Amerikanac

29.01.2008., utorak

Pozdrav generaciji !

Ovo danas dobih mailom od Ivane P. Hvala :-)

Za svu djecu koja su rodjena i prezivjela 50, 60, 70 i 80-tih.....

Prvo, prezivjeli smo i rodjeni smo normalni iako su nase majke kad ih je boljela glava pile aspirine, jele hranu iz konzervi, pusile i radile do zadnjeg dana trudnoce i nikad nisu bile testirane na dijabetes
U to vrijeme nisu postojala upozorenja u stilu "Cuvati daleko od dohvata djece" na bocicama sa lijekovima, vratima i ormarima.
Mi, kada smo imali 10-11 godina nismo nosili Pampers-e. Pisali smo u krevet. Kao djeca, vozili smo se u autima bez pojasa i zracnih jastuka i nismo morali imati kacige na glavi kad se vozimo biciklom ili na rolama.
Pili smo vodu iz crijeva za zaljevanje vrta, a ne iz flasica kupljenih u velikim trgovackim lancima. Dijelili smo flasicu Coca cole sa nasim prijateljima i NITKO nije umro zbog toga

Jeli smo mlijecne sladolede, bijeli kruh i pravi putar, pili kole koje su i tada bile pune secera, ali nismo bili debeli
zato sto smo smo se STALNO IGRALI VANI

Izlazili smo iz kuce ujutro i igrali se cijeli dan, sve dok se ne upale svijetla na ulici, skrivaca, planova, klisa, spekulanja, partizana i nijemaca, 1-2-3, kauboja i indijanaca, zaloga, fantoma i svega ostalog sto je samo djecja masta bila u stanju smisliti,

Nerijetko, nas nitko nije mogao naci po cijeli dan. I nikad nije bilo problema...

Provodili smo cijele dane praveci trokolice od otpada iz podruma, spustali se niz ulice zaboravljajuci da nismo napravili kocnice.
Nakon par padova, slomljenih prstiju i modrica naucili smo kako rijesiti problem Mi nismo imali imaginarne prijatelje ni probleme s koncentracijom u skoli. Nama nisu davali tablete protiv hiperaktivnosti. Mi nismo imali skolskog psihologa i usmjerivaca pa smo ipak zavrsavali nekakve skole.

Nama nisu prodavali drogu ispred skole...Mi nismo imali Playstation, Nintendo, X-box, nikakve video igrice, nismo imali 99 kanala na televiziji (samo dva i to drugi tek od popodne), nismo imali video rekordere, surround sound, mobitele, kompjutere, Internet, chat rooms.......

MI SMO IMALI PRIJATELJE I MI SMO ISLI VAN DRUZITI SE S NJIMA !

Padali smo s drveca, znali se posijeci na staklo, slomiti zub, nogu ili ruku , ali nasi roditelji nikada nisu isli na sud zbog toga
Igrali smo se s lukom i strijelom, pravili katapulte i bacali petarde za Novu godinu i sve smo to prezivjeli bez posljedica!
Isli smo biciklom ili pjeske do prijateljeve kuce, zvonili na vrata ili jednostavno ulazili u njihovu kucu da se druzimo i budemo zajedno!


Kad upadnemo u probleme sa zakonom, roditelji nisu placali kauciju da nas izvuku.
U stvari, bili su cesto strozi nego sam zakon! Posljednjih 50 godina su bile najplodonosnije godine u povijesti covjecanstva
Nase generacije su proizvele najbolje izumitelje i znanstvenike do danas.

Imali smo slobodu, pravo na greske, uspjeh i odgovornost. I naucili smo zivjeti s tim !

I ti pripadas toj generaciji?

CESTITAM!


MOZDA CES ZELJETI PODIJELITI OVO S OSTALIMA KOJI SU IMALI SRECE DA ODRASTU KAO PRAVA DJECA, PRIJE NEGO STO SU ODVJETNICI, DRZAVE I VLADE POCELI ODREDJIVATI KAKO TREBA ZIVJETI !

Mozda bi bilo dobro poslati ovu poruku i vasoj djeci da vide kako su njihovi roditelji odrastali


ZIVJELI !!!


