ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA



NEKOLIKO UPUTA
Na ovom blogu najlakše ćete se snaći pomoću SADRŽAJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRAŽIVAČA BLOGA na vrhu stranice, budući da postovi nisu pisani nekim određenim redoslijedom već prema trenutnoj inspiraciji i biometeorološkim prilikama. ;)

Dobrodošli!

PRETRAŽIVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONAŠLI OVDJE - POTRAŽITE NA FORUMU!
Na Forumu ćete pronaći mnoštvo članaka na temu mentalnog zdravlja a možete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da ćete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i pokušati jedni drugima pomoći jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMOĆ čija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim poteškoćama i liječenju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

utorak, 19.01.2010.

FLUNIRIN (fluoksetin)


Korisnici mogu više informacija potražiti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com


UPUTSTVO ZA PACIJENTA
Pre upotrebe pažljivo pročitajte ovo uputstvo!
Uputstvo sačuvajte. Možda ćete želeti ponovo da ga pročitate.
Ako imate dodatnih pitanja, obratite se lekaru ili farmaceutu.
Ovaj lek je propisan lično Vama i ne smete ga dati drugome. Drugome ovaj lek može da škodi čak i ako ima znake bolesti slične Vašim.

Zaštićen naziv leka, jačina leka, farmaceutski oblik: FLUNIRIN® 20 mg, kapsula, tvrda
Nezaštićeno, generičko ime: fluoksetin

Sadržaj aktivnih supstanci :
1 kapsula sadrži 20 mg fluoksetina u obliku fluoksetin-hidrohlorida

Sadržaj pomoćnih supstanci:
Laktoza,
monohidrat; celuloza, mikrokristalna; krospovidon; magnezijum-stearat;
želatin; žuti gvožđe (III)-oksid (E 172); crni gvožđe (III)-oksid (E
172); titan-dioksid (E 171); boja Indigo carmine (E 132); prečišćena
voda.
Mastilo: šelak; crni gvožđe (III)-oksid (E 172); propilenglikol (E1520).
Naziv i adresa nosioca dozvole za stavljanje u promet: GALENIKA a.d., Batajnički drum b.b., 11080 Beograd, Srbija

Naziv i adresa proizvođača:
GALENIKA a.d., Batajnički drum b.b., 11080 Beograd, Srbija

1.ŠTA JE LEK FLUNIRIN® I ČEMU JE NAMENJEN

FLUNIRIN je lek iz grupe inhibitora preuzimanja serotonina i koristi se u terapiji depresivnih, opsesivno-kompulsivnih poremećaja i bulimije nervoze. FLUNIRIN se može primenjivati kod dece i adolescenata 8-18 godina za terapiju velikih depresivnih epizoda (uz psihoterapiju), samo ukoliko nije ostvaren pozitivan efekat posle 4-6 sesija psihoterapije.
Ime leka : Farmaceutski oblik: Jačina: Pakovanje: Broj rešenja i datum:
FLUNIRIN® Kapsula, tvrda 20 mg 3 blistera (30 kapsula) 2934/2007/12 od 29.11.1007.

SASTAV
Farmaceutski oblik i sadržaj: Kapsula, tvrda 1 kapsula sadrži 20 mg fluoksetina u obliku fluoksetin-hidrohlorida.
IZGLED
Tvrde neprovidne želatinske kapsule N°3, žutozelenog tela i maslinasto zelene kapice. Na telu kapsule odštampano je “20”, a na kapici kapsule “FLE”.
KAKO LEK FLUNIRIN® DELUJE
FLUNIRIN deluje antidepresivno tako što selektivno inhibira preuzimanje serotonina u presinaptičke nervne završetke, što za posledicu ima pojačanje dejstva serotonina u centralnom nervnom sistemu.
KADA SE LEK FLUNIRIN® UPOTREBLJAVA
FLUNIRIN se upotrebljava u terapiji velikih depresivnih epizoda, opsesivno-kompulsivnih poremećaja i bulimije nervoze (patološke proždrljivosti). FLUNIRIN se može primenjivati kod dece i adolescenata 8-18 godina za terapiju velikih depresivnih epizoda samo ukoliko nije ostvaren pozitivan efekat posle 4-6 sesija psihoterapije i ako je to u najboljem interesu za pacijenta. Obavezan je nastavak psihoterapije i pažljivo praćenje pacijenta za sve vreme davanja leka

2.ŠTA TREBA DA ZNATE PRE NEGO ŠTO UZMETE LEK FLUNIRIN®

Upozorite lekara ako uzimate druge lekove, imate neku hroničnu bolest, neki poremećaj metabolizma, preosetljivi ste na lekove ili ste imali alergijske reakcije na neke od njih.

LEK FLUNIRIN® SE NE SME KORISTITI
FLUNIRIN ne smete uzimati ako ste preosetljivi na fluoksetin ili bilo koji drugi sastojak leka i ako istovremeno uzimate lek iz grupe inhibitora monoamino oksidaze (inhibitori MAO).
U slučaju netolerancije na neke od šećera, obratite se Vašem lekaru pre upotrebe ovog leka jer se u njegovom sastavu nalazi laktoza.

UPOZORENJA I MERE OPREZA
Nemojte uzeti lek i recite Vašem lekaru ili apotekaru ukoliko:

  • ste nekada imali (ili mislite da ste imali) sitnozrnasti osip ili alergiju na fluoksetin ili bilo koji drugi sastojak leka. Alergija podrazumeva sitnozrnasti osip, svrab, otečeno lice ili usne, ili osećaj nedostatka vazduha.
  • uzimate (ili ste uzimali u periodu od najmanje poslednje dve nedelje) neki lek iz grupe inhibitora monoamino oksidaze (takođe poznati kao inhibitori MAO).
Terapiju lekom FLUNIRIN možete započeti tek dve nedelje posle prestanka uzimanja ireverzibilnih inhibitora MAO, a već sledećeg dana po prestanku uzimanja tzv. reverzibilnih inhibitora MAO (moklobemid).

Nemojte uzimati bilo koji inhibitor MAO najmanje pet nedelja posle prestanka uzimanja leka FLUNIRIN. Lekovi iz grupe inhibitora MAO su selegilin, moklobemid, fenelzin, tranilcipromin ili izokarboksazid.

Takođe recite Vašem lekaru ili apotekaru ukoliko:

  • bolujete od epilepsije ili ste nekada imali epileptični napad; ako dobijete napad odmah se javite lekaru,
  • ste bolovali od manije u prošlosti; ukoliko imate maničnu epizodu odmah se javite lekaru, terapija flunirinom možda treba biti prekinuta,
  • imate dijabetes (može biti potrebna modifikacija doze insulina ili druge antidijabetične terapije),
  • imate probleme sa jetrom ili srcem,
  • ste starija osoba i uzimate neki diuretik,
  • ste na elektro-konvulzivnoj terapiji,
  • imate poremećaj krvarenja u anamnezi, ili uzimate lek koji utiče na zgrušavanje krvi,
  • imate misli o samopovređivanju i samoubistvu.
Simptomi depresije uključuju misli o samopovređivanju ili samoubistvu. Potrebno je 3-4 nedelje da lek ispolji pun antidepresivni efekat. Moguće je da se simptomi depresije pojačaju u prvih nekoliko nedelja terapije. Neke grupe pacijenata imaju povećan rizik: mlađe odrasle osobe (starosti 18-29 godina), ili osobe koje su prethodno imale misli o samoubistvu ili da na neki drugi način naškode sebi.

Odmah se javite Vašem lekaru ili idite do najbliže zdravstvene ustanove ukoliko Vam se jave bilo koje uznemirujuće misli ili iskustva, za vreme početnog ili bilo kog drugog perioda uzimanja leka.

Ukoliko dobijete neobjašnjivo visoku temperaturu, mišićnu ukočenost ili tremor (drhtavicu), postanete konfuzni i/ili iritabilni (razdražljivi), možda je došlo do pojave tzv. serotonergičkog sindroma. Iako se ovaj sindrom javlja jako retko, može dovesti do stanja koja ugrožavaju život, zato je neophodno da, ukoliko se ovi simptomi pojave, odmah obustavite primenu leka i javite se Vašem lekaru.

