ANKSIOZNOST - PANIKA - DEPRESIJA



NEKOLIKO UPUTA
Na ovom blogu najlakše ćete se snaći pomoću SADRŽAJA na lijevoj strani stranice ili pak PRETRAŽIVAČA BLOGA na vrhu stranice, budući da postovi nisu pisani nekim određenim redoslijedom već prema trenutnoj inspiraciji i biometeorološkim prilikama. ;)

Dobrodošli!

PRETRAŽIVANJE BLOGA

INFORMACIJE KOJE NISTE PRONAŠLI OVDJE - POTRAŽITE NA FORUMU!
Na Forumu ćete pronaći mnoštvo članaka na temu mentalnog zdravlja a možete mu pristupiti klikom na OVAJ LINK. S obzirom na veliki broj upita na
ovom blogu, vjerujem da ćete se odazvati ovom pozivu na suradnju u velikom broju i pokušati jedni drugima pomoći jer ovo je u prvom redu FORUM
ZA EDUKACIJU I SAMOPOMOĆ čija je osnovna svrha INFORMIRANJE i SPOZNAJA o raznim poteškoćama i liječenju, RAZMJENA ISKUSTAVA i
SKIDANJE STIGME s tzv. "F" dijagnoze.

četvrtak, 05.02.2009.

Stres


Uobičajeno je shvaćanje pojma stres kao nečega što nas živcira ili zabrinjava - bolest, svađa, nasilje, problemi na poslu, polaganje ispita. Međutim, naše tijelo shvaća pojam stresa mnogo šire.

Stres je sve što od nas zahtijeva prilagodbu, svaka promjena u našim životnim okolnostima, povoljne ili nepovoljne naravi. Već i samo zamišljanje (misao) ili predosjećanje promjene (emocija) stvaraju stres. Stres je i tjelesni napor poput dugog hodanja, nošenja teških predmeta, nagle promjene temperature ili obilnog obroka.

Stres (engl. stress) doslovce znači udarac. Okolnosti koje izazivaju stres nazivaju se i stresori ("udarači"). Pojam stresa u užem smislu označuje reakciju organizma na djelovanje vanjskog stresora.

Kad se stres nagomila, čovjek se razbolijeva: može se osjećati kronično umornim ili iscrpljenim, može patiti od nesanice ili prevelike potrebe za snom, može izgubiti tek, spolnu želju i sposobnost uživanja u životu, može ga dohvatiti depresija, anksioznost, napadaji plača i panike, opsjednutost ili fobija. Stres započinje već s mislima ili emocijama. Sama pomisao na neugodu dovodi do kaskadnog slijeda biokemijskih reakcija koje započinju u dijelovima mozga označenima kao hipotalamus i hipofiza, a čiji je krajnji rezultat stimulacija nadbubrežne žlijezde i pojačano izlučivanje adrenalina. Samo nekoliko sekundi poslije srčani ritam, kao i ritam disanja snažno se ubrzavaju, naprežu se mišići, šire zjenice te se oslobađa glukoza deponirana u jetri i mišićima. Istodobno dolazi do aktivacije gušterače, proizvodnje inzulina i glukagona kako bi se stanice tijela dovoljno opskrbile glukozom.

Prekomjerna aktivnost osovine hipotalamus - hipofiza - kora nadbubrežne žlijezde ostavlja snažne posljedice na funkciju štitnjače te jajnika. Usporedo sa CRF - om (corticotropin realising factor) - hormonom koji će natjerati hipofizu da stimulira koru nadbubrežne žlijezde - hipotamus izlučuje i prolaktin, popularno nazvan hormon stresa. Prolaktin ima snažno inhibirajuće djelovanje na proizvodnju TSH (tireotropin) - hormona koji omogućuje pravilnu funkciju štitnjače te remeti izlučivanje GnRH (gonadotropin realising hormon) - hormona koji regulira kontrolu izlučivanja FSH (folikulostimulirajući hormon) i LH (luteinizirajući hormon), hormona koji su odgovorni za pravilnu funkciju jajnika.

Osim djelovanja na proizvodnju GnRH, prolaktin remeti pulzacijsko izlučivanje FSH i LH, nužno za pravilnu ovulaciju te onemogućuje pravilnu funkciju žutog tijela jajnika. Rezultat takvog djelovanja prolaktina nije samo izostanak ovulacije nego i nepravilna funkcija jajnika, neravnoteža između estrogena i progesterona te brojne nepravilnosti menstruacijskog ciklusa, kao što su prije i poslijemenstrualni spotting - oskudno smećkasto krvarenje prije menstruacije i nakon nje, mastopatija, PMS.