- 22:24 - Komentari (14) - Isprintaj - #

Lude krave

Buduci da je prethodni post ponukao neke komentare, evo malo sluzbenih podataka Americkg Centra za kotrolu bolesti (CDC) iz Atlante

Kravlje ludilo (BSE = bovine spongiform encephalopathy) je progresivno neurolosko oboljenje stoke uzrokovano prionima. Do danas nije u potpunosti poznato kako se bolest prenosi. Trenutno najprihvatljivija teorija je da je agens modificirani oblik normalnog proteina, prion. Iz razloga koji jos nisu u potpunosti jasni, normalan prionski protein se promjeni u patoloski prionski protein koji onda unisti CNS.
Znanstvenici su utvrdili kako je prva infekcija BSE nastala tijekom 70-tih, s prva dva slucaja otkrivena 1986.
BSE je najvjerojatnije nastao kada su se krave hranile stocnim brasnom dobivenim od ovaca koje su imale drugu prionsku bolest, tzv scrapie.
BSE epidemija u UK je kulminirala u sijecnju 1993, s gotovo 1000 novih slucajeva bolesti tjedno. Do kraja 2005 u UK je dijagnosticirano vise od 184.000 ludih krava. Postoje jaki epidemioloski i laboratorijski dokazi povezanosti nove prionske bolesti u ljudi nazvane vCJD (variant Creutzfeldt-Jakob disease) i BSE.

Osim UK, jos je sest evropskih drzava prijavilo jedan ili vise slucajeva BSE: Austria, Finland, Greece, Israel, Liechtenstein i Luxembourg. EU Komisija za pracenje bolesti je procjenila da jos 18 drzava vrlo vjerojatno imaju BSE: Albania, Andorra, Belarus, Bulgaria, Croatia, Cyprus, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Macedonia, Malta, Mexico, Romania, San Marino, South Africa, Turkey i United States.

Do svibnja 2007, 14 slucajeva BSE je otkriveno u Sjevernoj Americi (3 u SAD i 11 u Kanadi). Od tri slucaja u SAD, jedna je krava rodjena u Kanadi. Od 11 slucajeva u Kanadi, jedan je uvezen iz UK. SAD i Kanada su od 1997 zabranili preharnu stoke spornim kostanim brasnom.
Prvi slucaj u SAD je otkriven 2003, u Washinon state, ali je ta krava bila uvezena iz Kanade 2001. godine. Prvi slucaj endemske BSE u SAD je potvrdjen u Texasu, a 2006 i u Alabami.


CJD (Creutzfeldt-Jakob Disease) je smrtonosna i rapidno progresivna neurodegenerativna bolest ljudi uzrokovana prionima.
Bolest ima dva glavna oblika:

a) klasicni CJD (nije povezna sa bolesti ludih krava, BSE)
- poznata od 1920-tih, nastaje spontanom transformacijom proteina priona u patoloske prione, Bolest je raspostranjena po cijelom svijetu, a ucestalost je 1-2 slucaja na 1 milijon stanovnika godisnje. Rizik bolesti raste s dobi. Godisnje se u SAD prijavi oko 300 slucajeva godisnje.
85% CJD je sporadicno oboljenje, ali isto postoji nasljedni oblik CJD tzv. Gerstmann-Straussler-Scheinker syndrom te fatal familial insomnia, u kojima se bolest uzrokovana mutacijiom gena nasljedila od roditelja.

b) varijanta vCJD (povezana s BSE)
Variant CJD je prvi put opisana 1996 u UK, ima razlicit klinicke i patoloske karaktreristike od klsicnog oblika CJD. Javlja se u mladih ljudi (srednja dob oko 28 godina) za razliku od klasicnog oblika (68 godina). Ova bolest zavrsava smrcu u roku 5 mjeseci, za razliku od klasicne koja zavrsava smrcu za 14 mjeseci. Od 1995 do 8/2004, 147 slucajeva vCJD je prijavljeno u UK, 7 u Francuskoj, 1 u Kanadi, Irskoj, Italiji i SAD. Pacijanti iz Kanade, Irske i SAD su zivili u UK gdje su bili izlozeni BSE. Za sada nije jasno kako ce se epidemija razvijati.

