "NE SAGRIJEŠI BLUDNO!“

Ljubav je temeljni i urođeni poziv svakog ljudskog bića (Ivan Pavao II)

Stvarajući muškarca i ženu Bog je svakomu od njih na isti način udijelio osobno dostojanstvo. I Muškarcu i ženi dužnost je priznati i prihvatiti svoj spolni identitet.

Šesta zapovijed zahtijeva da se bude čistim u vlastitom tijelu, poštujući sama sebe i druge osobe najvećim poštovanjem, jer mi smo Božje djelo i hramovi Duha Svetoga. Slobodno sklopljen ženidbeni savez između bračnih drugova uključuje vjernu ljubav i nameće im obvezu da svoj brak čuvaju nerazrješivim.

Šesta zapovijed zabranjuje svaku nečistoću u činima, mislima i pogledima. Ona odbacuje sve nemoralne knjige, slike i priredbe. Među grijehe koji se u teškoj mjeri protive čistoći spadaju samozadovoljavanje, blud i prostitucija, pornografija i homoseksualni čini.



¤ SEDMA ZAPOVIJED: "NE UKRADI!"

Ne ukradi! (Pnz 5,19). Ni kradljivci, ni lakomci, … ni razbojnici neće baštiniti kraljevstva Božjega (1 Kor6,10).

Sedma zapovijed propisuje pravedno postupanje, tj. pravednost i ljubav, u upravljanju zemaljskim dobrima i plodovima ljudskoga rada.

Sedma zapovijed zabranjuje krađu,koja se sastoji u prisvajanju tuđega dobra protiv razumne volje vlasnika. Nepravedno si uzeti i koristiti se tuđim dobrima, bez obzira na koji način, protivno je sedmoj zapovijedi. Ona također nalaže vraćanje stvari koje pripadaju drugima, ispravljanje počinjenih nepravdi, plaćanje duga i davanje pravedne plaće radnicima.



¤ OSMA ZAPOVIJED: „NE RECI LAŽNA SVJEDOČANSTVA!"

Ne svjedoči lažno na bližnjega svoga (Izl 20,16). Kristovi su učenici obukli „novog čovjeka, po Bogu stvorena u pravednosti i svetosti istine“. (Ef 4,24)

Istina ili istinitost je krjepost koja se sastoji u tome da se pokazujemo iskrenima u svojim činima i riječima, čuvajući se svake dvoznačnosti, laganja i licemjerstva. Osma zapovijed zahtijeva da se istina kaže u svako vrijeme i na svakome mjestu te da se na pozitivan način tumače postupci drugih.

Osma zapovijed zabranjuje svaku laž,svako ponašanje i svaki govor koji znače ogovaranje ili klevetanje. Laž se sastoji u govorenju neistine s nakanom da se prevari bližnjega. Pogrješka počinjena protiv istine zahtijeva da bude popravljena.



¤ DEVETA ZAPOVIJED: „NE POŽELI TUĐEG ŽENIDBENOG DRUGA!"

Tko god s požudom pogleda ženu, već je s njome učinio preljub u srcu (Mt 5,28).

Deveta zapovijed zahtijeva savršenu čistoću duše. Ona upozorava na to da se valja suprotstaviti svakoj razuzdanoj želji ii požudi tijela, te zabranjuje nečiste misli i želje.

Čišćenje srca zahtijeva molitvu, prakticiranje čednosti, nakana i pogleda. Čistoća srca traži stid koji je u strpljivosti, skromnosti i diskreciji. Stid pak štiti intimnost osobe.



¤ DESETA ZAPOVIJED: „NE POŽELI NIKAKVE TUĐE STVARI!"

Gdje ti je blago, ondje će ti biti srce (Mt 6,21).

Deseta zapovijed zahtijeva da se bude pravednim i umjerenim u želji za popravljanjem svoga vlastitog stanja te da se strpljivo podnese poteškoće koje proizlaze iz naših tegoba. Odmak od bogatstva neophodan je za ulazak u kraljevstvo nebesko.

