ponedjeljak, 03.01.2011.
HRVATSKA (ZAGREB)
Hrvatska (slubeni naziv: Republika Hrvatska) je europska drava, zemljopisno smjetena na prijelazu iz Srednje u Jugoistočnu Europu. Hrvatska graniči na sjeveru sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom, na jugu i istoku s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. S Italijom ima morsku granicu. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturoloki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga.
Prema popisu iz 2001. godine Hrvatska ima 4.437.460 stanovnika.[1] Hrvati čine 89,6% stanovnitva, a najznačajnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,5% stanovnitva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 0,5% stanovnitva.[2] Kopnena povrina iznosi 56.542 km˛, a povrina teritorijalnog mora 31.067 km˛ to Hrvatsku svrstava među srednjevelike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb koji je gospodarsko, kulturno i političko sredite zemlje.
Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992.[3][4] Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini, Organizacije Sjevernoatlanskog ugovora. Od 2004. kandidat je za ulazak u Europsku uniju.
Svetac zatitnik hrvatskoga naroda je sveti Josip.
Kameno doba
Na prostoru Hrvatske je otkriveno pedesetak nalazita čovjeka kamenog doba. U pećini andalja I. u blizini Pule pronađeni su najstariji predmeti oblikovani rukom na tlu Hrvatske. Izrađeni su od kamena, a obrađeni okresivanjem. Najvanije nalazite otkrio je Dragutin Gorjanović Kramberger 1899. godine u spilji na Hunjakovom brdu kraj Krapine gdje je naao ostatke neandertalskog čovjeka i njegovog oruđa. Nalazita krapinskog pračovjeka jedno je od najvanijih u Europi. ivio je oko 130 tisuća godina prije Krista.
Ljudi mlađeg kamenog doba na prostoru Hrvatske su ivjeli u plodnim nizinama rijeka i uz Jadransko more. Prema prostoru najvanijih nalazita razlikujemo četiri kulture. Starčevačka kultura se prostirala dijelom sjeverne Hrvatske, a nositelji su ratari i stočari koji su ivjeli u sojenicama i proizvodili keramiku koju su bojali crvenom bojom. Sopotska kultura prostirala se na prostoru Slavonije. Danilska kultura se prostirala uz obale Jadrana. Hvarska kultura se prostirala junim dalmatinskim otocima. Danilska i Hvarska kultura pripadaju krugu impresso keramike koja se odlikuje posudama crveno smeđe boje ukraenima otiscima koljaka, morskim pueva i zarezima učinjenim otrim predmetima.
Metalno doba
Vučedolska golubicaNa prijelazu iz mlađeg kamenog u metalno doba na prostoru Srijema i Slavonije prostirala se Vučedolska kultura. Na prostoru kraj Dunava pronađena su kuće pravokutnog oblika, oruje od glačanog kamena te kalupi za lijevanje barenih sjekira. Glasovit je nalaz posude u obliku ptice poznat pod nazivom Vučedolska golubica. Najvanija kultura ranog brončanog doba na tlu kontinentalne Hrvatske je vinkovačka kultura, a na tlu june Hrvatske cetinska kultura. Obje od njih, na različit način i u različitom obimu nastavljaju tradiciju vučedolske kulture. Ostala vanija nalazita su Nezakcij u Istri, Donja Dolina na Savi i Ripač na Uni. U kasnom brončanom dobu proirila se sjevernom Hrvatskom kultura polja sa arama, nazvana prema glinenim posudama u koje se polagao pepeo pokojnika, s nalazitima kraj Virovitice, Zagreba i Velike Gorice.
U eljeznom dobu pojavili su se prvi poznati narodi na hrvatskom tlu. Keltski narodi pojavili su se u IV. stoljeću prije Krista, a ivjeli su na području sjeverno od Save i Kupe. Sa sobom su donijeli lončarsko kolo i umijeće kovanja novca. Od keltskih plemena na panonskom tlu treba spomenuti Skordiske i Tauriske. Iliri su ivjeli na prostoru juno od Save, a najvaniji narodi su Histri, Liburni, Japodi, Delmati i Ardijejci. Oni su gradili kamene utvrde koje se nazivaju gradine. Stanovnici priobalja su bili poznati po brodograditeljskom i pomorskom umijeću. Poznati po gradnji brodova i gusarenju bili su Liburni. Male i brze lađe kojima su plovili zvale su se lembi. Rimljani su po liburnskome uzoru izgrađivali vlastite ratne brodove koje su prozvali liburne.
Grci, Iliri i Rimljani
Grci svoje kolonije na istočnim jadranskim obalama osnivaju krajem VI. stoljeća prije Krista. Prva naseobina je bila Korkira Melajna na Korčuli koji su osnovali stanovnici otoka Krfa. Sirakuki tiranin Dionizije Stariji osnovao je koloniju Issu na otoku Visu. U blizini Lumbarde na Korčuli je osnovana kolonija o čijem osnivanju svjedoči zapis Lumbardska psefizma. Stanovnici otoka Para osnovali su Far u Starom Gradu na Hvaru, a vane kolonije su i Tragurij u Trogiru i Epetij u Stobreču. Između kolonija i matičnog polisa razvijale su se snane kulturne i trgovačke veze.
Amfiteatar u PuliGusarenje ilirskih naroda dovelo ih je u sukob s Rimljanima koji su od kraljice Teute traili da svojim podanicima zabrani gusarenje, no ona je to odbila. Rimljani pokreću tri ilirska rata kojima unitavaju Ilirsko kraljevstvo koje je 167. godine prije Krista podijeljeno na tri oblasti pod vrhovnom rimskom vlaću. Konačno osvajanje zavreno tek početkom prvog stoljeća.
Tada je uspostavljena granica na Dunavu, a jedinstveni Ilirik je podijeljen na dvije rimske provincije Panoniju i Dalmaciju. Ilirske provincije zbog zemljopisnog poloaja i prirodnih bogatstava ubrajale su se u vanije pokrajine Carstva. Najstarije kolonije u Dalmaciji bile su Salona, sjedite rimskog namjesnika i gospodarsko sredite, Narona kao trgovačko i lučko sredite te Jadera i Pola. U Panonija najvanije su bile Siscija i Sirmij. Jedan od najvanijih rimskih spomenika uopće je palača cara Dioklecijana podignuta nedaleko Salone. Pulski amfiteatar bio je jedan od najvećih u Carstvu.
Dolazak Hrvata
Podrobniji članak o temi: Srednjovjekovna hrvatska drava
Oton Iveković, Dolazak HrvataHrvati su narod koji je doselio u područje dananje Hrvatske tijekom sedmog stoljeća. Pitanje etnogeneze Hrvata je jo otvoreno,a najpopularnije teorije o podrijetlu Hrvata su slavenska, iranska i gotska teorija. Tijekom seobe Hrvati su se dijelili na nekoliko plemena. Nakon dolaska i dugotrajnih borbi Hrvati su pobijedili Avare i zavladali njihovom zemljom. Prostor koji su naselili nalazio se između rijeke Drave i obala Jadranskog mora. Starosjedilačko romansko stanovnitvo preseljava u priobalne utvrđene gradove pod bizantskom vlaću i u nepristupačne planinke krajeve Dinarida. To stanovnitvo će se tijekom stoljeća pojaviti u nizinama pod imenom Vlasi. Kad su doli u novu domovinu Hrvati su bili mnogoboci. U dodiru s krćanskim starosjediocima polako prihvaćaju krćanstvo. Ulogu u pokrtavanju imali su bizantski i franački misionari te benediktinci koji donose zapadne kulturne utjecaje.
Na području Hrvatske Slaveni organiziraju nekoliko malih dravnih zajednica - sklavinija, od kojih su najvanije kneevina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime i koji sebe u darovnici iz 852. sebe naziva miloću Bojom knez Hrvata je Trpimir osnivač narodne dinastije Trpimirovića. Knez Branimir o svom dolasku na vlast u pismu obavjetava papu Ivana VIII. U uzvratnom pismu papa obavjetava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i dravu, to je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske. Kameni ulomak iz opota kraj Benkovca spominje Branimira kao kneza Hrvata, i to je najstariji kameni zapis hrvatskog imena.
Hrvatsko kraljevstvo
Podrobniji članak o temi: Hrvatsko Kraljevstvo
Kralj TomislavNakon razdoblja vladanja hrvatskih knezova prvi kralj Hrvatske postaje Tomislav iz loze Trpimirovića oko 925. godine. Tomislav, koji je vojno porazio Mađare i kao bizantski saveznik potukao bugarsku vojsku, ujedinio je Posavsku i Primorsku Hrvatsku i stvorio dravu znatne veličine. Na upravu je dobio i bizantsku Dalmaciju. Po podacima iz zapisa bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji su očito pretjerani saznajemo da je hrvatska vojna moć u X. stoljeću zasigurno bila velika. Stjepan Drislav postaje prvi hrvatski okrunjeni kralj s titulom kralj Hrvatske i Dalmacije.
Srednjovjekovno hrvatsko kraljevstvo doseglo je vrhunac pod kraljevima Petrom Kreimirom IV. (1058. - 1074.) i Dmitrom Zvonimirom (1075. - 1089.). Petar Kreimir pod svoju je upravu stavio dalmatinske gradove, Slavoniju te pripojio Neretvansku kneevinu i dijelove Bosne. Zvonimir je od legata tadanjeg pape Grgura VII. Gebizona 1075. u crkvi u Solinu okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Iz tog vremena potječe Baćanska ploča prvi dokument zapisan na hrvatskom jeziku na glagoljici.
Personalna unija s Ugarskom
Podrobniji članak o temi: Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvati su 1102. godine Pactom Conventom izabrali ugarskoga kralja Kolomana Arpadovića za kralja Hrvatske. Otada su Hrvatska i Ugarska bile povezane osobom vladara sve do 1918. godine. Takvu vrstu dravne zajednice nazivamo personalna unija. Kralj Ladislav je 1094. godine osnovao biskupiju u Zagrebu, a prvi biskup je bio čeki redovnik Duh. Tijekom stoljeća vode se obrambeni ratovi s Venecijom koja pokuava zavladati hrvatskom obalom Jadrana. Uz pomoć kriarske vojske 1202. osvojen je Zadar. Slabljenjem sredinje kraljeve vlasti, kralj Andrija II. prisiljen je 1222. sazvati dravni sabor i donijeti Zlatnu bulu, dokument kojim ograničava svoju vlast u korist plemstva. Započinje uspon velikakih obitelji od kojih su najvaniji Frankapani i ubići. Vrhunac moći ubići doivljvaju oko 1300. kada Pavao I. nosi naslov ban Hrvata i gospodar Bosne.
Vinodolski zakonik iz 1288. je najstariji sačuvani zakonik napisan na hrvatskom jeziku. Osnivaju se brojni slobodni kraljevski gradovi koji od kralja dobivaju samoupravu, najrazvijeniji je Gradec kraj biskupskog Zagreba. Krunidbom Karla Roberta na prijestolje stupa nova dinastija Anuvinaca. Ludovik I. uspostavlja jaku kraljevsku vlast slamanjem moći velikaa i provođenjem brojnih gospodarskih, poreznih i vojnih reformi. U saveznitvu s Genovom poraena je Mletačka Republika te se mirom u Zadru 1358. mletački dud odriče svakog prava na Dalmaciju. Dubrovnik priznaje vlast hrvatsko - ugrarskog kralja te se ubrzo počinje nazivati Republikom. U dinastičkim borbama na prijestolje dolazi igmund Luksemburki. Godine 1409. drugi pretendent na prijestolje Ladislav Napuljski prodaje mletačkom dudu svoja kraljevska prava na Dalmaciju za 100.000 dukata.
Ratovi s Osmanlijama
Podrobniji članak o temi: Hrvatske zemlje pod osmanskom vlaću
Petar BerislavićTijekom igmundove vladavine po prvi puta Hrvatskoj prijeti osmanska opasnost. Organizira se obrambeni sustav osnivanjem hrvatskog, slavonskog i usorskog tabora koji se nakon igmundove smrti pokazuje neuspjenim. Padom Bosne 1463. pod Osmansku vlast Matija Korvin osniva Srebreničku i Jajačku Banovinu. Osmanlije su 1493. teko porazile hrvatsku plemićku vojsku na Krbavskom polju. Hrvatski ban i biskup Petar Berislavić uspjeno brani Hrvatsku. Knez Bernardin Frankapan na njemačkom dravnom saboru u Nürnbergu poziva na pomoć Hrvatskoj nazivajući je titom krćanstva. Bernardinov sin Krsto spada među najznačajnije hrvatske srednjovjekovne vojskovođe. Porazom na Mohačkom polju 1526. od osmanskog sultana Sulejmana ugasila se srednjovjekovna hrvatsko - ugarska drava.
Habsburka Monarhija
Podrobniji članak o temi: Hrvatska pod Habsburzima
Nikola ubić ZrinskiNa saboru u Cetingradu 1527. hrvatsko je plemstvo izabralo Ferdinanda Habsburkog za hrvatskog kralja. Time je Hrvatska ula u personalnu uniju sa zemljama gdje su vladali Habsburgovci. Time je čuvana svijest o zasebnosti Hrvatskog kraljevstva. Junatvom se proslavio Nikola Juriić koji je obranio Kiseg od premoćne osmanske vojske i tako obranio Beč od osvajanja. Osmanlije su krenule u novi pohod na Beč 1566. godine predvođeni Sulejmanom Veličanstvenim i velikim vezirom Mehmed-paom Sokolovićem. U bitci kod Sigeta nakon junačkog otpora, braneći grad od 100.000 osmanskih vojnika, pogiba Nikola ubić Zrinski jedan od najvećih velikana u hrvatskoj povijesti. Kardinal Richelieu bitku kod Sigeta je nazvao bitkom koja je spasila civilizaciju. Godine 1592. pada vana utvrda Bihać, a nekada slavno Hrvatsko Kraljevstvo je svedeno na ostatke ostataka, a hrvatske zemlje su pogođene snanim iseljavanjem stanovnitva. Godine 1558. Hrvatski i Slavonski sabor spojili su se u jedinstveni Hrvatski sabor.
Osmanlije 1593. doivljavaju poraz u bitci kod Siska. Osniva se Vojna Krajina, sustav obrambenih utvrda pod zapovjednitvom Dvorskog ratnog vijeća. Najvanija utvrda je Karlovac. Na opustoenu zemlju naseljava se vlako stanovnitvo. Zbog zasluga u obrani Hrvatske pripadnici starih hrvatskih obitelji Zrinski i Frankopani nazivaju se skrbnicima i zatitnicima Hrvatske. Nikola Zrinski pali veliki most kod Osijeka kojim su Osmanlije prodirale u Europu. Zbog sjajnih pobjeda odlikovali su ga i nagradili panjolski kralj Filip IV. i francuski kralj Luj XIV. Nezadovoljni centralističkom politikom bečkog dvora hrvatski i ugarski plemići pruaju otpor eleći samo otjerati Osmanlije uz pomoć zapadnoeuropskih sila, ponajprije Francuske. Vođe pobune Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine. Time je skren otpor hrvatskog plemstva, a posjedi Zrinskih i Frankopana doli su pod vlast Dvorske komore.
