ponedjeljak, 03.01.2011.
SLOVENIJA (LJUBLJANA)
Republika Slovenija
Republika Slovenija
Zastava Grb
Geslo
nema
Himna
Zdravljica
Glavni grad Ljubljana
Službeni jezik slovenski 1)
Vlada
- Predsjednik Danilo Türk
- Predsjednik Vlade Borut Pahor
Neovisnost Odcjepljenjem od SFRJ
25. lipnja 1991.
Površina 150. po veličini
- ukupno 20.273 km˛
- % vode 0,6 %
Stanovništvo 142. po veličini
- ukupno (2009) 2.053.014
- gustoća 101/km˛
BDP (PKM) procjena 2005.
- ukupno 48.690 milijardi $ (81.)
- po stanovniku 28,010 $ (21.)
Valuta euro 2) (100 centa)
Pozivni broj +386
Vremenska zona UTC +1
UTC +2 ljeti
Internetski nastavak .si
1) Talijanski i mađarski priznati su kao službeni jezici u nekim graničnim općinama;
2) Do 1. siječnja 2007. slovenski tolar
Republika Slovenija je podalpska, a manjim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.
Slovenija se nalazi u Srednjoj Europi na dodiru Alpa, Dinarskog gorja, Panonske nizine i Sredozemlja. Klimu čini mješavina alpskog, sredozemnog i kontinentalnog podneblja. U sjeverozapadnom dijelu države prevladavaju Alpe s najvišim vrhom Triglavom (2864 m). U smjeru prema moru se prostire pokrajina Kras. Njen podzemni svijet skriva najveličanstvenije podzemne galerije u Europi, a to su Postojnska jama i Škocjanske jame koje su isklesale podzemne vode. Potonja se nalaze na Unescovom popisu kulturne i prirodne baštine. Više od polovine površine pokrivaju šume - 1.163.812 ha (u Europi veći postotak šuma imaju samo Finska i Švedska). U Sloveniji je zakonom zaštićeno približno 8 % ozemlja. Najveće područje zauzima Triglavski nacionalni park (83.807 ha). Geološka prošlost, različitosti u reljefu (od morske površine do 2864 m nadmorske visine) te činjenica, da se Slovenija rasprostire na četiri biogeografska područja, omogućili su bogatstvo biljnih i životinjskih vrsta. U Sloveniji uspijeva 3000 papratnjača i cvjetnjača te 50.000 različitih životinjskih vrsta. Brojni su i razni biljni i životinjski endemi.
Nacionalni parkovi [uredi]
Podrobniji članak o temi: Nacionalni parkovi Slovenije
Prirodne znamenitosti [uredi]
Triglavski nacionalni park
Kraške jame
Robanov kot
Topla
Notranjski Snežnik
Rakov Škocjan
Krakovski gozd
Donačka gora
Kozlerjeva gošča
Divje jezero
Cerkniško jezero
Bledsko jezero
Sečoveljske soline
Ostali podaci [uredi]
Triglav, simbol slovenstvanajviši vrh: Triglav (2864 m)
najsjevernija točka: 46° 52' 37,52" SGŠ, 16° 14' 18,14" IGD, naselje Budinci u općini Šalovci,
najjužnija točka: 45° 25' 18,34" SGŠ, 15° 10' 56,06" IGD, naselje Damelj u općini Črnomelj,
najistočnija točka: 46° 28' 33,76" SGŠ, 16° 36' 07,69" IGD, naselje Benica u općini Lendava,
najzapadnija točka: 46° 17' 54,05" SGŠ, 13° 23' 47,81" IGD, u naselju Breginj u općini Kobarid.
geometrijsko središte Slovenije 46° 07' 11,8" S in 14° 48' 55,2" I.