Deseta zapovijed zabranjuje nezasitnu požudu koja rađa neumjerenošću u stjecanju bogatstva i moći koje bogatstvo uključuje. Zavist je pak žalost koju se osjeća pred dobrima drugoga i neodoljiva želja da se ta dobra prisvoje. To je jedan od glavnih grijeha. Onaj koji je kršten,bori se protiv zavisti dobrohotnošću, poniznošću i prepuštanjem Božjoj providnosti.

Božje zapovijedi na jednak način vrijede za sve ljude. One nas povezuju s Bogom čuvaju pravo svakoga i osiguravaju mir u zajednici. Svaki se čovjek može i treba prema njima ravnati; jer, Božje zapovijedi nisu izvana nametnut popis pravila i zakona. One odgovaraju čovjeku i u skladu su s njegovom naravi. One poštuju njegovo dostojanstvo.




Mali katolički katekizam




Image Hosted by ImageShack.us


- 10:47 -

Komentari (11) - Isprintaj - #

petak, 27.11.2009.



SVETA BARBARA – djevica i mučenica,

04. prosinca



Image Hosted by ImageShack.us


Sveta Barbara zaštitnica je rudara, zidara, vojnika, vatrogasaca i dobre smrti. Jedna je od 14 svetaca pomoćnika u nevoljama. Po njoj je nazvan grad Santa Barbara u Kaliforniji.


OBIČAJI ZA NJEZIN BLAGDAN


S blagdanom sv. Barbare povezani su i adventski običaji. Stavlja se pšenica u tanjuriće, koja proklija, zazeleni se, te postaje božićni ures u kućama i crkvama. Drugdje siju pšenicu tek na blagdan sv. Lucije, devet dana kasnije. U zemljama njemačkog jezičnog područja odreže se na blagdan sv. Barbare grančica s trešnje, stavi se u vodu i na toplo pa ta grana za Božić procvjeta.

Tako je sveta Barbara jedna od adventskih glasnica koja nam naviješta Božić, dan u koji je procvao najljepši cvijet na stablu čovječanstva, Isus Krist.

To je već naviješteno u Starom zavjetu od proroka Izaije: "Isklijat će ladica iz panja Jišajeva, izdanak će izbit iz njegova korijena" (Iz 11,1).


I sveta Barbara divan je cvijet koji je procvao na stablu kršćanstva.

Bila je kćerka bogatog trgovca purpurom u gradu Nikomediji u Maloj Aziji.
Otac ju je htio udati za bogatog prosca. Kako je bila lijepa, čuvao ju je kao dragulj i, prije nego je otišao na jedno dulje putovanje, zatvorio ju je u neki toranj s dva prozora. Možda i zato da ne bi došla pod utjecaj kršćanstva.
Kad se vratio, našao je na tornju probijen treći prozor, a na pragu njemu mrski znak križa. Barbara mu je hrabro priznala da je ona dala učiniti boje: tri prozora, da je podsjećaju na tajnu Presvetog Trojstva, a križ, da je podsjeća na otkupljenje.

Otac je pobjesnio od gnjeva i predao je na muke poganskim vlastima. Kako je Bog čudesno iscijelio njezine rane, ponovno ju je predao sucima i sam je ubio vlastitom rukom.
Zloga oca na putu kući sustiglo je nevrijeme te je poginuo od munje.


Iz mučeničke smrti sv. Barbare i tolikih drugih mučenika izrastao je život i snaga duha koja nadvladava svako progonstvo. Ona dodatno potiče vjernike kao primjer prave vjere koja vječno cvate kao mlada i uvijek zelena livada.