2003 prijavljen je slucaj vCJD u UK za koji se vjeruje da je posljedica transfuzije krvi. Isto tako, 2004 godine prijavljen je i drugi slucaj u UK za koji se takodjer vjeruje da je posljedica zarazene krvi. Kao odgovor na to, UK vlada je zabranila svim osobama koje su primile krv nakon 1980 da budu potencijani donori.

U sijecnju 2002 FDA je objavila listu zemalja ciji stanovnici ne mogu darovati krv. Medju njima su: Japan, Belgium, Liechtenstein, Czech Republic, Luxembourg, Denmark, Netherlands, Finland, Oman, France, Poland, Germany, Portugal, Greece, Slovakia, Ireland (Republic of), Slovenia, Israel, Spain, Italy, Switzerland, United Kingdom , Albania, Former Yugoslav Republic of Macedonia, Andorra, Monaco, Bosnia-Herzegovina, Norway, Bulgaria, Romania, Croatia, San Marino, Federal Republic of Yugoslavia, Sweden, Hungary.



- 00:56 - Komentari (6) - Isprintaj - #

28.01.2008., ponedjeljak

Zivilo dobrovoljno davanje krvi !

Prije godinu dana American Red Cross (iliti po naski Crveni kriz) organizirao akciju dobrovoljnog prikupljanja krvi u nasoj bolnici.
Naime, i ovdje vlada nestasica krvi.

Direkor je lijepo pozvao nas, kao zdravstvene radnike, da se odazovemo pozivu i potpomognemo ovu humanitarnu akciju.
Iako ja dotad u SAD-u nisam darivao krv, u Hrvatskoj sam ipak bio dobrovoljni darivatelj pa mi je cjelokupna ideja i postupak bio vise nego poznat. I dok su se moje kolege tresle od pomisli na sestre sa debelim iglama koje ce im posisati pola litre krvi, ja (kao iskusni borac) nisam imao nikakvih problema s tim.

Udjem u laboratorij, kad ono 4 stranice razno raznih pitanja tipa jeste li ikada prije davali krv, jeste li HIV pozitivni, imate li hepatitis, jeste li ikad imali malariju, jeste li ikad bili lijeceni od spolnih bolesti, jeste li ikad unajmili prostitutku, jeste li ikad imali sex sa nepoznatom osobom i slicno. I naslo se po meni jedno neobicno pitanje: Jeste li zivjeli u Evropi dulje od 6 mjeseci u razdoblju od 1990 do danas?
Uredno ja odgovorih na sva pitanja, predah formular i cekah da me teta pozove.

Teta, debela crkinja krestava glasa, prozove moje ime. I teta ce meni: Zao mi je Dr. Q, ali vi ne mozete donirati krv.
What?, zavikah naglas, How come? Kad ce teta : Pa osoba ste visoka rizika.

Probljedih. Zna li ona nesto sto ja ne znam? Sidu nemam, protiv hepatitisa sam cijepljen, ne rentam eskort dame, ne seksam se sa nepoznatim kokama. Uputim joj zbunjeni pogled sa par upitnika i jednim usklicnikom.

Teta ce opako: Dr. Q, napisali ste da ste zivili u Evropi dulje od 6 mjeseci. Je li to istina? Pa naravno, ponosno cu ja, ja sam rodjen i odrastao u Evropi. U tome je i problem, nastavi teta, svi oni koji su boravili dulje od 6 mjeseci u Evropi su osobe visoka rizika za bolest ludih krava (Mad cow disease) i kao takvi ne mogu donirati krv.

Ako me slag nije strefija, nece nikad. Koje lude krave, jadantisan. Ostadoh bez teksta...

I tako, mi Evropljani idemo u isti kos sa homoseksualcima, kurvama, HIV pozitivnima, malaricarima. Ameri su pametni, ne zele ugrozit svoje drzavljane. Bolest o kojoj se puno ne zna, ipak se moze prenjeti transfuzijom, a trenutno ne postoji test za detektiranje prisutnosti priona u krvi.

Prekokrasno, zar ne. A neka nasi Englezi nama i dalje sole pamet kako se bolest ludih krava ne moze dobit od njihove govedine.
A nasi trgovci neka i dalje uvoze i rasparcavaju "sigurnu" govedinu iz EU.