najduža rijeka: Sava (218 km u Sloveniji) - najduža rijeka sasvim u Sloveniji: Savinja 95 km
najveće jezero: Bohinjsko jezero
najveći grad: Ljubljana
Povijest [uredi]
Podrobniji članak o temi: Povijest Slovenije
Slavenski preci današnjih Slovenaca vjerojatno su se doselili na područje Slovenije u 6. stoljeću. U 7. stoljeću je nastala Karantanija, prva država Slovenaca i jedna od prvih slavenskih država. 745. godine Karantanija gubi neovisnost i pada pod vlast Bavarske, koja opet postaje dio franačke države. Stanovništvo se pokrštava. Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom. U 14. stoljeću veći dio današnje Slovenije pada pod vlast Habsburgovaca, koji kasnije postaju Austro-Ugarska. Slovenija se tada dijeli na četri pokrajine: Kranjsku, Gorišku, Štajersku i Korošku. Godine 1848. brojne narode zahvaća narodni preporod, pa i Slovenci imaju politički program koji traži ujedinjenu Sloveniju. Kad se 1918. godine raspala Austro-Ugarska, a Italija zauzela pokrajine Primorsku i Istru, kao i dijelove Dalmacije, osnovana je Država Slovenaca, Hrvata i Srba koja se brzo ujedinila sa Kraljevinom Srbijom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca i ta se 1929. preimenovala u Kraljevinu Jugoslaviju. Kraljevina Jugoslavija se raspala u 2. svjetskom ratu, a Slovenija je potom postala dio socijalističke Jugoslavije, službeno proglašene 29. studenog 1943. Današnja Slovenija je na temelju plebiscita proglasila neovisnost od SFRJ 25. lipnja 1991.
Politika [uredi]
Podrobniji članak o temi: Politika Slovenije
Karta SlovenijeSlovenski šef države je predsjednik, koji se bira svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara.
Parlament ima dva doma: Državni zbor i Državni svet. Državni zbor ima 90 zastupnika, koji se dijelom biraju izravno, a dijelom razmjerno.
Državni svet ima 22 zastupnika, koji zastupaju važne društvene, gospodarske, strukovne i regionalne skupine. Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine.
Vidi još:
Hrvatsko-slovenski odnosi
Otvorena pitanja u odnosima Hrvatske i Slovenije
Stanovništvo [uredi]
Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Slovenije
Prema popisu stanovništva iz 2002. Slovenija je imala 1.964.036 stanovnika. Etnički sastav je bio sljedeći: Slovenci 83.1%, Srbi 2%, Hrvati 1.8%, Bošnjaci 1.1% i drugi.
Narodni sastav Slovenije
Slovenci 83.06%
Srbi 1.98%
Hrvati 1.81%
Bošnjaci 1.10%
Ostale manjine 4.85%
Neizjašnjeni i nepoznati 8.9%
izvor: 2002 census
Vjerski sastav Slovenije
Rimokatolici 57.8%
Neizjašnjeno i nepoznato 22.8%
Ateisti 10.1%
Ostale religije 9.3%
izvor: 2002 census
Velike razlike u broju stanovnika srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti između zadnja dva popisa imaju izvor u činjenici da su slovenske vlasti 26. veljače 1992. brisale iz registra stalnih stanovnika 18.305 građana navedenih nacionalnosti s popisa stanovnika, oduzele im državljanstvo te ih proglasile stranim državljanima. Slučaj je dospio i do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. "Izbrisani" već preko desetljeće i pol ne mogu ostvariti svoja građanska i ljudska prava u Sloveniji.
Rezultati prethodnih popisa [uredi]
1991. ( Popis promijenjen i priklađen standardima EU-a po kojem se broje samo stanovnici sa stalnim prebivalištem u državi ) - 1.913.355 stanovnika (Slovenci 88.3%, Hrvati 2.8%, Srbi 2.5%, Muslimani 1.4%)
1991. - 1.965.986 stanovnika: 1.727.000 Slovenaca ili 87.8 %, 54.212 Hrvata ili 2.8 %, 47.911 Srba ili 2.4 %, 26.867 Muslimani ili 1.4 %, 8.503 Mađara, 3.064 Talijana, 2.293 Roma i drugi.
