|
|
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
| AMMY | |
| A | Amazing |
| M | Modern |
| M | Mystical |
| Y | Yucky |
| code by BlinkYou.com | |
"Ako možeš, ne padaj u tugu, a ako ne možeš, onda je bar ne pokazuj."
"Kad bih sve jezike ljudske govorio i anđeoske a ljubavi ne bih imao bio bih mjed što ječi ili cimbal što zveči. Kad bih imao dar proricanja i znao sva otajstva i sve spoznaje i kad bih imao svu vjeru da bih i gore premještao a ljubavi ne bih imao - ništa sam!"
"Onaj tko zna čuvati tajnu, tek je na pola puta do cilja. Jer onaj tko oda tajnu, do tog cilja neće stići nikada."
"Ljubav je uvijek otvorenih ruku. Otvorenih ruku dopuštate ljubavi da dolazi i odlazi kako želi, slobodno, jer bi ona to ionako činila. Ako pokušate zarobiti ljubav, shvatit ćete da držite samo sebe."
"Ako ukloniš svađe (među zaljubljenima), ni ljubav ne traje dugo."
"Zločin je mrziti djevojku koju si jednom volio; takav završetak priliči divljačnim duhovima. Dovoljno je biti ravnodušan: onaj ko mržnjom završava ljubav, ili još voli, ili će mu biti teško prekinuti."
"Savršena ljubav doista je rijetka... Zaljubljeni uvijek moraju imati profinjenost mudrih, prilagodljivost djece, osjetljivost umjetnika, razum filozofa, smirenost svetaca, snošljivost učenjaka i snagu samopouzdanih."
"Ako hoćeš u miru živjeti, slušaj, gledaj i šuti!"
"Mjesta na kojima nema tebe... su bez života."
"Godine vas ne štite od ljubavi. Međutim, ljubav vas donekle štiti od starosti."
"Ako je drugima dozvoljeno, tebi nije."
"Bogatim se naziva onaj koji je svojom sudbinom zadovoljan."
"U našem životu, kao na slikarevoj paleti, postoji samo jedna boja, koja životu i umjetnosti daje smisao. To je boja ljubavi."
"Budi barem dobar, ako ne možeš biti pametan."
"Čovjeku koji najmanje želi najmanje nedostaje."
"Na vrhu je covjek uvijek sam."
"Drugom praštaj mnogo, sebi ništa."
"Gdje je uklonjena mržnja, tu oružje nije nimalo potrebno."
"Doista ništa čovjeku ne može pružiti dovoljno naknade za odsustvo ljubavi u srcu žene koja je njegova supruga."
"Griješiti je ljudski, ali u greškama ustrajati obilježje je luđaka."
"Ističi se, ali ne strši!"
"Istina rađa mržnju. Ko govori istinu, često se zamjera drugima."
"Patnja zadaje bol samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš voljeti... Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja mržnja je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time"
"Izuzetak potvrđuje pravilo."
"Kad lažem i kažem da lažem, lažem li ili govorim istinu."
"Sudbina nije stvar slučajnosti, već je stvar izbora; to nije nešto što treba čekati, već nešto što treba postići."
"Ko brzo sudi, brzo se i kaje."
"Troje može čuvati tajnu samo ako je dvoje od njih mrtvo"
"Kormilar se poznaje u oluji."
"Lijena mladost stvara starog prosjaka."
"Ljubav će sve pobijediti, i mi se pokorimo ljubavi."
"Ljubav ne traje dugo ako uklonite svađe."
"Ljubav sve pobjeđuje, ali novac pobjeđuje i ljubav."
"Ljudskoj naravi je svojstveno da mrziš onoga koga si uvrijedio."
"Mala je vrlina određene stvari prešutjeti; nasuprot tome, ozbiljna je greška govoriti o čemu treba šutjeti."
"Mrzim i volim. pitat ćeš me, možda, zašto to tadim? Ne znam, osjećam da je tako i to me muči.
"Mrzit ću ako budem mogao; a ako ne, voljet ću protiv svoje volje."
"Najviše će imati onaj ko bude najmanje željeo."
"Svaki dan bez osmijeha je izgubljen dan."
"Najviše treba tražiti ono što će valjati uvijek zadržati."
"Samo je jedan kutak svemira koji sigurno možete promijeniti, a to ste vi sami.
"Ne budi tuđi sluga, ako možeš biti svoj gospodar."
"Bez obzira na ono što čini, svatko na zemlji uvijek igra glavnu ulogu u povijesti svijeta."
"Onome tko zna čekati, vrijeme otvara vrata."
"Ne možeš se prepirati s onim koji poriče osnove istine."
moje tijelo vapi za odmorom, oci zele biti sklopljene, ali ne... mozak se opire... u moju glavu su navalile horde misli, niti jedne se ne mogu rijesiti...
-ZASTO JE ZIVOT TAKO KOMPLICIRAN?- "upita" me znatizeljno misao
-Vjerojatno zbog toga sto bi nam brzo dosadio da je jednostavan.
a i kada nam nesto postane rutinom to svjesno ili nesvjesno odbacujemo..
