23.11.2007., petak
Zajedno i u ponedjeljak!
Kao prvo pozdrav svima a posebno Mari na kratkom i jezgrovitom komentaru, „zahuktalo se a Vi ne pišete“. Točno, ne pišem, što mi je u neku ruku krivo, jer ipak je na blogu oko 120 komentara i nešto manje od 6 tisuća ulaza. Puno više nego sam očekivao! Meni je, moram priznati, ovo jedno novo iskustvo. Moja dosadašnja komunikacija bila je, uglavnom, licem u lice, ambulanta, ulica, razgovor. Volim komunikaciju, a blog mi je malo drugačiji, ne poznam sugovornike, ne znam njihov profil, ne mogu odmah i direktno odgovoriti. U dosadašnjim emisijama na radiju i TV uvijek sam otvarao telefone za direktna i konkretna pitanja, jer tako najbolje mogu odgovoriti na pitanja koja slušatelji ili gledatelji traže.
A sada malo o kampanji. Kako ista ide svome kraju ja sam sve ležerniji, a umor se nikada nije javio, iako nije lako putovati do Splita, Imotskog, Vela Luke, ili Hvara. Uz kampanju redovito odrađujem i ambulantu sa najslađim pacijentima, te ravnam Općom bolnicom Dubrovnik. U kampanji sam, prije svega, nastojao istaknuti dvije ključne stvari, rješavanje stanova po modelu POS-a i gornjoj granici cijene četvornog metra stana od 970 eura, kao i izbor dubrovačkog saborskog zastupnika sa stavom i političkom snagom koja omogućuje razvoj projekata u Dubrovniku i županiji. Koliko sam u tome uspio vidjet ćemo u nedjelju navečer, a već u ponedjeljak, napisat ću komentar o rezultatima izbora.
Dragi moji prijatelji, kao što vam nije teško pisati komentare neka Vam u nedjelju bude lakše zaokružiti jednu od ponuđenih lista. Ako zaokružite broj 11 i listu HNS-a nećete pogriješiti, jer zajedno ćemo pratiti i nadzirati razvoj gradskih i županijskih projekata koji su postali javno dobro.
|
- 09:27 -
Komentari (5) -
Isprintaj -
#
12.11.2007., ponedjeljak
Marina "Batala" - nautička lučica za građane grada Dubrovnika
|
Županijska vlast, u kojoj sudjeluje Hrvatska narodna stranka i ja osobno, svjesna je da postoji golem interes za izgradnju komercijalne marine u privatnome vlasništvu. Marine koja po svojoj mikro lokaciji ima znatne prednosti nad ACI - jevom marinom u Komolcu, ali i nad mnogim drugim lokacijama na Sredozemlju. No, prednost moraju imati građani Dubrovnika!
Dragi sugrađani, pred nama je usvajanje Detaljnog prostornog plana Gruškog zaljeva kojeg treba donijeti Gradsko vijeće grada Dubrovnika! Tim planom točno će se odrediti budući izgled akvatorija na području Gruža kao i konačno urbanističko određenje našega Grada.
Promjena koja će time zaživjeti bit će upravo potpuno novi izgled gruškog akvatorija koji je prema svojoj površini nešto manji od budućeg golfskog parka na Srđu. No, što će to nastati u gruškom zaljevu? Akvatorij Gruža, naime, podijeljen je u dvije zone. Jedna od zona pripada državnoj Lučkoj upravi, a čini je prostor od Batahovine do tržnice u Gružu. Na tom prostoru upravo se izvode radovi izravnavanja operativne obale, koja će omogućiti pristajanje i do tri velika broda istovremeno. Ostali dio obale i zaljeva, od tržnice u Gružu, i dalje Lapadskom obalom od lučice Orsan do područja Solituda pod upravljanjem je Dubrovačko-neretvanske županije odnosno Županijske lučke uprave Dubrovnik.