1981. - 1.838.381 stanovnika (Slovenci 90.8%, Hrvati 2.9%, Srbi 2.3%)
1971. - 1.679.051 stanovnika (Slovenci 94%, Hrvati 2.5%, Srbi 1.2%)
[1]
Gospodarstvo [uredi]
Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Slovenije
Slovenija je članica EU i dio jedinstvenog tržištaSlovenija ima visoko razvijeno gospodarstvo te je procjena BDP-a per capita za 2008. godinu 28,010.76 $. Nalazi se na drugom mjestu, iza Cipra, među novim članicama EU te iznosi 93% prosjeka EU. Relativno visoka inflacija je 2006. pala na 2.3% (prije prihvaćanja eura), ali je u listopadu 2007. ponovno narasla na 5.1% [1] što jer bilo više od prosjeka eurozone. Slovensko gospodarstvo je počelo jače rasti u zadnje četiri godine i to 4.3% u 2004. i 2005., 5.9% u 2006. te 6.8% u 2007., nakon relativno slabog rasta u 2003. godini (2.8%). U prva tri tromjesečja 2008. gospodarsvo je raslo 5% na godišnjoj razini.
Unatoč gospodarskom uspjehu, Slovenija se još uvijek suočava s različitim izazovima. Veliki dio ekonomije je ostalo u rukama države, a direktna strana ulaganja su među najmanjima u EU. Porezi su relativno visoki, tržište rada je nefleksibilno te je industrija manje konkurentna. Tijekom posljednjih 10 godina došlo je do privatizacije banaka, telekomunikacija i javnih usluga te se očekuje da će se strana ulaganja povećati. Slovenija je vodeća među novim članicama EU i prva je nova članica koja je prihvatila novu europsku valutu euro 1. siječnja 2007.
Slovensko je gospodarsko vrlo razvijeno, najbolje među tranzicijskim državama, sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. Poljoprivreda je od manjeg značaja, a obrađeno je samo 12 % površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta (Piran, Portorož, Izola, Koper, Ankaran, Debeli rtič), skijaška središta (Maribor, Kranjska gora, Vogel, Kanin, Rogla) i toplice (Radenci, Moravske Toplice, Terme Čatež, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj, Šmarješke Toplice).
Kultura [uredi]
Oko 1000. godine napisani su Brižinski spomeniki, prvi pisani dokument na slovenskom jeziku. Slovensku prvu knjigu je tiskao protestantski reformator Primož Trubar (1508.-1586.). To su u biti bile dvije knjige: (katekizam) i abecedarij koje su izdane 1550. u Tübingenu u Njemačkoj. Središnja pokrajina, Kranjska (koja je postojala kao dio Austro-Ugarske sve do početka 20. stoljeća), je bila etnografski i povijesno dobro opisana u knjizi Slava vojvodine Kranjske (Die Ehre deß Herzogthums Crain) koju je izdao 1689. Janez Vajkard Valvasor (1641.-1693.).
Slovenski nacionalni pjesnik France PrešerenNajveći slovenski književnici su bili pjesnici France Prešeren (1800.-1849.), Oton Župančič, Srečko Kosovel, Edvard Kocbek i Dane Zajc te pisci Ivan Cankar (1876.-1918.), Vladimir Bartol i Prežihov Voranc, dok su Alojz Rebula, Drago Jančar, Boris Pahor, Tomaž Šalamun, Aleš Debeljak i Aleš Šteger vodeći književnici suvremene slovenske književnosti.
Najvažniji slovenski slikari su Jurij Šubic i Anton Ažbe koji su djelovali krajem 19. stoljeća. Ivana Kobilca, Rihard Jakopič, Ivan Grohar su djelovali početkom 20. stoljeća, a Avgust Černigoj, Lojze Spacal, Anton Gojmir Kos, Riko Debenjak, Marij Pregelj, a posebno Gabrijel Stupica i Janez Bernik obilježili su drugu polovicu 20. stoljeća. Suvremeni slikari su Emerik Bernard, Metka Krašovec, Ivo Prančič, Gustav Gnamuš, grupa IRWIN i Marko Peljhan. Zoran Mušič, koji je radio u Parizu i Veneciji, postao je slavan i diljem svijeta. Neki od važnjijih slovenskih kipara su Fran Berneker, Lojze Dolinar, Zdenko Kalin, Slavko Tihec, Janez Boljka i danas Jakov Brdar i Mirsad Begić. Poznati slovenski arhitekti su Jože Plečnik i Max Fabiani, Edo Ravnikar, Milan Mihelič.
