29.05.2009., petak
JEZGRA GLAZBENOG I KULTURNOG ŽIVOTA U GOSPIĆU
|
Uz jubilej Gospićkoga glazbenog ljeta U srijedu 27. svibnja svečanim je koncertom otvoreno jubilarno 10. gospićko glazbeno ljeto. Nakon uvodne riječi organizatora, ravnatelja udruge Gospićki glazbeni festival Tvrtka Sarića i svečanog otvorenja uz riječ dogradonačelnice Marte Grgurić, gospićka je publika u ispunjenoj velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta uživala u sjajnoj izvedbi Hrvatskog komornog orkestra pod ravnanjem maestra Berislava Šipuša. Na programu su bila sljedeća djela: Ivo Josipović, SAMBA DA CAMERA; Joaquin Rodrigo, CONCIERTO DE ARANJUEZ - solist: Petrit Čeku, gitara; Luigi Boccherini, SIMFONIJA U D-molu op. 12, br.4/G.506 "Đavolja kuća". Naravno, bez ikakve dvojbe najviše simpatija pretežno mlađe publike pobrao je mladi albanski gitarist Petrit Čeku (školovan u Zagrebu i dobitnik brojnih međunarodnih nagrada). I u Gospiću se pokazao kao vrlo senzibilan virtuoz s fantastičnim osjećajem za suradnju s orkestrom. Glavni pokretač, animator i duša cijeloga projekta, izvrstan gitarist Tvrtko Sarić, jedan je od najuglednijih reproduktivnih umjetnika srednje generacije. Uz respektabilnu solističku karijeru u Hrvatskoj i inozemstvu ostvario je niz visokokvalitetnih suradnji u području komorne glazbe, a za njim su i tri nosača zvuka, također visoko ocijenjena. Rođen u Gospiću, rodnom gradu vratio se kao pedagog (Učiteljski fakultet u Rijeci, Odsjek u Gospiću) ter kao pokretač i organizator triju koncertnih sezona (Gospićko glazbeno ljeto, Gospić koncertna sezona, Orguljaške večeri u Gospićko-senjskoj biskupiji). Niz umjetnika koji su dosad gostovali u Gospiću, kao i dobar i kvalitetan odziv publike ter problematika organizacije glazbenog života izvan velikih središta, bili su povod za spomenuti razgovor s Tvrtkom Sarićem, koji je za tjednik HS napravio Dodi Komanov (a ja prenosim jedan mali dio). - Na koncertima svih triju ciklusa ugošćujemo umjetnike iz Hrvatske, ali i iz inozemstva. Ne uvjetujemo umjetnicima odabir programa, ali im preporučujemo da barem jedna skladba na koncertu bude djelo hrvatskog skladatelja. Dosad nismo zbog toga imali nikakvih problema, upravo suprotno. Veliki mađarski pijanist Jeno Jandó za svoju mini turneju po Hrvatskoj, u sklopu koje je koncem siječnja nastupio i u Gospiću, odabrao je izuzev Haydna, uglavnom djela velikih mađarskih skladatelja. Na gospićkom koncertu maestro Jandó izveo je i skladbu Davorina Kempfa (Melodija - Hommage ŕ Béla Bartók). Osim odlično i vrlo sugestivno odsvirane skladbe kasnije u razgovoru bilo je lijepo čuti oduševljenje velikog pijanista Kempfovom skladbom. Vaš rad na gospićkom odsjeku Učiteljskog fakulteta u Rijeci također je važan za formiranje publike. Kakva su Vaša iskustva u tome, je li to princip ili način koji biste preporučili i drugima? Nema sumnje da je upravo takav način (uske poveznosti obrazovanja i kulture) možda ponajbolji put da se granice između "središta" (Zagreb) i manje "osvijetljenih" dijelova izbrišu. Može li se reći da je Gospić tu "barijeru" definitivno prešao, postavši