Na osvojenim područjima provodi se islamizacija iako Osmanlije prihvaćaju činjenicu da dio pokorenih naroda pripada krćanskoj vjeri. Pri tome su tolerantniji bili prema pravoslavnim crkvama nego prema katolicima budući da je Katolička crkva često poticala zapadne drave protiv Osmanlija. Jedino su franjevci mogli slobodno djelovati na području Osmanskog Carstva. Krćani su morali plaćati visoke poreze tako da mnogi iseljavaju. Organizira se otpor koji pruaju hajduci i uskoci.
Dubrovačke zidineJedini dio hrvatskoga prostora koji se samostalno razvijao bila je Dubrovačka Republika koja je s 200 brodova imala jednu od najvećih trgovačkih mornarica u Europi. Isusovac Bartol Kaić pie 1604. prvu gramatiku hrvatskog jezika. Isusovci osnivaju 1607. gimnaziju u Zagrebu. Kralj Leopold I. dodijelio joj je naslov akademije čime je osnovano Sveučilite u Zagrebu, najstarije sveučilite s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi. Najvaniji hrvatski barokni knjievnik Ivan Gundulić djeluje u Dubrovniku, a povjesničar Ivan Lučić spada u sam vrh europske povjesne znanosti sedamnaestog stoljeća.
Oslobađanje Hrvatske
Nakon pobjede nad Osmanlijama kod Beča 1683. organizira se Sveta liga, savez Habsburke Monarhije, Mletačke Republike i Poljske. Oslobađanje Slavonije organizira franjevac Luka Ibriimović, a u Lici otpor organizira Marko Mesić. Mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. velik dio hrvatskog prostora je oslobođen vlasti Osmanlija. Ipak oslobođeni prostor je postao dio Vojne Krajne. Mir u Poarevcu 1718. označio je kraj vojne opasnosti od Osmanskog Carstva. Hrvatski sabor 1712. prihvaća Pragmatičku sankciju. Provodi se plansko naseljavanje s kojim u Hrvatsku dolaze Nijemci, Česi, Slovaci i Srbi.
Marija Terezija provodi brojne upravne, porezne i vojne reforme. Osniva se Hrvatsko kraljevsko vijeće 1767. godine, prva moderna vlada. Za vrijeme cara Josipa II. provodi se snana germanizacija pa se hrvatsko plemstvo okreće suradnji s ugarskim. Na zajedničkom Ugarskom saboru 1790. od hrvatske je strane predloena veća financijska ovisnost te podvrgnost Ugarskom kraljevskom vijeću to su Mađari oduevljeno prihvatili. U to vrijeme nastaje ideja o jedinstvenoj mađarskoj nacionalnoj dravi od Karpata do Jadrana kao odgovor na germanizaciju Beča u kojoj bi mađarski jezik postao slubeni za sve. Hrvatski izaslanici na Saboru odlučno odbijaju uvođenje mađarskog jezika kao slubenog. Po prvi puta izbio je spor oko jezika koji će se u sljedećem stoljeću smatrati glavnim obiljejem nacije. Pounskim mirom 1805. godine hrvatska obala dolazi pod francusku vlast te su organizirane Ilirske pokrajine. Na Bečkom kongresu 1815. Dalmacija i Istra dolaze pod austrijsku vlast ali nisu sjedinjene s ostatkom Hrvatske.
Hrvatski narodni preporod
Josip JelačićRazjedinjenost hrvatskih zemalja pokazao je osnovni cilj hrvatske politike u 19. stoljeću - ujedinjenje hrvatskih krajeva u jedinstvenu cjelinu. Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac pomae pretpreporodne napore. Ljudevit Gaj stvara krug građanskih intelektualaca koji postaje jezgra kulturnog i nacionalnog preporoda Hrvatske. Pripadnici tog pokreta nazivaju se ilircima, a pokret se naziva Ilirskim pokretom. Grof Janko Draković pie Disertaciju, prvi hrvatski politički program. U Zagrebu 1835. počinju izlaziti Novine horvatske. Objavljena je pjesma Horvatska domovina Antuna Mihanovića koja će poslije postati hrvatska himna. Matica ilirska osnovana je 1842. godine. Ivan Kukuljević Sakcinski odrava 1843. u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku. Srpanjske rtve svečano su pokopane 1845. godine. Hrvatski sabor jednoglasno je 1847. godine proglasio hrvatski jezik slubenim.
Revolucionarne 1848. formulirana su Zahtijevanja naroda. Hrvatskim banom postaje Josip Jelačić. U Hrvatskoj je 25. travnja 1848. ukinuto kmetstvo. Osnovano je Bansko vijeće te je sazvan prvi zastupnički Sabor u hrvatskoj povijesti. Jelačić je s hrvatskom vojskom prelaao Dravu i zaratio s Mađarima. Nakon revolucije 1849. Franjo Josip proglaava oktroirani Ustav. Započeta je snana germanizacija. Na Saboru 1861. grupiraju se političke stranke: Narodna stranka, Stranka prava i Unionistička stranka.
Hrvatsko ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodbaHrvatsko-ugarska nagodba sklopljena je 1868. godine kojom su uređena zajednička pitanja, a prevagnuli su mađarski interesi. Ugarska je priznala Kraljevini Hrvatskoj poloaj političkog naroda i teritorijalnu cjepokupnost. Hrvatska je slala zastupnike u Ugarski sabor te je bila financijski otećena i podređena Ugarskoj. Riječkom krpicom Rijeka dolazi pod mađarsku vlast. Propala je Kvaternikova Rakovička buna. U ovom razdoblju djeluje Ante Starčević, otac domovine. U Dalmaciji se vodi politička borba narodnjaka i autonomaa. U Istri djeluje Juraj Dobrila. Banom postaje Ivan Mauranić koji provodi modernizaciju zemlje. Godine 1874. utemeljeno je moderno Sveučilite u Zagrebu. Godine 1881. Vojna Krajina je sjedinjena s ostatkom Hrvatske. Dolaskom na vlast bana Khuen-Hédervárya 1883. sljedećih dvadeset godina provodi se jaka mađarizacija. Srpska manjina dobiva privilegirani poloaj. Odrane su velike protumađarske demonstracije 1903. godine.
Prva Jugoslavija
Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Hrvatska je ula u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Istra, Rijeka i Zadar potpali su pod talijansku vlast. Kraljevina SHS je 1929. godine preimenovana u Kraljevinu Jugoslaviju. 1939. osniva se samoupravna banovina Hrvatska.
Nezavisna Drava Hrvatska
Za vrijeme Drugoga svjetskog rata dio dananjega teritorija Republike Hrvatske bio je unutar granica Nezavisna Drava Hrvatska (1941. - 1945.), a Istra, dio Dalmacije te gotovo svi otoci su preputeni Italiji, a Međimurje je okupirala Mađarska. Povijesno pravo hrvatskoga naroda na punu dravnu suverenost izraeno Ustavom Republike Hrvatske temelji se među ostalim i na odlukama ZAVNOHa izraenim nasuprot proglaenju NDH.[5]
Druga Jugoslavija
Snaan partizanski pokret i paralelna narodna vlast na oslobođenim područjima, te oslobađanje vlastitim snagama dovode do toga da je nakon rata Hrvatska postala dio nove, socijalističke Jugoslavije.
Krajem 60-ih godina javljaju se zahtjevi za razvlatenje federalne vlasti, jačanje trine privrede te se kritiziraju unitarističke i centralitičke tendencije u Jugoslaviji. Viegodinja kretanja prerastaju u pravi nacionalni pokret čija su sredita Matica hrvatska, studenti te mlađi komunistički političari u Centralnom komitetu KPH od kojih su najpoznatiji Miko Tripalo i Savka Dabčević-Kučar. Pokret se posebno proirio do proljeća 1971. godine pa je i nazvan Hrvatsko proljeće. irenje pokreta izaziva kritike u drugim jugoslavenskim republikama te Josip Broz Tito smjenjuje hrvatski politički vrh. Ipak ustavnim promjenama, a naročito donoenjem Ustava 1974. godine snano je ojačan republički individualitet.
Titovom smrću 1980. godine nestaje element koji je svojom karizmom i autoritetom osiguravao koheziju visoko sloenog sustava prepunog različitosti unutar Jugoslavije. Početak teke političke kriza prati gospodarska kriza, nastala sudarom trinih elemenata i elemenata planske privrede, te afirmacija nacionalnih interesa. Radikalizacija zahtjeva u Srbiji koja na političko vodstvo dovodi Slobodana Miloevića dovodi do raspada SKJ. Krajem osamdesetih godina počinju se osnivati političke stranke te se priznaje viestranački sustav.
Neovisna Hrvatska
Na prvim demokratskim izborima 1990. godine premoćnu pobjedu ostvaruje HDZ predvođen dr. Franjom Tuđmanom, te se 30. svibnja konstituira viestranački Sabor. Referendumom odranim 19. svibnja 1991. većina od 93.24% birača opredjeljuje se za samostalnu i neovisnu dravu. Slijedom te odluke Sabor RH je 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske kojim se Hrvatska uspostavlja kao neovisna drava. Neuspjehom u rjeavanju jugoslavenske krize 8. listopada 1991. godine raskida sve dravnopravne sveze sa dosadanjom SFRJ.
Oruanom pobunom dijela srpskog stanovnitva počinje Domovinski rat, koji je zavrio 1995. godine hrvatskom pobjedom u operaciji Oluja. Hrvatska je 22. svibnja 1992. godine primljena u Ujedinjene narode kao punopravni član. Drugu polovicu devedesetih karakterizira loa gospodarska situacija uzrokovana prelaskom na trino gospodarstvo, netransparentom privatizacijom i posljedicama rata. Na parlamentarnim izborima 2000. godine pobjeđuje koalicija est stranaka u koju su uključeni SDP, HSLS, HSS, HNS, LS i IDS. Premijer je Ivica Račan. Stjepan Mesić je izabran za predsjednika 2000. godine, a reizabran 2005. Na vlast 2003. dolazi reformirani HDZ predvođen dr. Ivom Sanaderom koji osvaja drugi mandat kao premijer nakon pobjede na izborima 2007. Razdoblje nakon 2000. godine karakterizira razvoj i rast gospodarstva, mnogobrojne reforme kao i problemi poput visoke nezaposlenosti, korupcije i tromosti javne uprave i pravosuđa.
Jo od svog osamostaljenja glavni vanjskopolitički ciljevi Republike Hrvatske su ulazak u euroatlanske integracije, prije svega ulazak u Europsku uniju i NATO. Od 1. travnja 2009. članica je NATO-a, dok je 3. listopada 2005. godine Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Europskoj uniji.
Zemljopis
Podrobniji članak o temi: Zemljopis Hrvatske
Hrvatska ima:
jezera i breuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (sredinja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine);
poumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, to spada u Dinaride;
kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje i Dalmacija).
Povrina obalnog mora: 33.200 km˛
Povrina kopna i mora: 89.810 km˛
Ukupna gospodarska povrina: 113.680 km˛
Duina kopnenih granica: 2.028 km - detaljnije
Duina obale: 5.835 km
Duina obale kopnenog dijela: 1.777 km
Duina obale na otocima: 4.058 km
Broj otoka: 1.246 (67 naseljenih)
Hrvatska iz svemiraVaniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, Karlovac, Pula, Sisak, Knin, Gospić (sjedite najveće hrvatske upanije) ibenik, Slavonski Brod, Mali Loinj (najveći i najrazvijeniji otočni grad) i Vukovar (najveća riječna luka u Hrvatskoj). (vidi i: Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj)
Klima
Klima je u unutranjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu mediteranska (sa suhim i toplim ljetima te vlanim i blagim zimama), a u zaleđu submediteranska (s neto hladnijim zimama i toplijim ljetima). Na klimu Hrvatske utječe poloaj u sjevernom umjerenom pojasu.
Prosječna temperatura u unutranjosti: siječanj 0 do 2°C, kolovoz 19 do 23°C dok je prosječna temperatura u primorju: siječanj 6 do 11°C, kolovoz 21 do 27°C.
S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini jadranska je obala jedna od najsunčanijih u Sredozemlju, a prosječna temperatura mora ljeti je od 25°C do 27°C.
Zatićena mjesta
Plitvička jezera
MljetSvjetska batina
Nacionalni park Plitvička jezera (1979.)
Dioklecijanova palača (1979.)
Gradska jezgra Dubrovnika (1979.)
Eufrazijeva bazilika (1997.)
Gradska jezgra Trogira (1997.)
ibenska katedrala (2000.)
Starogradsko polje na Hvaru (2008.)
Nacionalni parkovi
Brijuni
Kornati
Krka
Mljet
Paklenica
Plitvička jezera
Risnjak
Sjeverni Velebit
Politika
Podrobniji članak o temi: Politika Hrvatske
Hrvatski sabor
Banski dvori
Vrhovni sud Republike Hrvatske
Ustavni sud Republike HrvatskeOd usvajanja novog Ustava 1990. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija. U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na načelu trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu.
Zakonodavna vlast
Hrvatski sabor je jednodomno zakonodavno tijelo s najvie 160 zastupnika, a bira se općim izborima na mandat od četiri godine. Sabor svake godine zasjeda tijekom dva razdoblja: od 15. siječnja do 15. srpnja i od 15. rujna do 15. prosinca.
Izvrna vlast
Predsjednik Republike je poglavar drave, a bira se svakih pet godina. Osim to je vrhovni zapovjednik Oruanih snaga, predsjednik drave imenuje mandatara za sastav Vlade (predsjednika Vlade), koji mora za sebe i svoje ministre dobiti potvrdu (povjerenje) Sabora.
Vlada Republike Hrvatske, kao izvrna vlast, predlae zakone i proračun, izvrava zakone, te vodi inozemnu i domaću politiku zemlje. Na čelu hrvatske Vlade nalazi se predsjednik Vlade. Vlada ima 4 potpredsjednika i 15 ministara zaduenih za određena područja upravljanja.
Sudbena vlast
Hrvatska ima sloen sustav sudstva. Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. U Hrvatskoj sudbenu vlast obavlja 110 prekrajnih sudova, 108 općinskih sudova i 13 trgovačkih sudova koji sude kao sudovi prvog stupnja. Upravni sud Republike Hrvatske odlučuje o tubama protiv konačnih upravnih akata, odnosno u upravnim sporovima. Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske te 21 upanijski sud su, u pravilu, sudovi drugog stupnja. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj djeluje ukupno 256 sudova, a sudi ukupno 1.482 suca i 433 prekrajna suca.
Sudovi opće nadlenosti:
Vrhovni sud Republike Hrvatske,
upanijski sudovi i
općinski sudovi
Sudovi posebne nadlenosti:
Upravni sud Republike Hrvatske,
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske,
trgovački sudovi,
Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske i
prekrajni sudovi.