Pametnome vise nego dosta.




- 02:52 - Komentari (22) - Isprintaj - #

24.01.2008., četvrtak

Kamo-sutra ili kako to ljube Indijci?

Indija,

zemlja Hare krisne, Kama sutre, Svetih krava, i s milijon doktora i kompjuterasa u SAD.
U mojoj bolnici, od nas 10 specijalizanata na godini, 8 je Indijskog projekla ili su dosli iz indije,
Htio ili ne, morao sam se priviknuti na njihovu super zacinjenu hranu, pokupit malo naglaska, a i naucit nesto iz njihove kulture.
Jer mozete mislit kako izgleda provodit 80-90 sati tjedno okruzen njima.

I tako, prosle godine, ja pozvan na svadbu. Gdje, pa naravno u glavni grad Indije u SAD (Edison, NJ.op.a).
Indijski resoran, indijska glazba, indijska hrana...ja jedini koji nije Indijac. Posjedose mene oni odmah do mladenaca. Pocesni gost, pocasno mjesto. I tako, ja u pricu sa mladom, Mrs. V ( Dr.V. gledam svaki dan u bolnici)
.
Saznah jako zaniljivih stvari: Ona je zubarica iz Bombaja, diplomirala prije koji mjesec, prvi put je u SAD, stigla prije 3 dana.
I dok je ona djelila svoje prve impresije o obecanoj zemlji, upitah je koliko dugo ona i Dr. V hodaju te kako su se upoznali.
A ona ce meni ko iz topa: Mi smo zajedno od cetvrtka ( ukupno 2 dana jer je svadba bila u subotu).
Najprije pomislih kako je ovdje slucaj o ljubavi na prvi pogled (americka verzija) i drive in svadbi, ono upoznas nekog pa se isu vecer ozenis (sjetite se samo nase Britney u Vegasu), no odgovor je bio jos i bolji. I nevjerovatniji.

Ona je zavrsila faks i doslo vrijeme da se uda. Zenilo se i nasem Dr. V. I on lipo nazva doma i reka da mu posalju nevistu. Mladu, lipu, pametnu. Jedini uvjet: mora zna kuhat. Roditelji se dali u potragu, za 2-3 tjedna, e-mailom je dosla slika, Dr. V je rekao OK, Mrs V je rekla OK. A roditelji nakon toga su podjelili krave, zlato i sto ja znam sto vec.
Ona na zrakoplov za NYC, oni se upoznali na JFK, otisli u Starbucksa na kavu, nakon toga ona u hotel, on svojoj kuci.
U petak se nasli na rucku da se dogovore oko detalja svadbe, u subotu svadba. Majko mila, koje li romantike.

Svadba ko svadba, Plesalo se, jelo i pilo. Sve u svemu svi su se dobro provodili osim Dr. V i Mrs. V koji su se povremeno pogledavali sa upitnicima u ocima. Nisam im zavidio.

Nakon svadbe, pricah sa svojom ekipom iz Indije, dogovoreni brakovi su sasvim normalna i pozeljna stvar i njih se 80-90% zeni na taj nacin, samo 10% se zeni iz ljubavi. Zasto, zato sto se moraju zeniti unutar vlastith kasta i zato sto dogovoreni brakovi su puno bolji i dugorocniji. I od svih mojih u bolnici, nitko se nije udao/ozenio iz ljubavi.

I tako godinu dana nakon toga, prije neki dan, priupitah Dr. V kako mu je zena. A on ce meni u poverenju kako se jako zaljubija.
U koga, pitate se?
Pa u svoju zenu, naravno. I kako je jako sretan.

I sta na kraju kazati? Mozda bi i ja triba nazvat doma i reci mojima da odu na pijacu i da mi spakiraju koju udavacu :-)


- 01:09 - Komentari (34) - Isprintaj - #

23.01.2008., srijeda

Samo za one koji se sjecaju Dinastije...


- 01:52 - Komentari (6) - Isprintaj - #

20.01.2008., nedjelja

Kako nostrificirati svoju diplomu medicinskog fakulteta u SAD?