U Sloveniji su djelovali i brojni glazbenici i skladatelji kao što je renesansni skladatelj Jacobus Gallus (1550.-1591.) koji je utjecao na tadašnju europsku glazbu i violinski virtuoso Giuseppe Tartini. Bojan Adamič, poznati filmski skladatelj i Ivo Petrić, skladatelj europske klasične glazbe djelovali su tijekom 20. stoljeća.
Suvremeni popularni glazbenici su Slavko Avsenik, Laibach, Vlado Kreslin, Pero Lovšin, Pankrti, Zoran Predin, Lačni Franz, New Swing Quartet, DJ Umek, Valentino Kanzyani, Siddharta, Big Foot Mama,Terrafolk, Katalena, Magnifico i drugi.
Za slovensku kinematografiji značajni su Karol Grossmann, Janko Ravnik, Ferdo Delak, France Štiglic, Mirko Grobler, Igor Pretnar, France Kosmač, Jože Pogačnik, Matjaž Klopčič, Jane Kavčič, Jože Gale, Boštjan Hladnik i Karpo Godina. Suvremeni filmski redatelji Janez Burger, Jan Cvitkovič, Damjan Kozole, Janez Lapajne i Maja Weiss su najznačajniji predstavnici tzv. renesanse slovenske kinematografije.
Od znanstvenika se ističu nobelovac Friderik - Fritz Pregl, fizičar Joseph Stefan, psiholog i antropolog Anton Trstenjak, filozof Slavoj Žižek i Milan Komar, lingvist Franc Miklošič, liječnik Anton Marko Plenčič, matematičar Jurij Vega, sociolog Thomas Luckmann, teolog Anton Strle i raketni inženjer Herman Potočnik.
Obrazovanje [uredi]
Podrobniji članak o temi: Obrazovanje u Sloveniji
Sveučilište u LjubljaniSlovenski obrazovni sustav se sastoji od predškolskog obrazovanja, osnovnog obrazovanja (9 godina), srednjoškolskog obrazovanja (stručno i opće obrazovanje), višeg stručnog obrazovanja te visokog obrazovanja. Posebni dijelovi sustava su obrazovanje odraslih, glazbeno i plesno obrazovanje, obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama i razni programi u etničkim i jezičnim izmješanim područjima.
Trenutno se u Sloveniji nalaze tri javna i jedno privatno sveučilište, a oni su:
javna sveučilišta:
Sveučilište u Ljubljani
Sveučilište u Mariboru
Sveučilište u Primorskoj
privatno sveučilište je:
Sveučilište u Novoj Gorici
Slovesko se obrazovanje na PISA-inoj rang ljestvici trenutačno nalazi na 12. mjestu i jedno je od najboljih na svijetu.
Teritorijani ustroj [uredi]
Karta podjele Slovenije na općine (godine 2005)Prema Ustavu Repubike Slovenije, općina (slovenski občina) je samoupravna lokalna zajednica (tj. jedinica lokalne samouprave), koja obuhvaća područje jednog ili više naselja koja su povezana zajedničkim potrebama i interesima stanovnika.
Pogled s Ljubljanskog gradaPo slovenskom Zakonu o lokalnoj samoupravi, općina mora imati najmanje 5000 stanovnika, ali ima i onih koje zbog zemljopisnih, pograničnih, nacionalnih, povijesnih ili gospodarskih razloga imaju taj status iako imaju manje od 5000 stanovnika . U djelokrug općine spadaju poslovi lokalnog značaja koje općina može obavljati samostalno i koji se tiču samo stanovnika općine. Grad može dobiti status gradske općine (slovenski mestna občina) ako ima više od 10000 stanovnika te predstavlja zemljopisno, gospodarsko i kulturno središte područja koje mu grvitira. Međutim taj status može dobiti i općina zbog povijesnih razloga. Na gradsku općinu država može prenijeti poslove iz svoje nadležnosti, a koji utječu na razvoj grada.
Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)
Slovenija je od sredine 2006. godine podijeljena na 210 općina, među kojima njih 11 ima status gradske općine (označene s *).
A
Ajdovščina
Apače
B
Beltinci
Benedikt
Bistrica ob Sotli
Bled
Bloke
Bohinj
Borovnica
Bovec
Braslovče
Brda
Brezovica
Brežice
C
Cankova
Celje *
Cerklje na Gorenjskem
Cerknica
Cerkno
Cerkvenjak
Cirkulane
Č
Črenšovci
Črna na Koroškem
Črnomelj
D
Destrnik
Divača
Dobje
Dobrepolje
Dobrna
Dobrova-Polhov Gradec
Dobrovnik
Dol pri Ljubljani
Dolenjske Toplice
Domžale
Dornava
Dravograd
Duplek
G
Gorenja Vas-Poljane
Gorišnica
Gorje
Gornja Radgona
Gornji Grad
Gornji Petrovci
Grad
Grosuplje
H
Hajdina
Hoče-Slivnica
Hodoš
Horjul
Hrastnik
Hrpelje-Kozina
I
Idrija
Ig
Ilirska Bistrica
Ivančna Gorica
Izola
J
Jesenice
Jezersko
Juršinci
K
Kamnik
Kanal ob Soči
Kidričevo
Kobarid
Kobilje
Kočevje
Komen
Komenda
Kopar *
Kostanjevica na Krki
Kostel
Kozje
Kranj *
Kranjska Gora
Križevci
Krško
Kungota
Kuzma
L
Laško
Lenart
Lendava
Litija
Ljubljana *
Ljubno
Ljutomer
Log-Dragomer
Logatec
Loška Dolina
Loški Potok
Lovrenc na Pohorju
Luče
Lukovica
M
Majšperk
Makole
Maribor *
Markovci
Medvode
Mengeš
Metlika
Mežica
Miklavž na Dravskem polju
Miren-Kostanjevica
Mirna Peč
Mislinja
Mokronog-Trebelno
Moravče
Moravske Toplice
Mozirje
Murska Sobota *
Muta
N
Naklo
Nazarje
Nova Gorica *
Novo Mesto *
O
Odranci
Oplotnica
Ormož
Osilnica
P
Pesnica
Piran
Pivka
Podčetrtek
Podlehnik
Podvelka
Poljčane
Polzela
Postojna
Prebold
Preddvor
Prevalje
Ptuj *
Puconci
R
Rače-Fram
Radeče
Radenci
Radlje ob Dravi
Radovljica
Ravne na Koroškem
Razkrižje
Rečica ob Savinji
Renče-Vogrsko
Ribnica
Ribnica na Pohorju
Rogaška Slatina
Rogašovci
Rogatec
Ruše
S
Selnica ob Dravi
Semič
Sevnica
Sežana
Slovenj Gradec *
Slovenska Bistrica
Slovenske Konjice
Sodražica
Solčava
Središče ob Dravi
Starše
Straža
Sveta Ana
Sveta Trojica v Slovenskih Goricah
Sveti Andraž v Slovenskih Goricah
Sveti Jurij ob Ščavnici
Sveti Jurij v Slovenskih Goricah
Sveti Tomaž
Š
Šalovci
Šempeter-Vrtojba
Šenčur
Šentilj
Šentjernej
Šentjur
Šentrupert
Škocjan
Škofja Loka
Škofljica
Šmarje pri Jelšah
Šmarješke Toplice
Šmartno pri Litiji
Šmartno ob Paki
Šoštanj
Štore
T
Tabor
Tišina
Tolmin
Trbovlje
Trebnje
Trnovska Vas
Trzin
Tržič
Turnišče
V
Velenje *
Velika Polana
Velike Lašče
Veržej
Videm
Vipava
Vitanje
Vodice
Vojnik
Vransko
Vrhnika
Vuzenica
Z
Zagorje ob Savi
Zavrč
Zreče
Ž
Žalec
Železniki
Žetale
Žiri
Žirovnica
Žužemberk
Osim na općine, kao jedinice lokalne samouprave, Slovenija je podjeljena i na 58 upravnih jedinica (koje se mogu usporediti s uredima državne uprave u županijama u Hrvatskoj) koje obavljaju poslove državne uprave i ne zadiru u samoupravne poslove općina.