Ustavni sud
Ustavni sud Republike Hrvatske, koji nije dio sudbene vlasti, donosi odluke o pitanjima suglasnosti zakona s Ustavom, o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima, donosi odluke povodom ustavnih tubi te odlučuje o drugim pitanjima određenim Ustavom. S obzirom kako Ustavni sud nije dio trodiobe vlasti, smatra se četvrtom polugom cjelokupnog ustroja Hrvatske drave.
Vidi jo i: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Upravna podjela
Podrobniji članak o temi: Hrvatske upanije
Podrobniji članak o temi: Hrvatske općine i gradovi
U Hrvatskoj su općine i gradovi prema Ustavu, jedinice lokalne samouprave. Teritorij Hrvatske administrativno je podijeljen na 127 gradova i 429 općina. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najniu razinu samouprave. Hrvatska je podijeljena na dvadeset upanija i Grad Zagreb koji ima status upanije. upanija obuhvaća vie prostorno povezanih općina i gradova na svom području. Povrinom je najveća upanija Ličko-senjska, a najmanja Međimurska upanija. upanije s najvie stanovnika su Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska i Primorsko-goranska.
Hrvatske upanijeZagrebačka
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varadinska
Koprivničko-krievačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Poeko-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
ibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovačko-neretvanska
Međimurska
Grad Zagreb
Vidi i:
Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj
Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj po upanijama
Dodatak:Popis općina u Hrvatskoj
Gospodarstvo
Dubrovnik, turizam je iznimno vaan za hrvatsko gospodarstvoPodrobniji članak o temi: Gospodarstvo Hrvatske
Prema MMF-u bruto domaći proizvod je 2008. iznosio 54,950 milijarde USD ili 12.374 USD po stanovniku, a prema paritetu kupovne moći ukupni BDP iznosio je 74,419 milijardi USD ili 16.758 USD po stanovniku.[6] Prema Eurostatu, statističkom uredu EU, hrvatski BDP po stanovniku iskazan prema standardima kupovne moći iznosi 63% prosjeka Europske unije.[7] Prema podatcima Dravnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća za oujak 2009. iznosila je 5367 kuna, dok je prosječna bruto plaća iznosila 7816 kuna.[8] Dvije trećine zaposlenih u pravnim osobama u oujku 2009. primilo je prosječnu neto plaću manju od dravnog prosjeka.[9] Hrvatska kućanstva su u 2008. godini imala neto vie od 89.000 kuna raspoloivih sredstava, dok im je potronja premaila 93.000 kuna. Najveći udio imali su raspoloivi dohoci s 89% udjela.[10]
Na svjetskoj ljestvici ekonomskih sloboda u 2009. godini Hrvatska se nalazi na 116. mjestu te je svrstana u uglavnom neslobodne zemlje.[nedostaje izvor] Deficit platne bilance 2007. godine iznosio je 3,2 milijarde eura ili oko 8,5% BDP-a.[11] Prosječna godinja stopa inflacije iznosila je 2,9% u 2007., a 6,1% u 2008. to je bila najvia stopa inflacije od 2000. godine.[12] Na kraju 2008. godine devizne pričuve iznosile su 9,1 milijardu eura, inozemni dug 39,1 milijardu eura, a dug opće drave (javni dug) 29,1% BDP-a.[12] Prema studiji revizorske kuće KPMG Hrvatska je druga najoporezovanija zemlja na svijetu sa stopom oporezivanja od 53,5%. Kad se u tu brojku uključi krizni porez Hrvatska postaje zemlja sa najvećom stopom poreznog opterećenja.[13]
Hrvatska je u prvih est mjeseci 2010. izvezla roba u vrijednosti neto većoj od 30,5 milijardi kuna, dok je istodobno uvoz iznosio 52,2 milijardu kuna, pa je robni deficit premaio iznos od 21,6 milijarde kuna i bio je 24,9 posto manji nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom od 58,4 posto.[14] Najveći hrvatski izvozni partneri su Italija, BiH i Njemačka, a najveći uvozni partneri Italija, Njemačka i Rusija. Izravna strana ulaganja u Hrvatsku, prema podacima HNB-a, u razdoblju od 1993. do lipnja 2005. godine iznose 11,2 milijarde eura. Najveća hrvatska tvrtka prema prihodu u 2008. godini je INA s 26,7 milijarde kuna, slijedi Konzum s 12,7 milijardi kuna te HEP s 11,4 milijarde kuna.[15]
Broj prijavljenih na Dravnom zavodu za zapoljavanje u srpnju 2009. bio je 248.586, pa se stopa nezaposlenosti popela na 14%, pokazuju podaci Dravnog zavoda za statistiku.[16] Na kraju prole godine bilo ukupno 1.543.878 zaposlenih osoba, najvie u prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu.[17] U uslunim djelatnostima radi 64,1% zaposlenih, u industriji i graditeljstvu 30,9%, a 4,8% u poljoprivredi.[18] Stopa anketne nezaposlenosti je u prvom tromjesečju 2009. iznosila 9,4%, odnosno 167.000 nezaposlenih.[19] Pri tome je u Hrvatskoj ukupno zaposleno 1.638.000 osoba, od čega 911.000 mukaraca i 727.000 ena.[20] U dravnim i javnim slubama zaposleno je oko 260.000 ljudi, u javnim slubama, kao to su obrazovanje i zdravstvo, 180.000, a u dravnoj upravi 65.000 zaposlenika.[21]
Poljoprivredni nasadi u Neretvanskoj doliniPoljoprivreda stvara 7,4% nacionalnog dohotka, a zapoljava 14,2% radne snage. Od 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih povrina obrađuje se oko 1,1 milijun. Ostatak je neobrađen ili u vlasnitvu drave. Prosječna veličina imanja je 1,9 hektara.[22] Industrija ostvaruje oko petine BDP-a, a zapoljava oko četvrtine radne snage. Brodogradnja je značajna privredna grana, a najveća brodogradilita su: Brodosplit, Uljanik i 3. Maj. Trgovina je najutjecajnija gospodarska grana, zapoljava oko 23,1% ukupnog broja zaposlenih te ostvaruje prihod od 37,7%.[23]
Turizam je iznimno vaan za Hrvatsku. Broj turista u 2007. godini je premaio 11,16 milijuna, a ostvareno je 53 milijuna noćenja. Najvie turista dolazi iz Njemačke, Italije, Slovenije i Austrije. Dvije upanije, Istarska i Primorsko-goranska, ugoćuju 44% turista.[24] Prihod od turizma u prvih devet mjeseci 2008. dosegnuo je 6,8 milijardi eura,[25] a udjel turizma u BDP-u iznosi 22% to turizam označava stratekom granom gospodarstva i jednom od najkonkurentnijih djelatnosti.[26]
Krajem 2009. godine Hrvatska je imala 679 tisuća zaposlenih u privatnim, 114 tisuća zaposlenih u dravnim, a isti broj osoba je bio zaposlen u tvrtkama koje se nalaze u mjeovitom vlasnitvu. Pored njih Hrvatska ima i 240.000 zaposlenih u javnom sektoru.[27]
Promet
Airbus Croatia AirlinesaHrvatska ima vrlo razvijenu mreu autocesta. Hrvatska je u prometnom smislu bila diskriminirana za vrijeme Jugoslavije jer su se gradile autoceste koje nisu bile u skladu sa hrvatskim nacionalnim interesom. Značajni infrastrukturni projekti na gradnji autocesta započeli su 2000. godine kada započinje intenzivna gradnja i povezivanje Hrvatske. U Hrvatskoj ukupno ima preko 1400 kilometara autocesta koje povezuju Zagreb s drugim većim gradovima.
Sredinom 2005. je u promet putena autocesta A1 koja povezuje dva najveća grada Zagreb i Split. Autocesta A2 ide od slovenske granice prema Zagrebu. Autocesta A3 prolazi Panonskom Hrvatskom od Bregane do Lipovca. A4 ide od Goričana na mađarskoj granici prema Zagrebu. Autocesta A5, tzv. Slavonika povezuje Slavoniju, tj. Osijek i Baranju sa Zagrebom i Jadranom. Autocesta A6 povezuje Zagreb i Rijeku. Autoceste A8 i A9 čine Istarski ipsilon.
Autocesta A1 povezuje Split i ZagrebRijeka je najveća luka na Jadranu s vie od 13 milijuna tona tereta u 2007. godini. Hrvatska ima sedam zračnih luka za međunarodni promet u Zagrebu, Zadaru, Splitu, Dubrovniku, Rijeci, Osijeku i Puli. Croatia Airlines je nacionalni zrakoplovni prijevoznik. Jadrolinija je najveći i nacionalni brodarski prijevoznik. Hrvatska ima vrlo razvijen sustav eljeznica ali zbog političkih razloga u prolosti neki dijelovi Hrvatske nisu povezani, poput Istre i Dubrovnika. Hrvatske eljeznice su dravna eljeznička tvrtka.
U Hrvatskoj je u 2008. godini registrirano 88.217 novih automobila to je najveći broj u povijesti i predtavlja povećanje od 6,7% u odnosu na godinu lani. Najprodavanija marka je Opel, slijede Renault, Volkswagen, Peugeot i koda.[28] U prva dva mjeseca 2009. godine u odnosu na isto prologodinje razdoblje u Hrvatskoj registrirano 40,9% manje novih automobila kao posljedica svjetske gospodarske krize.[29] U Hrvatskoj na 1000 stanovnika dolazi 300 automobila.[30]
Komunikacije
Hrvatska se po upotrebi informatičke i komunikacijske tehnologije nalazi na 49. mjestu od ukupno 134 zemlje obuhvaćene u istraivanju Svjetskog ekonomskog foruma.[31] Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan, a domaće trite tehnologija i telekomunikacija je godinje vrijedno milijardu dolara.[32] Oko 37% hrvatskih kućanstava posjeduje osobno računalo.[33]
U 2008. godini 47% stanovnika starijih od petnaest godina koristi internet to je porast od 8% u odnosu na 2007. godinu. Ukupan broj korisnika je 2,24 milijuna. Od toga broja 56% koristi internet svaki dan.[34] Broj irokopojasnih priključaka internetu iznosi 722.110 čime je dostignuta razina gustoće irokopojasnih priključaka internetu od 16,28%.[35] Uslugu internet bankarstva u u prvom kvartalu 2009. koristilo je 597.866 građana te 155.721 poslovnih subjekata, to je povećanje od 32,06% koritenja od strane građana, odnosno 15,32% od strane poslovnih subjekata u odnosu na godinu lani.[36] Stopa softverskog piratstva na osobnim računalima trenutno iznosi 54%.[37]
Oko 79% hrvatskih građana posjeduje mobilni telefon, a 12% građana ima vie od jednog mobitela.[38] Vodeći pruatelji usluga mobilne telefonije su T-Mobile Hrvatska, Vip i Tele2. U pokretnim mreama krajem prole godine tri komercijalna operatera imala su ukupno vie od 5,87 milijuna korisnika, čime je dostignuta penetracija od 132,55%. Devet komercijalnih operatera nepokretne mree krajem 2008. imalo je neto vie od 1,85 milijuna korisnika, čime je gustoća od 41,73% neznatno 'pala' u odnosu na 2007. godinu.[39]
Trite elektroničkih komunikacija u 2008. godini je vrijedilo 15 milijardi kuna, od toga je najveći dio ili oko 8,5 miljardi kuna ostvaren u pokretnim mreama, dok je prihod u nepokretnim mreama bio neto malo vii od 5 milijardi kuna. Prihod od prijenosa podataka premaio je milijardu kuna, dok se ostatak ukupnog prihoda odnosi na najam vodova i kabelsku televiziju. Od ukupnog prihoda od nepokretnih mrea 83,01% je ostvario T-HT, dok se oko 17% tog prihoda odnosi na tzv. nove operatere.[40]
Stanovnitvo
Stanovnitvo po narodnostima u RH 2001.:
Hrvati
Srbi
Česi
Mađari
regionalno izjanjeni
Podrobniji članak o temi: Stanovnitvo Hrvatske
Podrobniji članak o temi: Etničke grupe Hrvatske
U Hrvatskoj je prema popisu stanovnitva iz 2001. ivjelo 4.437.460 stanovnika od čega 2.301.560 ena i 2.135.900 mukaraca. Prosječna starost stanovnitva bila je 39,3 godine, 41 godina za ene i 37,5 za mukarce. Očekivano trajanje ivota je 2006. bilo 79,3 godine za ene i 72,5 godina za mukarce.
U 2009. godini u Hrvatskoj je rođeno 44.577 djece a umrlo je 52.414 osoba, to čini negativan prirodni prirataj od 7.837 osoba. Stopa nataliteta iznosila je 10,1, a stopa mortaliteta 11,8, sklopljena su 22.382 braka dok je bilo 5.076 razvoda.[41]
Od 1996. godine Hrvatska biljei pozitivan migracijski saldo, tj. veći broj osoba se doseljava u Hrvatsku nego to ju naputa. Tako se 2005. u Hrvatsku doselilo 14.230 osoba dok se odselilo 6.012. Većina doseljenih su doli iz Bosne i Hercegovine dok je većina onih koji su napustili Hrvatsku otila u Srbiju i Crnu Goru.[42]
Veliku većinu stanovnitva Hrvatske čine Hrvati (89,6%). Glavna nacionalna manjina su Srbi (4,5%), dok od ostalih dvadesetak nacionalnih manjina svaka čini manje od 0,5% stanovnitva.[2]
Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine najzastupljenija vjeroispovjest je katolička (87,83%). Druge zastupljenije vjeroispovjesti su pravoslavna (4,4%) i islamska (1,3%), dok sve ostale vjeroispovjesti zajedno čine manje od 1% stanovnitva.[43]
Jezici
U Hrvatskoj je slubeni jezik hrvatski, koji je materinski za 96% stanovnika,[44] s latiničnim pismom, a na području Istarske upanije slubeni je i talijanski jezik[45] koji je materinski za 20.521 stanovnika.[44]
U Hrvatskoj je autohtoni jezik hrvatski jezik te jezik predmletačkih autohtonih romanskih stanovnika poluotoka Istre (istriotski)[46].
Ostali su jezici jezici doseljenih naroda: albanski, bonjački, bugarski, crnogorski, čeki, hebrejski, mađarski, makedonski, njemački, poljski, romski, rumunjski, ruski, rusinski, slovački, slovenski, srpski, talijanski, turski, ukrajinski i vlaki.[44].
