Ana Šesto- photography

nedjelja, 10.01.2010.

Intervju- SILVIJA ŠESTO STIPANIČIĆ

Silvija Šesto Stipaničić hrvatska je književnica koja iza sebe ima više od dvadeset naslova namijenjenih i odraslima i djeci, te brojne nagrade koje je za taj rad primila. Piše i surađuje u brojnim listovima još od studentskih dana, a veliki dio života povezan joj je s radijskim medijem. Osim što je na radiju realizirala više od dvadeset radio-drama, još davnih dana započela je surađivati kao tekstopisac reklamnih poruka iliti copywritter na radiju 101, a kasnije se taj posao razgranao i uz pisanje, reklame je i producirala, te je za taj posao i nagrađena grand prixom na hrvatskom festivalu oglašavanja.

Photobucket


Dobili ste prvu nagradu tj. zlatno i kristalno zvono u Opatiji na festivalu oglašavanja za tekst i produkciju radijske reklame. O kakvoj je reklami riječ?

Dogodilo se to davne 1996. kad je taj biznis još bio uvelike u povojima i kad se radilo više sa srcem no s marketinškim razumom i tehnikom. Ekipa koja se skupila u režiji trebala je napraviti reklamu za izložbu pasa i zdušno smo se na to bacili oponašajući podosta pasmina. Tekst je napravljen onako "iz glave" u pet sekundi i odmah je sjeo, a ideja se temeljila na sličnosti pasa i gazda koja s vremenom postaje frapantna.

Izdano vam je više od dvadesetak naslova, no ono po čemu vas javnost zna ponajviše su djela za djecu koja su i ušla u lektiru za osnovnu školu. I prije no što su ta djela ušla u lektiru bila su na vrhu lista čitanosti.

Prije svega kad sam pisala te naslove, a ponajviše je riječ o serijalu "Bum Tomica", romanima "Debela", "Vanda" i "Tko je ubio pašteticu" nisam ih pisala za lektiru nego za djecu. Sretna sam što su tako čitana djela ušla u lektiru, jer to govori da je omražena lektira dobila vjetar u leđa i da se konačno počelo nešto raditi i na tome da djeca zavole čitanje.

Photobucket

Photobucket

Photobucket

Photobucket



Vaša djela su i uprizorena?

Da, zapravo je sva moja lektira postavljena na kazališne daske i tu je doživjela također veliki uspjeh. Primjerice "Bum Tomica" je za samo tri mjeseca odigran 150 puta što je za današnje prilike apsolutni rekord. Slično je bilo i s predstavom "Debela". Drago mi je da se i u kazalištu potvrdila činjenica kako to što sam književno stvorila za djecu kod djece i "prolazi". To se potvrdilo čak i u inozemstvu, jer "Bum Tomica" je nagrađena i hit predstava i u susjednoj nam Sloveniji.


Jedna ste od rijetkih književnica koja je osnovala i vlastitu izdavačku kuću, "Semafora". Zašto?

Jedan od glavnih razloga je što volim raditi na cijelom procesu od rukopisa do knjige. To je onaj lijep razlog, a onaj malo manje lijep jest razočaranje postojećim uslugama naših izdavača. Volim imati sve pod kontrolom, volim biti slobodna, volim posao koji volim raditi na način na koji ja to zamišljam. Jest sve to pomalo riskantno, no ja sam oduvijek uživala u riziku koji je sastavni dio slobode.

Isplati li se više u ovim kriznim vremenima imati vlastitu izdavačku kuću ili izdavati naslove kod izdavača?

Nije uvijek riječ o isplativosti. Trenutno je zaista malo teža situacija. Ljudi se ustežu kupovanja, a knjiga nije uvijek na popisu prioriteta. No, ja uvijek vozim klasu optimist i smatram kako je ovaj kriza ponajprije odraz krize u glavama koje nisu dovoljno toga pročitale ili pak uživale u čitanju.

Kako sve to uspijevate, biti urednica, lektorica, spisateljica. Podosta njih zna kako je vaš serijal "Bum Tomica" inspiriran vašom obitelji, dakle imate i troje djece...

U mladosti sam se bavila sportom i sportu zahvaljujem umijeće vrlo dobre organizacije. Žao mi je samo što nemam više vremena upravo za sport kojeg sam u posljednje vrijeme sasvim zanemarila.

Photobucket Photobucket Photobucket

Što mislite o položaju pisaca u Hrvatskoj?

Isto što mislim i općenito i o položaju intelektualaca. Tu bih više mogla govoriti o stavu nego o položaju. Biti intelektualac pitanje je stava, a to podrazumijeva uvijek i nezavidan položaj. Intelektualac je često "sam čovjek", no nema tog zadovoljstva koje može nadomjestiti moralno.

Ima li nade za pisce?

Ima u onoj mjeri u kojoj djecu umjesto u šoping centre roditelji budu vodili na sajmove knjiga ili im pak pred noć čitali dobru lektiru. Čitateljsku publiku budućnosti treba odgojiti, jer u suprotnom pisce neće imati tko "pročitati". Vemena pomalo mijenjaju, na neki način vidljivo je već kako se zasićenost konzumerizmom prelijeva preko čaše. Ima nade...

Photobucket

Semafora
Predstava- Debela
Predstava-Vanda
Predstava- Bum Tomica
Fotografije - Ana Šesto
- 23:45 - Komentari (1) - Isprintaj - #

nedjelja, 03.01.2010.

PRAVE VELIČINE NAPOKON U ZAGREBU!

Photobucket

Uz tradicionalni zagrebački Božićni Velesajam, koji se ove godine održavao od 18. do 30. Prosinca, posjetitelji su mogli uživati u izložbi „Svijet Dinosaura“, koja te davno izumrle životinje prikazuje u njihovoj prirodnoj veličini. Dinosauri su uz kitove najveće žitotinje koje su ikad postojale na kugli zemaljskoj. Najvećim dinosaurom smatra se Diplodok, koji je bio dug čak 25 metara, dok je najmanji dinosaur bio Komsognatus veličine cca 80 cm.

Photobucket



Photobucket

Ovo je ujedno i najveća europska izložba dinosaura koju su mogli vidjeti i zagrebački posjetitelji.
Čak 80 dinosaura u prirodnoj veličini mogli ste vidjeti ako ste posjetili zagrebački velesajam.. Karte za djecu do 5 godina nisu se naplaćivale, a odrasli su izložbu mogli pogledati za 30 kn.

Photobucket

Photobucket

Photobucket


Uz povratak gledatelja u davno zaboravljeni svijet dinosaura, prapovijesnih životinja koje su nastale prije dvjestotinjak milijuna godina, a izumrli prije 65 000 000 godina, posjetitelji su imali priliku pogledati BBC-eve dokumentarne filmove koji prikazuju najnovija istraživanja i dokaze o tim davno izumrlim vrstama.

Photobucket

Photobucket

Photobucket

Još jedna atrakcija koja je privukla najmlađi dio publike a i sigurno razveselila njihove roditelje bio je pijesak u kojem su se djeca mogla igrati malih arheologa i i tražiti ostatke raznih „saura“ .
Zanimljiv je podatak da je ovu izložbu pogledalo čak pet milijuna posjetitelja diljem svijeta. U toj velikoj brojci, na sreću, sudjelovali su i žitelji našeg grada.



Zagrebački Velesajam
Božićni Velesajam
Dinosauri-Wikipedija
Kviz o dinosaurima

Fotografije - Ana Šesto
- 16:09 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se