Anita Martinac, spisateljica

< prosinac, 2016 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Travanj 2018 (3)
Ožujak 2018 (1)
Veljača 2018 (8)
Siječanj 2018 (9)
Studeni 2017 (9)
Rujan 2017 (7)
Kolovoz 2017 (8)
Srpanj 2017 (11)
Lipanj 2017 (3)
Svibanj 2017 (4)
Travanj 2017 (7)
Ožujak 2017 (7)
Veljača 2017 (2)
Siječanj 2017 (2)
Prosinac 2016 (11)
Studeni 2016 (7)
Listopad 2016 (8)
Rujan 2016 (9)
Kolovoz 2016 (5)
Lipanj 2016 (3)
Svibanj 2016 (5)
Travanj 2016 (2)
Ožujak 2016 (1)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (1)
Studeni 2015 (4)
Listopad 2015 (3)
Rujan 2015 (2)
Kolovoz 2015 (7)
Srpanj 2015 (2)
Lipanj 2015 (3)
Svibanj 2015 (4)
Travanj 2015 (2)
Ožujak 2015 (1)
Siječanj 2015 (1)
Studeni 2014 (5)
Listopad 2014 (6)
Rujan 2014 (4)
Kolovoz 2014 (8)
Srpanj 2014 (5)
Svibanj 2014 (8)
Travanj 2014 (4)
Ožujak 2014 (2)
Veljača 2014 (7)
Siječanj 2014 (6)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (12)
Listopad 2013 (12)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Ovdje možete pratiti najave književnih susreta, promocije knjiga i ostale književne manifestacije na kojim sudjelujem. Predstavit ću prikaze i kritike o mom radu i naravno predstaviti svako novo djelo. Slobodno me kontaktiranje i postavljajte pitanja, radu ću odgovoriti. Svako Vam dobro u radu i životu. Vaša Anita Martinac
Anita Martinac



martinac.anita@gmail.com

Anita Martinac, djevojačko Mihić, rođena je 6. ožujka 1973. u Mostaru gdje živi i radi. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Sudionica je Domovinskog rata, te nositeljica Spomenice Domovinskog rata i dviju medalja Ljeto ‘95. i Oluja. Nakon desetljeća provedenog u vojnoj službi, radila je kao grafička dizajnerica i konzultantica za ISO norme, zatim u državnoj službi u FMF, a trenutno je zaposlena u Aluminiju d. d. Mostar.

Objavljena su joj djela:

1994. zbirka poezije „kRvaRi bRig”, 2012. zbirka poezije „Ljubim te pjesmama”, 2012. zbirka poezije „U pogledu”, 2013. zbirka poezije „U susret riječi”, 2014. zbirka poezije „Druga riječ je ljubav”, 2015. audio recital poezije „Sretno Valentinovo”, u 2015. prvo i drugo izdanje roman „Medaljon“, u 2016. roman „Posljednji“ i u 2017. zbirka poezije „Budna“.

Književni uradci su joj zastupljeni u brojnim međunarodnim i domaćim zbornicima. Često sudjeluje na različitim manifestacijama i književnim susretima. Nagrađivana je od svojih prvih objavljenih radova, i to 1987. godine od tadašnje Opštinske konferencije Mostara, zatim 1997. u povodu Mjeseca knjige, te 2013. na natječaju „Najljepše ljubavno pismo” HP-a Mostar. Također, dobitnica je druge nagrade „Ilija Ladin” za 2013., treća nagrada za najljepšu domoljubnu pjesmu u Vukovaru za 2014. večeri domoljubne poezije „Pjesmom protiv zaborava“ u organizaciji UBDRVSŽ. Godine 2015. dobitnica je druge nagrade „Fra Martin Nedić” za roman „Medaljon. Nakon toga, dobila je treću nagradu na VI. večerima domoljubne poezije „Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu“ u Zeljovićima, Splitsko-dalmatinska županija, kao i prvu nagradu za najljepšu domoljubnu pjesmu na pjesničkoj manifestaciji domoljubne poezije „Stijeg slobode”, Knin -Pakoštane. 2016. dobitnica je godišnje nagrade Ogranka Matice hrvatske u Čitluku i prve nagrade književne manifestacije „Munja od Gabele”.

2017. dobitnica je prve nagrade na VII. danima pobijenih hercegovačkih franjevaca za pripovijest “Samo je želio učiti”, te treće nagrade na natječaju Kaštelanske storije za pripovijest “Jordan Viculin”. i druge nagrade na VIII. večerima domoljubne poezije „Rasplamsaj oluju u pjesmi i srcu“ u Zeljovićima.
Roman Medaljon proglašen je za roman godine 2015. na hrvatskom portalu Cro roman, nakon višemjesečnih prvih mjesta na ljestvici, a roman Posljednji je roman mjeseca prosinca 2016. A oba su bili u najužem izboru za Šimićevu nagradu u 2015. i 2016.

Članica je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne, Matice hrvatske, udruge Hrvatska žena, Napredaka te je predsjednica Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BIH. Bavi se humanitarnim i volonterskim radom u kulturnim projektima i djelovanjem kroz razne udruge.








https://www.facebook.com/anita.martinac

19.12.2016., ponedjeljak

Prikaz knjige: Anita Martinac, Druga riječ je ljubav, Naklada Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Mostar, 2014.

