ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA



NEKOLIKO UPUTA
Na ovom blogu najlakše ćete se snaći pomoću SADRŽAJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRAŽIVAČA BLOGA na vrhu stranice, budući da postovi nisu pisani nekim određenim redoslijedom već prema trenutnoj inspiraciji i biometeorološkim prilikama. ;)

Dobrodošli!

PRETRAŽIVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONAŠLI OVDJE - POTRAŽITE NA FORUMU!
Na Forumu ćete pronaći mnoštvo članaka na temu mentalnog zdravlja a možete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da ćete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i pokušati jedni drugima pomoći jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMOĆ čija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim poteškoćama i liječenju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

četvrtak, 28.05.2009.

Panične atake i panični poremećaj


Napad panike se od paničnog poremećaja razlikuje po tome što su napadi panike spontani i neočekivani, barem u početku, dok je za panični poremećaj karakteristično da pacijenti predosjećaju kad će nastupiti napadaj i brinu se zbog sljedećeg napadaja.

Simptomi paničnog napada su: snažan strah ili užas, često su praćeni osjećajem nadolazeće propasti, lupanjem srca i ubrzanim pulsom, znojenjem, drhtavicom ili tresavicom, može se javiti osjećaj nedostatka zraka i gušenja, bol ili nelagoda u prsima, mučnina ili želučane tegobe, osjećaj vrtoglavice, ošamućenost ili nesvjestica, osjećaj nestvarnosti ili odvojenosti od sebe samog, strah od gubitka kontrole ili od ludila, strah od bolesti i smrti, mravci i trnci u tijelu, navale vrućine ili hladnoće. Kod svakog bolesnika ne moraju se javiti svi navedeni simptomi.
Panični napadi mogu se javljati u raznim anksioznim poremećajima: u paničnom poremećaju, raznim fobijama, posttraumatskom stresnom poremećaju, akutnom stresnom poremećaju.
Prisutnost ponavljanih, neočekivanih paničnih napada koji se javljaju barem jednom mjesečno, mogu se javljati i noću, zabrinutost oko mogućih posljedica napada – tipični su za panični poremećaj.
Napad panike definira se stoga kao iznenadni početak najmanje 4 od navedenih simptoma, koji moraju doseći vrhunac unutar 10 minuta, a obično se povuku unutar nekoliko minuta, tako da liječnik zapravo najčešće vidi pacijenta gotovo bez simptoma. Panični napadaji mogu se pojaviti i za vrijeme spavanja, te se iznenada budite u užasnom strahu.
Važno je zapamtiti da je panični poremećaj čest u populaciji, otprilike jedna od deset osoba doživjet će panični napadaj u određenom razdoblju svoga života.