Ako je organizam izložen prevelikom ili predugom stresu, centri u mozgu postaju zagušeni neugodnim porukama koje prenose hormoni stresa te nastaje manjak neurotransmitera serotonina, noraderenalina i dopamina, koji su odgovorni za naše dobro opće osjećanje.

Serotonin (5 - HT) je odgovoran za osjećaj spokoja i zaštićenosti, životnog optimizma te omogućuje zdravo spavanje. Zajedno s melatoninom regulira "biološki sat", koji održava normalan ritam budnosti i sna. Oštećen serotoninski sustav povezan je s nesanicom, pospanošću i umorom u pogrešno doba dana te uznemirenošću i strahom. Najvažnija uloga noradrenalina je davanje energije, volje, elana i motivacije, a bez dovoljnih količina noradrenalina osjećamo umor, tromost, pasivnost i nezainteresiranost. Učinak dopamina blisko je povezan s endorfinima, tvarima važnim za smanjenje osjećaja boli. Kod niske razine dopamina, gubi se osjećaj ugode i snizuje prag osjetljivosti za bol.

Sedam od deset ljudi smatra svoj život stresnim, a ulaskom u novi milenij izgleda da se životni tempo još više ubrzava. Ljudi sve lošije spavaju, bude se uznemireni, dolaze na posao umorni, uzrujavaju se na poslu, vraćaju se kući iživcirani prometom.

Za razliku od naših predaka, čiji je stres prije svega bio tjelesne prirode, stres 21. stoljeća uglavnom je mentalni i emocionalni.

Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Još prije deset godina Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti. Burn out sindrom označuje stanje potpune emocionalne iscrpljenosti zbog pretjeranoga i uzaludnog zalaganja na poslu. Izgaranje na poslu slično je sindromu kroničnog umora, ali pritom se mijenja i stav prema poslu, što za umor nije karakteristično.

Jedan od najčešćih uzroka stresa na radnom mjestu ipak su međuljudski odnosi. Stres zbog loših međuljudskih odnosa opisuje i pojam mobbing, koji označuje psihoteror na radnom mjestu koji zaposlenici provode prema svojim kolegama. U osnovi je najčešće riječ o nekom sukobu, nakon kojega počinju spletke, podmetanja, ponižavanja i izolacija. U strahu za radno mjesto "krivac" može razviti burn out sindrom i kronične zdravstvene poteškoće, a izlaz može tražiti u napuštanju posla pa čak i samoubojstvu. Pa ipak, svaka okolina može uzrokovati stres, i neke razine stresa dio su svakodnevnog života, a ne samo posljedica odnosa i prilika na radnom mjestu.

Mnogi pokušavaju posljedice stresa ublažiti na neprikladan ili čak štetan način. Nikotin, alkohol, kofein, šećer, sedativi te opijati najčešća su sredstva kojima pokušavamo smanjiti stres. Sredstva koja nas potiču na akciju ili stimulansi djeluju tako da potiču izlučivanje neurotransmitera serotonina, noradrenalina i dopamina, ali time uzrokuju stalne velike uspone i padove energije i raspoloženja. Organizam se s vremenom na njih privikava, tako da treba povećavati dozu stimulansa za postizanje istog učinka. Mnogi svakodnevno uzimaju velike količine kave, cigareta, alkohola, čokolade ili svega zajedno. Sve to ne smanjuje stres već stvara ovisnost razbijajući prirodne antistresne mehanizme.

Umjesto uzimanja stimulansa i sredstava za smirenje, suvremeni bi čovjek trebao naučiti metode za izbjegavanje stresa i smanjenje njegovih štetnih učinaka. Neke od njih možemo provoditi sami, kao što je smanjenje dnevnih obveza (radnih, obiteljskih, školskih, društvenih), uvođenje pravilne prehrane s mnogo vitamina i minerala, izbjegavanje stimulansa i sedativa, uredan ritam spavanja i budnosti, redovita tjelovježba uz tehnike opuštanja i meditacije.