središte s vlastitim kulturnim životom, identitetom, ili barem njihovom jezgrom? - Publiku danas u velikoj većini čine studenti Učiteljskog fakulteta i učenici osnovne škole. Dakle, riječ je uglavnom o glazbenim laicima. Bez obzira na to što se radi o djeci i mladim ljudima koji nemaju formalnu, bilo osnovnu ili srednju, glazbenu naobrazbu, oni moraju tijekom školovanja i studija odslušati poprilično velik broj glazbenih kolegija. Dio tih kolegija ima dosta poveznica s koncertima kojima kao publika prisustvuju, i nadam se da im i koncerti pomažu lakšem savladavanju zadataka koji se pred njih stavljaju, ali i u boljem shvaćanju glazbe uopće. Cijeli ciklus Gospić koncertna sezona osmišljen je, jednim dijelom, s ciljem organizacije izvanučionične izobrazbe učenika i studenata. HNOS je u nastavnom planu i programu preporučio izvanučioničnu nastavu. Ona je daleko lakše provediva u Zagrebu ili nekom drugom većem središtu gdje se ućenicima i studentima svakodnevno nude koncertni ciklusi za mlade. Ako se ne varam i predavaći na nekim drugim Učiteljskim fakultetima su krenuli s aktivnostima sličnog tipa, što svakako znači da je to što radimo u Gospiću dobro, i da smo, možda, i neke druge potaknuli na slične aktivnosti. Zagreb je, sa svojom ponudom, daleko najbogatiji grad u Hrvatskoj i nisam siguran da itko može sa Zagrebom uhvatiti korak. Mi se trudimo da u jednom, glazbenom, segmentu pružimo Gospićanima ono čega u Zagrebu ima napretek. Ako do sada nismo prešli "barijeru", a ja mislim da jesmo, svakako smo napravili jezgru za razvoj daljeg glazbenog i kulturnog života u Gospiću. I za kraj, s kojim sve institucijama surađujete, i ne samo u Gospiću, smatrate li da je vaša suradnja u području organizacije koncerata dovoljno dobra. Glazbenici Će se uvijek odazvati pozivu, koje zamjerke biste uputili "logistici"? Kakvi su planovi za dalje, koje segmente biste željeli poboljšati, i kako vidite glazbenu budućnost Gospića? - Grad Gospić podržava u krajnjoj mjeri sve aktivnosti naše Udruge, i tako je bilo od samih početaka. Raduje me činjenica da je građanska aktivnost ovog tipa naišla na odobravanje kako poglavarstava Grada Gospića, županije Ličko-senjske, tako i Ministarstva kulture, koji su ujedno i najveći pokrovitelji ciklusa. Pored neizostavnih državnih institucija i institucija lokalne uprave Udruga Gospićki glazbeni festival surađuje s Ministarstvom kulture kroz mrežu koncertnih aktivnosti, Koncertnom direkcijom Zagreb, Koncertnom agencijom Art Agent, Hrvatskom glazbenom scenom mladih, producentskom kućom Cantus i ostalima. Na području suradnje u organizaciji koncerata uvijek ima prostora za poboljšanje, i svakako ćemo se potruditi da u budućnosti na tom planu imamo zapaženije rezultate. Od segmenta naše aktivnosti za koje smatram da ih treba poboljšati na prvom je mjestu tješnja suradnja s medijima. Bojim se da u današnje vrijeme novinske stupce i minutažu u elektronskim medijima previše zaokupljaju senzacionalističke vijesti, uglavnom s negativnim predznacima i konotacijama. I, uopće, smatram da je premalo osvrta, kritika i svjedočenja o dnevnim kulturnim