Postupak nostrifikacije diplome u USA nije kompliciran, ali trazi dosta novca i vremena.
Dakle, prije kretanja u akciju, dobro razmislite je li to zbilja ono sto zelite i volite, jer u protivnom to zbilja nema smisla. Ako vam je jedina motivacija bolja zarada u medicini ovdje preko bare, razmislite triput. Mozda je bolje da novce i vrijeme utrosite u neku drugu skolu, tipa MBA ili sto vec, jer ce vam to sigurno donjeti brzi i veci povrat kapitala.

No ako ste se unatoc svemu iapk odlucili na ovaj korak, onda pazljivo citajte slijedeci post:

1. Svi lijecnici u SAD se dijele na tri skupine ovisno o mjestu edukacije:
a) US graduates (oni koji su zavrsili cijelokupni faks u SAD)
b) US Caribbean graduates - tzv. Fifth Pathway (postoji nekoliko medicinskih fakulteta na Karipskim otocima, studenti su uglavnom Amerikanci, prve dvije godine tj. predklinicke predmete slusaju na Karibima, dok klinicku medicinu slusaju u SAD)
c) treca skupina (IMG - international medical graduates) u koju spadaju svi ostali koji su zavrsili medicinu van SAD.

2. Svi lijecnici u SAD moraju poloziti USMLE (United States Medical Licencing Examination) neovisno o mjestu studiranja. Postoje cetiri USMLE ispita (Step 1, Step 2CK, Step 2CS te Step 3). Svi su ispiti identicni za sve gore navedene skupine. Svi se ispiti polazu na kompjuteru, u specijaliziranim centrima, osim Step 2CS koji je praktican ispit.
Prve 2 skupine lijecnika polazu USMLE Step 1 na kraju druge godine faksa i to im je uvjet za nastavak faksa, USMLE 2CK i CS polazu na kraju faksa (na kraju cetvrte godine i to im je uvjet za diplomiranje)

3. Za IMG, USMLE testove organizira posebna organizacija tzv. ECFMG ( Educational Commission for Foreign Medical Graduates) www.ecfmg.org, koji po uspjesno polozenim USMLE Step 1, Step 2 CK i Step 2 CS izdaje certifikat koji je ekvivalent diplomi medicinskog fakulteta u SAD, i s tim certifikatom mozete se prijaviti za specijalizacju. Certifikat vrijedi sedam godina (ako ne idete na specijalizaciju) , odnosno dozivotno ako ste odradili jednu ili vise godina specke u SAD.
Prijava za USMLE testove koje organizira ECFMG je elektronska na https://oasis2.ecfmg.org/

3. USMLE Step 1 testira razumjevanje bazicnih medicinskih znanosti (anatomije, fiziologije, patologije, farmakologije) i obicno je najtezi ispit za mnoge IMG.
Npr. 2006 94% US studenata je polozilo taj ispit isprva, ali je samo 68% IMG to uspjelo napraviti iz prvog pokusaja.
Test se sastoji od tv. multiple choice questions, negativnih bodova nema, dakle mozete odgovarati i ako ne znate odgovor. Vrlo cesto se igraju rijecima, pa se pitanja trebaju dobro i pazljivo citati. Test traje 8 sati, ima 350 pitanja podjeljenih u sedam blokova. Ispit kosta $695 u SAD, a ako se polaze u nekom u test centara diljem svijeta, onda je skuplji.
US studenti obicno se pripremaju za ovaj ispit 1-2 mjeseca, za IMG priprema traje od 4-6 mjeseci.

4. USMLE Step 2CK (clinical knowledge) testira klinicka primjena medicinskog znaja. Obicno je laksi i zanimljiviji ispit.
Test se isto sastoji od tzv. multiple choice questions, negativnih bodova nema, dakle mozete odgovarati i ako ne znate odgovor.
Test traje 8 sati, ima 368 pitanja podjeljenih u sedam blokova. Ispit kosta isto kao i Step 1, a isto tako se moze polagati diljem svijeta.
US studenti obicno se pripremaju za ovaj ispit oko 2 mjeseca, za IMG priprema traje od 4-6 mjeseci.