Mnogi se s razlogom pitaju, je li uopće moguće u današnjem potrgovljenom, potrošačkom i izmjerljivom svijetu pronaći nekadašnje tradicionalne ljudske vrijednosti, što su u ranijim povijesnim razdobljima nadahnjivale svijet u svim njegovima nastojanjima da postane bolji, dobrotvorniji, čovječniji, ljepši pa čak i božanstveniji, bar u onom dijelu u kojem je poticao vrline kršćanskoga svijeta, koji u svojoj biti počiva na ljubavi, iz koje onda proistječu i sve druge krjeposti?

Ako su današnjim Zapadnjacima, među koje, htjeli mi to ili ne, spadaju i Hrvati, uglavnom nedohvatljivi ili pak manje razumljivi pojmovi o tim krjepostima, onda je nemjerljivo i značenje onih koji, poput primjerice pjesnikinje Anite Martinac (1973.), te krjeposti u nesklonu nam svijetu znalački grade svojim poetskim govorom.

Ljubav kao pjesnički motiv ili pak poetsko nadahnuće u mnogočemu je, bar se tako činilo, potrošena, a svijet je, s novim tisućljećem, gotovo cijelim nizom usustavljenih taktika pokušavao omalovažiti, oklevetati pa čak i potpuno uništiti ljubav.

Pjesnički pak govor Anite Martinac u zbirci „Druga riječ je ljubav“ svjedokom je poraza tih svjetskih navala, a ljubavna čežnja u njezinim pjesmama gotovo da ima duboko biblijsko uporište u čistoći one mladenačke ljubavi „Pjesme nad pjesmama“. Riječ je, naime, o jeziku ljubavi, kojom zbog njezine neodoljivosti progovara čak i sveti pisac u Bibliji.

Osim što se pokazala vjerodostojnom istraživačicom sudbina hrvatskih ljudi u Hercegovini neposredno poslije Drugoga svjetskog rata pa ih prozno uspješno oživotvorila u svoja dva romana, poetski jezik Anite Martinac i njezin način pjevanja u ovoj zbirci, mladenačkom snagom i silinom zanosa nadilaze njezine dobre i prepoznatljive prozne tekstove.

Anita je naime rođena pjesnikinja. I to ne bilo kakva, nego pjesnikinja, koja bi se svojim originalnim, začudnim, neobično jednostavnim, a tako višeslojnim i višeznačnim kolorističkim metaforama mogla pronaći i na općehrvatskom Parnasu, kad bi taj vrhunac sa sustavom svojih poetskih vrijednosti danas doista i postojao.

Zbirka pjesama „Druga riječ je ljubav“ (103 str.) ispjevana je u pet poetskih ciklusa – Moje sunce jedino, Ne pitaj za pjesme, Osjećaš li kišu, Ostavljena kriška tišine i Stihovi uz čaj.

Naziv same zbirke pjesama mogao je bez problema glasiti i „Pjesme“, jer i za njih, za poeziju, dakle, pjevanje „Druga riječ je ljubav“.

Što je to pak ljubav pjesnikinja će već na početku jasno očitovati škrtim riječima, ali zato bogatim i obilnim emocijama: /kad glasno izgovorim tvoje ime/ ne, to te ne zovem/ samo kažem/ VOLIM TE/.

Ne fascinira u ovoj zbirci pjesama toliko sam motiv ljubavi, o kojem manje uspješno ili uspješnije pjevuše svi naraštaji propupale i rascvjetane mladosti koja ulazi u život, premda i on zbog nepatvorenosti i čistoće osjećaja ima posebno mjesto u Anitinu pjevanju.

Jezična rješenja kojima ova pjesnikinja bogatim koloritom u hrvatskom jeziku oslikava unutarnja emotivna stanja, osjećaje, ali i nepatvorenu prirodnu misao o ljubavi pravo su osvježenje u svijetu umornom od mnoštva poetika smrti i ubijanja.

To bogatstvo palete boja posebice ocrtava stih iz pjesme „Sretnog osmjeha mi požuruješ krv u obraze“: /mjesec je umočio prste u more/ a onda je kušao zvijezde gutajući ih/ narančaste niti plele su ribarsku mrežu/ kojom ćeš sutra loviti sjećanja na trenutke/ nisam ja kriva što su šutjele školjke/skrivajući biser, koji čuvam za tebe/

Cijeli je niz sličnih primjera, a za ovu prigodu valja izdvojiti i ovaj stih iz pjesme „Posljednjim dahom“: /obojila sam mjesec u narančasto, crvenom s/ usana/ malo srebrne iz mekog pramena/ sedefom iz dubine oka/.

Kroz zbirku s pet poetskih ciklusa dominiraju i različita raspoloženja, a dinamika svojevrsne dramatske napetosti gotovo je nevidljivo, ali ipak svojim poetskim ritmom raspoređena upravo onoliko koliko je to potrebno.

Ljubitelji pjesništva mogu doista uživati u jezičnim rješenjima, slikama i metaforama ove dostojanstvene hrvatske hercegovačke pjesnikinje!


Trpimir Kovač / Hrvatsko slovo
- 11:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.