U liječenju je važna psihoterapija – individualna, grupna ili obiteljska, te terapija lijekovima. Lijekovi mogu spriječiti ili smanjiti napade, a koriste se antidepresivi i druge vrste lijekova protiv anksioznosti. Uzimanje lijekova može biti dugotrajno jer se napadi često vraćaju kada se prestane s terapijom.
Panični poremećaj očituje se napadajima panike, tj. spontanim, naglim, neočekivanim napadajima intenzivnog straha ili užasa uz doživljavanje životne ugroženosti. Napadaji panike mogu se pojaviti svaki puta kada se nađete u određenoj situaciji, ili bez jasnog razloga neovisno o situaciji ili spletu okolnosti. Stoga su potpuno nepredvidivi. Mogu znatno smanjiti kvalitetu života bolesnika i njegove obitelji. Za vrijeme napadaja panike možete povjerovati da ste neizlječivo bolesni, da ćete umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom. Napadaji panike obično traju nekoliko minuta, ali se još neko vrijeme nakon njihova prestanka možete osjećati napetima i uznemirenima. Neki ljudi koji boluju od paničnog premećaja mogu bolovati i od nekih drugih anksioznih poremećaja, kao što su agorafobija, obuzeto – prisilni poremećaj i depresija.
Tako otprilike trećina ljudi s paničnim premećajem također pati od depresije, iako toga nisu svjesni. Depresija može znatno pogoršati panični poremećaj i učiniti ga težim i dugotrajnijim. Zato je vrlo važno liječiti stanje koje je prisutno uz panični poremećaj. Uzrok paničnih napadaja je nepoznat. Ponekad se mogu pojaviti nakon važnih životnih događaja kao što je gubitak bliske osobe, razvoda braka ili gubitak zaposlenja. Međutim, ponekad je potpuno nejasno što ih je potaknulo. Vjeruje se da su panični napadaji posljedica neke neravnoteže u organizmu, odnosno promjena u kemijskoj ravnoteži tvari u mozgu zvanih neurotransmitori. Poznata je uloga serotonina – kemijskog spoja koji je zaslužan za dobro raspoloženje – u depresiji. Danas se vjeruje da je poremećaj serotoninskog sustava također važan činitelj i u nastanku paničnog poremećaja.
Panični poremećaj može se vrlo djelotvorno liječiti. Ponekad su dovoljni samo objašnjenje o razlozima nastanka simpotma i savjet liječnika, pa da se bolesnik osjeća bolje i da se simptomi ublaže. Dva su načina liječenja, lijekovima i psihoterapijom, koji se mogu primjenjivati zasebno ili u kombinaciji. Lijekovi su djelotvorni u 7 od 10 bolesnika. Lijek koji će vam liječnik propisati vjerojatno će biti jedan antidepresiv ili neka druga vrsta lijeka protiv anksioznosti. Često se kombiniraju dvije vrste lijekova u kombinaciji koja uspješnije pomaže u kontroli paničnih napadaja. Također se tim lijekovima ublažava i depresija koja često prati panični poremećaj. Kao pri uzimanju svih ostalih lijekova, možda ćete i pri uzimanju ovih lijekova imati neke neugodne simptome, ali oni su obično kratkotrajni i prolazni. U te neugodne posljedice uzimanja lijekova ubrajaju se pospanost, umor i pogoršanje simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka. Postoji više različitih antidepresiva, a vaš liječnik će vam propisati jedan za koji smatra da će biti najpogodniji za vas. Da bi antidepresivi djelovali treba ih neprekidno uzimati najmanje 3 do 6 tjedana, a nakon toga ih treba nastaviti uzimati kako bi povoljno djelovanje lijeka potrajalo i kako se bolest opet ne bi vratila. Stoga ih uzimajte upravo onako kako vam je to liječnik preporučio. O liječenju treba odlučiiti stručnjak. Primjerice, vaš liječnik može odlučiti da je za vas najprikladnije kombinirano liječenje lijekovima i psihoterapija. Psihoterapija vam može pomoći da promijenite način mišljenja uslijed kojega dolazi do pojave simptoma paničnih napadaja i/ili ponašanje, te tako spriječiti pogoršanje iz blažeg stupnja poremećaja u teži.
Nekima će ljudima biti dovoljno samo kraće liječenje lijekovima ili psihoterapijom nekoliko tjedana. Nekima će pak trebati dugotrajnije liječenje tijekom godine dana i dulje. Osim spomenutih metoda liječenja korisne su i vježbe relaksacije te vježbe pravilnog disanja. Preporučuje se izbjegavati veće količine crne kave jer kofein može provocirati panični napad. Bez obzira na to koji lijek uzimate, važno je da ga uzimate sve dok liječnik ne odredi drugačije.
Najvažnije je da se uz pravilno liječenje panični poremećaj može uspješno svladati.