Upotreba kod dece i adolescenata mlađih od 18 godina (8-18 godina)
Ukoliko pacijenti mlađi od 18 godina koriste FLUNIRIN, može doći do neželjenih dejstava u vidu suicidnih misli, pokušaja samoubistva i agresivnosti. Lekar može prepisati FLUNIRIN mlađima od 18 godina za terapiju velikih depresivnih epizoda samo ukoliko nije ostvaren pozitivan efekat posle 4-6 sesija psihoterapije i ako proceni da je to u najboljem interesu za pacijenta. Obavezan je nastavak psihoterapije i pažljivo praćenje pacijenta za sve vreme davanja leka. Ukoliko se ova neželjena dejstva jave, odmah obavestite Vašeg lekara.

FLUNIRIN se ne sme davati za terapiju drugih poremećaja, osim za terapiju depresije. Ukoliko posle 9 nedelja ne dođe do poboljšanja, terapiju treba prekinuti.

FLUNIRIN se ne sme koristiti za terapiju dece mlađe od 8 godina.

UZIMANJE LEKA FLUNIRIN® SA HRANOM ILI PIĆIMA
Uzimanje hrane i bezalkoholnih pića ne utiče na dejstvo leka.

PRIMENA LEKA FLUNIRIN® U PERIODU TRUDNOĆE I DOJENJA
Pre nego što počnete da uzimate neki lek, posavetujte se sa svojim lekarom ili farmaceutom.

Recite Vašem lekaru ili apotekaru ako ste trudni ili mislite da ste trudni ili planirate trudnoću. Takođe recite ukoliko dojite ili to tek treba da počnete.

Iako podaci ne ukazuju na povećan rizik u trudnoći, lek se mora primeniti sa posebnim oprezom, posebno u kasnoj trudnoći, ili neposredno pre porođaja, zbog moguće pojave neželjenih efekata kod novorođenčadi u vidu razdražljivosti, drhtanja, mišićne slabosti, upornog plača, teškoća pri sisanju ili spavanju.

FLUNIRIN se izlučuje putem mleka i može dovesti do neželjenih dejstava kod novorođenčadi. Lek se može primeniti tokom dojenja samo ako je to neophodno, a lekar može prepisati manju dozu leka.

UTICAJ LEKA FLUNIRIN® NA UPRAVLJANJE MOTORNIM VOZILIMA I RUKOVANJE MAŠINAMA

Postoji mogućnost da lek utiče na Vaše psihomotorne sposobnosti. Ne upravljajte motornim vozilom i mašinama dok se ne uverite da vaše psihomotorne sposobnosti nisu umanjene.

VAŽNE INFORMACIJE O NEKIM SASTOJCIMA LEKA FLUNIRIN®
U slučaju netolerancije na neke od šećera, obratite se Vašem lekaru pre upotrebe ovog leka jer se u njegovom sastavu nalazi laktoza

PRIMENA DRUGIH LEKOVA
Imajte u vidu da se ove informacije mogu odnositi i na lekove koje više ne pijete, kao i na lekove koje planirate da uzimate u budućnosti.
Obavestite svog lekara ili farmaceuta ako uzimate, ili ste do nedavno uzimali neki drugi lek, uključujući i lek koji se nabavlja bez lekarskog recepta.

Istovremena primena FLUNIRIN-a i inhibitora MAO je kontraindikovana. Nemojte uzimati bilo koji inhibitor MAO najmanje pet nedelja posle prestanka uzimanja FLUNIRIN-a. Lekovi iz grupe inhibitora MAO su selegilin, moklobemid, fenelzin, tranilcipromin ili izokarboksazid. Terapiju FLUNIRIN-om možete započeti tek dve nedelje posle prestanka uzimanja ireverzibilnih inhibitora MAO, a već sledećeg dana po prestanku uzimanja tzv. reverzibilnih inhibitora MAO (moklobemid).

Recite Vašem lekaru ili apotekaru ukoliko uzimate ili ste nedavno uzimali neki drugi lek.
Takođe recite lekaru ukoliko ste uzimali neki lek u poslednjih pet nedelja. Ovde spadaju i aspirin i nesteroidni antiinflamatorni lekovi (npr. ibuprofen) koji se mogu nabaviti i bez lekarskog recepta.

Fluoksetin može da utiče na to kako neki lekovi deluju. Ovde spadaju: litijum, triptofan, haloperidol, hlorpromazin, klozapin, alprazolam (ovi lekovi se koriste u terapiji depresije, anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja), tramadol (analgetik) ili sumatriptan (lek protiv migrene), flekainid ili enkainid (lekovi za poremećaje srčanog rada), karbamazepin ili fenitoin (anti-epileptici), triciklični antidepresivi (npr. imipramin, dezipramin i amitriptilin), propranolol ili metoprolol (lekovi za povišen krvni pritisak) ili varfarin (antikoagulans).

Druge lekove uzimajte samo ukoliko Vaš lekar smatra da su bezbedni za Vas. Ne treba da počnete da uzimate kantarion ukoliko već uzimate fluoksetin.
Ukoliko ste već započeli terapiju kantarionom a započeli ste i sa primenom fluoksetina, prestanite sa uzimanjem kantariona i recite to Vašem lekaru pri prvoj sledećoj poseti.

3.KAKO SE UPOTREBLJAVA LEK FLUNIRIN®

Ukoliko mislite da FLUNIRIN suviše slabo ili jako deluje na Vaš organizam, obratite se lekaru ili farmaceutu.
Zavisno od bolesti od koje bolujete Vaš lekar će savetovati sledeće:

Depresija:
u početku 20 mg (jedna kapsula) na dan. Vaš lekar može povećati dozu tri do četiri nedelje kasnije ako je to neophodno, eventualno do 60 mg (tri kapsule) na dan. Doza mora biti povećana postepeno kako bi dobili najmanju efektivnu dozu. Možda se nećete odmah osećati bolje, to je zato što je potrebno nekoliko nedelja da lek ispolji pun antidepresivni efekat. Terapija mora biti sprovedena najmanje 6 meseci.

Bulimija nervoza:
60 mg (tri kapsule) na dan.
opsesivno-kompulsivni poremećaji: 20 - 60 mg (jedna do tri kapsule) na dan, zavisno od preporuke lekara. Ukoliko ne dođe do poboljšanja simptoma u toku 10 nedelja, nastavak terapije treba pažljivo razmotriti.

Deca i adolescenti do 18 godina
Lekar može prepisati FLUNIRIN za terapiju depresije mlađima od 18 godina samo ukoliko nije ostvaren pozitivan efekat posle 4-6 sesija psihoterapije i ako proceni da je to u najboljem interesu za pacijenta.
Lek se primenjuje samo uz psihoterapiju. Neophodno je pažljivo praćenje pacijenta za sve vreme dok terapija traje. Početna doza trebalo bi da iznosi 10 mg na dan (u vidu oralne suspenzije), a nedelju do dve nedelje kasnije Vaš lekar može povećati dozu na 20 mg (jedna kapsula) na dan. Kod dece sa manjom telesnom masom potrebno je razmotriti primenu manjih doza. Kod dece, kod koje je postignut željeni terapijski odgovor, nakon 6 meseci od početka terapije treba razmotriti potrebu dalje primene leka.

Ukoliko posle 9 nedelja ne dođe do poboljšanja, terapiju treba prekinuti. Sigurnost hronične terapije duže od 19 nedelja nije utvrđena.
Ukoliko ste starija osoba, doza mora biti pažljivo određena, a dnevna doza ne bi trebalo da prelazi 40 mg.
Maksimalna doza je 60 mg dnevno.
Ukoliko imate oštećenu funkciju jetre, lekar može prepisati manju dozu leka, ili Vam savetovati da koristite lek svaki drugi dan.

Možda se nećete odmah bolje osećati pošto počnete da uzimate lek za depresiju. To je zbog toga što poboljšanje simptoma depresije može da nastane tek posle prvih nekoliko nedelja terapije. Važno je da kontinuirano uzimate lek sve dok Vaš lekar ne odredi da više ne treba da ga uzimate. Iako Vam se čini da se osećate bolje, nemojte prestati sa uzimanjem leka sve dok ne konsultujete Vašeg lekara. Uvek sebi obezbedite dovoljne količine leka kako ne biste ostali bez njega.

Uvek se držite uputstva Vašeg lekara o doziranju. Nikada ne uzimajte veću dozu od one koju Vam je lekar propisao. Kapsule progutajte sa malo vode. Lek možete ali ne morate uzimati sa hranom, što zavisi od Vas. Ne uzimajte alkohol dok ste na terapiji fluoksetinom.