Prije svoje smrti Barbara je molila da svaki kršćanin koji se sjeti Kristove muke i njezina mučeništva bude pošteđen na posljednjem sudu. Nebo je, kaže legenda, potvrdilo da će njezina molitva biti uslišana. S tim u vezi Barbara se često prikazuje s kaležom i hostijom, simbolima sakramenta euharistije i zato je vjernici zazivaju kao zaštitnicu dobre smrti i protiv nagle i naprasne smrti u nesretnim slučajevima.

U likovnoj umjetnosti slika se s mačem i kaležom u ruci te kulom ispod njezinih nogu.



Image Hosted by ImageShack.us


MOLITVA sv. BARBARI ZA DOBRU SMRT

Sveta djevice Barbaro! Kad si svjedočila za svetu vjeru Isusovu svojom krvlju, onda ti je premilostivi Isus obećao da će oni koji te zazivaju u pomoć, biti oslobođeni od nagle i nepripravne smrti. Učini, dakle, pomoćnice moja, da se Isus spomene prolivene djevičanske krvi i žarke ljubavi tvoje te po dobrostivom obećanju svojem ne dopusti da duša moja izađe iz tijela prije nego se očisti pravom ispovijeđu i Presvetim se Oltarskim sakramentom okrijepi za put u vječnost! Amen!


Image Hosted by ImageShack.us

- 12:19 -

Komentari (10) - Isprintaj - #

subota, 21.11.2009.




TI PLAŠTEM NAS ZAOGRNI

Ti plaštem nas zaogrni, zaštiti nas od zla.
O Gospo, triput Divna! Ti tvrđo stamena.
Ti saveza Novog barko, sve bure ćeš svladati.
Pobijedit ćeš doba svako i nećemo stradati.


Mi slavimo ti ime, o Majko, divna si!
Sveudilj djevo čista, ko' sunce blistaš ti.
Ti svjetlo si nama jarko, svu tminu ćeš svladati.
Pobijedit ćeš doba svako i nećemo stradati.


U ljubavi s predanjem nek' srca plamte sva.
Nek' sch¨nstattska pobožnost procvate posvuda.
Tad isrena vjera lako sve sumnje će svladati;
Pobijedit ćeš doba svako i nećemo stradati.


Ti plaštem nas zaogrni, Kraljice preblaga!
O gospo, Triput divna1 Sve brani štiti nas.
Poslanje je naše jako, sve kušnje će svladati;
Pobijedit ćeš doba svako i nećemo stradati.



U NAMA TI PROLAZI NAŠIM VREMENIMA,
UČINI IH, MAJKO, ZA KRISTA SPREMNIMA


- 00:21 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 16.11.2009.


SVETA ELIZABETA UGARSKA


Image Hosted by ImageShack.us


17. studenoga – zaštitnica onih koji imaju problema s rodbinom, zaštitnica pekara, siromaha, humanitarnih djelatnika i Trećega franjevačkoga reda


Ako je itko imao problema sa svojoj, odnosno, muževljevom rodbinom, onda je to Ona, sv. Elizabeta Ugarska. Poslije smrti muža čak joj uzimaju i troje djece, a nju zatvaraju u dvorac. U jedanaestoj godini su je zaručili, u petnaestoj udali, u šesnaestoj rađa prvo dijete, a u 24-oj ostaje udovica. Ona se posvećuje kao Franjevačka trećeredica siromasima i tako pokazuje u svemu svome jadu i nevoljama svoju svetost i privrženost Kristu i Crkvi.

Zato, tko ima problema s rodbinom utječe se njenom moćnom zagovoru. Njoj su osporili i nasljedstvo braka, ismijali njenu vjeru i čak kada je bila izolirana, ali Bog ima svoje planove. Zato danas pomaže onima koji su ugroženi od svoje rodbine i ukućana.


U njezinu životu svijetli jedinstvenim sjajem krepost milosrđa. »Njezin se život sastojao samo od djela ljubavi i djela milosrđa koja je činila«. Njezina osoba je pjesma ljubavi koju tvore služenje i samoodricanje s namjerom sijanja dobra.