Statističke regije [uredi]
Statističke regijeIako zakonski nigdje nije regulirano, Slovenija je podjeljena i na pokrajine (u zemljopisnom smislu), odnosno na regije.
Tako je za potrebe državne statistike država podjeljena na 12 regija, a one su:
Pomurje
Podravska
Koruška
Savinjska
Zasavlje
Donjoposavska
Jugoistočna Slovenija
Središnja Slovenija
Gorenjska
Notranjsko-kraška
Goriška
Obalno-kraška
Ustav Republike Slovenije dopušta šire samoupravne zajednice, odnosno pokrajine, na koje pak država može prenijeti neke poslove iz svog djelokruga.
Povijesne pokrajine [uredi]
Povijesne pokrajinePrimorska
Slovenska Istra
Kranjska
2a. Gorenjska
2b. Notranjska
2c. Dolenjska i Bela krajina
Koruška
Štajerska
Prekmurje
Promet [uredi]
Podrobniji članak o temi: Promet Slovenije
Promet u Sloveniji Sport [uredi]
Među najpopularnije momčadske sportove u Sloveniji ubrajaju se nogomet, košarka i hokej na ledu.
Slovenska nogometna reprezentacija dva puta je izborila nastup na završnici Svjetskog prvenstava u nogometu (2002 i 2010), a jednom na završni turnir Europskog prvenstva u nogometu (2000).
Slovenska košarkaška reprezentacija u više navrata je nastupila na Europskom prvenstvu u košarci, a najveći uspjeh je osvojeno četvrto mjesto (2009). Među poznatijim slovenski košarkašima se ističe, danas trener Jure Zdovc koji je sa reprezetacijom bivše Jugoslavije osvoji brojne medalje, a poznati moderni slovenski košarkaši nastupaju u NBA ligi: Goran Dragić, Sasha Vujačić, Radoslav Nesterović i Beno Udrih.
Najuspješniji hokejaš Slovenije je NHL zvijezda Anže Kopitar.
Brigita Bukovec je slovenska atletičarka koja je na 100m sa preponama osvojila srebrnu medalju na olimpijskim igrama u Atlanti 1996., a na otvaranju 1996. olimpijsku baklju je nosio slovenski gimnastičar Leon Štukelj tada kao jedan od najstarijih živućih olimpijaca.
Državni blagdani (neradni dani) [uredi]
Datum Naziv Napomene
1. i 2. siječnja Nova godina
8. veljače Prešernov dan
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak klizni datum
27. travnja Dan otpora
1. i 2. svibnja Praznik rada
25. lipnja Dan državnosti
15. kolovoza Velika Gospa
31. listopada Dan reformacije
1. studenog Dan uspomena na mrtve
25. prosinca Božić
26. prosinca Dan neovisnosti i zajednosti
LJUBLJANA
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije. Središte gradske općine Ljubljana jedne od 11 gradskih općina u zemlji.
Grad leži na rijeci Ljubljanici, približno 10 km od utoka u Savu. Povjesničari se ne slažu o izvoru imena Ljubljana. Po mišljenju nekih izvor treba tražiti u riječi ljubljena, drugi smatraju da je u pitanju staro božanstvo Laburus, treći tvrde da je riječ došla iz latinskog izraza za rijeku koja poplavljuje, aluviana. Neki pak misle da potječe od njemačkog Laubach – mlačni potok
Povijest [uredi]
Rimska naseobina Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia tribu Claudia) nastala je godine 15. poslije Krista. Ljubljana se prvi put spominje pod današnjim imenom 1144. (kao Laibach) i 1146. (Luwigana). Godine 1220. dobila je prava grada, a 1335. zajedno s ostatkom Kranjske došla u posjed Habsburgovaca. U 1461. postala je sjedište biskupije te se u kasnom srednjem vijeku razvila u kulturno središte Slovenaca. Habsburška vladavina bila je prekinuta samo u razdoblju 1809. – 1813. kada je Ljubljana bila glavni grad francuskih Ilirskih provincija. Godine 1821. grad je bio domaćin Ljubljanskog kongresa.