Na kraju terapije Vaš lekar će Vas uputiti kako da postepeno ukinete lek-u toku 1 do 2 nedelje.

Kod većine pacijenata, simptomi pri postepenom ukidanju terapije fluoksetinom su blagi, i obično nestaju za nekoliko nedelja. Ukoliko po završetku terapije osetite neki od simptoma, obratite se lekaru.

AKO JE PACIJENT UZEO VIŠE LEKA FLUNIRIN® NEGO ŠTO JE TREBALO
Ukoliko ste uzeli veću dozu leka FLUNIRIN nego što bi trebalo, odmah razgovarajte sa Vašim lekarom ili farmaceutom!
AKO JE PACIJENT ZABORAVIO DA UZME LEK FLUNIRIN®
Nikada ne uzimajte duplu dozu da nadomestite to što ste preskočili da uzmete lek!
Ukoliko ste propustili da uzmete jednu dozu leka, ne brinite. Uzmite sledeću dozu naredni dan u uobičajeno vreme.

AKO PACIJENT NAGLO PRESTANE DA UZIMA LEK FLUNIRIN®
Ukoliko naglo prestanete da uzimate lek može doći do sledećih pojava:
vrtoglavica, osećaj mravinjanja po koži, poremećaj sna (uključujući nesanicu i intenzivne snove), osećaj neuobičajenog umora ili slabosti, uznemirenost, osećaj iracionalnog straha, mučnina i/ili povraćanje,
drhtavica i glavobolja.

4.MOGUĆA NEŽELJENA DEJSTVA

Kao i svi lekovi, i FLUNIRIN može imati neželjena dejstva.
Ukoliko Vam se na koži pojavi sitnozrnasti osip ili alergijske reakcije kao što su svrab, otok usana/jezika ili zviždanje u plućima/kratkoća daha, odmah prestanite sa uzimanjem leka i obratite se Vašem lekaru ili farmaceutu.

Ukoliko osetite nemir odnosno ne možete da sedite ili stojite u miru možda imate stanje koje se naziva akatizija. Povećanje doze, u ovom slučaju, može doprineti da se osećate još gore. Ukoliko se ovako osećate, odmah se javite Vašem lekaru.

Odmah recite Vašem lekaru ako Vaša koža postane crvena, a zatim počnu da se javljaju mehuri po njoj i počne da se ljušti. Ova pojava je inače veoma retka.

Kod nekih pacijenata se može javiti:

  • kombinacija simptoma koju čine neobjašnjiva visoka temperatura, ubrzano disanje, znojenje, krutost mišića, konfuzija, ekstremna agitacija ili pospanost (retko);
  • osećaj slabosti, pospanost ili konfuzija (uglavnom kod starijih osoba koji su na terapiji diureticima);
  • produžena i bolna erekcija;
  • iritabilnost i ekstremna agitacija.
Ukoliko se pojavi neko od navedenih neželjenih efekata odmah se javite Vašem lekaru.

Ukoliko Vam se javi neki od sledećih neželjenih efekata, a ujedno Vas uznemirava ili traje neko vreme, obratite se Vašem lekaru ili farmaceutu:

Telo kao celina: jeza, osetljivost na sunčevu svetlost, gubitak telesne mase.

Digestivni sistem: proliv, bolovi u stomaku, povraćanje, loše varenje, smetnje gutanja ili promene ukusa ili suvoća usta. Retko, može doći do poremećaja testova funkcije jetre, a veoma retko hepatitis.

Nervni sistem: glavobolja, problemi sa snom ili neobični snovi, vrtoglavica, slab apetit, osećaj umora, euforija, nekontrolisani pokreti, grčevi, ekstremni nemir, halucinacije, konfuzija, agitacija, anksioznost (neobjašnjiv osećaj straha), nervoza, poremećena koncentracija i tok misli, panični napadi ili misli o samoubistvu ili samopovređivanju.

Poremećaji urogenitalnog i reproduktivnog sistema: teškoće pri mokrenju, češće mokrenje, poremećaj seksualne sposobnosti, lučenje mleka.

Respiratorni sistem: bol u grlu, kratkoća disanja. Poremećaji funkcije pluća, uključujući i razne zapaljenjske procese i fibrozu, retko se javljaju.

Ostalo: gubitak kose, zevanje, nejasno viđenje, neobjašnjena pojava modrica ili krvarenja, znojenje, naleti crvenila, osećaj vrtoglavice u stojećem položaju, bolovi u zglobovima ili mišićima, snižene koncentracije natrijuma u krvi.

Većina ovih pojava nije zabrinjavajuća i nestaje posle prvih nekoliko nedelja uzimanja leka.

Deca i adolescenti (8-18 godina):
agresivnost i pojačane misli o samopovređivanju; moguć je usporen rast i seksualno sazrevanje.

5.KAKO ČUVATI LEK FLUNIRIN®

ROK UPOTREBE
3 godine
Lek se ne sme koristiti posle isteka roka upotrebe označenog na pakovanju!
ČUVANJE
Držati lek FLUNIRIN van domašaja dece!
Čuvati na temperaturi do 30°C, u originalnom pakovanju.

REŽIM IZDAVANJA LEKA
Lek se može izdavati samo uz lekarski recept (R).

POSEBNE MERE UNIŠTAVANJA NEUPOTREBLJENOG LEKA ILI OSTATKA LEKA
Neupotrebljeni lek se uništava u skladu sa važećim propisima.

DATUM POSLEDNJE REVIZIJE TEKSTA
Decembar, 2007.

(Izvor: www.galenika.rs)

O čemu dalje želite čitati?

...

- 21:06 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

KSALOL (alprazolam)


Korisnici mogu više informacija potražiti na stranici:

http://lijekovi-lijecenje.blogspot.com


UPUTSTVO ZA PACIJENTA

Pre upotrebe pažljivo pročitajte ovo uputstvo!

Uputstvo sačuvajte. Možda ćete želeti ponovo da ga pročitate.
Ako imate dodatnih pitanja, obratite se lekaru ili farmaceutu.
Ovaj lek je propisan lično Vama i ne smete ga dati drugome. Drugome ovaj lek može da škodi čak i ako ima znake bolesti slične Vašim.

Zaštićen naziv leka, jačina leka, farmaceutski oblik: KSALOL®, 0,25 mg, tableta
KSALOL®, 0,5 mg, tableta
KSALOL®, 1 mg, tableta

Sadržaj aktivnih supstanci :
1 tableta sadrži 0,25 mg alprazolama
1 tableta sadrži 0,5 mg alprazolama
1 tableta sadrži 1 mg alprazolama

Sadržaj pomoćnih supstanci:
KSALOL 0,25 mg: laktoza, monohidrat; kukuruzni skrob; povidon; celuloza, mikrokristalna; magnezijum-stearat
KSALOL 0,5 mg: laktoza, monohidrat; kukuruzni skrob; povidon; boja
Sunset Yellow Lake (E 110); celuloza, mikrokristalna;
magnezijum-stearat
KSALOL 1 mg: laktoza, monohidrat; kukuruzni skrob; povidon; boja
Indigotine Lake (E 132); celuloza, mikrokristalna; magnezijum-stearat
Naziv i adresa nosioca dozvole za stavljanje u promet: GALENIKA a.d., Batajnički drum b.b., 11080 Beograd, Srbija

Naziv i adresa proizvođača:
GALENIKA a.d., Batajnički drum b.b., 11080 Beograd, Srbija

1.ŠTA JE LEK KSALOL® I ČEMU JE NAMENJEN

Ime leka : Farmaceutski oblik: Jačina: Pakovanje: Broj rešenja i datum:
KSALOL® Tableta 0,25 mg 2 blistera (30 tableta) 1434/2007/12 od 05.07.2007.
KSALOL® Tableta 0,5 mg 2 blistera (30 tableta) 1435/2007/12 od 05.07.2007.
KSALOL® Tableta 1 mg 2 blistera (30 tableta) 1436/2007/12 od 05.07.2007.

