ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA



NEKOLIKO UPUTA
Na ovom blogu najlakše ćete se snaći pomoću SADRŽAJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRAŽIVAČA BLOGA na vrhu stranice, budući da postovi nisu pisani nekim određenim redoslijedom već prema trenutnoj inspiraciji i biometeorološkim prilikama. ;)

Dobrodošli!

PRETRAŽIVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONAŠLI OVDJE - POTRAŽITE NA FORUMU!
Na Forumu ćete pronaći mnoštvo članaka na temu mentalnog zdravlja a možete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da ćete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i pokušati jedni drugima pomoći jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMOĆ čija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim poteškoćama i liječenju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

srijeda, 29.05.2013.

10 načina na koje ugrožavate svoje mentalno zdravlje


Naš um i raspoloženje veoma su osjetljivi na svijet koji nas okružuje. Uznemirujući događaji u životu – loš raskid, nezaposlenost, gubitak drage osobe – često nas uzdrmaju ili ostave tužnima (što je sasvim normalno), ali i naša svakodnevnica i obrasci razmišljanja imaju veoma veliki utjicaj na raspoloženje. Loše navike mogu da utiču na naše mentalno zdravlje, bez obzira da li se radi o jednom tužnom danu ili potpunoj depresiji i anksioznosti.

Srećom, većina ovih mentalnih zamki se može izbjeći. Evo i koje su to i kako da ih izbjegnete.


Izbjegavanje fizičke aktivnosti


Zašto je štetno: Pored održavanja tijela u dobroj formi, fizička aktivnost ima ključnu ulogu u podizanju raspoloženja, a istraživanja pokazuju da može ublažiti simptome depresije i anksioznosti. Izgleda da redovna vježba ima pozitivan efekat na moždane hemikalije i hormone koji se povezuju sa raspoloženjem te može imati višestruke psihološke koristi (kao što je povećanje samopouzdanja) koje potiču bolje mentalno zdravlje.

Šta možete uraditi: Ako se borite kako biste se držali rasporeda vježbanja, to može značiti da je on preambiciozan. Za početak, pokušajte odvojiti petnaest do dvadeset minuta na brzu šetnju svakog dana. Istraživanja pokazuju da i najumjerenija fizička aktivnost poboljšava raspoloženje.


Ignorisanje nereda


Zašto je štetno: Čak iako je vaš nagon za skupljanjem stvari u granicama normale, nekontrolisani nered u vašem domu može biti suptilan izvor psihološke tjeskobe. Zbog nereda se osjećamo opterećeno, i bukvalno i figurativno. Istraživanja pokazuju da se isti povezuje sa depresijom, anksioznošću pa čak i sa debljanjem.

Šta možete uraditi: Ako nešto niste koristili dvanaest mjeseci, vrijeme je da se te stvari riješite. I, umjesto trošenja još više novca na stvari koje vam i nisu toliko potrebne, razmislite da isti štedite za posebne prilike ili za kraći odmor. Istraživanja pokazuju da ove, takozvane, iskustvene kupovine “kupuju” više sreće od materijalnih dobara.


Nedovoljne količine sna


Zašto je štetno: Svako ko je nedovoljno spavao iskusio je razdražljivost, stres i sivilo koje se često može nastaviti i sledećeg dana. Ako lišavanje sna i poremećaji postanu hronični, oni povećavaju rizik od razvijanja depresije ili anksioznih poremećaja.

Šta možete uraditi: Dajte spavanju prioritet i praktikujte zdrave navike spavanja, kao što su ograničenje unosa alkohola i kofeina u satima prije spavanja. Veoma je bitno i da ne koristite računare, tablet uređaje, mobilne telefone u kasnim satima; plava svjetlost koju ovi uređaji emituju potiskuje hormon sna, melatonin, i može poremetiti vaš bio ritam.


