ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA



NEKOLIKO UPUTA
Na ovom blogu najlakše ćete se snaći pomoću SADRŽAJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRAŽIVAČA BLOGA na vrhu stranice, budući da postovi nisu pisani nekim određenim redoslijedom već prema trenutnoj inspiraciji i biometeorološkim prilikama. ;)

Dobrodošli!

PRETRAŽIVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONAŠLI OVDJE - POTRAŽITE NA FORUMU!
Na Forumu ćete pronaći mnoštvo članaka na temu mentalnog zdravlja a možete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da ćete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i pokušati jedni drugima pomoći jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMOĆ čija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim poteškoćama i liječenju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

nedjelja, 17.05.2009.

Depresija - općenito


Kako prepoznati depresivnu epizodu?

Na samom početku druženja s depresijom, navest ćemo simptome koje koristi struka odnosno psihijatri za dijagnosticiranje depresivnog poremećaja, zatim ćemo detaljnije opisati kako izgleda i o čemu razmišlja jedan depresivni bolesnik.

Simptomi depresije bili bi sljedeći:

1. Depresivno raspoloženje koje je definitivno abnormalno za određenu osobu, prisutno veći dio dana, gotovo svaki dan, kroz najmanje 2 tjedna i bez većeg utjecaja životnih okolnosti kao uzroka;
2. Gubitak interesa i užitka u uobičajenim aktivnostima koje pružaju zadovoljstvo;
3. Smanjenje energije ili povišena zamorljivost;
4. Gubitak pouzdanja i samopoštovanja;
5. Bezrazložan osjećaj samoprijekora ili intenzivne i neprimjerene krivnje;
6. Ponavljajuće misli o smrti ili samoubojstvu ili bilo koje suicidalno ponašanje;
7. Otežano mišljenje i koncentracija (kao što su neodlučnost ili kolebljivost);
8. Promjena u psihomotornoj aktivnosti u vidu agitacija ili retardacije;
9. Poremećaj spavanja (nesanica, ili stalna pospanost);
10. Poremećaj apetita (smanjen ili pojačan) povezan s promjenom tjelesne težine;

Opisane simptome koristi takozvana MKB-10 klasifikacija bolesti, koja predstavlja službenu klasifikaciju koju koristimo u našoj zemlji. Razlikujemo simptome skupine A (redni brojevi 1-3) i skupine B (redni brojevi 4-10). Dijagnozu depresivnog poremećaj postavljamo na temelju prisustva najmanje dva simptoma iz skupine A i dva simptoma iz skupine B (tada govorimo o blagoj depresivnoj epizodi). Razlikujemo još i srednje tešku i tešku depresivnu epizodu, ovisno o broju izraženih simptoma u određenog bolesnika.

Dakle, kako to izgleda, što radi i o čemu razmišlja osoba s depresivnim poremećajem?

Depresivno raspoloženje, gubitak energije, interesa, ili zadovoljstva u svakodnevnim aktivnostima koje su prethodno predstavljale zadovoljstvo za osobu ključni su simptomi za depresiju. Okolina je ta koja zamijeti socijalno povlačenje ili zanemarivanje aktivnosti kojima se osoba ranije veselila (npr. strastveni glazbenik se prestane zanimati za sviranje ili slušanje glazbe, strastveni sportaš prestane igrati nogomet ili košarku i sl.).

U težim oblicima depresije osobe u potpunosti zanemaruju vlastiti izgled, gubeći volju za osobnom higijenom, ne mogu se sami obući, očešljati ili umiti, najčešće samo nepomično sjede, povremeno uzdišući. U mnogih osoba javlja se smanjenje interesa za seksualne aktivnosti, ili on potpuno izostaje (posebice u težim depresijama), a neprepoznavanje depresivnog poremećaj u pozadini takvog problema može takve osobe krivo usmjeriti na bračnu terapiju s ciljem rješavanja seksualnih problema.

Na upit kako se osjećaju depresivne osobe svoje raspoloženja opisuju kao loše, tužno, jadno, bijedno, utučeno, beznadežno, bespomoćno, obeshrabreno, izgubljeno, nesretno i sl. Takvo raspoloženje nastaje najčešće kao odraz unutarnjih razloga, i obično nije vezano ni za kakav doživljaj ili pojavu iz bolesnikove okoline. Izuzetak čine takozvane reaktivne depresije koje su uvijek uvjetovane jakim emocionalnim doživljajem. Specifičnost depresije u muškaraca jest u tomu što su u prvom planu razdražljivost i bijes, tako da se može previdjeti prava priroda poremećaja. Slično njima, u djece i adolescenata češće je prisutna razdražljivost ili hirovitost nego depresivnost ili snuždenost.