Nekoliko metoda za izbjegavanje stresa i smanjenje njegovih štetnih učinaka:

Naučite tehnike opuštanja
Neravnoteža između odmora i aktivnosti otežava naše opažanje života. To znači da je u svakom trenutku budnog stanja naša pozornost u polju aktivnosti. Naše iskustvo obuhvaća osjetilno opažanje: mi mislimo, osjećamo i uspostavljamo odnose s drugim ljudima. Uvijek smo aktivni. Ako tu aktivnost prenesemo u polje tišine, tada energiziramo duh i živčani sustav, što ima posebno okrepljujući učinak. To postižemo meditacijom. Maharishijeva Ayurveda upućuje nas na transcendentalnu meditaciju jer je znanstveno dokazano da baš ta tehnika meditacije daje odlične rezultate u poboljšanju zdravlja, ublaživanju uznemirenosti i drugih stresom izazvanih stanja.

Ugodna dnevna rutina
Pokušajte otići na spavanje i sljedeće jutro ustati u isto vrijeme. Idealno bi bilo otići u krevet već u 22:00 sata, te ustati što bliže svitanju. Naš mozak, a osobito epifiza vole Sunčevo svjetlo, čak i kada je oblačno. Jutarnja izloženost svjetlu normalizira proizvodnju i izlučivanje hormona epifize - melatonina, "hormona sna" koji iduće večeri uzrokuje pospanost. Što ste dulje izloženi stresu, vjerojatno ćete imati više problema sa spavanjem, kako s usnivanjem tako i s buđenjem, te s osjećajem umora nakon sna. Biološki se sat ne može vratiti na normalu preko noći, prisjetite se samo ljudi koji mijenjaju vremenske zone i kojima katkad treba i po desetak dana da bi se priviknuli na novu vremensku zonu. Postupnim pomicanjem odlaska na spavanje u željenom smjeru, u roku od dva do tri tjedna trebali biste postići željene rezultate.

Izbacite stimulanse i sedative
Stimulansi poput slatkiša, kofeina, nikotina i alkohola potiču ovisnost, a kako bi se održala odgovarajuća razina energije, trebamo ih sve više. U početku čak možda pomažu da se izgubi koji kilogram na težini, ali poslije djeluju poput šećera. Podižu razinu glukoze i inzulina te se višak glukoze pretvara u masti. Jedini način kojim se možemo obraniti od brzoga i stresnog načina života je poticanje vitalnosti i prirodne energije. Dnevnu dozu šećera osigurajte iz voća, povrća, složenih ugljikohidrata (integralna riža i tjestenina, žitarice, krumpir). Složeni ugljikohidrati sadržavaju i triptofan iz kojeg se u mozgu sintetizira serotonin, pravi prirodni antidepresiv. Nemojte unositi velike količine namirnica u jednom obroku, radije jedite više manjih obroka tijekom dana. Odlučite se za pravilnu prehranu, izbacite masnu, prženu i općenito "brzu" hranu. Smanjite potrošnju sredstava za smirenje i spavanje.

Počnite s tjelovježbom
Nađite vremena i prostora za redovitu tjelovježbu. Tjelovježba potiče izlučivanje tvari koje djeluju kao prirodni antidepresivi i anksiolitici - noradrenalina, endorfina i enkefalina. Redovita vježba snizuje koncentraciju estrogena, što sprečava nastanak i rast estrogenski ovisnih tumora, čiji su tipični primjeri miomi, endometrioza i rak dojke.

Smanjite obveze
Napetost i tjeskoba često su rezultat prevelikog broja obveza, bilo da je riječ o prekovremenom radu, radu na više mjesta ili nešto ugodnijim obvezama kao što su to "dobrovoljni" tečajevi. Sve obveze zasigurno ne možete odbaciti i odgoditi, ali ako se osjećate loše ili se razbolite, od vas nitko neće imati koristi, niti ćete moći išta raditi. Razmislite o svojim obvezama i iz dnevnog rasporeda izbacite sve što možete. Najveću štetu trpjet ćete ako izgubite zdravlje. Stoga zamijenite veću štetu manjom - gubitkom nekih obveza.

Izbjegavajte izvore stresa
Ako je ikako moguće, izbjegavajte situacije i osobe koje vam štete, s kojima ste u sukobu, u čijem se društvu loše osjećate, koje vam "crpe energiju", ne pružaju ono što od njih tražite i obratno. Loši međuljudski odnosi veliki su izvor stresa. Nemojte se upuštati u žučne diskusije i rasprave, polemike, dokazivanja i slično. Neka vam bude važnije da se osjećate dobro, nego da budete u pravu. Osjećate li da vas zamara previše društvenih aktivnosti, smanjite broj izlazaka ili susreta. Svaki dan budite nedostupni barem neko vrijeme. Osjećate li se tada sebičnima, sjetite se da drugima možete biti dobro društvo tek kad se vi osjećate dobro.