Previše alkohola


Zašto je štetno: Alkohol na nervni sistem djeluje kao depresant, usporava vas i potencijalno smanjuje raspoloženje. Štaviše, previše alkohola u večernjim satima ima tendenciju da izazove česta buđenja tokom noći što utiče na kvalitet sna.

Šta možete uraditi: Ograničite unos na “umjerene” količine, koje ljekari definišu kao jedno piće dnevno za žene i dva pića dnevno za muškarce.


Opsesivno razmišljanje


Zašto je štetno: Konstantno “prevrtanje” istih misli šalje vaše tijelo i mozak u stresno stanje koje je poznato i kao “borba” ili “bijeg”. Disanje i otkucaji srca se ubrzavaju, a vaše tijelo oslobađa hormon stresa kortizol koji uzima danak na vašem fizičkom i emocionalnom zdravlju.

Šta možete uraditi: Naučite kako da prepoznate misli koje vas najviše zaokupljaju te se trenirajte da izbjegavate ove opsesivne puteve. Ono što pomaže u takvim situacijama je duboko disanje, masaža, brzo hodanje…


Potiskivanje bijesa


Zašto je štetno: Bijes i frustracija sasvim su normalne reakcije na neizbježne životne izazove. Ali, kada ta osjećanja potiskujete to može imati suprotan efekat. Više studija je potvrdilo da se potisnuti bijes i ljutnja povezuju sa simptomima depresije.

Šta možete učiniti: Važno je da izrazite negativne emocije, ali samo na odgovarajuće načine. Ako možete da komunicirate svoj bijes na asertivan, ali miran način, vjerovatno ćete se osjećati bolje nakon toga.


Društvena izolacija


Zašto je štetno: Iako je povlačenje od porodice i prijatelja čest simptom depresije i anksioznosti, društvena izolacija, a posebno osjećaj usamljenosti, takođe povećava vjerovatnoću doživljavanja problema sa mentalnim zdravljem. Po istom principu, jake veze imaju tendenciju da štite od depresije i povećaju osjećaj sreće.

Šta možete učiniti: Čak i kada ste preokupirani obavezama i niste raspoloženi, potrudite se da se povežete sa prijateljima i najbližima pa bar na samo nekoliko minuta. Takve društvene interakcije podižu raspoloženje, a često budu i zabavnije nego što to očekujemo.


Perfekcionizam


Zašto je štetno: Ako pokušavate da zadovoljite nedostižno visoke standarde u svemu što radite, bilo da je u pitanju večerašnja večera ili sutrašnja prezentacija, to je recept za razočaranje i nizak stepen samopoštovanja. Uopšte nije iznenađenje da se perfekcionizam povezuje sa “paketom” mentalnog zdravlja koji uključuje depresiju, anksioznost i poremećaje u ishrani.

Šta možete učiniti: Umjesto perfekcionizma, težite onome što doktori za mentalno zdravlje nazivaju zdrave težnje. To znači postavljanje više ostvarivih ciljeva, pri čemu greške koje napravite služe učenju iz njih i, najvažnije od svega, uživajte u putovanju, a ne samo u odredištu.


Pesimizam

Zašto je štetno: Osobe koje konstatno vide čašu kao polu praznu podložnije su depresiji, anksioznosti, poremećajima spavanja i drugim zdravstvenim problemima. Optimizam, s druge strane, pomaže u prevladavanju i zaštiti od pomenutih oboljenja.

Šta možete učiniti: Vježbajte fokusiranje misli na pozitivne stvari. (Lista stvari na kojima ste zahvalni u životu može biti od velike pomoći). A ako se ne osjećate srećnije, pretvarajte se dok to i ne postane stvarnost. Istraživanja pokazuju da smijeh može pomoći da se osjećate srećnije i optimističnije o sadašnjosti i budućnosti.