Obrazovanje
Zgrada Opće gimnazije u SplituU Hrvatskoj je 2008. godine radilo 645 dječjih vrtića koji su ostvarivali programe predkolskog odgoja i naobrazbe. Udio privatnih vrtića je 33,9%, dok ostatak čine vrtići u gradskom, općinskom i upanijskom vlasnitvu. Ukupan broj djece koja su obuhvaćena nekim programom je 149.300 ili 56,6% djece u dobi od est mjseci do est godina. U privatnim vrtićima je smjeteno 12,9% djece. Djeca s tekoćama u razvoju čine 3,6% vrtićke populacije dok je udio darovite djece 1,1%. Na 18 djece dolazi jedan odgojitelj, ako ubrajamo i kraće programe, a na 11 djece dolazi jedan odgojitelj u cjelodnevnom programu.[47]
Osnovno obrazovanje započinje s navrenih 7 godina, a redovito traje 8 godina. U prva četiri razreda djecu obrazuje jedan učitelj, a u druga četiri razreda djeca dobivaju učitelja iz svakog predmeta. Udio ena u učiteljskoj populaciji je 78,9%. Pismeno je 98,8% stanovnika starih 10 i vie godina.[48] Sredinom 2006. godine u Hrvatskoj je bilo je 839 osnovnih kola, koje su u svom sastavu imale 1246 područnih kola, s ukupno 384.634 učenika. Odnos broja učitelja i učenika u redovitom obrazovanju bio je 1:13, a u obrazovanju za djecu i mlade s tekoćama u razvoju 1:2,9. U 2057 kola nastava se izvodila samo na jednom jeziku, od čega u 2015 na hrvatskom, u 19 na srpskome, u 11 na talijanskome, u sedam na čekome, u pet na mađarskome. Osim na hrvatskom jeziku 28 kola nastavu izvodi na jezicima nacionalnih manjina. Prvi put u kolske klupe sjelo je 43.286 prvaića.[49]
U hrvatskim srednjim kolama obrazovanje traje tri ili četri godine. Srednje se kole dijele na gimnazije, strukovne kole i umjetničke kole. U prve razrede srednjih kola 2007. godine su upisana 51.384 učenika. Od toga se u gimnazije upisalo 12.635 učenika, u umjetničke kole 1509, u četverogodinje kole 21.784, u trogodinje kole 14.938, u programe nie stručne spreme 52 te u kole s posebnim i prilagođenim programima 466 učenika.[50]
Zgrada rektorata Sveučilista u ZagrebuNakon srednjokolskog daljnje obrazovanje je dostupno na veleučilitima i sveučilitima. Hrvatska ima sedam sveučilita: Sveučilite u Zagrebu, Sveučilite u Rijeci, Sveučilite u Splitu, Sveučilite u Osijeku, Sveučilite u Zadru, Sveučilite u Dubrovniku i Sveučilite u Puli. Sveučilite u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilite osnovano 1396. godine, dok je najstarije sveučilite s neprekinutim djelovanjem u Jugoistočnoj Europi Sveučilite u Zagrebu osnovano 1669. godine. U Hrvatskoj djeluje i dvanaest javnih i dva privatna veleučilita. Djeluje i devetnaest visokih kola, od kojih je sedamnaest privatnih. Od uvođenja Bolonjskog procesa 2003. godine, u pravilu nakon tri godine studija se stječe titula prvostupnika, nakon daljnje dvije godine postaje se magistar, a poslijediplomskim studijem od tri godine stječe se titula doktora.
Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine fakultetski obrazovane osobe čine 7,82% stanovnitva. U taj broj uključeni su i magistri i doktori znanosti. Građani s viom kolom čine 4,08%. Oko 40% građana je samo sa zavrenom osnovnom, nezavrenom osnovnom ili bez ikakve kole, a od 47% građana sa srednjom kolom tri petine njih zavrilo trogodinju strukovnu kolu.[51] U dobi između 25 i 64 godine broj osoba s fakultetskom diplomom iznosi 18%.[52] Na visokim učilitima 2006. diplomiralo je 19.566 studenata, to je za 7,4% vie nego 2005. godine. Od ukupog broja diplomiranih 64% su redoviti studenti, a udio ena je 59,3%.[53] U Hrvatskoj trenutačno studira oko 170.000 studenata.[54]
Zdravstvo
KBC Zagreb lokacija na Rebru, najveća zdravstvena ustanova u HrvatskojU Hrvatskoj postoji 69 bolničkih ustanova i lječilita i to 3 klinička bolnička centra, 4 kliničke bolnice i 7 klinika, 22 opće bolnice, 27 specijalnih bolnica, 2 lječilita i 3 privatne bolnice.[55] Osim toga u manjim je mjestima radilo jo 9 općih stacionara i 6 izvanbolničkih rodilita. Broj se bolničkih kreveta u razdoblju od 1990. do 2000. smanjio za oko 24%. U 2004. je bilo 24.549 bolničkih kreveta. U bolnicama se iste godine liječilo 726.320 osoba.[56]
Hrvatska je s 276 liječnika na 100.000 stanovnika ispod prosjeka tranzicijskih zemalja i zemalja Europske unije. Manjak liječnika bi za Hrvatsku mogao biti dugoročan problem, na to upozorava sve manji interes mladih za studij medicine, jer se 1990. godine za jedno upisno mjesto natjecalo sedam, a danas svega 2,2 kandidata. To prati i negativna selekcija, odnosno nie prosječne upisne ocjene. U hrvatskim bolnicama radi oko 7000 liječnika, a samo u četiri osnovne grane medicine, internoj, kirurgiji, ginekologiji i pedijatriji, nedostaje 925 specijalista.[57] U Hrvatskoj ima ukupno 16.956 liječnika, od kojih 12.149 radi u zdravstvenim ustanovama, a 3992 liječnika radi u farmaciji i drugim djelatnostima.[58]
Prema podacima HZZO-a visoki krvni tlak, dijabetes, zloćudne bolesti, osteoporoza, metabolički sindrom, poviene masnoće u krvi i bolesti organa za kretanje najčeći su razlozi zbog kojih hrvatski građani trae liječničku pomoć. Svaki zaposleni u prosjeku godinje koristi desetak dana bolovanja. U 2008. godini umrlo je 52.367 osoba, i to neto vie mukaraca nego ena. Od toga broja, 26.506 osoba umrlo je od bolesti srca i krvnih ila, a njih 12.853 od raka. Ostali čeći uzroci smrti su ozljede i trovanja, bolesti dinih putova te probavnih organa. Danas rođeno dijete u Hrvatskoj ima velike anse doivjeti 79 godina ako je ena i 72 ako je mukarac.[59] U Hrvatskoj ima vie od 185.000 darivatelja krvi to znači da na 100 stanovnika dolaze četiri darivatelja.[60] U Hrvatskoj je od 1983. do 2007. obavljeno 736.196 pobačaja.[61]
Kultura
Podrobniji članak o temi: Kultura Hrvatske
Hrvatska se kultura zasniva na dugoj, burnoj i raznolikoj povijesti iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima sedam spomenika svjetske batine i osam nacionalnih parkova. Kravata, popularan odjevni predmet, potječe upravo iz Hrvatske. Hrvatska je svjetskoj batini dala mnoge velikane: od knjievnika, glazbenika, slikara, kipara, arhitekata, znanstvenika, filozofa i ratnika. Kao najvaniji mogu se spomenuti tri dobitnika Nobelove nagrade: Ivo Andrić za knjievnost, Vladimir Prelog i Lavoslav Ruička za kemiju.
Knjievnost
Misal po zakonu rimskog dvoraPočeci Hrvatske pismenosti seu u srednji vijek. Hrvati piu na glagoljici, bosančici i latinici. Simbol početka hrvatske knjievnosti je Baćanska ploča. Ljetopis popa Dukljanina najstariji je hrvatski ljetopis. Vaan je i glagoljički Zapis popa Martinca. U XIV. stoljeću razvija se i lirsko pjesnitvo većinom vjerskog karaktera. Nositelji knjievnog ivota su većinom svećenici i glagoljai. Najstarija je boićna pjesma U se vrime godića prevedena s latinskog. Jedan od najstarijih zapisa na latinici je pobona ibenska molitva nastala oko 1347. godine. Hrvojev misal je najljepi i najbogatije ilustrirani glagoljski rukopis hrvatskoga srednjovjekovlja. Misal po zakonu rimskog dvora tiskan 1483. je hrvatski prvotisak.
Humanizam se najjače očitovao u priobalnim gradovima. Najvaniji hrvatski humanisti su Ivan Česmički, Juraj igorić, Antun Vrančić i Ilija Crijević. Bogatstvo hrvatske renesansne knjievnosti moe se uočiti po brojnosti i raznolikosti knjievnih oblika. Marko Marulić se naziva ocem hrvatske knjievnosti s najvanijim djelima Judita na hrvatskom i Davidijada na latinskom jeziku. Petar Hektorović pie putopisni spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje, a Petar Zoranić prvi hrvatski roman Planine. Najznačajniji pjesnici su iko Menčetić, Dore Drić, Mavro Vetranović, Brne Karnarutić i Hanibal Lucić s pjesmom. Najvaniji renesansni komediograf je Marin Drić, a najpoznatije komedije su mu Dundo Maroje, Novela od Stanca i Skup.
U baroku uvjetovano tuskim osvajanjima i rascjepkanoću zemlje djeluju četiri regionalna knjievna kruga. Glavni i najplodonosniji je onaj iz Dubrovnika. Najvaniji predstavnik je Ivan Gundulić s djelima Suze sina razmetnog, Dubravka i Osman. Ostali predstavnici su Ivan Bunić Vučić, Junije Palmotić i Ignjat Đurđević. Slijedi dalmatinski kjievni krug te knjievnost Banske Hrvatske i Slavonije. Nikola Zrinski, Fran Krsto Frankopan, Katarina Zrinska, Juraj Habdelić i Antun Kanilić najvaniji su predstavnici. Hrvatskom knjievnosti 18. stoljeća dominira barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam, a javljaju se i neke značajke predromantizma. Iznimno veliku popularnost postie Razgovor ugodni naroda slovinskog Andrije Kačića Mioića. Iz tog razdoblja valja spomenuti Matiju Petra Katančića, Matiju Antuna Reljkovića i Titua Brezovačkog.
Miroslav KrleaRomantizam se javlja za vrijeme hrvatskog knjievnog preporoda koji traje od 1813. do 1860. godine, a karakrerizira ga nacionalno buđenje. Ljudevit Gaj postaje predvodnikom preporodnih nastojanja, a ostali predstavnici su Pavao toos, Stanko Vraz, Dimitrija Demeter, Ivan Mauranić i Petar Preradović. Protorealizam se jo naziva i enoinim dobom po najvanijoj osobi tog razdoblja Augustu enoi. Njegova pojava simbolizira prodor hrvatske umjetnosti riječi u ire čitalačke mase. Hrvatski realizam traje od 1881. do 1890., a najvaniji predstavnici su pravai Eugen Kumičić i Ante Kovačić te Ksaver andor Gjalski, Josip Kozarac, Vjenceslav Novak i Silvije Strahimir Kranjčević.
Hrvatska moderna traje od 1892. do 1916. Najznačajniji knjievnici tog razdoblja su Antun Gustav Mato, Ivo Vojnović, Dinko imunović, Fran Galović, Dragutin Domjanić, Vladimir Vidrić, Ivan Kozarac i Vladimir Nazor. U Zagrebu se 1900. osniva Drutvo hrvatskih knjievnika. Najvaniji predstavnici hrvatske knjievnosti u razdoblju 1914. do 1929. su Ivo Andrić i Antun Branko imić. Najvaniji knjievnik 20. stoljeća je Miroslav Krlea. Predstavnici nove genercije su Tin Ujević, Dobria Cesarić, Dragutin Tadijanović, Ivan Goran Kovačić. Najvaniji predstavnici druge moderne su knjienvici okupljeni oko časopisa Krug nazvani krugovai poput Slobodana Novaka, Josipa Pupačića, Vlatko Pavletić i Vlade Gotovca, a priklonili su im se i Jure Katelan i Vesna Parun. U postmoderni djeluju Ivo Brean, Ivan Aralica i Pavao Pavličić. U anketi među građanima Hrvatske najpoznatijim hrvatskim pjesnikom proglaen je Tin Ujević, a slijede Dobria Cesarić, Vesna Parun, Dragutin Tadijanović i Antun Branko imić.[62]
Nikola TeslaZnanost
Mnogo značajnih znanstvenika i izumitelja potječe iz Hrvatske. Slavoljub Eduard Penkala je izumitelj mehaničke olovke, a Nikola Tesla je izumio generator izmjenične struje, transformator i okretno magnetsko polje. Tesla je često nazivan čovjek koji je izumio dvadeseto stoljeće. Faust Vrančić izumio je padobran, a Ivana Lupis-Vukić izumitelj je torpeda. Ivan Vučetić izumitelj je daktiloskopije, sustava identifikacije pomoću otisaka prstiju. Antun Lučić je zasluan za izum prve naftne buotine. Najznačajniji znanstvenici su Ruđer Boković, Dragutin Gorjanović-Kramberger, Andrija Mohorovičić i Milutin Milanković. Ivan Lučić se naziva ocem hrvatske historiografije, a ostali vani povjesničari su Juraj Rattkay, Ivan Kukuljević Sakcinski, Franjo Rački, Tadija Smičiklas, Vjekoslav Klaić i Ferdo iić.
Umjetnost
Hrvatska je dala značajne kipare poput Jurja Dalmatinca i Ivana Metrovića, slikare Vlaha Bukovaca, Ivana Generalića, Julije Klovića, Ede Murtića te Ivana Rabuzina.
Kuhinja
port
Ivano Balić
Blanka Vlaić
Janica KostelićHrvatska ima mnoge vrhunske portae. Posebno dobre rezultate i veliku popularnost imaju loptački sportovi poput nogometa, rukometa, koarke i vaterpola. Najveći uspjeh hrvatskog sporta postigla je nogometna reprezentacija osvajanjem bronce na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj. Davor uker osvojio je Zlatnu kopačku kao najbolji strijelac natjecanja. NK Dinamo je jedini hrvatski klub koji uspio osvojiti neki europski trofej, Kup velesajamskih gradova 1967. godine, preteču Kupa UEFA i Europske lige. Drugi najpopularniji nogometni klub je splitski Hajduk. Hrvatska rukometna reprezentacija je dvostruki olimpijski pobjednik u Atalanti i Ateni. Kauboji su bili svjetski prvaci 2003. godine, a osvojili su i tri svjetska srebra na Islandu, Tunisu i Hrvatskoj. Tome valja pridodati europsko srebro i broncu. Ivano Balić je smatran najboljim rukometaem svoje generacije. RK Zagreb je dvostruki, a Bjelovar jednostruki prvak Europe.
Hrvatska koarkaka reprezentacija je igrala finale sa Sjedinjenim Dravama čija je reprezentacija nazvana Dream team na olimpijskim igrama u Barceloni. Draen Petrović se smatra najvećim europskim koarkaem svih vremena koji je Europljanima otvorio put u NBA. Ostali veliki koarkai su Kreimir Ćosić, Toni Kukoč, Dino Rađa i trener Mirko Novosel član Koarkake Kuće slavnih. Hrvatski klubovi su bili pet puta prvaci Europe, Split tri puta, a Cibona dva puta. Cibona je dva puta bila pobjednik Kupa pobjednika kupova. Split je dva puta osvojio Kup Radivoja Koraća, a Cibona jedan. Treći popularni klub je KK Zadar. Zadar je naziva gradom koarke zbog popularnosti sporta u tom gradu i fanatičnoću navijača. Hrvatska vaterpolska reprezentacija je trenutačni svjetski prvak. Barakude su ut to osvojile i olimpijsku broncu te dva europska srebra. Mladost je sedmerostruki europski prvak te je od LEN-a proglaena Najboljim klubom dvadesetog stoljeća. Jug i Jadran su svaki po dva puta bili prvaci.