SASTAV
Farmaceutski oblik i sadržaj:
1 tableta sadrži 0,25 mg alprazolama
1 tableta sadrži 0,5 mg alprazolama
1 tableta sadrži 1 mg alprazolama
IZGLED
Okrugle bikonveksne tablete od 0,25 mg bele do žućkastobele boje.
Okrugle bikonveksne tablete od 0,5 mg svetlonarandžaste boje.
Okrugle bikonveksne tablete od 1 mg svetloplave boje.
KAKO LEK KSALOL® DELUJE
KSALOL je lek koji smanjuje osećaj strepnje, uznemirenosti (anksioznosti) i napetosti.
KADA SE LEK KSALOL® UPOTREBLJAVA
KSALOL tablete se upotrebljavaju za lečenje anksioznosti i anksioznosti udružene sa depresijom. Tablete KSALOL su samo za kratkotrajnu upotrebu.

2. ŠTA TREBA DA ZNATE PRE NEGO ŠTO UZMETE LEK KSALOL®

Upozorite lekara ako uzimate druge lekove, imate neku hroničnu bolest, neki poremećaj metabolizma, preosetljivi ste na lekove ili ste imali alergijske reakcije na neke od njih.
LEK KSALOL® SE NE SME KORISTITI
Ne uzimajte KSALOL u slučaju da imate:

  • miasteniju gravis,
  • tešku respiratornu insuficijenciju,
  • sindrom apneje u snu,
  • teško oštećenje jetre,
  • preosetljivost na benzodiazepine ili bilo koji sastojak tablete.
U slučaju netolerancije na neke od šećera, obratite se svome lekaru pre upotrebe ovog leka jer sadrži laktozu.
UPOZORENJA I MERE OPREZA
Pre primene leka, obavestite svog lekara ukoliko imate plućnu bolest (hroničnu respiratornu insuficijenciju), oboljenje jetre ili imate neko psihijatrijsko oboljenje.
Benzodiazepine ne treba koristiti same za lečenje depresije ili anksioznosti udružene sa depresijom.
Obavezno obavestite svoga lekara ako konzumirate alkohol ili ste bili zavisni od alkohola ili lekova!
Ne uzimajte KSALOL duže nego što Vam je propisano.
Duža primena KSALOL-a može da dovede do razvoja tzv. fizičke i psihičke zavisnosti. Prilikom naglog prekida terapije postoji opasnost od razvoja apstinencijalnih simptoma. Može da se javi glavobolja, nesanica, bol u mišićima, prekomerna uznemirenost, napetost, konfuzija i razdražljivost. U teškim slučajevima mogući su i mišićni grčevi, povraćanje, znojenje i konvulzije. Rizik od nastanka apstinencijalnih simptoma je veći kada se lečenje naglo prekine, pa je dozu potrebno postepeno smanjivati za najviše 0,5 mg svaka tri dana.

UZIMANJE LEKA KSALOL® SA HRANOM ILI PIĆIMA

Konzumiranje alkohola utiče značajno na dejstvo KSALOL tableta! Pacijenti ne treba da uzimaju alkohol istovremeno sa lekom jer se dejstvo leka time znatno pojačava.
Uzimanje hrane ne utiče značajno na dejstvo KSALOL tableta.

PRIMENA LEKA KSALOL® U PERIODU TRUDNOĆE I DOJENJA

Pre nego što počnete da uzimate neki lek, posavetujte se sa svojim lekarom ili farmaceutom.
Ne preporučuje se primena KSALOL tableta tokom trudnoće, osim ukoliko to nije krajnje neophodno, što će proceniti Vaš lekar.
Benzodiazepini prolaze u mleko. Žene koje doje ne treba da uzimajuKSALOL.

UTICAJ LEKA KSALOL® NA UPRAVLJANJE MOTORNIM VOZILIMA I RUKOVANJE MAŠINAMA

Moguć je uticaj leka na psihofizičke sposobnosti.
Potrebne su mere opreza tokom uzimanja leka, ukoliko upravljate motornim vozilom ili mašinama.

VAŽNE INFORMACIJE O NEKIM SASTOJCIMA LEKA KSALOL®
U slučaju netolerancije na neke od šećera, obratite se svome lekaru pre upotrebe leka jer sadrži laktozu.
Kod upotrebe KSALOL tableta 0,5 mg mogu se javiti alergijske reakcije jer sadrži boju Sunset Yellow Lake (E110).
PRIMENA DRUGIH LEKOVA
Imajte u vidu da se ove informacije mogu odnositi i na lekove koje više ne pijete, kao i na lekove koje planirate da uzimate u budućnosti. Obavestite svog lekara ili farmaceuta ako uzimate, ili ste do nedavno uzimali neki drugi lek, uključujući i lek koji se nabavlja bez lekarskog recepta.

Pre nego što počnete da uzimate KSALOL, potrebno je da kažete svome lekaru ako uzimate sledeće lekove:

  • depresore centralnog nervnog sistema (alkohol, antipsihotici, hipnotici, anksiolitici/sedativi, antidepresivi, narkotički analgetici, antiepileptici, anestetici i sedativni antihistaminici),
  • lekove protiv gljivica (ketokonazol),
  • nefazodin, fluvoksamin, cimetidin, fluoksetin, propoksifen, oralne kontraceptive, sertralin, diltiazem, eritromicin, ritonavir.
3.KAKO SE UPOTREBLJAVA LEK KSALOL®

Ukoliko mislite da lek KSALOL suviše slabo ili jako deluje na Vaš organizam, obratite se lekaru ili farmaceutu.
Lek se upotrebljava oralno. Vaš lekar će Vam propisati odgovarajuću dozu u zavisnosti od prirode Vaše bolesti, odgovora na terapiju, starosti i telesne težine, i posavetovaće Vas koliko dugo da uzimate KSALOL.
Uobičajena početna doza je 0,25-0,5 mg, tri puta dnevno, koja se, ukoliko je potrebno, može povećati najviše do 3 mg dnevno (podeljeno u više doza).
Ukoliko ste stariji, ili slabijeg zdravstvenog stanja zato što bolujete od drugih bolesti, npr. imate problema sa plućima, bubrezima ili jetrom, Vaš doktor će početi sa nižim dozama (0,25 mg, dva do tri puta na dan). Dozu će polako povećati, ako bude potrebno i ako nema neželjenih efekata.
Ako se doza povećava, uobičajeno je da se prvo poveća noćna, pa dnevna
doza. Ako lek dovodi do neželjenih efekata, Vaš lekar će možda smanjiti
dozu.
AKO JE PACIJENT UZEO VIŠE LEKA KSALOL® NEGO ŠTO JE TREBALO
Ukoliko ste uzeli veću dozu leka KSALOL-a nego što bi trebalo, odmah razgovarajte sa Vašim lekarom ili farmaceutom!
AKO JE PACIJENT ZABORAVIO DA UZME LEK KSALOL®
Nikada ne uzimajte duplu dozu da nadomestite to što ste preskočili da uzmete lek!
Ukoliko ste zaboravili da uzmete jednu dozu leka, uzmite lek čim se setite.
Ukoliko je blizu vreme za sledeću, izostavite zaboravljenu, i uzmite sledeću dozu u uobičajeno vreme. Ako ne možete da se setite da li ste uzeli lek, ne uzimajte još jednu tabletu, zbog toga što možete da uzmete greškom previše tableta.
AKO PACIJENT NAGLO PRESTANE DA UZIMA LEK KSALOL®
U slučaju duže primene, nagli prekid terapije može dovesti do pojave apstinencijalnih simptoma. Mogu se javiti glavobolja, nesanica, bol u mišićima, prekomerna uznemirenost, napetost, konfuzija i razdražljivost. U teškim slučajevima mogući su i mišićni grčevi, povraćanje, znojenje i konvulzije.

4.MOGUĆA NEŽELJENA DEJSTVA

Kao i svi drugi lekovi, i KSALOL može izazvati neželjene reakcije.
Ako se jave neke od sledećih neželjenih reakcija prestanite sa uzimanjem leka i javite se lekaru:

  • nemir – ne možete da se usredsredite ni na šta;
  • vrlo ste uzbuđeni, sa mogućim izlivima agresije;
  • bes - izuzetna ljutnja kada gubite kontrolu nad sobom,
  • razdražljivost – lako Vas iznerviraju stvari, koje inače ne bi;
  • pogrešna mišljenja i uverenja – možete da počnete da verujete u stvari, ili mislite o stvarima, koje očigledno nisu istinite;
  • halucinacije – vidite ili čujete stvari koje nisu istinite, dok ste budni;
  • gubitak pamćenja;
  • ozbiljna sedacija i poremećaj koordinacije – stanje slično onom kod konzumiranja previše alkohola;
  • žutica – žuta prebojenost kože ili beonjača.
Pored ovih, mogu se javiti sledeći neželjeni efekti:
pospanost, umor, mišićna slabost, otežan govor, zamagljen vid ili dvostruke slike, nedostatak koordinacije i trapavost, smanjena pažnja ili nedostatak koncentracije, konfuzija, promena težine, gastrointestinalni poremećaji kao što su mučnina, povraćanje, dijareja, bol u stomaku i suva usta, osipi po koži, otežano mokrenje, glavobolja, vrtoglavica, nepravilni menstrualni ciklusi, povećanje ili smanjenje seksualne želje.

