Don Blog

03.12.2007., ponedjeljak


RAB: SMRT DJEVOJČICA BEZ ŽIGICA

Poput groma iz vedra neba sve je udarila vijest o skoku u smrt dviju djevojčica na Rabu. Na kraju svih šturih opisa redovito je stajalo pitanje: zašto su to učinile? Nema odgovora na to pitanje, ali kako vrijeme odmiče povećava se broj analiza i pokušaja osvjetljavanja te zagonetke. Netko je slučaj usporedio sa suicidalnim stanjem koje je mlade zahvatilo poslije izlaska Goetheova romana PATNJE MLADOG WERTHERA (1774.), koje se danas naziva "Wertherov sindrom". Drugi pak stvaraju paniku govoreći o povećanju broja samoubojstava među mladima. Itd.

Ne umišljam uopće da mogu odgovoriti na najvažnije pitanje u toj tragediji, ali se u ovom slučaju snažno nameće pitanje: tko ili što je današnjim mladima "Werther"? Odnosno, tko ili što danas najjače utječe na emotivni život djece i mladih? Jer moguće je da se tu nalazi barem dio odgovora na tešku zagonetku. Mislim da tu treba tražiti i istraživati – ne policija, nego roditelji, odgojitelji, vjeroučitelji, psiholozi, pedagozi... – djece koja su još na životu!

Naime, "Wertherov slučaj" je vrlo znakovit. Ako je jedna KNJIGA mogla stvoriti toliki utjecaj – a knjiga je MEDIJ! – onda je to putokaz, a možda čak i "formula" za rješenje suvremenih "Werther-jednadžbi".

Nema nikakve dvojbe da su djeca i mladi druge polovice 20. st. pod posebno snažnim utjecajem zabavne glazbe i različitih sadržaja video produkcije: televizije, filma i igrica te danas interneta. Ali nimalo nije zanemariv također utjecaj tzv. časopisa za djecu i mlade. Zapravo, kao što sadržaji tzv. kulture slobodnog vremena danas imaju dominantan utjecaj općenito na ljude, tako su oni najjači medij koji utječe na mlade, tj. koji ih najjače oblikuje.

Sve objektivne analize – osim onih koje naručuju vlasnici velikih i jakih medija – pokazuju da su današnji medijski sadržaji kulture slobodnog vremena duboko prožeti "kulturom smrti" (taj je izraz često rabio papa Ivan Pavao Drugi). A znamo li da su osnovne oznake te "kulture": nasilje, destrukcija, pornografija, spolni razvrat, droga, bunt, rušenje auktoriteta i tradicije, ateizam... – izraženi sublimno "formulom" ili kodom toga mentaliteta kao "sex-drugs&rock'n'roll" – jasno je kojim su "vrijednostima" (bile) već desetljećima izložene generacije mladih. A posljednjih 50 godina sve je to u fazi akceleracije.

Budući da je mlado ljudsko biće vrlo osjetljivo duhovno i emocionalno, ono doslovce upija one sadržaje kojima je izloženo u svojemu okruženju. U tom se slučaju djecu i mlade može najjednostavnije usporediti sa SPUŽVOM. Zato – kad je riječ o ODGOJU i MEDIJSKOM UTJECAJU – jednako vrijedi (tako ću ga nazvati) - "spužvin poučak"! A on glasi: u koju tekućinu spužvu umočiš, samo tu tekućinu iz spužve istisneš!

Mislim da uopće ne treba posebno objašnjavati, premda znam da to mnogima zvuči sablažnjivo, ali činjenica je da danas već od rođenja, pa i prije rođenja – jer i mlade trudnice odlaze u diskače - djeca žive u ozračju glazbene kulture smrti. A ona je zapravo - cooltura&sepultura ("odgoj za kulturu raspadanja", kako je sjajno definirao pokojni Tenžera!).

Naravno, nisam nikakav "Kolumbo" koji ovim "otkriva Ameriku", jer su brda knjiga o ovome fenomenu objavljena u svijetu – i to ne iz pera "ćoškastih i uvrnutih kršćana", nego od slobodnomislećih analitičara suvremenog društva: filozofa, sociologa, psihologa... Činjenica što je to kod nas nepoznato ne umanjuje vrijednost tih kulturnih doprinosa.

Budući da večeras u Zagrebu nastupa, kažu, "jedna od najvećih zvijezda svjetskog hip-hopa" kontroverzni raper 50 CENT – koji na sebi nosi ožiljke od devet prostrijelnih rana – zar ikome treba dodatno objašnjavati na koji način rock, a posebno rap i poglavito Centov gangsta rap, potiču na drogiranje i nasilje. I uzalud je 50 Centovo kričanje ODBIJAM UMRIJETI i mišljenje da ga je "Bog ostavio na životu s razlogom", kad on nastavlja svoju prevratničku misiju. To je zapravo jeftina reklama nasilja – recept za smrt. Kod nas ipak na akciji: samo 29,90 kn!!!

Zato mislim da je vrlo znakovito što se na kobnom zvoniku u Rabu nalaze stihovi Johnnyja Štulića:
"Dolazim ti kao fantom slobode,
zato pokaži što znaš.
Dolazim ti kao fantom slobode
da te vodim ravno do dna!"


U istu kategoriju spadaju destci tisuća stihova – koji su niknuli iz smrdljivog komposta magije, droge i alkohola – a koje danonoćno pjevuše mladi diljem svijeta. To su i Ripperova pjesmica "Sex u školi", i TBF-ova "Guzice i sise", i Gobčeva ukupna "psihomodo destrukcija", i ACDC-ev "Highway to Hell", i Jaggerova "Simpathy for the Devil", i... – nemoguće je sve nabrojiti... Eh da, i Pipsi imaju poruku sličnu Štulićevoj: "Na putu prema dole"!

I onda se uvijek iznova neki čude što se mladi duhovno, moralno i tjelesno sunovraćuju (prema dolje)!

NB: Naslov je (svjesna i namjerna) parafraza jednoga romana Zorana Ferića (srednjoškolskog profesora i stalnog kolumnista Nacionala), čija se radnja događa također (i) na Rabu!

- 22:13 - Komentari (69) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.