Hrvatska teniska reprezentacija je bila pobjednik Davisova kupa 2005. godine. Goran Ivaniević je osvojio Wimbledon 2001. godine. Ostali poznati tenisači su Ivan Ljubičić, Mario Ančić i Iva Majoli. Skijaica Janica Kostelić je najbolja hrvatska sportaica. Jedina je skijaica koja je osvojila četri zlatne olimpijske medalje ukupno i tri zlatne medalje na jednoj Olimpijadi. Ukupno je s četri zlata i dva srebra najuspjenija skijaica u povijesti Olimpijade. Trostruka je pobjednica Svjetskog skijakog kupa te osvajačica pet svjetskih zlatnih medalja. Ivica Kostelić postigao je zapaene rezultate. Visaica Blanka Vlaić je najbolja hrvatska atletičarka i aktualna svjetska prvakinja. Najbolji plivači su Duje Draganja, Sanja Jovanović i Đurđica Bjedov. eljko Mavrović i Mate Parlov najbolji su boksači. Branko Cikatić i Mirko Filipović su najpoznatiji borci u mjeovitim borilačkim vjetinama. Tamara Boro je najbolja stolnotenisačica.
Dravni blagdani
Dravni blagdani u Republici Hrvatskoj [63] Datum Blagdan
1. siječnja Nova godina
6. siječnja Sveta tri kralja
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak
1. svibnja Praznik rada
60 dana nakon Uskrsa Tijelovo
22. lipnja Dan antifaističke borbe
25. lipnja Dan dravnosti
5. kolovoza Dan pobjede i domovinske zahvalnosti
15. kolovoza Velika Gospa
8. listopada Dan neovisnosti
1. studenog Svi sveti
25. i 26. prosinca Boićni blagdani
Izvori
Stanovnitvo prema spolu i starosti, po naseljima, popis 2001.. Popis stanovnitva 2001.. Dravni zavod za statistiku RH. Preuzeto 22. kolovoza 2009..
2,0 2,1 Stanovnitvo prema narodnosti, po gradovima/općinama, popis 2001.. Popis stanovnitva 2001.. Dravni zavod za statistiku RH. Preuzeto 22. kolovoza 2009..
Popis drava članica Ujedinjenih naroda (engleski).
Rezolucija Opće skuptine Ujedinjenih naroda br. 46/238 (1992) (engleski).
Ustav Republike Hrvatske
Report for Selected Countries and Subjects: Croatia (engleski). International Monetary Fund. Preuzeto 22. kolovoza 2009..
Hrvatski BDP na 63% prosjeka EU. Jutarnji list (26. lipnja 2009.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
Prosječna plaća porasla na 5.367 kuna. T-Portal (22. svibnja 2009.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
Hrvati primaju plaću ispod prosjeka drave. Jutarnji list (14. travnja 2009.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
Hrvati troe 4.300 kune vie nego to zarade. T-Portal (6. srpnja 2009.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
Deficit platne bilance 1,8 mlrd eura. bankamagazine.hr (30. rujna 2008.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
12,0 12,1 Ekonomski indikatori. Hrvatska narodna banka (29. srpnja 2009.). Preuzeto 22. kolovoza 2009..
Hrvati plaćaju najveće poreze na svijetu. Jutarnji.hr (24. lipnja 2009.). Preuzeto 24. lipnja 2009..
Izvoz porastao 10,1, a uvoz pao 7,7 posto u prvom polugoditu. Večernji.hr (2. kolovoza 2010.). Preuzeto 2. kolovoza 2010..
Ina, Konzum i HEP najjači po prihodima. NoviList.hr (5. srpnja 2009.). Preuzeto 7. srpnja 2009..
http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,8,21,broj_zaposlenih,173520.jl 'Nema promjena u broju nezaposlenih'
http://www.jutarnji.hr/novac/karijere/clanak/art-2009,4,18,statistika_karijere,159916.jl 'Najmanje zaposlenih u poljoprivredi'
Dvije trećine radnika u uslunom sektoru. Jutarnji.hr (7. srpnja 2009.). Preuzeto 7. srpnja 2009..
http://www.jutarnji.hr/novac/vas_novac/clanak/art-2009,7,27,nezaposlenost_pad,170946.jl 'Pad anketne nezaposlenosti'
http://business.hr/Default2.aspx?ArticleID=f50d4249-b345-4afe-83a6-30dea5a47bcb&ref=rss 'Nezaposlenost u Hrvatskoj pala na 7,9%'
http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/14095/Za-skupu-drzavu-kriva-je-vlast.html 'Za skupu dravu kriva je vlast'
Imate vie od milijun hektara zemlje koja je neobrađena, hitno je iznajmite!. Jutarnji.hr (31. kolovoza 2009.). Preuzeto 31. kolovoza 2009..
http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,11,trgovci_udio,155412.jl 'Trgovci su hrvatsko gospodarstvo'
http://209.85.129.132/search?q=cache:aGg6cfX6bAcJ:www.mint.hr/UserDocsImages/ANALIZA%2520TURISTI%C4%8CKOG%2520PROMETA%25202007.%2520GODINE.pdf+broj+turista+u+hrvatskoj+2007&hl=hr&ct=clnk&cd=2&gl=hr&client=firefox-a 'Turistički promet u Republici Hrvatskoj u 2007.'
http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3215727/index.do 'Bajs: Turistička 2008. bila je najbolja dosad, a dobra će biti i 2009.'
http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,1,14,turizam_u_2008,148360.jl 'U 2009. borba za svakog gosta'
Tko zapravo radi u Hrvatskoj i tko će sve to platiti, banka.hr 26. oujak 2010. godine
http://www.dnevnohr.com/Auto/moto/Rekordna-prodaja-automobila-u-Hrvatskoj.html 'Rekordna prodaja automobila u Hrvatskoj'
http://www.monitor.hr/clanci/hrvatska-i-u-veljaci-pad-prodaje-automobila-za-39-posto/1173/ 'Hrvatska: i u veljači pad prodaje automobila za 39%'
http://www.privredni.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1364&Itemid=2 'Lukoil predloio Ini suradnju u proizvodnji ekolokog goriva '
http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,3,26,IT_zemlje_49,157362.jl 'Hrvatska i dalje među top 50 IT zemalja'
http://www.jutarnji.hr/novac/bizzbuzz/clanak/art-2009,3,27,ict_konkurentnost,157424.jl 'Svaki treći Hrvat koristi računalo svaki dan'
http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/27603/potrosnja-kucanstava-4c3-tisuce-kuna-veca-od-raspolozivih-sredstava.html 'Hrvati troe 4.300 kune vie nego to zarade'
http://www.net.hr/tehnoklik/page/2009/02/11/0247006.html 'U Hrvatskoj 47% korisnika interneta'
http://limun.hr/main.aspx?id=473639 'irokopojasni internet u 2009. godini'
http://beta.vecernji.hr/vijesti/vise-pola-milijuna-hrvata-koristi-internet-bankarstvo-clanak-2072 'Vie od pola milijuna Hrvata koristi internet bankarstvo'
http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2009,5,12,ilegalni_softver,162938.jl 'Piratstvo u Hrvatskoj stagnira'
http://www.mobil.hr/novosti/one.php?sid=3229 'Hrvatska ne vodi po broju mobitela, ali zato vodi po broju poslanih poruka'
http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html 'Trite elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna'
http://seebiz.eu/hr/tvrtke/telekomunikacije/trziste-elektronickih-komunikacija-u-2008.-vrijedno-15-milijardi-kuna,40824.html 'Trite elektroničkih komunikacija u 2008. vrijedno 15 milijardi kuna'
Prirodno kretanje stanovnitva Republike Hrvatske u 2009.. Dravni zavod za statistiku RH (19. srpnja 2010.). Preuzeto 17. studenoga 2010..
http://www.index.hr/vijesti/clanak/u-hrvatsku-se-prosle-godine-doselilo-najvise-ljudi-iz-bih-a-njih-najvise-odselilo-se-u-sicg/320887.aspx
Stanovnitvo prema vjeri, po gradovima/općinama, popis 2001.. Popis stanovnitva 2001.. Dravni zavod za statistiku RH. Preuzeto 17. studenoga 2010..
44,0 44,1 44,2 Stanovnitvo prema materinskom jeziku, po gradovima/općinama, popis 2001.. Popis stanovnitva 2001.. Dravni zavod za statistiku RH. Preuzeto 17. studenoga 2010..
Statut Istarske upanije. Istarska upanija (5. listopada 2010.). Preuzeto 17. studenoga 2010..
Fluminensia god. 21 (2009) br. 1 Nina Spicijarić: Romanizmi u nazivlju kuhinjskih predmeta u govoru Dubanice na Krku, str. 9
http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2195 'Predkolski odgoj i naobrazba u Republici Hrvatskoj'
Stanovnitvo staro 10 i vie godina prema spolu, a nepismeni i prema starosti, po gradovima/općinama, popis 2001.. Popis stanovnitva 2001.. Dravni zavod za statistiku RH. Preuzeto 17. studenoga 2010..
http://www.poslovni.hr/67685.aspx 'U Hrvatskoj 2085 osnovnih kola'
http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-srednje-skole-upisana-oko-51-tisuca-ucenika_112572 'U srednje kole upisana oko 51 tisuća učenika'
http://www.monitor.hr/clanci/obrazovna-struktura-hrvata-prema-posljednjem-popisu-stanovnistva-hrvatska-moze-u-svijet-ne-s-jeftinom-nego-s-obrazovanom-radnom-snagom/17803/ 'Obrazovna struktura Hrvata prema posljednjem popisu stanovnitva'
http://hap.bloger.hr/post/koliko-ima-zapravo-visokoobrazovanih-u-hrvatskoj/1067432.aspx 'Koliko ima zapravo visokoobrazovanih u Hrvatskoj?'
http://www.javno.com/hr-hrvatska/lani-je-diplomiralo-19-566-studenata_58782 'Lani je diplomiralo 19.566 studenata '
http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/21394/Default.aspx 'Hrvatska po rastu broja studenata prva u Europi'
http://www.mzss.hr/hr/adresar_ustanova 'Adresar ustanova '
http://www.hcjz.hr/clanak.php?id=12711& 'Rad bolnica u Hrvatskoj'
http://www.javno.com/hr-hrvatska/u-hrvatskoj-nedostaje-lijecnika_132381 'U Hrvatskoj nedostaje liječnika'
http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=1&ID_VIJESTI=104991 'Hrvatska liječnike specijalizira za EU'
http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,4,6,,158706.jl 'ivimo čak četiri godine manje nego Austrijanci'
'Milinović: Nije bilo fizičkog sukoba između mene i ministra ukera'
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/29754/Od-1983-u-Hrvatskoj-je-izvrseno-736-196-pobacaja.html 'Od 1983. u Hrvatskoj je izvreno 736.196 pobačaja'
http://www.net.hr/kultura/page/2009/05/05/0104006.html Tin je najpoznatiji pjesnik
Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (pročićeni tekst). Narodne novine 136/2002 (21. studenoga 2002.).
Vanjske poveznice
Početna stranica Republike Hrvatske
Hrvatski web-katalog
Vodič kroz Hrvatsku
Odluka o samostalnosti
ZAGREB
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru dananjeg Zagreba, njegovo povijesno sredite.
Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno sredite Hrvatske. Poloajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe.
Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima poloaj upanije
Zagreb se nalazi u kontinentalnoj sredinjoj Hrvatskoj, na junim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metara (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni smjetaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometno čvoritu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.
Klima
Klima u Zagrebu je umjerena kontinentalna. Ljeta su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20° C, dok su zime hladne s prosječnim temperaturama od 1° C.[2]
Naselja u sastavu
Grad Zagreb prostire se na povrini od 641 km2. Područje Grada Zagreba (u irem smislu), osim naselja Zagreb, obuhvaća i drugih 70 naselja. To su: Adamovec, Belovar, Blagua, Botinec, Brebernica, Brezovica, Budenec, Buzin, Cerje, Demerje, Desprim, Dobrodol, Donji Čehi, Donji Dragonoec, Donji Trpuci, Drenčec, Drenik Brezovički, Dumovec, Đurđekovec, Gajec, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Glavničica, Goli Breg, Goranec, Gornji Čehi, Gornji Dragonoec, Gornji Trpuci, Grančari, Havidić Selo, Horvati, Hraće Turopoljsko, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Ivanja Reka, Jesenovec, Jedovec, Kaina, Kainska Sopnica, Kučilovina, Kućanec, Kupinečki Kraljevec, Lipnica, Lučko, Luan, Mala Mlaka, Markovo Polje, Moravče, Odra, Odranski Obre, Paruevina, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvrje, Preputovec, Sesvete, Soblinec, Starjak, Strmec, ainovec, imunčevec, Veliko Polje, Vuger Selo, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vurnovec, Zadvorsko i erjavinec.
Povijest
Podrobniji članak o temi: Povijest Zagreba
Trg bana Jelačića danas
Trg bana Jelačića 1880. godineO nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i edan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, duo, zagrabi" !
Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, to govori u prilog činjenici da je i ranije postojalo naselja.
1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.
1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagrebačkog sveučilita.
1776. iz Varadina je u Zagreb preseljeno sjedite Hrvatskog kraljevskog vijeća (Vlade).
7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaka Ves ujedinjeni u grad Zagreb.
25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglaava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.
Stanovnitvo
Podrobniji članak o temi: Stanovnitvo Zagreba
Prema popisu stanovnitva iz 2001. godine Grad Zagreb ima 779 145 stanovnika, i to 415 153 ene i 363 992 mukarca. ire gradsko područje okuplja vie od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bonjaci (bosanski muslimani) i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjanjava se katolicima (87%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva i Reformirana krćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, te Adventistička crkva, Baptistička crkva te idovska zajednica. Oko 4% izjanjava se agnosticima, a 3,5% ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trenjevka (vie od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (vie od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovnitva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706 770 stanovnika, dok je Grad Zagreb imao 777 826 stanovnika.
Povećavanje broja stanovnika 1857.-2001.[3]
Gradska uprava
Gornjogradska vijećnica, sjedite Gradske skuptineGrad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status jedinica lokalne samouprave (grad) koja ujedno ima i poloaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno upanije. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001.).