5. KAKO ČUVATI LEK KSALOL®

ROK UPOTREBE
3 godine
Lek se ne sme koristiti posle isteka roka upotrebe označenog na pakovanju!
ČUVANJE
Držati lek KSALOL van domašaja dece!
Čuvati u originalnom pakovanju.

REŽIM IZDAVANJA LEKA
Lek se može izdavati samo na lekarski recept (R).

POSEBNE MERE UNIŠTAVANJA NEUPOTREBLJENOG LEKA ILI OSTATKA LEKA
Neupotrebljeni lek se uništava u skladu sa važećim propisima.

DATUM POSLEDNJE REVIZIJE TEKSTA
Maj, 2007.

Izvor: www.galenika.rs

O čemu dalje želite čitati?

...

- 20:52 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

subota, 16.01.2010.

Osamljenost


Ovdje donosim nekoliko ulomaka iz knjige Osamljenost dr. Tonyja Lakea koji su mi se učinili zanimljivima:
...

3. SRAMEŽLJIVOST

Sramežljivost obično pogoršava osamljenost. Prema tome, prvi je korak: dopustite ljudima da vam pokažu kako vas razumiju i kako vam žele pomoći. Pomaže i ako priznamo da smo sramežljivi.

Razmišljajte o tome ovako: ako se bojite visina, a morate prijeći visoki, uski most, najviše će vam pomoći osoba koja se i sama boji i uspije prevladati svoj strah da bi vama pomogla. No, morate priznati da se bojite kako bi i ta osoba to priznala vama. Nađite nekog starijeg i osjetljivijeg i jednostvano mu priznajte, mirno i bez uzrujavanja, u čemu je problem. Kad se poslije nađete na npr. zabavi, sjednite pokraj takve osobe i ostanite u njezinu društvu dok ne steknete samopouzdanje i ne počnete sami uživati u tome kako se drugi dobro zabavljaju. To će vam pomoći da prebrodite neodoljivu želju da pobjegnete i da se više nikada ne pojavite u tom društvu. Činjenica da sjedite pokraj nekoga tko zna da ste sramežljivi i to prihvaća pomoći će vam da se smirite dok ne prevladate prvotnu paniku i ne počnete i opuštati.

Stvarno težak slučaj sramežljivosti može vas lišiti mnogih stvari. Onemogućuje vas da izlazite, a ako i uspijete dogovoriti neki izlazak, može vas spriječiti da tamo stvarno i dođete prije nego što bude toliko kasno da više nema smisla niti ići.


4. POBOLJŠANJE KOMUNIKACIJE

Različiti tjelesni pokreti važni za komunikaciju jesu:
1) način na koji hodamo, stojimo ili sjedimo
2) izraz lica i načini na koji se mijenja (najvažniji je osmjeh i kontakt očima!)
3) geste
4) koordinirani tjelesni pokreti koji se ponekad nazivaju "popratni" ili "usklađeni" pokreti (sa sugovornikovim pokretima).

Najvažnije je ne zaboraviti da su neuspjesi važni. Spoznaja da smo pogriješili omogućuje nam da pogreške ispravimo. Pogreške nam pomažu pri učenju.


5. MLADI I OSAMLJENI

Važno je da s nekim možete podijeliti dobre, svakodnevne stvari od kojih se život sastoji. Onaj s kim možete popričati mnogo više vrijedi od onoga koji će s vama plakati.
Čini se da su samci, posebno neženje u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim, često najosamljeniji ljudi u cijelom gradu, možda osamljeniji i od mnogih staraca koji se bar mogu prisjećati uspjeha i doživljaja iz svoje prošlosti.


6. OSAMLJENOST I SREDNJE GODINE

Uzroci osamljenosti:

1) najčešće unutar braka – partner ne razumije nas i naše potrebe
Svima je potrebno da nam život ima smisao, a taj je zahtjev rijetko zadovoljen trčanjem za materijalnim dobrima. Bitan je osjećaj da smo napravili najbolje što smo mogli i da smo taj osjećaj podijelili s nekim kome je do toga stvarno stalo. Društveni, intelektualni, emocionalni i spolni razvitak čine dio toga. Nije dovoljno živjeti ako ne možete biti to što jeste.

2) Još od djetinjstva nas muči koliko zapravo vrijedimo kao ljudi, kako smo postali to što jesmo, koji je smisao života. Život je pozitivan i dobrodošao dar koji je sada vaš. Mnogi koji život prihvaćaju kao dar nalaze nove načine izražavanja kreativnosti – slikanje, muziku, ples ili poeziju i njihovi talenti procvjetaju. Nažalost, mnogi samo uzmu lijekove za smirenje i problem ostave neriješen.


7. LJUDIMA TREBAJU LJUDI

Osamljeni ljudi ne znaju dijeliti jer nemaju s kim ili jer su zaboravili iskoristiti nove prilike. Budući da nisu ispunjene osnovne ljudske potrebe za toplinom, udobnošću, razumijevanjem i izražavanjem osjećaja, osoba pati. Te se potrebe mogu ispuniti samo u odnosu prema drugim ljudima. Međusobno ophođenje nužno za zdravlje u slučaju osamljenosti nije ostvarivo, a sama bolest razara kapacitet da se ikad i ostvari.

Zbog toga se liječnici osjećaju prilično nemoćnima. Nema načina da vam oni osiguraju ljubav i brigu koji su vam jedino potrebni. Njihovi lijekovi neće ublažiti problem nego samo uočljive tjelesne simptome.

Ljudi mogu savršeno sretno živjeti kao jedinke bez redovitih spolnih odnosa, no više neće biti zdravi ako se ne ispuni njihova potreba za ljubavlju i razumijevanjem kao i potreba da vole i razumiju druge. U tom smislu ljudi su ljudima potrebni. Potrebni su im za obostranu ljubav kao djeca, roditelji, bake i djedovi, supružnici ili ljubavnici.

Istraživači su otkrili da depresivni ljudi znatno slabije kontaktiraju očima nego što je uobičajeno. Vrlo osamljeni ljudi sami sebe smatraju neprivlačnima, a to se njihovo uvjerenje prenosi na ponašanje koje stvarno postaje sve neprivlačnije i obeshrabrujuće. (npr. čovjek nije ponosan na svoj izgled, loše je obrijan, zamrljan i zapušten, ljudi se zaista moraju potruditi da duže zadrže pogled na njegovu licu). Svaka sljedeća faza osamljenosti sve više onemogućuje komunikaciju.

...

10. POZNAJETE LI SE?

Kao prvo, otkrijte zašto tako reagirate? Osamljenost djeluje tako da svi osobni izvori vaše ličnosti gube vrijednost.
Na koji vas način osamljenost frustrira?
Što od života očekujete, a ne dobivate i zašto mislite da biste to trebali dobiti?
Čime ste to zaslužili?
Vaša očekivanja nisu uvijek ispunjena, no jesu li to stvarno vaša očekivanja ili možda nečija tuđa? Da li su stvarna?
Vrlo često odrastemo nastojeći drugima ugađati. Kome to želite ugoditi?

Kao drugo, shvatite da osamljenost nije isto što i biti sam ili živjeti sam. Ako živite sami morate preuzeti odgovornosti koje biste možda radije prepustili nekom drugom, no ako se vi o njima ne pobrinete, bit će zanemarene. Povremeni ispadi unutar četiri zida neće nikome štetiti. Potreba da ponekad budete sami tipično je ljudska. Najvažniji dio svakoga od nas uvijek će biti sam. Osamljenost je bolest i jedan od njezinih simptoma je da stvari gube svoju stvarnu veličinu. Prvo izgubite predodžbu o vlastitoj vrijednosti. Bolest će vas nagnati da odbacite druge, jer vas oni neće cijeniti više nego što cijenite sami sebe.