Za građane grada Dubrovnika, a posebice korisnike vezova na području Batale, ovo je najvažnije područje o čijoj će namjeni županijska vlast samostalno odlučivati nakon usvajanja Generalnog urbanističkog plana. Smještaj brodica u vlasništvu građana, u uređenoj komunalnoj lučici, prema pristupačnom cijeniku, na području Batale i dalje prema Solitudu, dakle, preporoditi će Gruški zaljev.
Primorski grad kakav je Dubrovnik napokon će imati svoju, moderno uređenu komunalnu luku i primjereno, nekoliko kilometara dugo, šetalište uz more - dubrovački lungo mare.
Kako bismo točno i pravovremeno ustanovili potrebu za brojem vezova na Batali i ostalom dijelu gruškoga akvatorija Županijska lučka uprava Dubrovnik uskoro će objaviti program kojim će se točno odrediti iskazana potreba građana Dubrovnika o broju potrebnih vezova u gruškome zaljevu, prema postojećim veličinama brodica kao i namjerama dosadašnjih korisnika za kupovinom većih - brodice veće od 10 dužnih metara. Apsolutni prioritet u smještaju brodica imati će dosadašnji korisnici koji im nitko ne može i ne smije oduzeti, s tim da će konačno dobiti uređenu lučicu sa pontonima i svom potrebnom nautičkom infrastrukturom, kako bi imali potpuno siguran i zaštićen vez.
Županijska lučka uprava Dubrovnik istovremeno će raspisati pozivni javni natječaj za prikupljanje ponuda za davanje koncesije na 12 godina za dio gruškoga zaljeva koji se nalazi na prostoru Lapadske obale, od Ekonomskog fakulteta do Sportske lučice Orsan. Županijska vlast, u kojoj sudjeluje Hrvatska narodna stranka i ja osobno, svjesna je da postoji golem interes za izgradnju komercijalne marine u privatnome vlasništvu. Marine koja po svojoj mikro lokaciji ima znatne prednosti nad ACI - jevom marinom u Komolcu, ali i nad mnogim drugim lokacijama na Sredozemlju.
No, prednost moraju imati građani Dubrovnika! Kako bismo mogli odrediti broj vezova koji će ići u koncesiju, moramo prvo sagledati potrebe domaćih stanovnika. Danas novac za izgradnju marine Batala nije nikakav problem, imaju ga građani, banke i druge novčarske institucije. Županijska lučka uprava Dubrovnik ostvaruje visoke prihode temeljem korištenja sidrišta nasuprot otoka Lokruma za brodove na kružnim putovanjima, te malim dijelom od iznajmljivanja sadašnjih vezova u Gradskoj luci i Gružu. Gradnjom novih vezova u gruškome zaljevu, kreditna sposobnost Županijske lučke uprave Dubrovnik značajno će porasti. Tijekom turističke sezone kada je potražnja za vezovima najveća, Županijska lučka uprava na svome području, može se baviti i komercijalnom djelatnosti pružanja usluga klasične komercijalne marine.
U narednim mjesecima Županija će donijeti odluku, detaljni prostorni plan Gruškog zaljeva biti će usvojen, znati ćemo potrebe građana Dubrovnika za brojem vezova kao i interes privatnoga kapitala za ulaganjem u komercijalnu marinu u Gružu. O svim našim aktivnostima po ovom pitanju javnost ćemo pravodobno upoznati.
|
- 17:32 -
Komentari (5) -
Isprintaj -
#
04.11.2007., nedjelja
Multimedijski muzej Lazareti
|
Multimedijski muzej počiva na korištenju tehnologija više grana informatičke industrije, čija će rješenja biti upotrijebljena u izradi eksponata.