Depresivne osobe imaju i mogli bismo reći karakterističan izraz lica, tužan i zabrinut (mogu biti uplakani – „mokre depresije“ za razliku od „suhih depresija“), u starijim udžbenicima se navodi i karakterističan nabor na čelu u obliku znaka omege, te na sredini gornjeg očnog kapka dvostruki nabor (Veragouthov nabor). Vrlo često se bolesnici koji tuže na izražen osjećaj tuge, tuže i na nemogućnost da se isplaču ili da uopće zaplaču. U fazi oporavka, što je paradoksalno, oporavlja se sposobnost plakanja, što je dobar znak!


Česti i znakoviti simptomi koje susrećemo u depresivnih osoba su smanjenje životne energije i brzo zamaranje. I najmanji i najjednostavniji zadaci za njih predstavljaju veliki napor i za obavljanje istih treba im puno vremena. Pokreti postaju usporeni, beživotni i tromi, oboljeli se žale na osjećaj umora čak i kada nisu bili izloženi tjelesnom naporu.

Simptom o kojem se danas dosta često govori i koji se sam po sebi spominje u različitim kontekstima je poremećaj apetita, koji u depresivnih osoba može varirati od smanjenje želje za hranom (što je češće) do pojačanog apetita.
U svakom slučaju, kao što sam naveo, apetit je najčešće smanjen, osobe se moraju prisiljavati na jelo. U blažim slučajevima depresivne osobe unose nešto hrane u organizam, ali je ona neukusna i ne uživaju u njoj kao ranije, dok u težim slučajevima nastaju i značajni gubici na tjelesnoj težini (najmanje 5 % od normalne težine u mjesec dna smatramo značajnim gubitkom).

U nekih osoba apetit može biti povećan, posebice želja za određenim vrstama hrane poput slatkiša ili čokolade. Hrana u takvih osoba pruža ugodu, omogućuje da se ispuni praznina i osjeća nešto. Sve ovo može pak rezultirati porastom tjelesne težine (često u sezonskim depresivnim epizodama).

Oko 80 % depresivnih bolesnika žali se na smetnje spavanja, osobito na teškoće pri usnivanju i na ranojutarnja buđenja odnosno najmanje dva sata prije uobičajenog jutarnjeg buđenja. Često im se događa da se više puta bude noći i da tada ne mogu lagano zaspati, leže u krevetu čekajući jutro okupirani pesimističnim mislima.

Zanimljivo bi bilo spomenuti psihoanalitičko tumačenje nesanice u depresivnih bolesnika. San je simbol smrti („zaspao vječitim snom“), a depresivni bolesnik se u biti boji smrti i zato ne spava čak niti onda kada su suicidne ideje manifestne. U nekih oblika depresije može biti prisutna i pretjerana potreba ili želja za spavanjem bilo da takve osobe imaju produženo noćno spavanje ili pak imaju osjećaj da moraju spavati i po danu.

Neki autori opisanu pojavu tumače kao mehanizam obrane ličnosti (Život je nepovoljan, nije lijepo živjeti, bolje je spavati!).
Poremećaj pamćenja i koncentracije često su nazočni, oboljeli navode da ne mogu misliti kao prije, da se teško mogu koncentrirati, da im je teško donijeti bilo kakvu odluku, da su zaboravni i sl.

Opisane promjene mogu biti izražene u tolikoj mjeri, da se na primjer u starijih osoba može pogrješno posumnjati na razvoj demencije. No opisani problemi s pamćenjem nestaju u potpunosti ako se depresivna epizoda uspješno liječi, za razliku od depresivne epizode koja je uvod u razvoj demencije pa smetnje pamćenja vremenom postaju sve izraženije.

Promjene u pokretljivosti (psihomotorici) bolesnika mogu se očitovati kao nemir (agitacija-agitirana depresija) ili smanjena aktivnost (retardacija – inhibirana depresija). Simptomi agitacije očituju se u nemirnom premještanju na stolici, kršenju prstiju, čupkanju ili trganju dijelova tijela ili odjeće i sl. I takvo ponašanje vidimo najčešće u starijih bolesnika s depresijom.