Boravak u zatvorenom prostoru

Zašto je štetno: Prekomjeran boravak u zatvorenom prostoru lišava vas dva sastojka bitna za mentalno zdravlje: vitamina D koji se u organizmu porizvodi prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti (i koji dokazano štiti od razvoja depresije) i same prirode koja vas može umiriti na podsvjesnom nivou. Nedavna istraživanja pokazuju da su osobe koje šetaju u prirodi smirenije i manje izložene frustracijama u odnosu na osobe koje se kreću prometnim gradskim ulicama.

Šta možete učiniti: Izađite napolje! Ako radite u kancelariji, prošetajte parkom (ako je to moguće) ili sjedite vani tokom pauze. Čak i mala količina sunčeve svjetlosti (cijelih deset minuta) može vam zaista pomoći da se osjećate bolje.

Izvor: minimagazin.info

Oznake: mentalno zdravlje

O čemu dalje želite čitati?

...

- 00:23 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

nedjelja, 12.05.2013.

Obavijest


S obzirom na pomalo iritantnu količinu "frcajućih" reklama koje nas svako malo zaskaču i dosađuju kao i ograničenost mogućnosti uređivanja izgleda samog bloga, s vremenom će se sadržaj ovog bloga pomalo premještati na novu adresu:



Hvala na razumijevanju!

O čemu dalje želite čitati?

...

- 19:15 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

Jednostavno otkriće: Paracetamol liječi anksioznost


Analgetik koji se obično koristi za suzbijanje fizičke boli, može se koristiti i za smanjenje emocionalne boli kao i napetosti i tjeskobe.

- Bol se može protezati izvan oštećenja tkiva i povrijeđenih osjećaja, uključujući stres i egzistencijalnu nelagodu. Nevezano za vrstu bola, paracetamol utječe na onaj signal u mozgu koji govori da nešto nije u redu - kaže voditelj studije, Daniel Randles sa sveučilišta British Columbia.

Negativni osjećaji koji se javljaju kada se suočavamo ili samo razmišljamo o smrti aktiviraju sličan proces u mozgu.

- Još uvijek smo fascinirani činjenicom da običan lijek protiv glavobolje može pomoći ljudima da ne razmišljaju o smrti i ne osjećaju strah i tugu - kaže Randles. Istraživači smatraju da će ova studija pomoći pri liječenju pretjerano osjetljivih ljudi ili onih s kroničnom anksioznošću, piše Daily Mail.

Izvor: vecernjilist.hr, 22.04.2013

Oznake: liječenje

O čemu dalje želite čitati?

...

- 19:10 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

Kako prepoznati vlastitu anksioznost


Anksioznost se izražava nizom tjelesnih simptoma kao što su:
lupanje srca, znojenje, podrhtavanje ruku ili tijela, suha usta, teškoće kod disanja, mučnina u želudcu, osjećaj topline ili vrućine, napetost mišića, osjećaj da se ne možemo opustiti, osjećaj knedle u grlu.

Nadalje, anksioznost se izražava psihičkim simptomima kao što su:
osjećaj nesvjestice, slabosti, smušenosti, teškoća koncentracije, straha od smrti; kod oboljelih postoji strah da će izgubiti kontrolu nad vlastitim ponašanjem, doživljaj pretjerane zabrinutosti, osjećaj daće se svaki čas dogoditi neko neugodno iznenađenje.

Kada se ovi simptomi javljaju kao odgovor na neku situaciju koja pojedinca objektivno zabrinjava, kada bitno ne utječu na djelovanje, npr. ako simptomi na ispitu pojedinca ne blokiraju toliko da ne može odgovoriti na pitanja na koja zna odgovor, i kada nestanu nakon određenih izazivajućih situacija, radi se o očekivanoj anksioznosti koja ne bi trebala previše brinuti. Međutim, kada su neki od simptoma stalni ili se javljaju u napadima panike ili u nekim posebnim situacijama kojih se ljudi obično ne boje, kao što su npr. izlazak iz kuće i odlazak u društvo, tada se radi o anksioznom poremećaju.