događanjima, a pogotovo o onima izvan Zagreba. U tom smjeru ćemo uložiti dodatan trud, ali kako sam već rekao, mislim da bi se i interes medija za aktivnosti koje se događaju izvan metropole trebao poboljšati. Što se tiče glazbene budućnosti Gospića, mislim da je broj koncerata (13, a u sva tri ciklusa 17) tijekom godine dovoljan i da ga ne treba povećavati. I dalje ćemo se truditi prezentirati kvalitetne, raznovrsne i atraktivne programe, kojima ćemo pokušati privući još veći broj publike, prvenstveno građane grada Gospića. Isto tako se nadam da će novoosnovana Glazbena škola u Gospiću zaživjeti i da ćemo u budućnosti moći predstaviti gospićkoj publici i domaće snage. PS&NB: S radošću se pridružujem svima koji su Gospićkom glazbenom ljetu čestitali 10. obljetnicu! |
| < | svibanj, 2009 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Rujan 2009 (6)
Kolovoz 2009 (9)
Srpanj 2009 (17)
Lipanj 2009 (21)
Svibanj 2009 (15)
Travanj 2009 (28)
Ožujak 2009 (20)
Veljača 2009 (13)
Siječanj 2009 (13)
Prosinac 2008 (33)
Studeni 2008 (18)
Listopad 2008 (15)
Rujan 2008 (13)
Kolovoz 2008 (6)
Srpanj 2008 (20)
Lipanj 2008 (26)
Svibanj 2008 (16)
Travanj 2008 (14)
Ožujak 2008 (26)
Veljača 2008 (33)
Siječanj 2008 (18)
Prosinac 2007 (16)
Studeni 2007 (15)
Listopad 2007 (13)
Rujan 2007 (8)
Kolovoz 2007 (18)
Srpanj 2007 (18)
Lipanj 2007 (11)
Svibanj 2007 (13)
Travanj 2007 (13)
Ožujak 2007 (21)
Veljača 2007 (14)
Siječanj 2007 (5)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Opis bloga
Mjesto za razmišljanja, komentare i osvrte na domaće i strane bisere! Blog je tekst koji ne stigne prespavati. Ne ispeci, ipak reci!DOBRO DOŠLI U REGION
2020. GODINE!!
Mila Zemljo naša, krvlju NATOpljena!
Linkovi
Blog.hrForum.hr
Monitor.hr
Igre
FranjoJurcevic.blog
IvanUgrin.blog
IKA-Info.kat.agencija
GlasKoncila
SlobodnaLika
Zajednica MI - Solin
http://blog.vecernji.hr/don-kacunko
Free Counters
RADOSNA VIJEST
Gospodin je moja snaga i pjesma! (Ps 118,14)
Prepusti Gospodinu putove svoje, u Njega se uzdaj i on će sve voditi! (Ps 37,5)
Ako bi netko od ljudi bio i savršen, ali bez mudrosti koja od Boga dolazi, opet ne bi ničemu vrijedio! (Mudr 9,6)
Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas. Radujte se i kličite...! (Mt 5,11)
Sve mogu u Onome koji me jača! (Fil 4,13)
Što je za mnom, zaboravljam, za onim što je preda mnom, prežem, k cilju hitim, k nagradi višnjeg poziva Božjeg u Kristu Isusu. (Fil 3,13-14)
A što bih potomcima
jedino htio namrijeti u baštinu,
bila bi vedrina –
KRISTALNA KOCKA VEDRINE!
(Tin Ujević)
Iako nas duga povijest vjerskog ugnjetavanja i licemjerja tjera na razmišljanje, svi oni koji najiskrenije tragaju za Bogom, moraju se izdići iznad ponašanja posrnulih ljudi kako bi mogli PRONAĆI ISTINU.
Zar ćete osuditi STABLO zato što se njegovi trupci koriste za paljenje lomača?
Zar ćete optužiti ZRAK što dopušta da se njime prenose laži?
Zar ćete prosuđivati MOZARTOVU Čarobnu frulu na temelju izvedbe loše uvježbanog školskog orkestra?
Ako nikada u stvarnosti niste vidjeli ZALAZAK SUNCA nad Tihim oceanom, možete li ga zamijeniti slikom iz turističke brošure?