Cilj je izabrati jednu vodeću kompaniju kojoj bi se ponudila i ekskluzivna prava. Npr: Multimedijski muzej Lazareti - powered by Microsoft
Bill Gates nije samo najbogatiji čovjek svijeta već i osoba koja posjeduje veću zbirku svjetskih umjetnina. Posjetio je Grad prije nekoliko godina i, primjerice, sponzoriranje cjelokupnog projekta mogli bi ponuditi njegovoj fondaciji, čime bi se prikazala najnovija multimedijska tehnologija koju posjeduje i razvija Microsoft
Kada turisti, primjerice, s broda na kružnom putovanju posjete Dubrovnik, svi odu u staru gradsku jezgru i dožive Grad kao skup pojedinih zanimljivosti uključujući i pogled na zidine kao cjelinu. Naravno posjete oni i veliki dio zanimljivih građevina te dobiju, kakvu takvu, sliku Grada iz prošlosti. Ipak, samo rijetki mogu shvatiti život jednog grada i njegovu duhovnu snagu koju je Dubrovnik imao kroz povijest. Dubrovački muzeji su premali i rascjepkani, pa je istinski povijesni presjek zaista teško dobiti, poglavito, u kratko vrijeme od nekoliko boravišnih sati. Vodiči, također, možda ispričaju kakvu zgodnu pričicu i to je sve…
ULAZNA POSTAJA ZA POSJETITELJE DUBROVNIKA
S druge pak strane imamo povijesnu dubrovačku karantenu - Lazarete - impresivan kompleks od deset dvorana – lađa - koje stoje nedovoljno iskorištene. Smještene su na istočnom ulazu u Grad, na idealnome mjestu za gradsku recepciju novoga tipa. Kada spojimo te dvije stvari, dolazimo do zanimljivog prijedloga, a to je pretvaranje Lazareta u multimedijski muzej Dubrovnika. Lazareti trebaju postati ulazna postaja za većinu posjetitelja Dubrovnika, nešto slično kao zidine. Grad se ne može doživjeti iznutra ako nisu obiđene zidine. Lazareti moraju imati sličnu funkciju, jer ne može se dočarati povijest Grada ukoliko Lazareti tek djelomično stoje iskorišteni. Sa današnjom tehnikom nije problem dočarati ono najvrednije što je Grad stvorio i to multimedijski u autentičnoj povijesnoj građevini. Lazareti, kao živi muzej, uz uvijek nove eksponate. Osnovno što bi multimedijski muzej trebao prezentirati, jest duhovna snaga Grada koja je trajala od IX stoljeća pa sve do današnjih dana. Posebni naglasak treba biti na razdoblju samostalnosti do pada Republike, ali jednako tako i dočarati Domovinski rat, za što postoji dovoljno multimedijske građe.
Prvu ideju o Multimedijskom muzeju iznio sam u programu pod nazivom Grad i ljudi još prije dvije i pol godine, tiskanom u 10 000 primjeraka, gdje sam, predložio, da se cjelokupan kompleks Lazareta pretvori u muzej, znajući veličinu povijesti Grada i Republike. Kasnije je gradska uprava od ovog mog prijedloga prihvatila tek samo jednu lađu za projekt, što zasigurno ne može biti ozbiljan muzej, već tek suvenirnica jednog ozbiljnog muzeja.
Plan:
Muzejski eksponati bile bi multimedijske priče iz povijesti Grada kao npr:
- Prvi doseljenici na Lausu
- Nastanak prvih građevina
- Sjednica Velikog vijeća iz 1272. kada se usvaja Statut
- Urbanistički razvoj grada kao podloga gradnje modernih gradova
- Legenda o engleskom kralju Richardu Lavljeg srca i izgradnja katedrale
- Vodovod i kanalizacija
- Osnivanje karantene
- Onofrio della Cava
- Završetak izgradnje zidina
- Zlatno doba Dubrovnika
- Cvijeta Zuzorić
- Ruđer Bošković
- Velika trešnja 1667. godine
- Miho Pracat
- Pad Republike
- Ivo Vojnović
- Dubrovnik AD 1991.
Pojedine eksponate treba dati umjetnicima da ih sami osmisle, odnosno raspisati natječaje koji bi obrađivali zanimljive teme, na osnovu scenarija koje bi dali povjesničari.