No zasto se uopce zamarati takvim pitanjem?
Pa pobogu, mi smo ti koji smo si zakomplicirali zivot, sami ga krojimo, sami radimo pogreske...
imamo svoju slobodu da od zivota radimo sto god hocemo...
no zar smo dobili zivot tako da bi unistavali sebe, duge ili mozda oni nas?? ja mislim da ipak ne. sto vi mislite?
-POSTOJI LI SRECA, STO JE TO?-usklikne druga misao
-Kako ne bi postojala? pa seca je svuda oko nas.
sreca je ljubav, osmjeh, prijatelj, mama, tata...dobitak na lotu, bolji posao... ma sreca je sve...
Zar treba uvjek teziti k´ necim visim?
zar ne mozete pronaci srecu i u malim stvarima?
nije li ti danas netko "nabacio" osmijeh na lice ispricavsi ti neki vic?
nije li ti toplina preplavila tijelo kada ti je netko uputio topal, obecavajuci pozled?
nisli li se osjecao/la zahvalno danas kada si sjeo/la za stol sa svojom obitelji?
nis li danas bar jednom osjetio ono strujanje srece u zraku?
mozda se niti ni ne nasmijemo, i niti ne primjetimo nasu srecu...
ali vjeruj te mi sreca je tu...
-A LJUBAV, STO S NJOM?-ubaci se treca misao
Ah sto bi mi bez ljubavi? ljubav je predivan osjecaj...
lijepo je biti voljen, no treba znati i uzvratiti ljubav...
Nije li ljubav glavni pokretac svijeta? zapravo se sve vrti... ma ne oko novca, nego oko ljubavi... da nema ljubavi, ne bi bilo ljudi, ne bi bilo gradevina, raznih strojeva, poslastica... ne bi bilo nicega... jer sve je to stvoreno s ljubavlju... svatko se od nas unese u ljubav i neprestano gradi, mozda cak i nesvjesno... ali zar ti sad ne koristis ljubav?
-JA BIH SAMO HTIO ZNATI MISLIS LI TI NOCAS SPAVATI?-oglasi se starjesinamisli, najstariji od svih
-ma zapravo sam bas sad mislila, cim objavim post
.NO HAJDE, POZURI, ZA LJEPOTU TREBA SNA!
-samo sekundu molim, jos par rijeci...
-JOS JEDNOM CU TI PONOVITI: U KREVET!
- no dobro samo da ga objavim...
ljudi oprostite kaj post nije dovrsen... nisam znala da bu starjesina navratil...
dodatak:
samo da vam javim da je ovo moj konacni dizajn...
bar neko izvjesno vrijeme...
jako sam sretna jer se moj blog u potpunosti vratio u normalu...
posjetite nase nove nade Anu i ivu
Totalno me zivcira ovo kaj se sad dogada na blogovima...
sve je to ok al´ meni su nestali svi objevljeni postovi, nadam se da ce to ovaj post popraviti... inace ako zelite vidjeti stare postove odite u arhivu ili jednostavno kliknite na oznacene datume u kalendaru...
svaka cast ljudima koji su radili na renorviranju bloga... znam da su dali sve od sebe i to samo da nama bude lakse...
nadam se da ce se sve ovo s vremenom stabilizirati...
ps. imamo jednu novu blogericu koja je ujedno i moja jako dobra prijateljica ana pa vas molim da joj skupa sa mnom pruzite podrsku!!!
pozdrav i do citanja od vase Ammy...
lomim se,
i padam na koljena...
ne ovo nisam ja,
ovo je moja dusa slomljena...
ona... ona...
ta prokleta sudbina
sve osjecaje... sve...
u meni je ubila...
sada trazim krhotine,
preostale dijelove mene...
bjezim, odlazim
u neko drugo vrijeme...
idem negdje, tamo
gdje necu biti dio sjene...
ja znam...
ja cu se oporaviti,
a ti sudbino prokleta
na dusi ces me nositi...
on i ja... stopljeni,
opet cemo biti zagrljeni...
jer uvjek opstaju samo oni najjaci...
a ti... sudbino prokleta
ne zaboravi
prava ljubav je neunistiva...
vidjela sam ga jucer... njegove oci... sada su tako tupe,pune suza... njegov glas...kao da svaku rijec izgovara s nekom dozom boli... mogli smo pricati svega par minuta... ne pamtim vise rijeci... samo njegovo lice i ono, sada vec unistenu tijelo... sjecam se samo onih, zadnjih rijeci koje sam mu procitala sa usana-volim te...
previse me sve ovo boli...
sad kada se sjetim nas samo se upitam dali sam usnula, il´ sam budna sanjala ili je on stvarno bio tu... pruzao mi je ljubav, sigurnost... snove o sreci... a sada... nema nas... nema nas D.....
tjesi me jedno... to sta znam da cemo biti opet zajedno...