Treće, prihvatite druge ljude. Koliko god bili osamljeni, prihvatite svaki znak prijateljstva i uzvratite na isti način. Nekim ljudima pomaže ako shvate da ne mogu voljeti druge dok ne zavole sebe, odnosno, dok ne prihvate da se i njih može voljeti.


10.1. Što je "tendencija ka samouništenju"?

Bijes funkcionira suprotno od straha. Dok strah i bijeg čuvaju vašu vrijednost, štiteći vas od podređene situacije, bijes postiže istu svrhu zadržavajući vašu vrijednost, a umanjujući vrijednost drugih ljudi u danoj situaciji. Ako njih ponizimo, mi ostajemo na vrhu.

Razmotrite ovu pitalicu. U jednoj ruci imate novčanicu od pet funti, a u drugoj novčanicu od jedne funte. Kako možete novčanicu od jedne funte učiniti vrednijom od one od pet funti? Tako da novčanicu od pet funti uništite. Ako je poderete i spalite, bit će bezvrijedna. Bijes i agresija su načini da smanjimo vrijednosti drugih ljudi spram naše vrijednosti.

Ponekad su reakcija bijega i borbe u sukobu unutar iste osobe i tada nastaje treći oblik reakcije na krizu. To je reakcija sleđivanja. Zabrinutost je drugi oblik sleđene reakcije. Mi zapravo ništa ne poduzimamo u pogledu krize, nego samo brinemo. Briga često tjera ljude da se svuda i svakome obraćaju za pomoć i savjet koji im kasnije ne treba. I sleđivanje je, kao i strah i briga, u nekim trenucima odgovarajuća reakcija. Može se izraziti kao: "Prekinite sa svime na tren! Moram razmisliti!". Ne poduzeti ništa znači da bar ne nanosimo štetu. No, kao i kod borbe ili bijega, i sleđivanje može, na duže razdoblje, biti samouništavajuće, premda, na kraći rok, čuva našu vrijednost. Ono je čuva tako što je zaledi i to ne može biti trajno, jer događaji izvan naše kontrole opet mijenjaju situaciju.

Postoje dva rješenja:

1. ljubav
Ljudi dopuštaju da ih ljubav odledi kada bi se po svim svojim instinktima najradije sledili. Ljubav je jedini način kojim ljudi stječu stalnu vrijednost jer ljubav vrednuje sve što oni jesu, a ne što rade. Dok god nastojimo da nas drugi vole zbog onoga što radimo, to se svodi na samokontrolu pa nismo u stanju dijeliti radost da volimo i budemo voljeni. Svatko mora biti dovoljno voljen da bi prošao djetinjstvo, jer nedovoljno ljubavi izaziva strah i bijes.

2. opstati
Ovo ograničuje ljubav koju osjećamo za druge i kontrolira njeno iskazivanje. Živimo u svijetu u kojem se ljudi posve kontroliraju u načinima iskazivanja ljubavi. Svuda oko nas ljudi se ne usuđuju dati previše, ne usuđuju se previše niti uzeti. Oni nekako opstaju. No, ako ne dajemo, kako možemo primati? I što drugo možemo dati osim sebe samih?

Izvor: Dr. Tony Lake: OSAMLJENOST, Obiteljska psihološka biblioteka, Mladinska knjiga Zagreb, 1992.

O čemu dalje želite čitati?

...

- 00:03 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

subota, 09.01.2010.

Stres, frustracija i obrambeni mehanizmi


Frustracija (lat. frustratio = zavaravanje, osujećivanje) stanje je osjećajne napetosti, neugode, nemira i nezadovoljstva, izazvano zaprekama ili poteškoćama u ostvarenju nekog cilja ili zadovoljenju neke potrebe.

Zapreke na koje nailazimo u našim nastojanjima da ostvarimo naše želje i težnje mogu biti vanjske, koje proizlaze iz prirodne ili društvene okoline, i unutarnje, uvjetovane individualnim osobinama, nedostacima ili sukobom motiva. Vanjske zapreke mogu biti neke nepogode (npr. nestanak el. energije u dizalu), zbog čega smo spriječeni u nekom svom nastojanju. Unutarnje zapreke mogu biti osobine ličnosti, npr. neodlučnost, skromne sposobnosti ili tjelesni nedostaci.
Stanje frustracije najčešće je uzrokovano neskladom između razine težnja i mogućnosti pojedinca. Ako je razina aspiracije prilagođena individualnim mogućnostima, pojedinac će birati ciljeve koje može ostvariti. Tako, na primjer, djevojka izrazito niska rasta neće čeznuti da bude manekenka.
Osim različitih zapreka na koje nailazimo u nastojanjima da postignemo ciljeve koje smo odabrali, svi smo svakodnevno izloženi i nizu pritisaka iz okoline, koji nas, primjerice, nagone da u što kraćem vremenu što više učinimo. Suočeni smo sa zahtjevima kojima teško udovoljavamo, npr. živimo u buci, zagađenom zraku, zaplašeni mogućnostima različitih katastrofa koje ne možemo spriječiti. Svi smo tako izloženi stresu s kojim se, kao i sa frustracijom, nosimo na različite, više ili manje uspješne načine.

Stres je stanje koje nastaje kada su ljudi suočeni s događajima koje smatraju prijetećima svojoj dobrobiti ili koji od njih traže ulaganje posebnih napora kako bi udovoljili zahtjevima koji se pred njih postavljaju. Pritom je za doživljaj stresa odlučujuće kako pojedinac procjenjuje svoju ugroženost u određenoj situaciji, i svoje sposobnosti da se s tom situacijom nosi. Procjena prijetnje pretpostavlja anticipirani gubitak ili povredu, koja može, ali i ne mora nastupiti. Doživljaj prijetnje osniva se na znanju o ugroženosti. Procjena ugroženosti ne mora biti realistična. Tako se mnogi ljudi neće odreći potencijalno opasnih navika, npr. pušenja ili brze vožnje. Nerealistična procjena povezana je s obrambenim mehanizmom (o čemu ćemo još govoriti) koji kaže: To za mene ne vrijedi.

Psiholozi razlikuju primarnu i sekundarnu procjenu. Primarna procjena odgovara na pitanje “što ova situacija znači za mene”, a sekundarna procjena odgovara na pitanje “mogu li se nositi s tom situacijom”. Ako pojedinac, na osnovi takve sekundarne procjene, zaključi da je sposoban svladati neki zadatak, riješiti problem ili promijeniti situaciju u svoju korist, prijetnja se pretvara u izazov. Pojedinac tada zaključuje da će, uz ulaganja dodatnih napora, postići za sebe nešto povoljno.


VRSTE STRESORA

Stresori su unutarnji ili vanjski podražaji, događaji ili situacije koji izazivanju stanje stresa. Razlikujemo:

a) kataklizmičke stresore koji djeluju na cjelokupnu populaciju, npr. rat, nuklearna nesreća, potres i sl.,
b) osobne stresore, koji su također jakog intenziteta, no pogađaju pojedinca, npr. zbog smrti voljene osobe, saznanja o vlastitoj teškoj bolesti i sl.,
c) svakodnevne stresore - dugotrajne repetitivne događaje koji čine dio svakodnevnog života; nisu jakog intenzitetan npr. dnevne trzavice u obitelji, školi, na poslu, u prometu i sl.


NAČINI REAGIRANJA NA FRUSTRACIJU I STRES

Ljudi se razlikuju svojom osjetljivošću na frustrirajuće situacije te reakcijama na stanje frustracije i stresa. One koji mogu mirno podnijeti poteškoće na koje nailaze nazivamo tolerantnima ili otpornima na frustraciju. Osobe koje dobro podnose frustrirajuće situacije uglavnom su i uspješne u načinu reagiranja, tj. uspješno zaobilaze zapreku, uklanjaju poteškoće ili promijene cilj koji se pokazao nedostižnim.