Poslije raspada Austro-Ugarske 1918. Ljubljana je zajedno s većim dijelom slovenskih zemalja ušla u sastav Kraljevine SHS. Novom administrativnom podjelom 1929. postala je glavni grad Dravske banovine, a nakon Drugog svjetskog rata glavni grad jugoslavenske Socijalističke Republike Slovenije. Ulogu glavnog grada je zadržala i nakon osamostaljenja Slovenije 1991.
Ljubljanu su više puta pogađali potresi. Poslije potresa 1511. obnovljena je u renesansnom stilu, a nakon katastrofalnog potresa 1895. u neoklasicističnom i secesijskom stilu. Između dva svjetska rata nastao je veći broj građevina po projektima znamenitog arhitekta Jože Plečnika.
Godine 1693. osnovana je Academia operosorum Labacensis, koju je 1701. naslijedila Academia philharmonicorum. Ljubljana je dobila sveučilište godine 1919., a Slovensku akademiju znanosti i umjetnosti 1937.
Popis zajednica gradskih četvrti (četrtne skupnosti) [uredi]
Črnuče
Posavje
Bežigrad
Center
Jarše
Moste
Polje
Sostro
Golovec
Rudnik
Kolezija
Trnovo
Vič
Murgle
Rožnik
Šiška
Dravlje
Šentvid
Šmarna gora
Demografija [uredi]
Stanovništvo:
- muškaraca:
- žena: 275.881
133.237
142.644
Prosječna starost: 40,17 godina
Stambene površine:
- domaćinstava:
- obitelji: 28,87 m˛/ osobu
102.646
74.900
Radno aktivnih:
- nezaposlenih: 130.122
14.143
Prosječna plaća (8.2003.):
- bruto:
- neto:
320.000 SIT
197.389 SIT
Studenata: 15.256
Izvor: Statistički ured Republike Slovenije, popis stanovništva 2002.
Gradovi prijatelji [uredi]
Ljubljana ima potpisane sporazume sa sljedećim gradovima:
Pesaro, Italija (16. travnja 1964.)
Parma, Italija (11. travnja 1964.)
Chemnitz, Njemačka (17. listopada 1966.)
Bratislava, Slovačka (4. ožujka 1967.)
Sousse, Tunis (27. srpnja 1969.)
Wiesbaden, Njemačka (30. ožujka 1977.)
Tbilisi, Gruzija (7. listopada 1977.)
Leverkusen, Njemačka (30. kolovoza 1979.)
Rijeka, Hrvatska (23. listopada 1979.)
Čengdu, pokrajina Sečuan, Kina (25. listopada 1981.)
Beč, Austrija (14. srpnja 1999.)
Atena, Grčka (1. ožujka 2000.)
Moskva, Rusija (20. svibnja 2000.)
Zagreb, Hrvatska (21. veljače 2001.)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina (24. siječnja 2002.)
Kulturne ustanove [uredi]
Galerije [uredi]
Moderna galerija Ljubljana
Narodna galerija Slovenije
Gradska galerija Ljubljana
Galerija ŠKUC
Galerija Hest
Galerija Furlan - Črnuče
Galerija Equrna
Kazališta [uredi]
Gradsko kazalište u Ljubljani
Slovensko narodno kazalište (drama)
Slovensko kazalište mladih
Šentjakobsko kazalište
KUD France Prešeren
Kazalište za djecu i mlade Ljubljana
Teater komedija
Cankarjev dom
Muzeji [uredi]
Tehnički muzej Slovenije
U Ljubljani se nalaze dva odjela Tehničkog muzeja Slovenije i to stara elektrana kraj zgrade uprave Elektro Ljubljane i željeznički muzej s bogatom zbirkom različitih željezničarskih eksponata i starih lokomotiva nasuprot nekadašnje željezničke postaje Šiška.