No klasična je slika depresivnog bolesnika koji sjedi vrlo oskudnih pokreta, klonule glave i pogleda usmjerenog u pod, usporenog govora, odgovori na postavljena pitanja su oskudni, rečenice su kratke i s malo riječi, velika je stanka između odgovora, govor gubi intonaciju i djeluje monotono, sužava se sadržaj. U težim slučajevima može se razviti deresivni stupor, odnosno potpuna odsutnost reakcija na podražaje iz okoline.

Otprilike polovica bolesnika pokazuje takozvane diurnalne varijacije njihovih tegoba, odnosno karakteristično opisuje pojačane tegobe izjutra i smanjenje tegoba kako dan prolazi, da bi se navečer osjećali gotovo normalno. Iznimka su bolesnici kojima je uz depresivni pridružen i anksiozni poremećaj, koji se obično lošije osjećaju u večernjim satima.

Važno je istaknuti da se depresija može očitovati ne samo gore navedenim psihičkim, nego i tjelesnim simptomima.
Oko polovice depresivnih osoba žali se na smetnje i simptome kao što su bolni sindromi (glavobolja, bolovi u leđima, u trbuhu i sl...), napadaji vrtoglavice, mučnina, osjećaj preskakanja i lupanja srca, pojačano znojenje, nedostatak zraka i sl.
Oko 25 % depresivnih osoba zaokupljeno je svojim tjelesnim simptomima tako da nisu ni svjesni depresije u kojoj se nalaze. Jednako tako i depresija sama po sebi ima prateće tjelesne simptome kao što su: usporen puls, oslabljena sekrecija pljuvačke i suza, usporena pokretljivost probavnih organa s posljedičnom opstipacijom (zatvorom), krvožilni poremećaju u vidu pomodrelolosti i hladnoće ekstremiteta te gubitak menstruacije ili poremećaj menstruacijskog ciklusa.

Kroz navedene simptome i pojave u depresivnih bolesnika nastojao sam što zornije približiti vanjski izgled depresivne osobe i njezino ponašanje, no svakako da se pravi pakao kako smo naveli krije negdje unutra, te ću u narednoj kolumni nastojati približiti kakve to misli, osjećaje i ideje nosi u sebi depresivna osoba.

Reći ćemo nešto o neosnovanim osjećajima krivnje, bezvrijednosti i samooptuživanja koje mogu u određenih bolesnika dostizati razinu sumanutog. Posebno ćemo se osvrnuti na samoubojstvo o kojem razmišljaju mnogi oboljeli kao jedinom izlazu iz vlastite patnje i boli.


Misli jedne depresivne osobe

Kroz dosadašnje razmatranje vidjeli smo što je to depresija, kako ona nastaje, te kako možemo prepoznati jednu depresivnu osobe prema njenom vanjskom držanju, govoru i sl. U ovoj ću kolumni nastojati otići jedan korak dalje, i proniknuti u, za depresivnu osobu doslovno, pakao koji ona nosi u sebi.

Pesimističnost i gubitak projekcije u budućnost gotovo su redovita sastavnica depresije. U sadržaju mišljenja depresivnog bolesnika stalno se javljaju ideje gubitka, krivnje, patnje suicida i smrti.

Ideje samooptuživanja i krivnje u nekih bolesnka mogu dosegnuti sumanutu razinu i tada govorimo o psihotičnoj depresiji (kada je nešto sumanuto onda ono nema uporišta u realitetu, niti po svom sadržaju niti po svom intenzitetu). Bolesnici su u stanju falsificirati čitavu svoju prošlost te ne vide ništa lijepo u njoj. Cijeli život im je bio „naporan“, „mučan“, „cijelog života su griješili, činili razne prestupe, nepoštene radnje“, mada se u biti radi o marljivim, savjesnim, pedantnim i moralnim osobama. Ovakvi bolesnici analiziraju u sebi cijelu svoju prošlost, uveličavaju svaki iole nedostojan postupak i na sebe preuzimaju krivicu za sve što se u njihovome ili u životu njihove obitelji događalo. Oni su „krivi“ za mnoge događaje, za bolest i smrt svoje ili čak tuđe djece, za mnoge povijesne događaje (rat na primjer ). Sumanute ideje mogu se javiti i u obliku ekonomske propasti: bolesnicima je sve propalo, ništa više nemaju, predstoji im smrt od gladi i sl. Vrlo često se javljaju sumanute ideje iz oblasti zdravlja: oni boluju od neizlječivih bolesti, zarazni su i kao takvi prijetnja za svoju obitelj i cijeli svijet i sl. Isto tako mogu se javiti i nihilističke ideje pri čemu bolesnici negiraju objektivnu stvarnost, govore da su im svi članovi obitelji pomrli i da više nikoga nemaju (iako su oni pored njih), negiraju postojanje svoje osobnosti, tvrde da im organi više ne funkcioniraju kako treba, odbijaju hranu jer oni to nisu zaslužili, ili pak navode da nemaju čime jesti jer nemaju želudac itd.