Odgodite veće promjene
Ako se osjećate napeto, neko vrijeme nemojte planirati niti izvoditi nikakve bitnije promjene u svom životu, osim onih koje baš nikako ne možete izbjeći. Odgodite preuređenje stana, promjenu posla, stupanje u brak, selidbu. Svaka promjena, čak i ona nabolje, stres je za organizam.

Izvor: Zdrav život (dr. sc. Vesna Harni)




Stres - Tajanstveni ubojica ili začin života?

Čujemo ljude kako često savjetuju jedni druge: "Nemoj se izlagati toliko stresu. Uništit ćeš svoje zdravlje. Tako možeš zaraditi srčani infarkt ili moždani udar." Je li svaki stres opasan? Postoje li dobri stresovi?

Danas svi govore o stresu. O stresu se razgovara u svakodnevnoj komunikaciji, govori na televiziji i na radiju, o stresu se mnogo piše u novinama i magazinima, sve je više znanstvenih konferencija, kongresa i tečajeva posvećenih stresu. To je razlog da se naše doba označava kao doba stresa, premda je stres odvajkada vjerni pratilac čovjeka i svih živih bića. Čini se da svi o stresu govore na svoj način, a mnogi i ne pokušavaju postaviti jasnu definiciju. Za poslovne ljude stres je frustracija ili emocionalna napetost, za kontrolora letenja stres je problem koncentracije, za sportaša stres je mišićna napetost, za biokemičare i endokrinologe stres je biokemijski fenomen... Za mnoge je pojam stresa nešto negativno, nešto opasno što vodi u bolest, nešto što treba izbjegavati po svaku cijenu.

Što je stres?

Stres je termin koji označava različite vrste životnog iskustva kao i tjelesne reakcije na takva iskustva. Od posebne je važnosti vodi li reakcija na stres boljoj prilagodbi (adaptaciji) organizma ili pak u pogrešnu prilagodbu (maladaptaciju) i bolest. U oba slučaja dolazi do promjena u mozgu, ponašanju i tjelesnim funkcijama.

Drugim riječima, stres sam po sebi nije ni dobar ni loš. Kada stres ima negativne posljedice, govorimo o distresu, dok pozitivni stres sa sobom nosi pozitivna uzbuđenja i omogućuje rast i razvoj kroz prilagodbu na nove zahtjeve i uvjete okoline.

Čovjek je neprekidno izložen djelovanju različitih fizičkih, psihičkih i socijalnih izvanjskih čimbenika, ali i onih unutarnjih, koji remete njegovu dinamičku ravnotežu (homeostazu) koja se zahvaljujući prilagodbenim mehanizmima ponovo uspostavlja.

Stanje prijetnje tjelesnoj, duševnoj, socijalnoj i duhovnoj ravnoteži označava se stresom, a čimbenike koji prijete ravnoteži nazivamo stresorima. Drugim riječima, stresna situacija je svaka ona situacija koja zahtijeva prilagodbu organizma.

Stresori potiču više ili manje specifičan odgovor u svakog čovjeka, ali i jednu opću nespecifičnu stresnu reakciju. U stresnim situacijama čovjek reagira borbom, bijegom ili imobilizacijom. Ovisno o osobi i vrsti stresora, glede ishoda svaka od ovih reakcija može biti prikladna ili neprikladna. Prema Seyleu, koji je tvorac pojma stres, razlikujemo tri faze u stresnom odgovoru:

1. uzbunu (alarm),
2. prilagodbu (adaptaciju) i
3. iscrpljenje.

Faza uzbune očituje se reakcijom borbe, bijega ili imobilizacije i predstavlja neposredni odgovor na djelovanje stresova. Ove reakcije, kada su uspješne, dovode do prilagodbe ili adaptacije koja je preduvjet zdravlja, ovladavanja novim sposobnostima, odnosno vještinama, omogućujući tako rast i razvoj ličnosti. Ponovnim izlaganjem stresorima organizam, odnosno čovjek, postaje otporniji i jači.