Npr Potres: Posjetitelji stoje na podlozi koja se trese, a ispred njih Dubrovnik u maketi, recimo promjera 10 metara, se ruši. Model Dubrovnika u vrijeme velike trešnje su, primjerice, lego kocke ili neki drugi sličan materijal tako da se isto da u najkraćem roku ponovno izgraditi. Istovremeno na platnu pratimo dvije priče, prva je o Marojici Kabogi i njegovoj sudbini, kako izlazi kao zatvorenik iz Kneževa dvora i staje na čelo ranjenoga Grada, a druga bi priča bila o Stjepanu Gradiću koji kao kustos i upravitelj Vatikanske biblioteke organizira međunarodnu obnovu Grada. Naravno sve ovisi o sredstvima, od najjednostavnije priče koju pričaju dva glumca. Marojica Kaboga u dvoru i na zidinama, te Stjepan Gradić iz Vatikanske biblioteke, do mini igranog filma…
Sveučilište u Dubrovniku iduće godine počinje sa izgradnjom i obnovom stare zgrade bolnice u kojoj će biti smještena i umjetnička akademija. Dubrovniku bi bilo u interesu na Akademiji otvoriti smjer Multimedija, koji bi osnivanjem Multimedijskoga muzeja Lazareti dobio puni smisao, umanjio bi cijenu izrade eksponata, a sinkrono bi se razvijala oba projekta, Sveučilište i muzej. U Dubrovniku se odvija i doktorski studij Povijest stanovništva, čime ćemo dobiti veliki broj mladih obrazovanih ljudi koji se mogu dodatno uključiti u projekt.
Naravno ovakav razvoj multimedijskog muzeja ovisi o sredstvima. Ukoliko želimo muzej financirati iz gradskog proračuna riječ je o nemogućoj misiji, a ukoliko nastaje uz državnu pomoć, izgradnja će se birokratizirati, pa se postavlja pitanje, može li uopće uspjeti.
Realno trebalo bi imati sredstva u iznosu od oko 100 milijuna kuna za osmisliti i izgraditi ozbiljni muzej.
Izvori sredstava se mogu pronaći lako i u dostatnoj količini kako bi izgradnja muzeja započela već 2008. godine.
Inicijalna sredstva trebaju osigurati Grad Dubrovnik i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Dubrovački muzeji također trebaju biti osnivači multimedijskoga muzeja, posluju pozitivno i dio svojih prihoda mogu usmjeriti u razvoj novoga muzeja. Treći izvor prihoda su vlasničke strukture brodova na kružnim putovanjima, čiji će putnici biti i najčešći posjetitelji. Sa velikim kompanijama koje pristaju u Dubrovnik trebalo bi sklopiti desetogodišnje ugovore u kojima bi iste imale povoljnije ulaznice za muzej, ukoliko unaprijed doniraju sredstva za njegov razvoj. Četvrti izvor prihoda su sponzori za pojedine projekte, izradu pojedinih muzejskih eksponata ponuditi velikim dubrovačkim i hrvatskim tvrtkama: hotelske kuće, pomorski prijevoznici, telekomunikacijske tvrtke, banke, građevinske tvrtke. Svaka za područje kojim se danas bavi, a izrađene materijale mogli bi također koristiti u vlastite promotivne svrhe.
Multimedijski muzej počiva na korištenju tehnologija više grana informatičke industrije, čija će rješenja biti upotrijebljena u izradi eksponata.
Cilj je izabrati jednu vodeću kompaniju kojoj bi se ponudila i ekskluzivna prava. Npr: Dubrovnik museum Lazareti - powered by Microsoft
Bill Gates nije samo najbogatiji čovjek svijeta već i osoba koja posjeduje veću zbirku svjetskih umjetnina. Posjetio je Grad prije nekoliko godina i, primjerice, sponzoriranje cjelokupnog projekta mogli bi ponuditi njegovoj fondaciji, čime bi se prikazala najnovija multimedijska tehnologija koju posjeduje i razvija Microsoft.