Sumanute ideje grešnosti obično se nadograđuju na sjećanje o nekim ranijim stvarima ili ranijim greškama bolesnika, npr. što je katkad slagao ili uzimao stvari bez znanja roditelja u djetinjstvu, što je masturbirao, što je dopustio sebi da se zagrli s ženom nekog svog prijatelja na nekom eventu u i sl. Opisane sumanutosti koje odgovoaraju raspoloženju nazivaju se raspoloženju kongruentne ili skladne. Sumanutosti koje ne odgovaraju raspoloženju nazivaju se raspoloženju nekongruentne ili neskladne a one uključuje različite ideje proganjanja, odnosa, prisluškivanja, ugroženosti i sl.


Samoubojstvo u depresivnih bolesnika

Najtragičnija posljedica depresije u svakom slučaju je suicid. U depresiji su često prisutna razmišljanja o smrti, bezvrijednosti života, samoubilačke misli i pokušaji samoubosjtva. Prema nekim istraživanjima oko 2/3 depresivnih osoba razmišlja o suicidu, a 10-15% ga i učini! Razmišljanja o suicidu mogu ići od najčešćih „bolje da me nema“, do razmišljanja koja u sebi sadrže detaljno razrađene planove izvršenja i na kraju imamo ozbiljne pokušaje samoubojstva ili izvršenje istog. U osoba sa slabije izraženom suicidnošću, suicidna razmišljanja obično traju po koju minutu, ali mogu biti ponavljajuća, više puta tjedno, no bitno je ponoviti da su kratkotrajna i prolazna. Osobe s izraženijom suicidnošću obično nabave sredstvo za izvršenje samoubojstva (kanap, pištolj, tablete), odrede mjesto i vrijeme za koje vjeruju da će biti pogodno, te pojedini napišu i oproštajno pismo. Nije moguće točno predvidjeti hoće li i kada neka depresivna osoba pokušati izvršti samoubojstvo, ali je zato veoma važno prepoznati čimbenike koji povećavaju rizik suicida:
  • Bolesnik koji je već ranije pokušao suicid (opasnost je to veća što je način na koji je pokušao suicid bio brutalniji i nasilniji)
  • U obitelji registrirani suicid (moguća povećana genetska osjetljivost)
  • Prisutnost beznađa i jake anksioznosti i nemira u kliničkoj slici
  • Kombinacija depresije i alkoholizma
  • Razrađen plan suicida i govorenje o takvim namjerama predstavlja ozbiljno upozorenje
  • Agitiranost


U liječenju depresivnog bolesnika veoma je rizičan period kada se počinje vraćati snaga i energija a još su uvijek prisutni suicidni porivi, obično nakon 2-3 tjedna od početka liječenja.
U nastavku ćemo detaljno opisati o načinima liječenja depresije, uzimajući u obzir najnovije lijekove te ponešto o promjenama životnog stila i razmišljanja koja su karakteristična za depresivne bolesnike.


Liječenje depresije – svjetlo na kraju tunela

Iako i danas postoje mnoge nepoznanice o nastanku depresivnog poremećaja, suvremena psihijatrija raspolaže brojnim, djelotvornim i raznovrsnim biološkim (psihofarmakoterapija, terapija svijetlom, deprivacija spavanja i kronoterapija te elektrokonvulzivna terapija), psihoterapijskim (kognitivno-emocionalna-bihevioralna terapija) i socioterapijskim metodama liječenja (interpersonalna terapija). Upravo takav kombinirani pristup u liječenju spomenutih bolesnika daje najbolje rezultate. No, koliko je važno učinkovito liječenje depresivne epizode, jednako toliko je važno i što osoba čini nakon depresivne epizode.