Dusa moja opterecena nekim bijednim mislima
glava puca od razmisljanja... nastaje eksplozija...
u ovom moru suza sada ja gusim se,
ni sama ne znam kako utisati ove jecaje.
Eventualno sve, bas sve me nervira
mrzim kad sam ovako abnormalno nepodnosljiva,
mrzim kad ne znam sto bih sama sa sobom
borim se sa svojim zivotom, vragom i bogom.
Previse se opterecujem nepotrebnim glupostima
negdje na granici realnosti um sam ostavila.
Rekla sam si ne znam koliko puta
zaustavi ovo bijedno tijelo ne daj da uzalud luta...
ne ulazem napor jer moj zivot nema smisla,
osim divote smrti ne preostaje mi nista...
Entuzijazma nekada davno puna sam bila,
a sad ni sama ne znam kako sam se unistila.
Svakoga dana iznova samo neki novi jadi,
ova bolest oko mene zid nedostupnosti gradi.
Ispd povrsine dugo sam skrivala svoje pravo lice
željela sam biti andeo a umirem ko sve druge patnice...
ionako sam uvijek s prijezirom gledala na sve
ovo je moja kazna, propast, to sam zasluzila zar ne?
Jesam, ja priznajem, napravila sam pogresan korak
ma nisam ni slutila da kraj ce biti tako gorak...
Ako to moj zivot je bio, sama sam ga takvim stvorila
bas sam ja kriva sto me depresija ubila...
depresija i bijeg od stvarnosti nisu spas... treba se suocit sa svim poteskocama koje se nalaze na trnovitim putovima ovoga zivota...
vidim vec danima cekas me
po ulicama trazis me,
ja prema tebi idem
hodam brzo al´ ne stizem...
nestani...
ides prema meni zelis me poljubiti
ja te odgurnem, zelim te izgubiti,
idem prema tebi zelim nestati
ne,ne zelim te vise gledati...
nestani...
osjecam tvoje poljupce
derem se-od mene gubi se,
dosta mi je tvojih dodira
zelim te al nesto me nervira...
nestani...
sa mnom nestaju sve realnosti
ti si ti, ja dio tvoje bolesti,
nestani ja jos zelim zivjeti
odi sam ne zelim te slomiti...
nestani...
ponekad neke stvari postanu rutinom i jednostavno zelite pobjeci od nekoga ili necega...
no osjecali bi se suvise kukavicki...stoga je jednostavnije nestati, ili se pak jednostavno pobrinuti da taj netko il nesto nestane...
Vec neko vrijeme sjedila je u najmracnijem kutu svoje sobe ljuljajuci se poput neke luđakinje. Njezine tamne, duboke oci vec su poprimale crvenkastu boju... bilo je ocito da place.
Htijela sam joj odmah prici, no bilo me je nekako strah, ostala sam je promatrati kroz odškrinuta vrata njene sobe. Nesto je mrmljala, uz njene jecaje kao da je odzvanjalo i njegovo ime... ˝Chris, Chris..." Cuo se njen zagušujuci, tihi glas...
U meni se probudila neka sumnja. Odlucila sam joj prici, htijela sam je zagrliti, nekako joj pomoci... Nesigurnim koracima krenula sam prema njoj i zastala tek dva-tri koraka nadomak nje. Oa se trznula kao da sam je prepala i dižuci pogled izustila tiho: "nema ga više..."
"Nema ga vise! Nema ga vise! Nema ga vise! Nema ga vise!" te rijeci su mi neprekidno odzvanjale u glavi... Prevladala me neka nevjerica, u srcu me nesto presjeklo, kao da sam u tom trenu prestala disati, mrak pred ocima...
Odjednom otvaram oci, osvrnem se oko sebe 8:23 prikazuje budilica, ja smjesim se, odahnem i kažem sama sebi: "to je samo san!"
Idem probuditi seku, pomislim i otisnem se onako mamurna od sna niz hodnik do njene sobe. Vrata su otvorena, pomislim kako se sigurno probudila prije mene i vec zacijelo stoji pred ogledalom u kupaonici... Nesto mi nije dalo mira, provirila sam kroz vrata, preletjela sobu pogledom...
Ne... ovo nije istina, zar jos sanjam... sto se dogada sa mnom???
Ona sjedi u kutu svoje sobe, ljulja se poput ludakinje, rukama prolazi kroz svoju crnu, gustu kosu, ne vidim joj lice... samo da je i ovo san, pomislim. Ali nije bio,i to me uzasno plasilo. " Mel..., Melisa" dozovem je tiho, ali nema odgovora. Potrcim k´njoj, spustim se na koljena pred nju, ona mice ruke s lica, cupa slusalice iz usiju...
Zbunjeno me pogleda a zatim razvuce usne u osmjeh i kaze : "Vicky ti kao da si vidjela duha!"
Znam da prica i nije bas nesto, zapravo sam je drugacije zamislila, ali sam je odlucila ovako prezentirati s malim izmjena i malo kracu... uzivajte ljudovi...