Odlučila je živjeti evanđelje na jednostavan način, u svakom pogledu, duhovnom i materijalnom. Brojni događaji iz njezina života mogu se razumjeti samo polazeći od doslovnoga shvaćanje evanđelja. Prevela je u stvarnost životni program što ga je Isus ponudio u evanđelju.


- Tko želi spasiti svoj život, izgubit će ga; i tko ga izgubi poradi mene i poradi evanđelja, spasit će ga (Lk 17,33; Mk 8,35).
- Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom (Mk 8,34-35).
- Hoćeš li biti savršen, idi, prodaj što imaš i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu. A onda dođi i idi za mnom (Mt 19, 21).
- Tko ljubi oca ili majku više nego mene, nije mene dostojan. Tko ljubi sina ili kćer više nego mene, nije mene dostojan (Mt 10,37).

Trajna svijest o Gospodinovoj prisutnosti bila je izvor njezine snage, njezine radosti, njezina zauzimanja za siromašne. Ali i susreti s Isusom Kristom u siromasima budili su njezinu vjeru i njezinu molitvu.
Njezino hodočašće prema Bogu obilježeno je odlučnim činima nutarnjeg otklona sve do potpuna izvlaštenja, poput Krista na križu.


Elizabeta je ižarivala radost i mirnoću. Dubina njezine duše bila je kraljevstvo mira. Istinski je živjela savršenu radost o kojoj je govorio i naučavao Franjo, u mukama, u samoći, u boli. «Trebamo usrećivati druge» govorila je sluškinjama-sestrama.

Učinila je da svjetlo zasja u srcima tolikih duša. Donijela je radost ojađenim srcima. Nitko ne može prebrojati suze koje je osušila, rane koje je previla, ljubavi koje je pobudila.
Njezina je svetost bila novost bogata nijansama i uzvišenim krepostima. Odsada se na oltar nisu uzdizale samo mučenice i djevice, nego također i supruge, majke i udovice.
Elizabeta je prošla put kršćanske ljubavi kao svjetovnjakinja, u ulozi supruge i majke. Ali nakon drugog zavjetovanja, postala je žena posve posvećena Bogu i uzdizanju ljudske bijede.


I dok se sjećamo njezine jedinstvene osobnosti i osjećajnosti, činimo to zato da po znanju i divljenju i mi postanemo oruđe mira i naučimo izlijevati balzam na rane odbačenih svoga vremena, učinimo čovječnim svoju sredinu i osušimo barem koju suzu. Razlijmo dobrotu srca tamo gdje nedostaje Očevo milosrđe. Neka Elizabetino nesebično zauzimanje ohrabri i naše zalaganje.

Njezin primjer i njezin zagovor osvijetlit će naš put prema Ocu, izvoru svake ljubavi: Dobru, svakom Dobru, najvećem Dobru, Miru i Radosti.

- 15:18 -

Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 15.11.2009.


MARIJINO SRCE


Image Hosted by ImageShack.us


O nije teško biti prezren patnik,
Izranjen, zaboravljen, hodati po tlima,
Mi nijesmo djeca bez majčinske skrbi,
Marijino Srce za nas ljubav ima.

Marijino Srce... kako slatke riječi!
Srce, koje toplo grijalo je Sina,
Srce, koje mačem probodeno boli
Plakalo je za nas u sjeni maslina.


Na misao divnu Marijina Srca
Drage su nam jasle i štalica siva.
Bježanje i progon, žuljevi i brige,
Bičevanje, kruna... križ nam ljepši biva.

Usamljeni časi u patnjama dana,
satrvenost bolju, slabost u žalosti
Pozlati se, zasja od Njezina smiješka,
Postanu nam žrtve sve željniji gosti.


Marijino Srce... kako divne riječi!
Zvuče kao zvona, kada k Bogu zovu,
Ulijevaju u nas svježinu sa neba,
Otkrivaju ljubav uvijek sviježu, novu.