PSIHOFARMAKOTERAPIJA DEPRESIJE

Zahvaljujući dostupnosti relativno velikog broja djelotvornih, sigurnih i dobro podnošljivih antidepresiva, ali i drugih psihofarmaka s antidepresivnim učinkom, možemo reći da je psihofarmakoterapija temelj uspješnog liječenje depresivnih poremećaja. Ovdje je, odmah na početku, važno istaknuti da svaki depresivni bolesnik treba dobiti određeni i njemu prilagođeni oblik liječenja, pri čemu valja voditi računa o popratnim pojavama kako bi prihvatljivost lijeka bila dobra. Osim u liječenju depresivnih simptoma, uloga je psihofarmakoterapije i u smanjivanju opasnosti od ponovne bolesti.

Antidepresivi
Antidepresivi su skupina lijekova različite kemijske strukture, različitog načina djelovanja i kliničkog učinka, koji uklanjaju simptome depresije. Da bi neki lijek svrstali u tu skupinu potrebno je da djeluje barem na depresivnu epizodu umjerenog stupnja izraženosti, a prema mišljenju nekih i na teške depresivne epizode. Oni predstavljaju temelje uspješnog liječenja depresivnog poremećaja.
Antidepresivni učinak tih lijekova sastoji se u poboljšanju raspoloženja, motivacije, psihomotornih i voljnih funkcija, te u povećanju životne energije i regulaciji životnih funkcija kao što su uzimanje hrane, spavanje i budnost te seksualne funkcije.
Način djelovanja antidepresiva nije još posve razjašnjen, no postoji više teorija, mi ćemo ovdje navesti samo onu najvažniju. Prema toj teoriji najvažnijih učinak antidepresiva sastoji se u povećanju koncentracije molekula, to jest neurotransmitera zadovoljstva u mozgu koje zajedničkim imenom zovemo monoamini a u njih ubrajamo serotonin, noradrenalin, dopamin. Antidepresivi bi njihovu koncentraciju povećavali blokadom enzima koji sudjeluje u razgradnji monoamina, takozvani MAO (monoaminooksidaza) ili blokadom ponovne pohrane monoamina u presinaptičke završetke. Prema opisanoj teoriji, razlikujemo i sljedeće skupine antidepresiva:

neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina:

- klomipramin - Anafranil
- amitriptilin - Amyzol
- maprotilin - Ladiomil

neselektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (tzv. SIPPS):
- fluoksetin - Prozac, Portal, Fluval
- fluvoksamin - Fevarin
- paroksetin - Deprozel, Seroxat
- sertralin - Zoloft, Luxeta, Halea, Asentra
- escitalopram - Cipralex
- citalopram - Starcitin, Citalon

inhibitori monoaminooksidaze tipa A:

- moklobemid - Aurorix

Ostali antidepresivi:

- tianeptin - Coaxil
- reboksetin - Edronax
- venlafaksin - Efectin, Efectin ER, Velafax
- mirtazapin - Calixta, Mirzaten, Remeron
- hipericin - Aktivin H, Hyperici Aktiv

Od spomenutih lijekova valja posebno istaknuti tzv. SIPPS-e s obzirom na njihovu manju toksičnost i bolju podnošljivost te sigurniji profil nuspojava u odnosu na ostale lijekove. Zovemo ih još i antidepresivima prve linije ili prvog izbora, tako da ih mogu propisivati i liječnici primarne zdravstvene zaštite. Budući da imaju slabo izraženu antikolinergičku aktivnost mogu se primjenjivati i kod bolesnika s glaukomom i hipertrofijom prostate, a budući da imaju neznatne kardiovaskularne nuspojave mogu ih koristiti i srčani bolesnici.