Pri dugotrajnom djelovanju stresora ili uslijed neuspješne prilagodbe, može doći do iscrpljenja organizma i razvoja bolesti jer organizam postaje neotporan. Prejak ili preslab, odnosno neprimjeren stresni odgovor može dovesti do različitih tjelesnih bolesti i duševnih poremećaja.
Primjerice, pojačan stresni odgovor dovodi se u svezu s nastankom povišenog krvnog tlaka (arterijske hipertenzije), srčanog udara (infarkta miokarda) ili želučanog vrijeda (ulcus ventriculi). Oslabljen stresni odgovor zbog poremećaja imunološkog sustava pogoduje razvoju kroničnih upalnih bolesti kao što je, primjerice, reumatoidni artritis.

Dobar stres i loš stres

Bez napetosti i opterećenja, dakle bez stresa, život je nemoguć tako da je stres neotuđiva sastavnica života. Drugim riječima stres je život, kako to kaže Selye. Dakle, svaki stres ne dovodi do narušavanja zdravlja i razvoja bolesti.

Postoje dobri i loši stresovi. Dobri stresovi su sol i začin života. Bez određene količine stresa ne možemo biti zdravi, ne možemo se razvijati. Ta količina je za svakog čovjeka drugačija, tako da svatko mora odrediti svoje granice.
Kad je organizam izložen negativnom stresu, negativni učinci se mogu očitovati na manje-više svim organskim sustavima. Odavno u medicini postoji koncept tzv. psihosomatskih bolesti u čijem nastanku važnu ulogu igraju negativni stresovi. Stres je čimbenik rizika i u nastanku mnogih drugih bolesti, kao što su neki tumori, tuberkuloza, virusne infekcije, itd.

Stres i srce

Kada smo često pod stresom, lučenje stresnih hormona adrenalina i noradrenalina opterećuje srce. S vremenom može doći do nepravilnosti u radu srca (srčane aritmije), pojave bolova u predjelu srca u miru i naporu (angina pectoris), a na kraju i do srčanog infarkta.
Osobe sa srčanim poremećajima pokazuju karakteristične crte ličnosti, tzv. A-tip ličnosti: vrlo su ambiciozni, hiperaktivni, socijabilni s jakom kontrolom emocija. Na poslu rade više i duže od drugih, imaju jako izražen osjećaj odgovornosti i savjesnosti, nerijetko preuzimaju previše obveza i često žrtvuju obiteljski život.
U obitelji teže dominaciji i imaju izraženu potrebu da ih drugi cijene, uvažavaju i slušaju. U konfliktnim situacijama potiskuju svoja osjećanja nastojeći biti optimistični i smireni.
Dodatni čimbenici rizika u ovakvih osoba su nepravilna prehrana, prekomjerno pušenje i uzimanje alkohola.

Stres i metabolizam

Negativni stres može izazavati različite poremećaje u radu žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Poznato je da pojačana funkcija štitnjače (hipertireoza) praćena nervozom, nesanicom, gubitkom na težini, pojačanim znojenjem i lupanjem srca, može biti izravna posljedica stresnih događaja. Neke osobe u negativnom stresu gube tek, dok druge, pak, pretjerano jedu. Pretjerana gojaznost može biti praćena poremećajem metabolizma i razvojem šećerne bolesti.

Stres i probavni sustav

Većina osoba u stresu pati od zatvora ili proljeva jer stresni hormoni imaju izražen učinak na probavni sustav.
Poznat je fenomen tzv. stres ulkusa u osoba koje su pod jakim stresom, a važnost negativnih emocija u nastanku ulkusne bolesti (vrijed želuca) je dokazana. Ulcerozni kolitis koji se očituje grčevima i bolovima u trbuhu praćenih proljevom, također je povezan sa stresom.

Stres i imunološki sustav

Lučenje stresnog hormona kortizola uzrokuje supresiju i smanjenje obrambene sposobnosti, pa su osobe pod stresom prijemčivije za različite bolesti, od običnih prehlada i upala do teških bolesti.

Stres i seksualnost

U osoba pod stresom može se pojaviti impotencija, odnosno frigidnost. U žena pod stresom menstruacije postaju neredovite, a mogu i izostati. Zbog lučenja stresnog hormona aldosterona, predmenstrualni sindrom može se pogoršati.

Stres i psihički poremećaj

Patološki stres i psihotraume imaju važnu ulogu u nastanku svih funkcionalnih duševnih poremećaja. U osoba s izraženom genetskom predispozicijom za shizofreniju, čak i tzv. mali životni stresovi mogu dovesti do pojave bolesti.
U osoba sa genetskom sklonošću za depresiju, izlaganje tzv. srednje izraženim stresovima rezultira pojavom depresivne epizode. Izlaganje teškim psihotraumatskim stresovima u osoba i bez genetske predispozicije za duševne poremećaje, može imati za posljedicu pojavu posttraumatskog stresnog poremećaja. Anksiozni poremećaji (panični poremećaji, generalizirani anksiozni poremećaji) redovito su posljedica doživljaja stresnih situacija.