Tijela Grada Zagreba jesu:
Gradska skuptina,
Gradonačelnik
Gradska skuptina je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skuptina ima pedesetjednog zastupnika, a njen aktualni saziv izabran je na općim lokalnim izborima 15. svibnja 2009. godine. Predsjednik Gradske skuptine je Boris prem. U Zagrebu je glasovalo 300 828 birača to je 41,69 posto od ukupno 721 522 birača na biračkim mjestima. To je 5,75 posto vie građana koji su se odazvali na biralita nego 2005. godine. Koalicijska lista SDP, HSU osvojila je 33,34 posto glasova, koalicija HDZ, HSS, HSLS 18,43 posto, HNS 8,18 posto, nezavisna lista Velimira Sriće 7,98 posto i nezavisna lista Tatjane Holjevac 6,39 posto. Stranački sastav Gradske skuptine sastoji se od:[4]
Stranka Broj zastupnika
SDP, HSU 24
HDZ, HSS, HSLS 13
HNS 5
Nezavisna lista Velimira Sriće 5
Nezavisna lista Tatjane Holjevac 4
Gradske četvrti
Podrobniji članak o temi: Zagrebačke gradske četvrti
Gornji grad iz zraka
Donji grad iz zraka
Ilica, najpoznatija zagrebačka shopping ulicaNa području Grada Zagreba 1999. osnovane su gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih četvrti:[5]
Četvrti se neformalno dijele na Ťkvartoveť, odnosno manje četvrti određene specifičnom izgradnjom, urbanizmom i stanovnitvom koje ih naseljava. Dobrim za ivot općenito se smatra nekoliko četvrti. Prva je centar grada (Donji grad i Medvečak) zbog raznolikosti sadraja i dobre urbane opremljenosti. Druga je podsljemenska zona, koja predstavlja svojevrsni rezidencijalni dio Zagreba (bivi tzv. ljetnikovački predjeli), u koje spadaju: alata, Tukanac, Pantovčak, Horvatovac i dr. Na trećem su mjestu novija stambena naselja u četvrti Jarun, privlačna zbog blizine rekreacijskog područja, te druga naselja s preteito novogradnjom (primjerice pansko).
Četvrti kao to su Trenjevka, Trnje, Črnomerec, Pečenica - itnjak su većinom nekvalitetno izgrađene bive radničke četvrti, koje proivljavaju snanu urbanizaciju i jo uvijek nemaju dobru urbanu opremljenost. Isti je slučaj s velikim naseljenim područjem na istočnom rubu grada, Dubravom, koja je zbog stanovnitva s preteno niskim imovinskim standardom, ilegalne trgovine i kriminala, na glasu kao najloija gradska četvrt.
Novi Zagreb građen je u potpunosti u drugoj polovici 20. stoljeća kao velika skupina stambenih naselja na junoj obali Save. Karakteriziraju ga iroke avenije, zelene povrine te neatraktivne zgrade građene u duhu socijalističkog funkcionalizma. Novi Zagreb ima vrlo dobar urbanitet, a lokacija Zagrebačkog velesajma, uređenje parka Bundek, otvaranje novog trgovačkog centra (Avenue Mall) koji je postao sreditem okupljanja ljudi, te izgradnja novih stambenih zgrada, znači postupno poboljanje urbanog ivota u ovom velikom gradskom području.
R. br. Četvrt Povrina (km˛) Stanovnitvo (2001.) Gustoća stanovnitva (st/km˛)
1. Donji grad 3,01 45 108 14 956,2
2. Gornji grad - Medvečak 10,12 36 384 3593,5
3. Trnje 7,37 45 267 6146,2
4. Maksimir 14,35 49 750 3467,1
5. Pečenica - itnjak 35,30 58 283 1651,3
6. Novi Zagreb - istok 16,54 65 301 3947,1
7. Novi Zagreb - zapad 62,59 48 981 782,5
8. Trenjevka - sjever 5,83 55 358 9498,6
9. Trenjevka - jug 9,84 67 162 6828,1
10. Črnomerec 24,33 38 762 1593,4
11. Gornja Dubrava 40,28 61 388 1524,1
12. Donja Dubrava 10,82 35 944 3321,1
13. Stenjevec 12,18 41 257 3387,3
14. Podsused - Vrapče 36,05 42 360 1175,1
15. Podsljeme 60,11 17 744 295,2
16. Sesvete 165,26 59 212 358,3
17. Brezovica 127,45 10 884 85,4
UKUPNO 641,43 779 145 1214,9
Gospodarstvo
Hrvatska narodna banka
Eurotower - sjedite Zagrebačke burzeNajvanije grane gospodarstva u Zagrebu su: proizvodnja električnih aparata, kemijska, farmaceutska i tekstilna industrija, te industrija hrane. Zagreb je međunarodno trgovinsko i poslovno sredite, te prometno raskrije između Srednje i Istočne Europe.[6] Proračun grada Zagreba za 2008. godinu je iznosio 7,45 milijardi kuna.[7]
Grad Zagreb ima najveći nominalni bruto domaći proizvod po glavi stanovnika u Hrvatskoj (19 132 $ u 2005. godini, hrvatski prosjek je 10 431 $).[8] Godine 2004. bruto domaći proizvod u paritetu kupovne moći iznosio je 28 261 $ (19 067 ).[9]
Od srpnja 2008. prosječna mjesečna neto plaća u Zagrebu iznosila je 6228 kn, to je oko 1356 $ (hrvatski prosjek je 5234 kuna, odnosno 1140 $).[10] U prva tri mjeseca 2009. godine prosječna stopa nezaposlenosti je porasla sa 6,2 na 6,8%, to znači da je bez posla bilo 28 000 Zagrepčana.[11]
Zagrebu je sjedite 34% tvrtki u Hrvatskoj, i zapoljava 38,4% hrvatske radne snage, uključujući gotovo sve banke, uslune tvrtke i javni prijevoz. U Zagrebu su sjedita najvanijih gospodarskih subjekata u Hrvatskoj. Među njima se ističu su Franck, Kra, Croatia Airlines, Croatia osiguranje d.d., Croatia Records, HT, INA, Konzum, Ledo, Pliva, RIZ, Tisak, Vipnet, itd. Tvrtke u Zagrebu činile su 52% ukupnog prometa i 60% ukupnog dohotka Hrvatske u 2006. godini, te 35% hrvatskog izvoza i 57% hrvatskog uvoza.[9][12]
U Zagrebu je razvijen i turizam. Ponuda turističkog smjetaja je raznolika. Hoteli su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih prenoćita u privatnom smjetaju. U Zagrebu postoje tri hotela sa pet zvjezdica (Westin, Sheraton, Regent Esplanade) i 10 sa četiri zvjezdice.
Promet
Domovinski most
Petlja na krianju Drićeve i Slavonske avenijePrometni poloaj
Sve glavne autoceste prolaze kroz Zagreb i granaju se prema raznim dijelovima Hrvatske. Moda najvanija od njih je autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, koja je u potpunosti zavrena do Splita, te su u tijeku radovi od Splita do Ploča sa zavretkom do 2009. godine.
Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mrea, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od upanje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovren je na ljeto 2006.
Treća glavna trasa je autocesta A6 Zagreb - Rijeka, koja spaja glavni grad s najbliom velikom lukom na Jadranu. Uz te tri glavne grane tu su jo i autoceste A4 Zagreb - Goričan koja se u Mađarskoj nastavlja na autocestu prema Budimpeti, te autocesta A2 Zagreb - Macelj, koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3). Započeti su i radovi na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak, dovretak dionice do Lekenika previđa se poslije 2009. godine.
Zagreb je također veliko eljezničko čvorite. Dvije od tri najvanija europska koridora u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski eljeznički koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i Paneuropski eljeznički Koridor X koja je najvaniji eljeznički pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Razvijen je i prigradski putnički promet Zagreba. Teretni promet se vri obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor.
Zračna luka Zagreb jedna je od najprometnijih u zemlji. Nalazi se u naselju Pleso pored Velike Gorice. Dananja putnička zgrada i platforma dovrene su 1959., a u jesen iste godine je zračna luka otvorena za civilni zračni promet. Godine 2008. raspisan je međunarodni arhitektonski natječaj za novi terminal Zračne luke Zagreb.[13]
Pored međunarodne zračne luke, u Lučkom postoji i manji sportski aerodrom, Zračno pristanite Lučko.
Javni gradski prijevoz
Podrobniji članak o temi: Javni gradski promet u Zagrebu
Zgrada Glavnog eljezničkog kolodvora
Tramvaj NT 2200 i autobus ZET-aJavni gradski prijevoz u Zagrebu čini mrea tramvajskih i autobusnih linija, gradsko-prigradski vlakovi te taksi vozila. Glavninu javnog prijevoza u Zagrebu obavlja Zagrebački električni tramvaj (ZET), koji je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o uspinjači i ičari, koja je trenutno izvan funkcije (očekuje se izgradnja nove). ZET je podrunica gradskog trgovačkog drutva Zagrebački holding d.o.o.
Prvi električni tramvaj puten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Dananja tramvajska mrea ima ukupnu duinu od 116 km (irina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga 69 gradskih i 51 prigradskih.
Uspinjača ZET-a spaja zagrebački Gornji i Donji grad. S prugom dugom samo 66 metara poznata je i kao najkraća ičana eljeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Slubeno je putena u pogon 8. listopada 1890. godine. Danas je zatićena kao spomenik kulture, a također je jedna od turističkih atrakcija u Zagrebu.
ičara "Sljeme" putena je u promet 27. srpnja 1963. godine, a za promet je zatvorena sredinom 2007. godine (slubeno je zatvorena 1. srpnja), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za izgradnju nove moderne sljemenske ičare. ičara je bila u funkciji prijevoza izletnika na vrh Medvednice.
U Zagrebu danas ima oko 1.150 taksi vozila, a vonja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Ovlateni koncesionar je Radio taksi Zagreb - udruenje autotaksi prijevoznika Grada Zagreba. Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jelačića 11. lipnja 1901. godine.
Gradsko-prigradskim eljezničkim prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70.000 putnika. Glavna eljeznička linija prometuje na relaciji Savski Marof - Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo. Hrvatske eljeznice uvele su ovu liniju 1992. godine. Uz ovu liniju, drugi vani prigradski smjerovi su prema Velikoj Gorici te Jastrebarskom, a zajedno s lokalnim vlakovima iz smjera Zaboka, Novske, Karlovca i Koprivnice.
Arhitektura i znamenitosti
S obzirom na svoju povijest i značaj, Zagreb je bogat spomenicima i arhitekturom. Sreditem Zagreba smatraju se povijesne četvrti Gornji grad i Kaptol, te Donji Grad, u kojima je iznimna raznolikost arhitekture od baroka do dananjih dana. Centar je okruen sa sjeverne strane rezidencijalnim četvrtima s viom razinom stanovanja, a s juga bivim radničkim četvrtima koje proivljavaju snanu reurbanizaciju. Izgledom i uređenjem, Zagreb je tipičan srednjoeuropski grad.
Gornji grad
Gornji grad ili Gradec je povijesna jezgra Zagreba. Zasnovana u srednjem vijeku, sve do 19. stoljeća činila je, zajedno s Kaptolom, sredinje urbanizirano područje grada Zagreba. Tijekom vremena su ondje izgrađene brojne zgrade kojima se oblikovao njezin dananji izgled. Glavni trg Gornjega grada je Trg sv. Marka, nekad mjesto trgovanja, a danas političko sjedite Hrvatske, sa zgradama Hrvatskog sabora, Vlade i Gradske skuptine. Na Gornjem gradu nalazi se niz muzeja i galerija.
Crkva sv. MarkaTrgom sv. Marka dominira crkva sv. Marka, izvorno gotička građevina iz 14. stoljeća, kasnije preoblikovana u neogotičkom stilu. Iz srednjega vijeka sačuvan je monumentalni juni portal s kipovima dvanaest apostola. Portal je nastao pod utjecajem glasovite kiparske radionice Parler iz Praga te predstavlja najznačajnije ostvarenje gotičkog kiparstva u kontinentalnoj Hrvatskoj.[14] Krov crkve s povijesnim grbovima Hrvatske i grada Zagreba potječe iz 19. stoljeća, iz velike obnove pod vodstvom arhitekata Hermanna Bolléa i Friedricha von Schmidta. Zvonik crkve je iz baroknog vremena, a godina 1841. na njemu označava jednu od većih obnova.[15]
Druga poznata crkva Gornjeg grada je barokna crkva sv. Katarine (1620.-32.), koja se smatra prvom baroknom građevinom kontinentalne Hrvatske. Dvoranska crkva s bočnim kapelama, u unutranjosti je bogato ukraena tukaturama Antonija Quadrija (1732.), a svetite je oslikano iluzionističkom arhitekturom oltara sa scenom Sveta Katarina i aleksandrijski filozofi. Ovo značajno djelo baroknog slikarstva radio je slovenski slikar Kritof Andrej Jelovek. Crni oltari potječu većinom iz 17. stoljeća, osim oltara sv. Ignacija (18. st.), koji je rad znamenitog kipara Francesca Robbe.[16]
Kamenita vrataUz crkvu sv. Katarine prua se kompleks biveg isusovačkog samostana, sagrađenog u 17. stoljeću te nadograđenog 1980-ih. Danas je ova građevina sjedite galerijske ustanove Klovićevi dvori, gdje se odravaju vrhunske umjetničke izlobe. Od nekadanjih samostana, na Gornjem gradu je i samostan sv. Klare, odnosno opatica klarisa, u po njima nazvanoj Opatičkoj ulici. Zanimljiv je po oslikanim pročeljima. Naslikani, odnosno "lani" prozori, vjerojatno su povezani sa zatvorenom funkcijom ovoga enskog samostana. U samostanu je danas smjeten Muzej grada Zagreba, jedan od najbogatijih muzeja u Hrvatskoj.
Palača Vojković (iz 1764.), danas Hrvatski povijesni muzejNa Gornjem gradu se također nalazi niz baroknih kuća i palača. Najznačajnija među njima je palača Vojković u Matoevoj 9 (1764.), u stilu marijaterezijanskog baroka, s vrlo reprezentativnim pročeljem s motivima koljki. Danas je u njoj smjeten Hrvatski povijesni muzej.[17] Od drugih palača ističu se Banski dvori te uz nju palača Rauch (na Trgu sv. Marka 1 i 2), koje su danas jedinstven objekt u funkciji sjedita Vlade Republike Hrvatske. U Ćirilometodskoj ulici 3 nalazi se palača Raffay, danas Hrvatski muzej naivne umjetnosti, a u blizini i kuća znamenite hrvatske plemićke obitelji Zrinski (Markovićev trg 3). Tri vrlo lijepe barokne palače smjetene su u Opatičkoj ulici: palača Jurić (Opatička 2), palača Rauch-Sermage (Opatička 6), te palača Buan (Opatička 8) iz 1754., djelo najpoznatijeg zagrebačkoga baroknog graditelja Matije Leonharta.[18]
U Opatičkoj 10 nalazi se zgrada biveg Vladinog Odjela za bogotovlje i nastavu, tj. nekadanjeg Ministarstva kulture i prosvjete. U njoj su bogati interijeri (poznata Zlatna dvorana), a ispred je raskona neobarokna kovana eljezna ograda (1894.), rad arhitekta Hermanna Bolléa i Obrtne kole u Zagrebu.[19] Od ostale stambene arhitekture valja spomenuti i ostatke nekadanje renesansne kuće s crno-bijelom naslikanom dekoracijom (ugao Mesničke i V. Lisinskog), te poznatu ljekarnu u Kamenitoj 9 (pročelje je radio zagrebački graditelj Bartol Felbinger). U toj je kući ivio unuk slavnog talijanskog pjesnika Dantea.