5. USMLE Step 2CS (clinical skills) se sastoji od igranja doktora sa glumicima koji simuliraju pacijante. Glumci su savrseni pacijenti, jer to im je jedini posao koji rade i za to su dobro placeni. Student mora intervjuirati i pregledati pacijenta/glumca, napisati povijest bolesti sa diferencijalnim dijagnozama. Student ima 15 minuta za pregled, te 10 minuta za pisanje nalaza.
Ispit traje 8 sati i ukupno se pregleda 12 pacijenata/glumaca. Ovaj dio ispita kosta $1200 i moze se polagati samo u SAD na 5 mjesta (Atlanta, GA, Chicago, IL, Houston, TX, Los Angeles, CA, Philadelphia, PA).
Tijekom ovog ispita, testira se i znanje engleskog jezika, tako da se vise ne mora posebno polagati TOEFL. Priprema za ovaj ispit varira od pojedinca do pojedinca, no ja mislim da je 1-2 mjeseca dosta.

Nakon uspjesno polozenih Step1, Step 2CK, Step2 CS, ECFMG vam izdaje certifikat i vi mozete krenuti u potragu za specijalizacima. Uspjeh na ispitima je jako bitan, jer o tome ovisi i vasa sansa za specijalizaciju. Bitno ga je poloziti isprve, i sa sto boljim rezultatima jer je to jedan od kljucinih faktora odabira. Jednom polozeni ispit, ne mozete opet polagati sa ciljem popravljanja postotka, to nije dozvoljeno.
Dakle, s dobrom organizacijom vremena, cijeli se postupak nostrifikacije moze zavrsiti u 12 do 14 mjeseci te za to potrositi oko 4.500-5.000 dolara.

6. USMLE Step 3 Step 3 nije uvjet za ECFMG certifikat niti za specijalizaciju, obicno je uvjet specijalisticki ispit te za dobijanje licence u svakoj od saveznih drzava. Njime se testira sposobnost lijecnika za samostalni rad. Ispit se sastoji od 2 dijela i traje 2 dana. Prvi dio je multiple choice questions, drugi dio je kompjutorska simulacija slucajeva iz medicinske prakse. Step 3 organizira FSMB (Federation of State Medical Boards) http://www.fsmb.org/ i kosta za vecinu saveznih drzava $670, osim za Iowu $720, South Dakotu $820 te za Vermont $705.
Ako zelite svoju specijalizaciju odraditi na H1b (radnoj) vizi, a ne na J1 (exchange visitor) vizi, onda morate poloziti Step 3 prije pocetka specijalizacije sto onda predstavlja problem, jer morate poloziti ono sto tek trebate nauciti tokom specijalizacije. No kad se nesto mora, onda nije tesko. Pa i to se dadne poloziti sa kojih 4-5 mjeseci ucenja.

Popis literature nisam stavio na blog, ako nekom treba neka se slobodno javi na e-mail pa cu mu to poslati.


- 19:03 - Komentari (14) - Isprintaj - #

19.01.2008., subota

Specke - dio drugi

Kako do specke u Americi?

Pa, za razliku od prethodne price iz Hrvatske, ovdje su pravila igre ipak puno transparentnija, naravno i kompliciranija (nemojmo se zavaravati kako birokracija ovdje ne postoji)

Dakle ovako:

1. specijalizacija je ovdje nastavak Medicinskog fakulteta, pa je i tako osmisljena (slicno nastavi na fakultetu, sa svakodnevnim predavanjima, seminarima, vjezbama, kolokvijima ispitima). Samo sa fakultetom, bez specijalizacije u SAD ne mozete dobiti lijecnicku licencu.

2. akademska godina pocinje 1. srpnja svake godine, a zavrsava 30 lipnja (specijacija zapocinje isti dan za sve specijalizante, a tako i zavrsava), Na kraju godine specijalizant dobija diplomu o zavrsetku godine.

3. Godine se nazivaju PGY1, 2, 3, 4, 5,.itd (post graduate year 1, 2, 3, ...)

4. PGY1 je intern (stazist), PGY2 je resident (specijalizant), PGY 3 je senior resident (stariji specijalizant)

5. Specijalizanti su podjeljeni u timove na dezurstvima, sef tima je PGY3 koji ima pod sobom 1-2 PGY2, 2-3 PGY1 i 2-3 studenta.