Slično paničnom poremećaju, mnogi uzroci mogu izazvati drugačije ozbiljnije promjene u ponašanju, koje se tada očituju kao gubitak nadzora nad dotadašnjim ponašanjem u uobičajenim okolnostima. Može se pojaviti uznemirenost, vikanje, čuđenje, depresija, razdražljivost, čak i napadačko ponašanje prema drugim osobama.
Liječnik može pomoći na puno načina: utvrditi uzrok poremećaja ponašanja od kojega patite vi, odnosno član vaše obitelji, te započeti adekvatnu terapiju. Mnogi od tih problema mogu biti samo privremeni ako su uzrokovani kakvim stresom. Liječnik će vam objasniti kako nije riječ o ozbiljnijem poremećaju i savjetovati kako ćete se ponašati u neizbježnim stresnim situacijama koje su dio života. Možda će vas uputiti na psihoterapiju ili povremena obiteljska savjetovanja.
Ako je bit problema psihička bolest, liječnik će vas izliječiti uz pomoć jednog ili više lijekova kojima se danas raspolaže. Ti lijekovi omogućuju popravljanje kemijske neravnoteže u mozgu koja je uzrokovala poremećaj ponašanja. Takvim se bolesnicima može pomoći i vratiti ih u normalan život, slično kako se dijabetičari oporavljaju pomoću antidijabetičkih lijekova.

Kad čovjek dugotrajno ima nekoliko simptoma ili promjena u ponašanju koji remete normalan život, to je znak da mu je potrebna liječnička pomoć. Ako na ovom popisu pronađete 5-6 promjena koje vam se događaju u posljednjih godinu dana, ispričajte to svom liječniku:

- nesanica
- iznenadni gubitak apetita ili tjelesne težine
- nemir, nemogućnost sjedenja ili stajanja na miru
- povlačenje iz društva
- gubitak snage i motivacije
- osjećaj vlastite bezvrijednosti ili razmišljanja o samouništenju, kao i agresivno ponašanje
- osjećaj odbačenosti
- zanemarivanje vlastitog izgleda ili vlastitog doma
- sumanutosti, tj. lažna uvjerenja u nešto unatoč (za okolinu) jasnim dokazima kako to nije točno: npr. osoba vjeruje kako ljudi rade protiv nje i progone je i sl.
- halucinacije: npr. osoba čuje (nepostojeće) glasove

Vezani članci:
Panični poremećaj
Panične atake i panični poremećaj
Panični napad

O čemu dalje želite čitati?

...

- 15:42 - Komentiraj/Vidi komentare (1) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

 
Kontakt: Admin (Renči) - Privatnost - Login
Provided by the compucert IT training and computer training technology group. - Blog search directory - Direktorij - web imenik Promocija web stranica besplatno - Link direktorija - BiH Link - Jahu.net - Mrežni Marketing - Ocijeni stranicu @ croindex.info - Increase Page Rank - Website Promotion at Allthewebsites Directory - Info Galerija - Besplatna Objava Članaka za Autore, Besplatni Članci za Izdavače! - Search Engine Submission - AddMe - Direktorijum.net - BiH Link - Blog Listings - Mikrovalna pećnica: recepti i savjeti - Dmegs Web Directory - Credit Cards Terms - Credit Cards 4 U - Lawyer vs Attorney - Self-Help Free Books - Free web 4 U
Promote Your Blog Paperblog : Les meilleurs actualités issues des blogs
TopOfBlogs Health Blogs Pocelo je kao panicni napad, uslijedila je anksioznost a iz svega toga razvila se i depresija. Kako dalje? Blog Directory Free counter and web stats Anksioznost - Panika - Depresija - Lijecenje PageRank
anksioznost - panika - depresija



oglasni prostor
VAŠ BANNER OVDJE
195x90px
25000 prikaza mjesečno
pošaljite upit


Anksioznost Depresija on Facebook
forum
MKB-10 dijagnoze
HZZO - Pretraživanje lijekova
bolovanje
PORTAL Zdravlje - novosti
MedLex: medicinski leksikon, medicinska enciklopedija, medicinski rječnik
oglasni prostor



Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se