KOGNITIVNO-EMOCIONALNO-BIHEVIORALNA TERAPIJA (KEBT)
KEBT predstavlja strukturirane, konkretne i na problem usmjerene psihološke postupke radi određivanja problema, ispitivanja alternativa, stvaranja terapijskog odnosa, prepoznavanja povezanosti raspoloženja (emocija), mišljenja i djelovanja, poticanja aktiviteta i poboljšanja socijalne kompetentnosti, te promjene kognitivnih i ponašajnih obrazaca. Bolesniku se pristupa kao pogrešivu ljudskom biću koje može shvatiti pogrešnost svojega ponašanja i promijeniti ga. Bolesnici često imaju izraženu potrebu za ljubavlju, prihvaćanjem i odobravanjem i kada su prihvaćeni njihovo se stanje popravlja. No napredak je moguć samo ako se promijeni njihova iracionalna filozofija. Ona je važna u osposobljavanju bolesnika da se samostalno nosi s mogućim budućim depresivnim teškoćama, krizama i mogućim recidivima, to jest da ih spriječi.

INTERPERSONALNA PSIHOTERAPIJA (IPT)
Interpersonalna psihoterapija polazi od pretpostavke da se prijašnja iskustva ogledaju u sadašnjem socijalnom ponašanju i usmjerava bolesnika na ovdje i sada, na odnose prisutne u sadašnjosti. Cilj je terapije postići uspješno ispunjavanje socijalnih uloga i prilagodba bolesnika na problematične interakcije među ljudima.
I za kraj nabrojmo nekoliko, na prvi pogled jednostavnih savjeta, za bolje danas ali i za bolje sutra:
1. Izaberite zdrav život, jer zbilja je «u zdravom tijelu zdrav duh» a to znači dobar san, zdrava prehrana i umjerena fizička aktivnost;
2. Budite ono što jeste, ne igrajte uloge, to iscrpljuje i prazni čovjeka;
3. Učite biti sretni;
4. Duhovno jačajte;
5. Budite proaktivno usmjereni na svoje ciljeve i ostvarenje želja, vizualizirajte cilj i time povećajte izglede za uspjeh;
6. Gledajte na problem kao na mogućnost da naučite nešto novo;
7. Ne budite žrtva i mučenik;
8. Uvijek imajte nekoliko igrača na klupi za rezerve, ako ne ide na jednom polju u životu, možda ćete biti bolji u nečem drugom;
9. Vježbajte pozitivno mišljenje;
10. Umjesto da kritizirate druge pohvalite ih;
11. Naučite oprostiti;
12. Slobodno izrazite svoje osjećaje, oni zato i služe, bit će Vam lakše nakon toga;
13. Ispunite si dan ljubavlju;
14. Činite dobra djela;
15. Pjevajte dok radite;
16. Izrazite svoju zahvalnost;
17. Veselite se tuđem uspjehu;
18. Budite radije ljubazni nego u pravu;
19. Volite ono što radite;
20. NIKAKO ne propuštajte prigodu za smijeh!!!
21. Otvorite se životu i ljudima;


Većina tih savjeta zvuči dosta jednostavno, ali ponekad ih je tako teško primijeniti, zar ne?

Izvor: MojDoktor.hr

O čemu dalje želite čitati?

...

- 22:34 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

 
Kontakt: Admin (Renči) - Privatnost - Login
Provided by the compucert IT training and computer training technology group. - Blog search directory - Direktorij - web imenik Promocija web stranica besplatno - Link direktorija - BiH Link - Jahu.net - Mrežni Marketing - Ocijeni stranicu @ croindex.info - Increase Page Rank - Website Promotion at Allthewebsites Directory - Info Galerija - Besplatna Objava Članaka za Autore, Besplatni Članci za Izdavače! - Search Engine Submission - AddMe - Direktorijum.net - BiH Link - Blog Listings - Mikrovalna pećnica: recepti i savjeti - Dmegs Web Directory - Credit Cards Terms - Credit Cards 4 U - Lawyer vs Attorney - Self-Help Free Books - Free web 4 U
Promote Your Blog Paperblog : Les meilleurs actualités issues des blogs
TopOfBlogs Health Blogs Pocelo je kao panicni napad, uslijedila je anksioznost a iz svega toga razvila se i depresija. Kako dalje? Blog Directory Free counter and web stats Anksioznost - Panika - Depresija - Lijecenje PageRank
anksioznost - panika - depresija



oglasni prostor
VAŠ BANNER OVDJE
195x90px
25000 prikaza mjesečno
pošaljite upit


Anksioznost Depresija on Facebook
forum
MKB-10 dijagnoze
HZZO - Pretraživanje lijekova
bolovanje
PORTAL Zdravlje - novosti
MedLex: medicinski leksikon, medicinska enciklopedija, medicinski rječnik
oglasni prostor



Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se