6. Velike bolnice imaju i attending doktora (zavrsenog specijalistu), manje to nemaju jer im je preskupo. Jadan je PGY3 u takvim bolnicama jer je onda capo di banda (najstarija sluzba), i odgovoran je za funkcioniranje cijele klinike za vrijeme dezurstva.

7. Odabir specijalizanata radi direktor programa specijalizacije (Program Director) koji nije niti sef odjela, niti sef klinike, a niti ni ravnatelj bolnice. On je profesor ili docent ciji je glavni posao edukacija specijalizanata i koordinacija aktivnosti. Ravnatelj, sef odjela ili klinika nemaju ama bas nikakvog utjecaja na odabir kandidata.Kao ni Republikanska ili Demokratska stranka.

8. Program Director ima tajnicu, jednog do dva Associate Directora ovisno o broju specijalizanata, te jednog ili dvoje Chief residenata koji mu pomazu u organizaciji specijalizacije

9. Specijalizanti su glavni nosioci posla u bolnici jer bolnica ih placa minimalno, i tako stedi (zaradjuje novce).
I nema sanse da ce Program Director odabrati lose kandidate, jer onda dugo nece biti Director.

10. Glavni kirteriji za odabir su rezultati USMLE 1 i 2 ispita (United States Medical Licencing Exam) - standardiziranih testova koje moraju proci svi ( i strani i domaci doktori). Isti test polazu svi, pa vas onda lijepo mogu usporediti s drugima (dobijete svoj postotak i percentilu).
I vi, ali i Direktor dobro zna gdje vam je mjesto i koliko vrijedite. Ostali kriteriji ukljucuju dobra pisma preporuke, aktivnosi u zajednici, volontiranje, znanstveni radi i slicno. Gledaju se i ocjene sa faksa, ali nemaju veliki utjecaj na odabir.

11. Centralna Agencija sa sjedistem u Philadelphia, PA kordinira odabir svih kandidata kroz tzv. The Match. Ovo je uvedeno kako bi se proces ucinio transparentinim.
Svaki kandidat salje svoju aplikaciju (pocinju u rujnu svake godine i traju do studenog)koja se sastoji od zivotopisa, slike, prijepisa ocjena, diplome, pisama preporuke, rezultata USMLE testova. Agenicija sve dokumente skenira i prosljedi ih bolnicama koje kanididat odabere kao interesantne. Nakon toga bolnice downlodiraju aplikacije. Direktor programa ih prouci te odabere kandidate na jednodnevni intervju.
Obicno se za jedno mjesto zove oko 10 kandidata, a svaki kandidat odradi oko 10-tak intervjua.
Intervjui pocinju u prosincu i traju do pocetka ozujka. Na kraju procesa, studenti naprave svoju rang listu (bolnica/program koji im se najvise svida) i posalju je u Agenciju, a Program Directori naprave liste zeljenih kandidata . Na dan Match-a (obicno 15.3) kompjuter matchira zelje obiju strana i izbaci rezultate.
Oni bolnice koje ne popune sva mjesta kontaktiraju studente koji isto nisu matchirali (a bili su na intervjuu) te im ponude posao. Takvih je obicno vrlo mali broj.



U iducem nastavku vise o tome kako poloziti USMLE te nostrificirati diplomu u SAD...





- 05:40 - Komentari (3) - Isprintaj - #

17.01.2008., četvrtak

Specke - dio prvi

Kako se dobija specka u Lijepoj Nasoj ?

Najprije bolnica ustanovi da joj fali specijalista, pa onda traze odobrenje od ministarstva.
Danima i mjesecima cekaju odgovore (doduse pred izbore to ide malo brze). Kad dobiju odobrenje, ravnatelj raspise natjecaj kad se njemu prohtije, pa se odabir kandidata radi po kriterijama koje samo on/ona znaju, a specijalizacije pocinju kad to njima padne na pamet.
Sve u svemu teski kaos, a nasi lovci u mutnom to zapravo i vole.