Simptomi anksioznosti kao posljedica disbalansa kisika i ugljičnog dioksida i lučenja adrenalina

Vrlo je važno razumjeti tjelesnu pozadinu nastanka simptoma anksioznosti; osoba može lakše razumjeti kako kontrolirati simptome anksioznosti ako nauči kontrolirati disanje i napetost svojih mišića.

Kao što je navedeno, u anksioznosti tijelo reagira kao da je u opasnosti i priprema se na reakciju borbe ili bijega, za što su potrebni jaki napeti mišići, a za što je potrebno više kisika i adrenalina. Da bi se povećao dotok kisika, ubrzava se disanje. Ubrzanje disanja može se doživljavati kao poteškoća u dolaženju do daha, prsni mišići mogu postati napeti, a to se može doživljavati kao pritisak ili bol u grudnom košu. Previše kisika u krvi može dovesti do osjećaja nesvjestice. Poremećaj omjera kisika i ugljičnog dioksida koji je smanjen održava simptome.

Možda je dobro bolesnika uputiti da se prisjeti filmova u kojima osobe u paničnom napadaju dišu u vrećicu kako bi se ovaj disbalans popravio.
Za demonstraciju ove povezanosti, bolesniku se može reći da će svaka osoba koja se ubrzano uspinje stubama ubrzano i plitko disati i napraviti disbalans kisika i ugljičnog dioksida te dobiti simptome slične onima kod paničnog napadaja.

Adrenalin dovodi do ubrzanja rada srca, povećava napetost mišića, što može dovesti do glavobolje, bolova u vratu, osjećaja obruča oko glave te drhtanja mišića. Također može izazvati crvenjenje ili blijeđenje kože, pa osoba može doživljavati vrućinu, hladnoću, ili naizmjenično jedno i drugo. S efektom adrenalina povezana su suha usta, zamagljen vid, teškoće gutanja, mučnina i poriv za uriniranjem ili defekacijom i znojenje.

Izvor: MEDIX • SRPANj 2007. • GOD. XIII • Broj 71 - Tema broja: ANKSIOZNI POREMEĆAJI; autori: doc. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, Anka Vuković, radni terapeut

Oznake: anksioznost

O čemu dalje želite čitati?

...

- 16:04 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

 
Kontakt: Admin (Renči) - Privatnost - Login
Provided by the compucert IT training and computer training technology group. - Blog search directory - Direktorij - web imenik Promocija web stranica besplatno - Link direktorija - BiH Link - Jahu.net - Mrežni Marketing - Ocijeni stranicu @ croindex.info - Increase Page Rank - Website Promotion at Allthewebsites Directory - Info Galerija - Besplatna Objava Članaka za Autore, Besplatni Članci za Izdavače! - Search Engine Submission - AddMe - Direktorijum.net - BiH Link - Blog Listings - Mikrovalna pećnica: recepti i savjeti - Dmegs Web Directory - Credit Cards Terms - Credit Cards 4 U - Lawyer vs Attorney - Self-Help Free Books - Free web 4 U
Promote Your Blog Paperblog : Les meilleurs actualités issues des blogs
TopOfBlogs Health Blogs Pocelo je kao panicni napad, uslijedila je anksioznost a iz svega toga razvila se i depresija. Kako dalje? Blog Directory Free counter and web stats Anksioznost - Panika - Depresija - Lijecenje PageRank
anksioznost - panika - depresija



oglasni prostor
VAŠ BANNER OVDJE
195x90px
25000 prikaza mjesečno
pošaljite upit


Anksioznost Depresija on Facebook
forum
MKB-10 dijagnoze
HZZO - Pretraživanje lijekova
bolovanje
PORTAL Zdravlje - novosti
MedLex: medicinski leksikon, medicinska enciklopedija, medicinski rječnik
oglasni prostor