Hoćete li procjenjivati snagu romantične LJUBAVI isključivo u svjetlu lošeg braka iz susjedstva?
Ne, nećete.
Pravo VREDNOVANJE VJERE oslonit će se na promatranje čiste, nezagađene vode, a ne zahrđalih spremnika!
(F. S. Collins, Božji jezik)
PSALAM 37
Sudbina pravednika i bezbožnika
Nemoj se žestiti na opake,
zavidjet nemoj pakosnicima:
kao trava brzo se osuše,
k'o mlada zelen brzo uvenu.
U Gospodina se uzdaj i čini dobro,
da smiješ stanovati u zemlji
i živjeti u miru.
Sva radost tvoja neka bude Gospodin:
on će ispuniti želje tvoga srca!
Prepusti Gospodinu putove svoje,
u njega se uzdaj i on će sve voditi.
Pravda će tvoja zasjati k'o svjetlost
i tvoje pravo k'o sunce podnevno.
Smiri se pred Gospodinom i njemu se nadaj,
ne žesti se na onog koji ima sreće,
na čovjeka koji spletke kuje.
Stišaj svoj gnjev i ostavi se srdžbe,
ne žesti se da zlo ne učiniš.
Jer će biti satrti zlikovci,
a koji se u Gospodina uzdaju, baštinit će zemlju.
Još malo i nestat će bezbožnika:
mjesto ćeš njegovo tražiti, a njega više nema.
Zemlju će posjedovati krotki,
obilje mira oni će uživat'.
Bezbožnik smišlja zlo pravedniku
i zubima škrguće na njega.
A Gospod se njemu smije
jer vidi da dan njegov dolazi.
Mač potežu bezbošci i zapinju lukove
da obore jadnika i siromaha,
da pokolju one koji hode pravim putem.
Mačem će vlastito srce probiti,
slomit će se njihovi lukovi.
Bolje je i malo u pravednika
no golemo blago u zlotvora:
jer će se ruke zlotvora slomiti,
a Gospodin je oslon pravedniku.
Gospodin se brine za život čestitih,
dovijeka će trajati baština njihova.
Neće se postidjeti u vrijeme nevolje,
bit će siti u danima gladi.
A bezbožnici će propasti,
dušmani Gospodnji povenut će k'o ures livada,
poput dima se rasplinuti.
Bezbožnik zaima, ali ne vraća,
pravednik se sažaljeva i daje.
Gospodin vodi i učvršćuje korake čovjeku
i mio mu je put njegov.
Ako i posrne, ne pada
jer ga Gospodin drži za ruku.
Mlad bijah i ostarjeh,
al' ne vidjeh pravednika napuštena
ili da mu djeca kruha prose.
Uvijek je milosrdan i u zajam daje,
na njegovu je potomstvu blagoslov.
Zla se kloni i čini dobro,
i ostat ćeš dovijeka.
Jer Gospodin ljubi pravdu
i pobožnika svojih ne ostavlja.
Zauvijek će biti zatrti zlikovci,
istrijebit će se potomstvo bezbožnika.
Zemlju će posjedovati pravednici
i živjet će na njoj dovijeka.
Pravednikova usta mudrost kazuju,
a jezik njegov govori pravo.
Zakon mu je Božji u srcu,
ne kolebaju se koraci njegovi.
Bezbožnik vreba pravednoga
i smišlja da ga usmrti.
Gospodin ga neće ostaviti u njegovoj vlasti
i neće dopustiti da ga na sudu osude.
Promatraj čestita i gledaj neporočna:
mirotvorac ima potomstvo.
A grješnici bit će svi iskorijenjeni,
istrijebit će se zlikovačko sjeme.
Od Gospodina dolazi spas pravednicima,
on im je zaklon u vrijeme nevolje.
Gospodin im pomaže, on ih izbavlja:
on će ih izbaviti od zlotvora i spasiti,
jer u njemu traže okrilje.