Don Blog

11.06.2008., srijeda


(BEJZ)BOLNA (PA)LICA – POVIJEST, PRIRODA I DRUŠTVO...

NASTANAK I ŠIRENJE ORGANIZIRANOG KRIMINALA

Jednom je čovjeku nedavno nepoznat netko bejzbol-palicom razbio glavu. Možda za to bolno lice nitko to ne bi doznao da nije riječ o novinaru. Međutim, nakon početne medijske halabuke, slučaj je brzo pao pod tepih nogometne euroforije. No i dalje se povremeno spominje politička borba protiv organiziranog kriminala, objavljuju se rang-liste zemalja s tim problemima, komentira se zašto je Hrvatska "visoko pozicionirana" u korupciji, dežurni komentatori (uvijek isti sveznadari) iznose svoje stavove i mišljenja... itd.

Večernjak objavljuje komentar s naslovom "Mafija koja ima državu" – opisuje se stanje u Hrvatskoj, a tek na samom kraju stoji da je "u EU nedavno ušla jedna zemlja u kojoj mafija ima državu, Bugarska; u Europskoj se komisiji zaklinju da tu pogrješku neće ponoviti". Ne kažu zbog čega – zbog zasićenja ili konkurencije... itd.
Budući da su ljudi kod nas uglavnom uvjereni da korupcije nema nigdje u svijetu (zato što je domaća – koja je u odnosu na druge prava "kamilica" – medijski prenapuhana), dobro je što Slobodna Dalmacija donosi prilog svoje dopisnice iz Bruxellesa o velikim skandalima korumpiranih europarlamentaraca... itd.

Ipak, nitko ne govori o korijenima, nigdje se ne objavljuje povijest nastanka organiziranog kriminala i način njegova širenja! A kad je svojedobno Ivo Jakovljević u Novom listu objavio podatak da organizirani kriminal ima "samo" oko 20% udjela u hrvatskom BDP-u – nitko nije ni zucnuo. Zato je potrebno reći nekoliko riječi iz "prirode i društva" toga predmeta. Ali ne prema "čula-rekla-kazala" metodi, nego prema znanstvenim izvorima.

Organizirani kriminal proširio se internacionalizacijom kapitalizma i povećanjem globalne trgovine. Iako on nije jedina varijabla, organizirani kriminal ima važnu ulogu u korumpiranju države. Većina je promatrača dobro upoznata s problemom organiziranog kriminala u velikim gradovima, ali ga ne smatraju prisutnim na državnoj ili međunarodnoj razini. Ipak, organizirani kriminal utjelovljen je u modernim i dobro etabliranim skupinama koje se infiltiriraju u vlade i financijske institucije.

Ilegalne aktivnosti tih skupina protežu se izvan trgovine drogom i pranja novca. Organizirani kriminal, zvao se on gangsterska banda, mafija ili kartel, u korijenu je "proizvodnog" kriminala. To je organizacija koja proizvodi ili dobavlja na tržište i ilegalne i legalne proizvode i usluge i istodobno nastoji pridobiti de facto ili de jure zaštitu nekih državnih djelatnika. Ova definicija organiziranog kriminala rezultat je zaključaka mnogih studija koje pokazuju da je za njegovo učinkovito djelovanje potrebna eksploatacija tržišta i suradnja nekih elemenata državnih vlasti s tim kriminalom...

Organizirani kriminal usko je povezan s ljudima iz političkih struktura koji potpomažu njegovo djelovanje. Kao što su zapazili autori Pierre Tremblay i Richard Kedzior: "Priznanje da postoji organizirani kriminal ujedno je priznanje da postoji politička korupcija..." Organizirani kriminal može biti dijelom proizvodne privrede i društvenog sustava utoliko što ovisi o masovnom tržištu i eksploatira razinu društvene tolerancije svojih proizvoda. Borba za legalizaciju droge nije ništa drugo nego nastojanje da društvo prihvati kriminalnu djelatnost...

Korupcija koja ima korijene u organiziranom kriminalu osigurava dodatni izvor bogatstva i moći za institucionalizirane privilegije koje je elita nekad imala kao birokratska oligarhija. Dok su autoritarne elite sposobne vladati organiziranim kriminalom, novoprivatizirane privrede osiguravaju izolaciju od izborne odgovornosti. Nekadašnja birokratska oligarhija postaje vladajući sloj koji iskorištava i kontrolira ono što ustvari predstavlja kriminalni kapitalistički sloj...

Odnos kriminala i politike širi se od lokalne i regionalne do državne političke razine. Nakon što se konsolidira na lokalnoj i državnoj razini, taj se odnos prenosi na međunarodnu razinu... Kako vlade postaju ovisne o kriminalnim organizacijama zbog prihoda koji od njih dobivaju i zbog nabave oružja i drugih obilježja državne moći, tako se svijet pretvara u poprište organiziranog kriminala.

Osim toga, korupcija u obliku organiziranog kriminala osigurava autoritarnoj eliti ili birokratskoj oligarhiji sredstva za stjecanje bogatstva i zadržavanje vlasti. Za autoritarnu elitu u demokratskom sustavu i u sustavu privatiziranog gospodarstva organizirani kriminal može biti koristan za stjecanje bogatstva i izoliranje od odgovornosti prema izbornom tijelu. Navodna tranzicija iz autoritarnog u demokratski sustav je promašena u slučaju kad vladajuća elita ostane na vlasti kao izabrani sloj povezan sa stalnom državnom birokracijom. Na taj način vladajuća elita ostaje uvelike neovisna o civilnom društvu, a veliki dio te neovisnosti proizlazi iz sprege s organiziranim kriminalom i kontrole nad tim kriminalom.

Uloga organiziranog kriminala u korumpiranju demokratskog sustava proteže se izvan suradnje autoritarne elite s organiziranim kriminalom radi očuvanja svoje moći u vrijeme tranzicije u demokratski sustav. U postojećim konsolidiranim demokratskim sustavima mogu postojati elementi demokratski izabranog političkog ustroja koji uspostavljaju veze s organiziranim kriminalom kako bi zaštitili zemlju od vanjskog ekonomskog udara. Takve sprege štite one gospodarske sektore koji su ovisni o financijskim prihodima organiziranog kriminala. Potpora društva organiziranom kriminalu može se pojačati u situacijama kada prihod od trgovine narkoticima omogućuje vladi plaćanje dugova i osigurava sredstva za jako potrebne socijalne službe. U tom zlokobnom krugu sredstva koja za vladu osigurava organizirani kriminal pomažu eliti da dođe i ostane na vlasti.

Subverzivan odnos između vlade i organiziranog kriminala pokazuje da država koja ima demokratska obilježja ne mora biti odgovoran i pouzdan politički sustav. Da bi se neki sustav mogao smatrati demokratskim, izborni proces mora u praksi biti pouzdan. Tako gdje se vladajuća elita oslanja na kriminalne oligarhe kako bi financirala i privatizirala državne tvrtke, pouzdanost izbornog procesa postaje upitan. To nepovjerenje u istinsku demokratsku pouzdanost prisutno je u sustavima u tranziciji, poput Rusije, kao i u dugotrajnim konsolidiranim demokratskim sustavima, poput Sjedinjenih Američkih Država.


- 22:34 - Komentari (9) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.