Naročito intenzivno doživljavanje stresa uzrokuju situacije koje nismo mogli predvidjeti i nad kojima nismo imali nikakve kontrole. Intenzitet stresa znatno smanjuje socijalna podrška. U nešto pojednostavljenom obliku, reakcije na stresore mogu se svesti na tri osnovna oblika:

a) tolerantnost, tj. procjena da nas stresor neće ugroziti,
b) kontroliranje, tj. direktan utjecaj na stresor koji nas ugrožava i
c) rezignacija, tj. odustajanje od utjecaja na stresor ili primjena nekog drugog obrambenog mehanizma.
Toleriraju se oni stresori za koje je procjena pojedinca da je manja šteta otrpjeti ih nego se protiv njih boriti.


PRILAGOĐENO I NEPRILAGOĐENO PONAŠANJE

Prilagođeno je ponašanje ono koje smanjuje stanje frustracije i djelovanja stresora, a ne izaziva nove poteškoće. Primjeri su prilagođenog ponašanja: usmjeravanje na promjenu situacije, rješenje problema, uklanjanje stresora, zamjena nedostižnih ciljeva dostižnima.

Manje prilagođenim ponašanjem smatra se usmjeravanje na promjenu vlastitog doživljavanja (emocija, kognitivnih procjena). Pojedinac takvim ponašanjem ne rješava zapreku ili prijetnju, već samo svoj doživaljaj te zapreke ili prijetnje. Postoje životne situacije u kojima je promjena vlasitog doživljavanja jedino što pojedincu preostaje: npr. konclogor, ili ako izgubimo osobu koju smo voljeli, ili ako nam neka bliska osoba oboli od neizlječive bolesti. Sve što možemo učiniti jest mijenjati svoj doživljaj.

U stanju frustracije i stresa pojedinci uglavnom češće izabiru neprilagođeno ponašanje. U takvim situacijama smanjuje se mogućnost logičkog mišljenja. U rastu osjećajnog uzbuđenja, pojedinac više ne vidi alternativno rješnje. Tako npr. za vrijeme požara ljudi stradaju jer guraju vrata van umjesto da ih povuku unutra.

ANKSIOZNOST

Anksioznost (lat. anxius = tjeskoban) je osjećajna reakcija na neku situaciju koja je procijenjena frustrirajućom ili prijetećom, a očituje se u neugodnom osjećaju zabrinutosti, napetosti i straha. Osnovna je razlika između anksioznosti i straha to što anksioznost najčešće nije izazvana poznatim, određenim uzrokom, već pojedinac ima takav osjećaj zbog nejasne predodžbe nečega što bi se moglo dogoditi.


OBRAMBENI MEHANIZMI LIČNOSTI I VRSTE OBRAMBENIH MEHANIZAMA

Prema Sigmunu Freudu, obrambeni mehanizmi ličnosti nesvjesni su procesi iskrivljavanja realnosti koji pojedinca brane od anksioznosti.
Dakle, radi se o upotrebi različitih kognitivno-osjećajnih strategija pomoću kojih subjekt nastoji smanjiti anksioznost u situacijama koje ne može kontrolitati. Obrambeni mehanizmi uključuju uvijek neki nesvjesni oblik samozavaravanja.

U literaturi je opisano dvadesetak vrsta obrambenih mehanizama. Mi ćemo ovdje navesti devet najpoznatijih.
  1. Pomaknuta agresija.. Ne napada se izvor poteškoća, već se agresija usmjeruje na neki prikladan bliski cilj. Npr. djevojčicu je naljutila mama, a ona lutki otkine glavu.
  2. Racionalizacija. Očituje se kao umanjivanje vrijednosti cilja koji nismo uspjeli postići i pretjerano isticanje vrijednosti cilja koji smo bili prisiljeni izabrati. Npr. netko nije uspio upisati željeni studij, no zavarava se potom da je taj i tako bez veze, a ono što je upisao baš je ono pravo.
  3. Supstitucija. To je zamjena ciljeva, tj. novoizabrani cilj će barem djelomično zadovoljiti onemogućenu potrebu. Npr. žena koja ne može imati djecu, odabire posao dječje odgojiteljice.
  4. Kompenzacija. To je ulaganje većeg truda i napora da bi pojedinac postigao rezultat u nekom području u kojem je kompetentan te tako kompenzirao područje u kojem je nekompetentan. Npr. dječak koji je neuspješan u sportu, bit će jako uspješan na kompjutoru.
  5. Projekcija. Omogućuje pojedincu da se ne suoči s nekim svojim manama jer ih pripisuje drugim ljudima. Npr. neka ružna djevojka lista modni časopis i govori: “Vidi kako je ova ružna.”
  6. Regresija. To je impulzivno, neprikladno ponašanje nalik ponašanju djeteta. Stoga se i naziva regresivno, u smislu već prijeđenih faza razvoja. Npr. žena plače i vrišti iako vikom neće riješti svoju situaciju.
  7. Fiksacija. To je uporno ponavljanje nekih akcija za koje je očito da neće dovesti do cilja. Npr. nenadarena osoba uporno se, iz godine u godinu, prijavljuje na neki umjetnički studij.
  8. Negiranje. To je oblik odbijanja pojednica da se suoči s nekim nedostatkom ili ugrožavajućom situacijom s kojom se ne može nositi. Npr. negiranje je često kod roditelja koji se ne mogu pomiriti sa spoznajom o bolesti svog djeteta. Tada smatraju da se radi o pogrešnoj dijagnozi pa sebe i druge uvjeravaju da će dijete ozdraviti.
  9. Rezignacija. To je pasivizacija, odustajanje od cilja koji bi se moglo postići uz ulaganje dodatnog napora.

KAKO ŽIVJETI SA STRESOM

Osobe koje se uspješno nose sa stresom, koje su naučile podnositi stresnu situaciju i promijeniti je u svoju korist, izlaze iz stresnih situacija snažnije i otpornije na buduće stresove.
Osobe koje nemaju prikladne načine reagiranja na stresne situacije i osobe koje nemaju socijalnu podršku, mogu se razboljeti.

Već smo spomenuli da naše reakcije na objektivne događaje zavise od naše interpretacije tih događaja. Tumačenja su pod utjecajem očekivanja i vrijednosti pojedinca.
Naša se očekivanja često pretvaraju u proročanstvo koje samo sebe ispunjava. Ljudi koji vjeruju da će uspjeti u onome što rade, najčešće i uspijevaju. Osobe koje očekuju neuspjeh, doista ga i dožive.

Vrijednosni sustav stečen socijalizacijom snažno djeluje na ciljeve svakoga od nas. Motivacija koja se osniva na vanjskim poticajima naziva se ekstrinzičnom motivacijom, a ona koja se osniva na unutarnjim poticajima naziva se intrinzičnom motivacijom.
Uspješnije se sa stresom nose ljudi:
  • koji imaju smisla za humor,
  • koji se nadaju jer nada je aktivan proces koji, na osnovi realistične procjene situacije, zamišlja bolja vremena koja dolaze: “Sada može krenuti samo nabolje”,
  • koji se posvete poslu, ili vjeri, ili nečemu,
  • koji novo iskustvo doživljavaju kao izazov, a ne kao prijetnju,
  • koji vjeruju da čovjek nije bespomoćan, da može promijeniti objektivnu situaciju ili, u najgorem slučaju, doživljavanje te situacije.

RELIGIOZNOST

Većina istraživanja pokazuje da su osobe koje sebe opisuju kao religiozne, u prosjeku nešto sretnije od onih koje nisu religiozne.
U jednom istraživanju provedenom u 14 europskih zemlja, 84% onih koji su izjavili da idu u crkvu jednom tjedno bilo je zadovoljno svojim životom, dok je među onima koji su izjavili da nikad ne idu u crkvu takvih bilo 77%.
Evo još nekih zanimljivih rezultata nekih istraživanja:
  • aktivni vjernici u Sjevernoj Americi rjeđe postaju delinkventi, rjeđe zloupotrebljavaju drogu i alkohol, rjeđe se razvode i izvršavaju samoubojstvo,
  • aktivni vjernici fizički su zdraviji i žive dulje,
  • udovice koje su aktivne vjernice zadovoljnije su od udovica koje vjeru ne prakticiraju aktivno,
  • duboko religiozne majke djece s poteškoćama u razvoju manje su podložne depresiji,
  • vjernici se brže oporavljaju nakon razvoda, nezaposlenosti, ozbiljne bolesti ili gubitka voljene osobe,
  • među starijim su ljudima najvažnije stvari za sreću zdravlje i vjera.
I još nekoliko podataka o nekim istraživanjima: religija je više povezana sa srećom kod Amerikanaca nego kod Europljana. Ostali kojima je važnija za sreću jesu: stariji ljudi, samci, umirovljenici, ljudi lošijeg zdravlja te žene.