Arhitekturni muzej Ljubljana, Plečnikova zbirka
Stalna zbirka u kući u kojoj je živio i radio arhitekt Jože Plečnik sa sačuvanim izvornim ambijentom.
Arhitekturni muzej Ljubljana, Dvorac Fužine
Stalni postav eksponata arhitekta Jože Plečnika s njegove izložbe u Parizu i izložbi drugih slovenskih arhitekata.
Slovenski etnografski muzej
Izlaže etnografske zbirke s područja Slovenije i povremeno zbirke iz drugih europskih država.
Gradski muzej Ljubljana,
U muzeju je prikazan povijesni razvoj grada Ljubljane i život građana u pojedinim povijesnim razdobljima.
Narodni muzej Slovenije,
Predstavlja najvažnije arheološke nalaze od starijeg kamenog doba do visokog i kasnog srednjeg vijeka. Izložena je i restaurirana egipatska mumija stara 2600 godina, prva mumija u svijetu koja je u početku prošlog stoljeća snimljena rendgenskim uređajem.
Muzej novije povijesti Slovenije,
Čuva i proučava materijalno i nematerijalno povijesno naslijeđe slovenskog etničkog prostora u dvadesetom stoljeću, njegove veze s ostatkom svijeta i događajima u njemu. Širi znanje o 20. stoljeću uz pomoć atraktivnih povremenih i stalnih izložbi. U muzeju je stalna izložba "Slovenci u 20. stoljeću". Povijest Slovenaca je predstavljena u razdoblju od početka Prvog svjetskog rata 1914. do osamostaljenja 1991.
Prirodoslovni muzej Slovenije
Izlaže stalnu geološko-paleontološku zbirku, Zoisovu mineralošku zbirku, Hohenwartovu zbirku ljusaka mekušaca, razne herbarijske te zbirke kukaca, ptica, gmazova i riba. Predstavljena je čovječja ribica – Proteus i kosturi različitih kralježnjaka.
Slovenski školski muzej
Predstavlja razvoj školstva u Sloveniji do godine 1991.
Slovenski kazališni muzej
Kazališni muzej je u prostornoj stisci, zato nema stalnog postava o povijesti slovenskog kazališta nego priređuje povremene izložbe o znamenitim kazališnim glumcima i predstavama koje su obilježile kazališnu kulturu u Sloveniji.
Povijesni arhiv Ljubljana
Povijesni arhiv Slovenije čuva gradivo o arhitekturnim objektima stare Ljubljane i okolice.
Muzej duhana
Ovdje možete pogledati stalnu zbirku, koja prikazuje proizvodne postupke različitih duhanskih proizvoda, njihovu uporabu kroz vrijeme, način života zaposlenih, osobito radnica u duhanskoj industriji, tzv. "cigarica".
Slovenska kinoteka
Slovenska kinoteka povezuje muzejsku i kinematografsku djelatnost: promovira filmsku kulturu i omogućuje povijesna istraživanja, brine se za obrazovanje na području filmske povijesti, potiče skupljanje i čuvanje važnih dokumenata i predmeta povezanih s filmom te skrbi za kulturnu promociju prošlih i današnjih dosega filmske umjetnosti. Redovito surađuje s filmskim festivalima koji se odvijaju u Sloveniji i njenoj okolici. Brine se o svakodnevnom filmskom programu retrospektiva u Kinodvoru.
Parkovi i vrtovi [uredi]
U Ljubljani se nalazi približno 30 hektara parkova. Najveći dio te površine zauzima park Tivoli s površinom od 17,5 ha, ostalu površinu dijeli 28 manjih parkova.
Ljubljana ima i botanički vrt, osnovan 1810. godine, koji je najstarija slovenska institucija s neprekinutim djelovanjem.[1]
- 15:03 -