Gornji je grad nekad bio okruen zidinama s kulama i nekoliko gradskih vrata. Do danas su očuvana jedino istočna, tzv. Kamenita vrata. Na sjevernom dijelu Gornjeg grada je kula Popov toranj, u kojoj je smjetena zvjezdarnica. U zgradi u podnoju kule je legendardna zagrebačka gostionica Palajnovka. Spomenimo ovdje i poznatu gostionicu Pod starim krovovima (Basaričekova 9), koja radi već desetljećima, a bila je inspiracija za gostionicu K nidariću u slavnom filmu Tko pjeva zlo ne misli, a koji je dijelom sniman u susjednoj kući.
Kula Lotrčak poznati je vidikovac s kojeg se prua prekrasan pogled na Donji grad. Ispod kule nalazi se Strossmayerovo etalite te uspinjača koja povezuje Gornji i Donji grad.
Kaptol i Dolac
Zagrebačka katedralaKaptol je povijesno naselje u Zagrebu formirano oko Zagrebačke katedrale. Danas je sredite crkvenih institucija (Zagrebačka nadbiskupija, Kaptol zagrebački, Nadbiskupsko bogoslovno sjemenite).
Barokni Nadbiskupski dvor građen za biskupa Jurja Branjuga (od 1729.)Katedrala dominira svojim poloajem u vizuri ne samo Kaptola već čitavog grada. Smatra se najviom građevinom u Hrvatskoj. Prvotno srednjevjekovna katedrala dobila je svoj neogotički izgled nakon potresa, u velikoj obnovi (1880.-1902.) pod vodstvom arhitekata Hermanna Bolléa i Friedricha von Schmidta. Iz srednjevjekovnih vremena sačuvana je kapela sv. Stjepana (danas u biskupskom dvoru) s gotičkim freskama. U sakristiji katedrale nalazi se oltarna slika Golgota, djelo slavnog slikara Albrechta Dürera.[20] Zagrebačka se katedrala ponosi i bogatom riznicom u kojoj se čuva plat kralja Ladislava iz 11. stoljeća (!). Oko katedrale su renesansne zidine s krunim kulama, uz koje je u barokno doba, za vrijeme biskupa Jurja Branjuga, podignut biskupski dvor.
Du trga i ulice Kaptol nalazi se niz baroknih kanoničkih kurija te franjevački samostan s crkvom. Osim crkve, u samostanu je zanimljiva kapela sv. Franje (dovrena 1683.), bogato ureena baroknim tukaturama i zidnim slikama s prikazima iz ivota sv. Franje.[21] U ulici Nova ves je barokna crkva sv. Ivana Krstitelja, također sa zidnim slikama.
Između Gornjeg grada i Kaptola smjestio se predjel zvan Dolac, gdje je Trnica Dolac, najpoznatija zagrebačka trnica na otvorenom. Uz nju se nalazi i barokna crkva sv. Marije. Zapadno od crkve prolazi Tkalčićeva ulica, nastala na mjestu nekadanjeg potoka Medvečak koji je razdvajao povijesna naselja Gradec i Kaptol.[22] Potok je u prvoj polovici 20. stoljeća natkriven, ali je ulica svojom ambijentalnom arhitekturom očuvala duh starih vremena. Niz kafića, restorana i dućana, čini danas Tkalčićevu ulicu sreditem noćnog ivota Zagreba.
Donji grad
Zrinjevac iz zrakaDonji grad je urbano sredite suvremenog Zagreba. Izgrađen je u 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća, od kada potječe i najveći dio njegove arhitekture. Glavni i najveći trg Zagreba je Trg bana Jelačića. Nekad trnica, a danas mjesto susreta, stjecite turista i građana te glavni dio pjeačke zone centra Zagreba. Na trgu je poznati spomenik banu Josipu Jelačiću (1866.), rad autrijskog kipara Antona Dominika Fernkorna. Izvorno je kip bio okrenut prema sjeveru kako bi simbolički mačem pokazivao prema Mađarima, budući da se ban Jelačić u svoje doba snano odupirao mađarskoj vlasti. Kip je tijekom komunizma uklonjen te je ponovo postavljen 1990. godine. Na istočnoj strani trga nalazi se suvremeno oblikovana fontana Manduevac, uz koju je vezana poznata priča o nastanku Zagreba. Od značajnijih zgrada na trgu treba spomenuti palaču Kolmar (danas Drutvo hrvatskih knjievnika) s dva tornjića, kuću Rado (1904.-05., arhitekt Vjekoslav Bastl) remek djelo secesije s kamenim zmajevima na krovu, te kuću Popović (1906.-07., arhitekt Aladar Baranyai), na kojoj su reljefi umjetnika Ivana Metrovića.
Oktogon - kupola od vitrajaSa zapadne strane trga dolazi se u Ilicu, najpoznatiju zagrebačku shopping ulicu. Centar Zagreba ima izrazito veliku pjeačku zonu koja, osim Trga bana Jelačića i dio Ilice, obuhvaća i brojne okolne ulice nanizane dućanima i trgovinama. Neke od ulica, poput Bogovićeve, poznate su po terasama kafića. U Bogovićevoj se ulici nalazi poznata skulptura Prizemljeno sunce kipara Ivana Koarića, koja je posluila za zanimljivu suvremenu instalaciju pod nazivom Zagrebački Sunčev sustav. Juno od Ilice je Cvjetni trg,[23] intimni gradski trg francuskog tipa, koji je svoj nadimak cvjetni dobio po tandovima cvjećara. Na trgu se nalazi kip pjesnika Petra Preradovića te poznata zgrada Oktogon, tj. Prva hrvatska tedionica. Ova zgrada (1898.-1900., arhitekt Josip Vanca), ima trgovački prolaz karakterističan za srednoeuropske gradove, a zanimljiva je po sredinjoj dvorani natkrivenoj staklenom kupolom od vitraja.
Hotel Palace na Strossmayerovu trguDonji grad je poznat po svom urbanizmu, kojeg karakteriziraju zgrade raspoređene u pravokutne blokove i načelno sijecanje ulica pod pravim kutem. Ovdje se nalazi jedinstven zeleni pojas gradskih trgova-perivoja, u obliku uglatog slova U, nazvan Zelena potkova ili Lenuzzijeva potkova. Zasnovan prema zamislima urbanista Milana Lenuzzija u drugoj polovici 19. stoljeća, predstavlja najveće i najznačanije urbanističko-hortikulturno ostvarenje u hrvatskoj gradogradnji.[24] Perivoji su većinom oblikovani kao kombinacija francuskih vrtova s cvjetnim parterima i engleskih umovitih parkova, a okruuju ih velike javne i privatne zgrade. Najstariji od parkova je Zrinjevac, sa stoljetnim platanama i glazbenim paviljonom u sredini. Na Zrinjevcu se ističe zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u stilu neorenesanse (1884., arhitekt Friedrich von Schmidt), u kojoj je Strossmayerova galerija starih majstora. Na istočnoj strani trga su zgrada Ministarstva vanjskih poslova te upanijski sud u Zagrebu, a na sjevernoj Vrhovni sud Republike Hrvatske. Sa zapadne strane su reprezentativne historicističke zgrade: palača Vranyczany u kojoj je Arheoloki muzej u Zagrebu, te palača Medaković s poznatom kavanom Lenuci i stropovima na katu koji su oslikani arabeskama.
Hrvatski dravni arhivNa oblinjem Strossmayerovu trgu su iznimno raskone zgrade s bogatim pročeljima, poput neorenesansne palače Vranyczany (1882.-83., arhitekt Otto Hoffer) u kojoj je Moderna galerija. Tu su i palača Priester (danas Odsjek za povijesne znanosti HAZU) i Hotel Palace, obje s kraja 19. stoljeća te djela zagrebačkih arhitekata Lea Hönigsberga i Julija Deutscha, poznatih po gradnjama u neobaroknom stilu. Spomenimo ovdje i kuću Milana Lenuzzija (Strossmayerov trg 11), tvorca Zelene potkove.[25]
Trg kralja Tomislava uređen je kao parterni vrt s fontanom i kipom kralja Tomislava. Sa sjeverne strane omeđen je zgradom Umjetničkog paviljona (1897.-98.), a s june se nalazi Glavni kolodvor. Od zgrada se također ističu kuća slikara Vlahe Bukovca (1895.-96.), te kuća Feller (1903.), djelo arhitekta Vjekoslava Bastla u stilu venecijanske neogotike. Isti je arhitekt projektirao i znamenitu secesijsku kuću Kallina (1903.-04.), na uglu Gundulićeve i Masarykove ulice, poznatu po prikazima imia i keramičkim pločicama koje su nastale u tvornici vlasnika kuće Josipa Kalline.[26]
Secesijska kuća Kallina (1903.-04.) na uglu Gundulićeve i Masarykove uliceJuni dio Zelene potkove obuhvaća Starčevićev trg sa zgradom Starčevićeva doma (1894.-95) (danas Gradska knjinica), izgrađenog za političara Antu Starčevića, koji nikad nije u njoj ivio. Slavni Hotel Esplanade (1922.-24.) smjeten je odmah uz Glavni kolodvor, jer su ondje nekad odsjedali putnici znamenitog vlaka Orient Express. Prema zapadu se prua i zagrebački botanički vrt.
Zapadni dio Zelene potkove čine Marulićev, Mauranićev i Trg marala Tita. Na Marulićevu trgu se nalazi secesijska zgrada Hrvatskog dravnog arhiva (1910.-13., arhitekt Rudolf Lubinsky), izvorno građena za Nacionalnu i sveučilinu biblioteku. I dok je unutranjost bogato ukraena po načelu totalnog dizajna radovima vrhunskih umjetnika i obrtnika toga doba, krov zgrade je poznat po ukrasima u obliku zelenih sova koje simboliziraju mudrost.
Hrvatsko narodno kazaliteZapadni krak Zelene potkove zavrava na Trgu marala Tita, koji se smatra jednim od najljepih u Zagrebu. Trgom dominira velebna neobarokna zgrada Hrvatskog narodnog kazalita (1894.-95.), sjedite najveće kazaline ustanove u Hrvatskoj.[27] Zgradu ju otvorio car Franjo Josip I., a projektirali su je Fellner i Helmer, poznati graditelji srednjoeuropskih kazalita. Ispred zgrade nalazi se Metrovićeva skulptura Zdenac ivota (1905.). Na istom se trgu nalazi jo i Muzej za umjetnost i obrt, Hrvatski kolski muzej te Rekorat Sveučilita u Zagrebu. S june strane su lijepa secesijska zgrada bive Trgovačko-obrtne komore te zgrada Hrvatskog sokola, danas Akademija dramske umjetnosti.[28]
Istočni dio Donjega grada, izvan Zelene potkove, većinom je izgrađen u prvoj polovici 20. stoljeća i karakterističan je po modernoj arhitekturi. Na Trgu burze, danas zvanom Trg hrvatskih velikana, je monumentalna Palača burze (1923.-27., danas Hrvatska narodna banka), djelo modernog arhitekta Viktora Kovačića. U blizini je i Trg rtava faizma s krunom zgradom Hrvatskog doma likovnih umjetnika (1938.), nastaloj prema zamisli Ivana Metrovića. U njoj se danas odravaju izlobe suvremene umjetnosti.
Malo izvan Donjega grada, u četvrti Trnje, kao znameniti primjer suvremene arhitekture moe se izdvojiti i zgrada Nacionalne i sveučiline knjinice. Dovrena 1995. godine, djelo je skupine zagrebačkih arhitekata pod vodstvom Velimira Neidhardta.
Ostale znamenitosti
MirogojIstočno od sredita grada, u četvrti Maksimir, smjestio se park Maksimir, povijesni perivoj osnovan u 18. stoljeću te oblikovan po uzoru na engleske romantičarske parkove.[29] U njemu se nalazi Zooloki vrt grada Zagreba. U sjevernom dijelu grada je glavno zagrebačko groblje Mirogoj. Građeno je krajem 19. i početkom 20. stoljeća prema projektu arhitekta Hermanna Bolléa, a iznimnom se ljepotom odlikuju tamonje arkade u kojima su pokopane znamenite ličnosti iz hrvatske povijesti.
U junom dijelu Zagreba je sportsko-rekreacijski centar Jarun, s umjetnim jezerom uređenim za kupanje te veslačkom stazom. Na nasuprotnoj obali Save, u naselju Lanite, nalazi se najveća sportska dvorana u Hrvatskoj - Arena Zagreb.[30]
Sve brojnije nove poslovne i stambene zgrade, zagrebački neboderi, također su doprinos urbanoj vizuri hrvatskog glavnog grada.
Popularno izletite Zagrepčana je planina Medvednica, poznatija po nazivu svojeg vrha Sljeme, na kojoj se nalazi srednjevjekovna utvrda Medvedgrad.
Obrazovanje i znanost
Sveučilite
Podrobniji članak o temi: Sveučilite u Zagrebu
Zgrada rektorata Sveučilita i Pravnog fakultetaSveučilite u Zagrebu je drugo najstarije u Hrvatskoj, osnovano nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveučilitu u Zagrebu diplomiralo je vie od 200.000 studenata, magistriralo vie od 18.000 i doktoriralo vie od 8.000 predloenika.
Na Sveučilitu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilinom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilitu djeluju 33 visoka učilita.
Znanstvene institucije
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima drutvenih i prirodnih znanosti. Najpoznatija ustanova na području prirodnih znanosti je Institut Ruđer Boković, drutvenih znanosti Institut Ivo Pilar, a znanstveni rad u sklopu humanističkih znanosti predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je također sjedite HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.
Srednje kole i gimnazije
Podrobniji članak o temi: Srednje kole i gimnazije u Zagrebu
U Zagrebu djeluje 100 srednjih kola, od čega je 31 gimnazija.[31]
Kultura
Podrobniji članak o temi: Kultura u Zagrebu
Zagreb je najveće kulturno sredite Hrvatske. U gradu se nalazi vie ustanova koje tradicionalno imaju velik presti. U glazbi je to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazalita, baleta i opere Hrvatsko narodno kazalite, a među knjinicama Nacionalna i sveučilina knjinica. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izloaba moda se najvie ističu Klovićevi dvori.
Muzeji i galerije
Umjetnički paviljon na Trgu kralja TomislavaZagrebački muzeji čuvaju vie od 3,6 milijuna eksponata u vie od trideset zbirki, od javnih i crkvenih muzeja do privatnih zbirki i galerija. Vie desetaka privatnih manjih i većih galerija nalazi se gotovo u svim dijelovima grada.