KOMPETICIJA I KOOPERACIJA, ZAPAD I ISTOK

Potreba za eksternom kontrolom značajka je pojedinaca zapadne civilizacije. Istočnjaci smatraju da stres nastaje zbog naglaska na kompeticiji umjesto na kooperaciji, na brzini i pretjecanju prirode, umjesto na pokoravanju prirodi. Istočna kultura tako prihvaća starenje i smrt kao dio života, a zapadna smatra da starenje i smrt nisu dijelovi života te ih nastoji zanijekati.
Oba pristupa pružaju drukčiji oblik kontrole vlastitog života. Kompeticiju i kooperaciju još nazivamo primarnom, odnosno sekundarnom kontrolom. Ljudi koje žele postići primarnu kontrolu, nastoje djelovati na svoju okolinu, promijeniti okolnosti i druge ljude. Pristaše sekundarne kontrole prilagođavaju se datoj realnosti, nastojeći promijeniti svoj doživljaj te realnosti. Zapadna kultura naglašava primarnu kontrolu: ako te nešto smeta, promijeni to. Istočna kultura naglašava sekundarnu kontrolu: lakše ti je noge zaštititi papučama nego cijelu zemlju prekriti tepihom.

Naglasak na primarnoj kontroli potiče samostalnost, a cijena koju se za to plaća jest osamljenost. Sekundarna kontrola omogućuje bliskost s drugim ljudima i smirenost, a cijena je samozatajnost i sporiji napredak.
Možda je tajna uspješnog suočavanja sa stresom u točnom prepoznavanju o kojoj se od tih dviju mogućnosti u pojedinom slučaju radi.

Izvor: Narodni zdravstveni list | Autor: Mr.sc. Dario Miletić, prof.

O čemu dalje želite čitati?

...

- 21:33 - Komentiraj/Vidi komentare (1) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

petak, 08.01.2010.

45 životnih lekcija


1. Život nije fer, ali se ipak isplati živjeti.
2. Kad si u nedoumici, učini još samo jedan mali korak. Bolje ćeš vidjeti kad se odmakneš.
3. Život je prekratak da ga potratiš mrzeći bilo koga.
4. Tvoj posao se neće pobrinuti za tebe kad si bolestan. Ali prijatelji i roditelji hoće. Ostanite u dobrim odnosima.
5. Redovito podmiruj svoje dugove i plaćaj račune.
6. Ne moraš pobijediti u svakoj prepirci. Dovoljno je da se složiš ili ne složiš s tezom.
7. Plači s nekim. To liječi brže nego plakanje u samoći.
8. U redu je naljutiti se na Boga. On to može podnijeti.
9. Štedi za mirovinu počevši od prve plaće.
10. Kad se radi o čokoladi, odbijanje je besmisleno.
11. Prihvati svoju prošlost i pomiri se s njom kako ti ne bi uništila budućnost.
12. U redu je kad te tvoja djeca vide da plačeš.
13. Ne uspoređuj svoj život s tuđim. Ne znaš kakav je njihov životni put.
14. Ako odnos s nekim mora biti tajna, ne bi trebao biti u takvom odnosu.
15. Sve se može promijeniti u jednom treptaju oka. Ali ne brini; Bog nikad ne trepće.
16. Duboko udahni. To smiruje um i čisti misli.
17. Oslobodi se svega što nije korisno, lijepo ili u čemu ne uživaš.
18. Sve što te ne ubije zaista će te ojačati.
19. Nikad nije kasno proživjeti sretno djetinjstvo. Ali to ovisi isključivo o tebi.
20. Kad se radi o nečemu što voliš, ne prihvaćaj NE kao odgovor.
21. Zapali svijeće, stavi fine prekrivače, obuci lijepu odjeću. Ne čuvaj to za posebne prilike.
22. Najprije se pripremi, a zatim prepusti, neka te život nosi. Budi spontan.
23. Budi ekscentričan danas: Ne čekaj da ostariš da bi nosio ljubičasto.
24. Najvažniji seksualni organ je mozak.
25. Nitko ne upravlja tvojom srećom osim tebe.
26. Za svaku "katastrofu" upitaj se hoće li ti biti uopće važna za pet godina.
27. Uvijek odaberi živjeti.
28. Oprosti svakome sve.
29. Neka te ne brine što drugi pričaju o tebi. Oni brinu o tome što treći pričaju o njima.
30. Vrijeme liječi gotovo sve. Uzmi si vremena.
31. Koliko god situacija bila dobra ili loša, promijenit će se.
32. Ne shvaćaj sebe tako ozbiljno. Nitko drugi te ionako tako ne shvaća.
33. Vjeruj u čuda.
34. Bog te voli zato što je Bog a ne zato što si nešto učinio ili propustio učiniti.
35. Ne planiraj život. Samo se pojavi u njemu i izvuci iz njega najbolje.
36. Starenje je bolje od alternative, da umreš mlad.
37. Tvoja djeca imaju samo jedno djetinjstvo. Budi s njima.
38. Sve što je zaista bitno svodi se samo na ono što voliš.
39. Svaki dan izađi van. Iznenađenja te čekaju iza svakog ugla.
40. Ako svoje probleme gomilaš i vidiš samo tuđe, tvoji će te zgrabiti s leđa.
41. Zavist je gubitak vremena. Već imaš sve što ti je potrebno.
42. Najbolje tek dolazi.
43. Nije važno kako se osjećaš, ustani, odjeni se i izađi.
44. Doprinesi gdje možeš.
45. Život nije umotan u šareni papir ali je ipak dar.

Procijenjeno je da 93% ljudi ovo neće podijeliti s drugima. Ja spadam u onih 7% koji hoće. Sjeti se da ću svoj zalogaj uvijek podijeliti s tobom.
Prijatelji su ustvari druga obitelj, ona koju MOŽEMO odabrati.

O čemu dalje želite čitati?

...

- 23:30 - Komentiraj/Vidi komentare (3) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

petak, 01.01.2010.

Novogodišnja čestitka




Svima vam želim sretnu Novu 2010. godinu, uz ispunjenje svih vaših snova i želja, prepunu lijepih i zdravih osjećaja i ljudi koji će ih u vama izazvati.
Ipak, više od svega, želim vam da da upravo VI budete ti ljudi koji će iz dana u dan uveseljavati sami sebe, ne dozvoljavajući ikome da vam to pokvari.

Dragi forumaši, vama u prvom redu želim od srca zahvaliti na poznanstvu u protekloj godini, u kojoj smo jedni s drugima plakali, smijali se, tješili jedni druge, dizali se i padali - ne ponovilo se ništa osim zdravog smijeha!


O čemu dalje želite čitati?

...

- 12:17 - Komentiraj/Vidi komentare (1) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

 
Kontakt: Admin (Renči) - Privatnost - Login
Provided by the compucert IT training and computer training technology group. - Blog search directory - Direktorij - web imenik Promocija web stranica besplatno - Link direktorija - BiH Link - Jahu.net - Mrežni Marketing - Ocijeni stranicu @ croindex.info - Increase Page Rank - Website Promotion at Allthewebsites Directory - Info Galerija - Besplatna Objava Članaka za Autore, Besplatni Članci za Izdavače! - Search Engine Submission - AddMe - Direktorijum.net - BiH Link - Blog Listings - Mikrovalna pećnica: recepti i savjeti - Dmegs Web Directory - Credit Cards Terms - Credit Cards 4 U - Lawyer vs Attorney - Self-Help Free Books - Free web 4 U
Promote Your Blog Paperblog : Les meilleurs actualités issues des blogs
TopOfBlogs Health Blogs Pocelo je kao panicni napad, uslijedila je anksioznost a iz svega toga razvila se i depresija. Kako dalje? Blog Directory Free counter and web stats Anksioznost - Panika - Depresija - Lijecenje PageRank
anksioznost - panika - depresija



oglasni prostor
VAŠ BANNER OVDJE
195x90px
25000 prikaza mjesečno
pošaljite upit


Anksioznost Depresija on Facebook
forum
MKB-10 dijagnoze
HZZO - Pretraživanje lijekova
bolovanje
PORTAL Zdravlje - novosti
MedLex: medicinski leksikon, medicinska enciklopedija, medicinski rječnik
oglasni prostor