O nije teško biti prezren patnik,
Izranjenom nogom hodati po tlima,
Od Njezina smiješka procvjetaju boli,
Marijino Srce, ljubav rađa svima.



Image Hosted by ImageShack.us


- 17:47 -

Komentari (1) - Isprintaj - #

srijeda, 11.11.2009.


MAJCI ČOVJEČANSTVA


Image Hosted by ImageShack.us


O Majko Božja,
zoro naših zora,
Ti zvijezdo stara nad kolijevkom ubogara,
otvori vjeđe nad ponorom naše tmine
i pogledaj,
koliko bijednika ide svijetom
bez Boga,
bez istine...


O Majko Božja,
zoro naših zora,
Ti oko patnje i nevolje naše
prospi srebro milosrđa svoga!

Vrati nam svjetlo,
vrati nam ljubav,
vrati nam Boga!



Image Hosted by ImageShack.us

- 13:50 -

Komentari (1) - Isprintaj - #

subota, 07.11.2009.


MAJCI ISUSA KRISTA U PODNE


Image Hosted by ImageShack.us


Podne je. Vidim crkvena vrata otvorena. Treba mi ući.
Majko Isusa Krista, ne dolazim moliti.
Ništa nemam ponuditi, ništa zamoliti.
Jedino dolazim, Majko, da te gledam i promatram.
Tebe gledati, plakati od sreće,
znati da sam Tvoje dijete i da si Ti ovdje.
Samo za momenat, dok sve prestaje. Podne.


Biti s Tobom, Marijo, ovdje gdje si Ti.
Šutjeti, gledati Tvoju pojavu,
pustiti da srce pjeva svojim jezikom.
Ne govoriti, samo pjevati, jer srce je prepuno.
Jer Ti si lijepa, jer Ti si Bezgrešna, žena u milosti stvorena.
Stvorenje u prvotnoj sreći, u savršenoj ljepoti.
Ovakva kakva izađe od Boga, u jutro svog prvotnog sjaja.


Neizrecivo čista, jer si Majka Isusa Krista,
koji je kao Istina u Tvojim rukama, jedina nada i jedini plod.
Jer Ti si žena, zaboravljeni Raj negdašnje ljubavi,
čiji pogled nalazi srce odjednom u potocima suza...
Jer je podne, jer smo u današnjem danu.
Jer ti si tu, jer ti si Marija, jednostavno, jer postojiš.
Majko Isusa Krista, nek Ti je hvala.



(Paul Claude)



Image Hosted by ImageShack.us

- 23:45 -

Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Image Hosted by ImageShack.us



O S I J E K

V I Š N J A



ANTIFONA


Image Hosted by ImageShack.us


V: Tko je Ta?

O: Koja dolazi kao jutarnja zora, lijepa kao mjesec, sjajna kao sunce, strašna kao dobro uređena vojska?/font>

V: Veliča + duša moja Gospodina

O: I klikće duh moj u Bogu mome Spasitelju.

V: Što pogleda na neznatnost službenice svoje; odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.

O: Jer velika mi djela učini Svesilni, sveto je Ime Njegovo!




ImageChef.com - Custom comment codes for MySpace, Hi5, Friendster and more


BLAGOTVORNA RIJEČ


Blog.hr




Image Hosted by ImageShack.us





Custom Myspace Clock



Image Hosted by ImageShack.us
Image Hosted by ImageShack.us




Image Hosted by ImageShack.us




Image Hosted by ImageShack.us





Image Hosted by ImageShack.us






Image Hosted by ImageShack.us



Free Tree ani MySpace Cursors at www.totallyfreecursors.com


Image Hosted by ImageShack.us






Image Hosted by ImageShack.us






Image Hosted by ImageShack.us







Image Hosted by ImageShack.us






Image Hosted by ImageShack.us






Image Hosted by ImageShack.us






Image Hosted by ImageShack.us






Image Hosted by ImageShack.us


Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se