Arheoloki muzej u Zagrebu (Zrinjevac 19) čuva gotovo 400,000 artefakata stečenih iz različtih izvora u stoljetnom razdoblju.[32] Najpoznatija je Egipatska zbirka s tzv. Zagrebačkom mumijom, koja je uvijena u tkaninu s najstarijim etrućanskim natpisom na svijetu (Liber Linteus Zagrabiensis).
Gliptoteka HAZUOd umjetničkih muzeja najznačajniji je Muzej za umjetnost i obrt (Trg marala Tita 10), osnovan 1880. godine, u kojemu su zbirke povijesnog pokućstva i obrta, a danas brojem artefakata čine najbogatiji muzej u Hrvatskoj.[33] Historijsko slikarstvo i skulptura od 14. do 19. stoljeća moe se vidjeti u Strossmayerovoj galeriji starih majstora (Zrinjevac 11) u sklopu HAZU[34] i Muzeju Mimara, donaciji kolekcionara Ante Topića Mimare gradu Zagrebu, koja je otvorena 1987. godine u zgradi nekadanje gimnazije.[35] Potonja sadri 3.750 djela iz različitih kultura i civilizacija. Moderna galerija (Hebrangova 1) je umjetnička zbirka hrvatskih slikara i kipara 19. i 20. stoljeća. Od drugih umjetničkih muzeja, tu je Atelier Ivana Metrovića (Mletačka 8) sa skulpturama, crteima i litografijama najznačajnijeg hrvatskog umjetnika 20. stoljeća. Potom Hrvatski muzej naivne umjetnosti, kao i Muzej suvremene umjetnosti, čije je nova zgrada otvorena 2009. u Novom Zagrebu.
U Zagrebu se nalaze i dva bogata povijesna muzeja. Muzej grada Zagreba (Opatička 20), osnovala je Druba Braće hrvatskog zmaja, a smjeten je u obnovljenom kompleksu biveg samostana klarisa iz 17. stoljeća.[36] Muzej tematizira kulturnu, gospodarsku i političku povijest Zagreba od rimskih vremena do najnovijeg doba. Tu je i Hrvatski povijesni muzej u palači Vojković (Matoeva 9).
Od drugih muzeja, značajni su Hrvatski prirodoslovni muzej, Tehnički muzej te Etnografski muzej. Vrijedne zbirke čuvaju i Hrvatski kolski muzej, Gliptoteka HAZU i Kabinet grafike HAZU.
Najposjećenije izlobe svjetskih umjetnika nudi galerija Klovićevi dvori, a stogodinje iskustvo u tom smislu ima Umjetnički paviljon.
Kazalita
Prve kazaline predstave odravale su se u Zagrebu jo u 18. stoljeću, a prva kazalina zgrada podignuta je 1833. godine. Danas u Zagrebu postoji dvadesetak stalnih i sezonskih kazalita. Hrvatsko narodno kazalite, otvoreno 1895. godine, ima najveći presti u izvedbi povijesnih djela, drame, opere i baleta. Osim HNK najpopularniji su Gradsko dramsko kazalite Gavella, Gradsko kazalite Komedija, Zagrebačko kazalite mladih, Teatar Exit i Satiričko kazalite Kerempuh. Postoje specijalizirana kazalita za dječju publiku, dok ih je nekolicina smjetena izvan centra grada i orijentirana na publiku iz većih gradskih četvrti (Trenjevka, Dubrava). Tijekom ljeta, razna se kazalina i koncertna događanja odvijaju pod vedrim nebom, a najpoznatije je Zagrebačko histrionsko ljeto na Opatovini.
Koncerti i festivali
Zagreb je mjesto odravanja vie festivala sa svjetskim značenjem, kao to su Animafest, svjetski festival animiranog filma koji se odrava svake parne godine, potom Međunarodna smotra folklora, kazalini festival Eurokaz, te Festival suvremenog plesa.
Zagreb ima i filmski festival, Zagreb Film Festival, a posebno je zanimljiv ZagrebDox, festival dokumentarnog filma. Od glazbenih festivala, tu je Zagrebfest, jedna od najstarijih manifestacija hrvatske pop glazbe, potom festival avangardne glazbe Muzički Biennale Zagreb svake neparne godine te Festival Zagrebačke filharmonije. Od 1996. se na ulicama sredita Zagreba odrava Cest is d'Best, međunarodni multimedijalni festival uličnih zabavljača. Ljeti se također odravaju koncerti na otvorenom, većinom na Gornjem gradu (Ljeto na Gornjem gradu).
Najpoznatija koncertna dvorana u Zagrebu je Koncertna dvorana Vatroslav Lisinski, sagrađena 1973. i nazvana po znamenitom skladatelju prve hrvatske opere Vatroslavu Lisinskom. Dvorana je bila i mjesto odravanja Eurosonga 1990. godine. Veći koncerti zabavne glazbe odravaju se u Domu sportova, a od nedavno i u veličanstvenoj Areni Zagreb.
Od drugih događanja poznata je izloba cvijeća Floraart (krajem srpnja i početkom lipnja), te Old-timer Rally, koji se odravaju jednom godinje. Posebno je zanimljiv Markov sajam, tj. sajam starih obrta i zanata koji se izvorno odravao na Trgu sv. Marka, nekada glavnom gradskom trgu, a danas na Trgu bana Jelačića. Dani Grada Zagreba odravaju se 16. studenog.
Mediji
Zagreb je jedno od medijskih sredita jugoistočne Europe.
U njemu je sjedite Hrvatske radiotelevizije. HRT je nastala spajanjem Hrvatskog radija, pokrenutog 1926. godine i Hrvatske televizije, osnovane kao TV Zagreb 1956. godine. Hrvatska televizija je prema istraivanjima najgledanija televizija u jugoistočnoj Europi. HRT centar sa studijima smjeten je na adresi Prisavlje 3, a sam naziv Prisavlje se prema tome u medijskom argonu upotrebljava i kao sinonim za upravni establishment televizije.
Zgrada Hrvatske radiotelevizije na PrisavljuU Zagrebu djeluju i dvije jake komercijalne TV postaje: Nova TV (studiji na Remetinečkoj cesti 139), u vlasnitvu međunarodne kompanije CME, te RTL Televizija (studiji u Krapinskoj 45), u vlasnitvu RTL grupe. U Zagrebu je također sjedite manjih privatnih televizija, OTV i Z1 Televizija, koje su sadrajima regionalno orijentirane na Zagreb i okolicu. U Zagrebu su i prva poslovna televizija u Hrvatskoj Kapital Network i glazbena televizija Croatian Music Channel, koje je moguće pratiti preko kabelske mree.
U Zagrebu djeluje i niz radio postaja, od kojih su najsluanije: Hrvatski radio na 3 kanala u sklopu HRT-a, Radio Sljeme, Radio 101, Narodni radio, Radio Cibona, itd.
Znak EPH ispred sjedita tvrtke u Koranskoj uliciPrve dnevne novine počele su izlaziti u Zagrebu jo 1784. godine (Agramer deutsche Zeitung). Danas je Zagreb sjedite najvećih novinskih kuća u Hrvatskoj. Kapitalom je najsnanija kompanija Europapress Holding (EPH), sa sjeditem u Koranskoj ulici 2, koja izdaje 5 dnevnih novina i 30 časopisa. Najtiranije dnevne novine su Jutarnji list i Sportske novosti u vlasnitvu EPH, te Večernji list (osnovan 1959.) i 24sata, u sastavu austrijskog medijskog koncerna Styria Medien AG. Značajan je i Vjesnik.
U Zagrebu je sjedite i najposjećenijih Internet portala u Hrvatskoj: Index.hr, Net.hr, Oglasnik.hr, i dr.
Sport
Podrobniji članak o temi: Sport u Zagrebu
Arena ZagrebU Zagrebu djeluju brojni profesionalni, ali i amaterski portski klubovi iz Zagreba. Od poznatijih profesionalnih klubova valja istaknuti nogometne klubove koji nastupaju u 1.HNL: NK Dinamo, NK Zagreb, NK Lokomotiva Zagreb, NK Croatia Sesvete, koarkake klubove koji nastupaju u NLB ligi: KK Cibona, KK Zagreb, KK Cedevita, rukometne klubove koji nastupaju u Dukat Premijer ligi RK Zagreb, RK Medvečak, RK Dubrava. Također se ističu vaterpolski klubovi Mladost i Medvečak, hokejaka momčad Medvečak koja nastupa u EBEL ligi, te veslačke, atletske i mnoge druge klubove.
U Zagrebu postoje brojni portski objekti i portsko-rekreacijski centri (alata, Jarun, Mladost, Svetice, itd.). Najveći broj takvih objekata izgrađen je ili preuređen za potrebe Univerzijade 1987. godine. Jedna od najpoznatijih portskih dvorana u Zagrebu je Dom sportova, koja sadri 6 dvorana, najveće dvije mogu primiti 4.000 i 12.000 gledatelja. Popularna Cibona, tj. Koarkaki centar Draen Petrović prima oko 5.400 posjetitelja. U prosincu 2008. dovrena je Arena Zagreb koja moe primiti do 16.300 gledatelja te predstavlja najveći objekt zatvorenog tipa za odravanje sportskih manifestacija u Hrvatskoj. Najveći nogometni stadion u Zagrebu je Stadion Maksimir (37,168 sjedećih mjesta) na kojem utakmice igra NK Dinamo.
Gradovi prijatelji
Zagreb ima uspostavljenu prijateljsku suradnju sa sljedećim gradovima:[37]
Mainz, Njemačka (1967.)
St. Petersburg, Rusija (1968.)
Tromsř, Norveka (1971.)
Kyoto, Japan (1972.)
Kraków, Poljska (1975.)
Lisabon, Portugal (1977.)
Pittsburgh, SAD (1980.)
angaj, Kina (1980.)
15px Bologna, Italija (1984.)
Budimpeta, Mađarska (1994.)
Beč, Austrija (1994.)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina (2001.)
Ljubljana, Slovenija (2001.)
Podgorica, Crna Gora (2006.)
London, Ujedinjeno Kraljevstvo (2009.)
Povezani članci
Popis počasnih i zaslunih građana Zagreba
Popis zagrebačkih gradonačelnika
Popis poznatih osoba grada Zagreba
Biljeke
Sić, Miroslav (2007). Spatial and functional changes in recent urban development of Zagreb. Delo. Preuzeto 6. studenog 2008..
Klima
Naselja i stanovnitvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
SDP unatoč loijem rezultatu i dalje najjači
www.zagreb.hr
O ekonomiji Zagreba. Archived from the original on 2008-01-02. Preuzeto 2006-07-02.
Prihvaćen zagrebački proračun za 2008. (PDF). poslovni.hr (2007-20-12). Preuzeto 2009-16-6.
Velike razlike u BDP-u: Zagreb najrazvijeniji. Javno.hr (2008-02-22). Preuzeto 2008-11-09.
9,0 9,1 Gospodarstvo Grada Zagreba i Zagrebačke upanije (PDF). Hrvatska gospodarska komora (2007-12-11). Preuzeto 2008-11-11.
Prosječna zagrebačka neto plaća za srpanj 6.228 kuna. Suvremena.hr (2008-09-26). Preuzeto 2008-10-09.
[Metropola - besplatni tjednik]
Gospodarski profil KZ. Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka gospodarska komora. Preuzeto 2008-01-25.
Tomislav Marinović (2008), Domaćim arhitektima projekt nove zračne luke, www.vjesnik.hr (Preuzeto 12. oujka 2009.)
Marijan Lipovac (2009), Portal svetog Marka krije tajne, Vjesnik, 11. travnja 2009.
Lelja Dobronić (1992), Slobodni i kraljevski grad Zagreb, Zagreb. ISBN 86-03-00798-5
Lelja Dobronić (1988), Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Zagreb.
Lelja Dobronić, Ankica Pandić (2004), Palača Hrvatskog povijesnog muzeja = The Palace of the Croatian History Museum: 1764. - 2004., Zagreb. ISBN 953-6046-29-6
Lelja Dobronić (1988), Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Zagreb.
Olga Maruevski (2002), Iso Krnjavi, kultura i politika na zidovima palače u Opatičkoj 10, Zagreb. ISBN 953-6324-32-6
Ana Deanović, eljka Čorak (1988), Zagrebačka katedrala, Zagreb. ISBN 86-397-0020-6
Pakal Cvekan (1990), Kaptolski Franjevci: kulturno-povijesni prikaz djelovanja Franjevaca kroz 770 godina na Kaptolu u Zagrebu, Virovitica.
Nada Premerl (2005), Potok u srcu Zagreba: uz potok Medvečak od izvora do uća = A brook in the heart of Zagreb: along the Medvečak brook from source to mouth, Zagreb. ISBN 953-6942-19-4
Snjeka Kneević (2003), Zagrebu u sreditu, Zagreb. ISBN 953-181-049-4
Snjeka Kneević (1996), Zagrebačka zelena potkova, Zagreb. ISBN 953-0-60524-2
Snjeka Kneević (1996), Zagrebačka zelena potkova, Zagreb. ISBN 953-0-60524-2
Zlatko Jurić (1995), Arhitekt Vjekoslav Bastl radovi 1901.-1910., ivot umjetnosti br. 56-57, Zagreb. ISSN 0524-7794
Nikola Batuić, ur. (1992), Hrvatsko narodno kazalite u Zagrebu: 1840.-1860.-1992., Zagreb. ISBN 86-03-00786-1
Snjeka Kneević (1996), Zagrebačka zelena potkova, Zagreb. ISBN 953-0-60524-2
Olga Maruevski, Sonja Jurković (1991), Maksimir, Zagreb. ISBN 86-03-00523-0
Vesna Ledić Oppenheim, Maroje Mrdulja, Ira Payer (2008), Arena Zagreb, Zagreb. ISBN 978-953-55532-0-5
Popis srednjih kola i gimnazija u Republici Hrvatskoj (Preuzeto u rujnu 2008.)
Arheoloki muzej u Zagrebu. Preuzeto 2006-07-02.
Muzej za umjetnost i obrt. Preuzeto 2006-07-02.
Strossmayerova galerija starih majstora. Preuzeto 2006-07-02.
Muzej Mimara. Preuzeto 2006-07-02.
Muzej grada Zagreba. Preuzeto 2006-07-02.
Gradovi prijatelji
Literatura
Lelja Dobronić: Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb, 1991. ISBN 86-03-00521-4
Lelja Dobronić: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova, Zagreb, 1983.
Lelja Dobronić: Zagrebački Kaptol i Gornji grad nekad i danas, Zagreb, 1988.
Dragutin Hirc: Stari Zagreb, Zagreb, 2008. ISBN 978-953-150-842-1
Snjeka Kneević: Zagrebačka zelena potkova, Zagreb, 1996. ISBN 953-0-60524-2
Snjeka Kneević: Zagrebu u sreditu, Zagreb, 2003. ISBN 953-181-049-4
Gjuro Szabo: Stari Zagreb, Zagreb, 1941.
Vanjske poveznice
Slubene stranice grada Zagreba
Turistička zajednica grada Zagreba
- 14:20 -