Za projekt Multimedijskoga muzeja Lazareti novac ne bi smio predstavljati problem. Riječ je o političkoj odluci Grada i države kako bi se predloženi muzej i započeo graditi.
|
- 11:51 -
Komentari (12) -
Isprintaj -
#
01.11.2007., četvrtak
S MARKOVA TRGA DUBROVNIK SE NE VIDI
Neizmjerno sam sretan zbog komunikacije, koju smo putem ovoga bloga, do sada, zajedno izgradili. Jučer, do 24 sata, predane su liste kandidata za Sabor, pa sam ovom prilikom odlučio, naravno uz vašu pomoć, analizirati na kojim to pozicijama tamo stoji naše političko čeljade iz Grada.
Dvije najveće stranke, SDP i HDZ, vodećim pozicijama na listama počastile su osobe kojima je stalna adresa dugo vremena isključivo grad Zagreb. Uvjerili smo se, naime, u protekle četiri godine, kako se Dubrovnik jedva vidi iz bijelog Zagreb grada. Ako će tako biti i naredne četiri godine, nisam siguran koliko će dobra takve odluke dviju vodećih stranaka u Hrvatskoj donijeti Dubrovčanima, Konavljanima, Župljanima, Primorcima, Pelješčanima i otočanima.
Koliko stranke cijene svoje zastupnike s područja Dubrovnika vidi se tek po osmom mjestu na hadezeovoj listi dosadašnjeg sabornika iz Grada Frana Matušića, koji se, od ukupno četiri kandidata iz dubrovačko-neretvanske županije, nalazi na posljednjem mjestu, a predsjednik je županijske organizacije stranke. Koliko ga cijeni uže vodstvo HDZ-a, kada je predsjednika jedne ŽO stavilo na 8. mjesto zastupničke liste? Vjerojatno onoliko koliko se isti zalagao za izbornu jedinicu koja ga je prije četiri godine i otpravila put metropole!
Gradonačelnica Dubravka Šuica naizgled je na visokom četvrtom mjestu, no ona je, slobodan sam procijeniti, na listi tek politička manekenka, ukoliko, zaista, ne namjerava napustiti gradonačelničko mjesto, jer, zakon, naime, ne dozvoljava istodobno funkciju zastupnika i gradonačelnika.
Kao što u svom blogu uvijek ističem, Dubrovnik se teško može izboriti za potrebe svojih stanovnika bez potpore središnje Vlade. Potrebni su nam naši novci koje uplaćujemo u središnji proračun, a koje tako teško dobivamo nazad, potrebne su nam razne suglasnosti, dopuštenja, zajednički projekti…
Nažalost, odabirom kandidata za Sabor, sve hrvatske političke stranke pokazale su koliko im je do Dubrovnika zaista i stalo!
Nakon zaključenih lista vodstva političkih stranaka, dragi sugrađani, na Vama je odluka.
Odluka kojom možete izabrati ljude iz Zagreba za svoje (naše) zastupnike, ili prilika da zaokružite listu HNS-a i izaberete svoga sugrađanina za zastupnika u Hrvatskom Saboru. Možda se i ne slažete sa mojim stavovima, rješenjima i vizijama, no rezultati su itekako vidljivi zadnjih dvadesetak godina. Zajedno sa mnom realizirate ideju Zdravoga grada, zajedno sa mnom sudjelujete i u Domovinskom ratu, dalje mi se obraćate kao liječniku i ravnatelju bolnice, i konačno, moram reći, aktivno sudjelujete u kreiranju političkih odluka jednog gradskog i županijskog vijećnika, nekadašnjeg saborskog zastupnika i ministra, no čitavo ovo vrijeme, ne zaboravite, Vašeg sugrađanina.
|
- 21:52 -
Komentari (5) -
Isprintaj -
#
|