Stres i ljepota

Ljepota i zdravlje su tijesno povezani. Negativni stres može uzrokovati različite promjene (mrlje, egzemi, osipi) na koži i pojačano ispadanje kose, a sve to jer stresni hormoni izazivaju stezanje krvnih žila i slabiju cirkulaciju u koži.

2000/14/listopad - tema broja preuzeta iz "Pro Mente Croatica", broj 1-2, proljeće-ljeto 1998.




Stres naš svagdašnji

Stres je, u svakodnevnom životu, nemoguće izbjeći. Tako barem tvrde stručnjaci. Slijedi lista najsnažnijih stresova i savjeti kako se s njima nositi.

Gužva u prometu samo je jedna od situacija koje uzrokuju stres Gužva u prometu, kašnjenje na posao, dugačak red u dućanu ili banci samo su neke od situacija koje uzrokuju stres. Najgore je što se to događa svaki dan, pa naše tijelo, a i um vape za pomoć. Doktorica Brečić upozorava da se sa stresom trebamo pravilno suočavati. Najučestaliji stres je onaj na poslu. Čak više od polovice zaposlenih gotovo ga svakodnevno proživljava. 'Kada vidimo da nešto ne ide, ne lupati glavom od zid, nego pokušati preformulirati ciljeve, pokušati stvoriti neke nove ciljeve', savjetuje dr. Petrana Brečić, specijalist psihijatar.

Istraživači su već odavno napravili ljestvicu najstresnijih situacija. Na prvom mjestu su smrt bliske i voljene osobe, pa rastava, zatim gubitak radnog mjesta, odlazak u mirovinu, pa trudnoća kao psihofizički stres, ulazak u brak itd.

Glavobolja, narušeni imunitet, dijabetes, pa i srčani udar uzrokovani su stresom. No, za sve ima lijeka. Potrebno je stati na loptu i razmisliti. Uz pravilnu prehranu i rekreaciju, važno je i vaše osobno zadovoljstvo. 'Nemojmo zaboraviti tijekom dana, barem na par minuta radit nešto što nama predstavlja osobno zadovoljstvo. Hoće li to biti odlazak u šetnju, ples, ili slušanje glazbe, odlazak s prijateljem na kavu, jedna obična šetnja, čitanje, itd.' dodaje dr. Brečić.

To ovisi samo o vama. Jer tako ćete stvoriti pozitivnu energiju, koja je najvažnija u suočavanju sa stresom.

Izvor: dnevnik.hr (26.03.2009.)

O čemu dalje želite čitati?

...

- 23:42 - Komentiraj/Vidi komentare (0) - Isprintaj - Pročitaj više na Forumu NOVO! - #

 
Kontakt: Admin (Renči) - Privatnost - Login
Provided by the compucert IT training and computer training technology group. - Blog search directory - Direktorij - web imenik Promocija web stranica besplatno - Link direktorija - BiH Link - Jahu.net - Mrežni Marketing - Ocijeni stranicu @ croindex.info - Increase Page Rank - Website Promotion at Allthewebsites Directory - Info Galerija - Besplatna Objava Članaka za Autore, Besplatni Članci za Izdavače! - Search Engine Submission - AddMe - Direktorijum.net - BiH Link - Blog Listings - Mikrovalna pećnica: recepti i savjeti - Dmegs Web Directory - Credit Cards Terms - Credit Cards 4 U - Lawyer vs Attorney - Self-Help Free Books - Free web 4 U
Promote Your Blog Paperblog : Les meilleurs actualités issues des blogs
TopOfBlogs Health Blogs Pocelo je kao panicni napad, uslijedila je anksioznost a iz svega toga razvila se i depresija. Kako dalje? Blog Directory Free counter and web stats Anksioznost - Panika - Depresija - Lijecenje PageRank
anksioznost - panika - depresija



oglasni prostor
VAŠ BANNER OVDJE
195x90px
25000 prikaza mjesečno
pošaljite upit


Anksioznost Depresija on Facebook
forum
MKB-10 dijagnoze
HZZO - Pretraživanje lijekova
bolovanje
PORTAL Zdravlje - novosti
MedLex: medicinski leksikon, medicinska enciklopedija, medicinski rječnik
oglasni prostor



Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se