Dakle, po meni postoje cetiri osnovne kategorije podobnosti kljucnih u odabiru kandidata:

1. Genetski podobni
to su nase drage kolege, djecica uglednih lijecnika, koja su nasljedila gen za specijalizaciju (autosomno dominantno): npr. gen za Internu se nalazi na kromosomu 1, za kirurgiju na kromosomu Y i tome slicno.
Nazalost moji mama i tata nisu imali te gene, a ja sam nasljedio samo upornost i tvrdoglavost. Doduse i veliku glavu.

2. Politicki podobni
to je uvjek dobitna kategorija , specijalizacija se ne nasljedjuje genetski nego na nju utjecu jaki faktori okolisa. Narocito H - disease (HDZ).
I tako, dok sam ja u bespucima povjesne zbiljnosti tumarao trazeci svoje mjesto pod suncem, tadasnji zupanijski poglavica u jednom razgovoru u kojem ga priupitah za specku, kazase: "Kolega Q, vi ste dobar covjek, a mjesto dobrim ljudima je u dobroj stranci. Bolje je biti u trecem razredu prvog broda, nego u prvom razredu treceg broda."
A ja, naravno nisam poslusao poglavicu i nisam ljepio predizborne plakate, pa tako sada jasim u trecem brodu.
No, ne bunim se, bar mirno spavam u prvom razredu.

3. Materijalno podobni
Ako ne spadate u gore navedene grupe, onda je ovo mozda rjesenje idealno za vas.
Lijepo nabavite lovu (eurici ili dolarici) pa si sami platite specku po odabiru.
No, u ovoj kategoriji postoje dvije podskupine:
Cash & carry opcija A) potplatite nekoga da vas zaposli (korupcija)
- problem: pronaci vezu
- benefit: imate zdravstveno, mirovinsko i placu, na kraju specke ste na nuli
Cash & carry opcija B) sami platite specku
- problem: na kraju specke ste u dugu do grla i razmisljate o prodaji bubrega ili donaciji janih stanica ili sperme
- benefit: mirna savjest, legalno 100%

4. Intelektualno podobni
- tu su oni koji su dobili specku zahvaljujuci svojem trudu i radu, uspjehu, zeljama i sposobnostima
Nazalost, takvi se broje u postocima sa jednim decimalnim mjestom...


I onda se pitamo kuda nam to ide nase zdravstvo...

nastavit ce se
- 02:54 - Komentari (13) - Isprintaj - #

15.01.2008., utorak

Vratija se Dr. Q sa vakejsena

Ljudovi, evo mene natrag u smrzotinu.
I sta kazat? Uh, kad uvatim vrimena pisat cu vise o dojmovima i pokazat nesto slija.

Za pocetak evo malo podataka:

Protagonisti: Dr. Q i njegov brat
Koliko dugo: 15 dana
Autom: 2500 milja
Zrakoplovom: 4000 milja i nesto kusur
Sta se radilo: Nista, uglavnom djabalebarilo, punilo baterije na suncu, plazama sa palmicama, i uzivalo u kokama
Drzava saveznih: 4 te jedan otok, sa prentenzijama da postane drzava
Nacionalih parkova: 2
Gradova: pusti nepitaj, tko ima volje neka broji:

Florida
Miami - South Beach- Fort Lauderdale - Orlando - Kennedy Space Center - St. Augustin - Jacksonville - Petersburg - Sarasota - Fort Myers - Everglades NP - Biscayne NP - Key West

Georgia
Savannah - Atlanta

South Carolina
Charleston - Myrtle Beach

North Carolina
Charlotte

Puerto Rico
San Juan - Ponce - Mayaguez - Rincon
- 05:08 - Komentari (4) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

< siječanj, 2008 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Prosinac 2013 (1)
Svibanj 2009 (2)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (4)
Veljača 2009 (2)
Siječanj 2009 (4)
Prosinac 2008 (3)
Studeni 2008 (3)
Kolovoz 2008 (3)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (4)
Svibanj 2008 (4)
Travanj 2008 (4)
Ožujak 2008 (9)
Veljača 2008 (4)
Siječanj 2008 (9)
Prosinac 2007 (16)
Studeni 2007 (18)
Listopad 2007 (14)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Zivot Dr. Q, modernog hrvatskog emigranta, u obecanoj zemlji

Linkovi