22.05.2014., četvrtak
Pokondirena tikva
Pokondirena tikva
četvrtak , 22.05.2014.|
Plužeći po Fb prostranstvima, naletih na neke komentare, pa se setih izraza "pokondirene tikve". Zahvaljujući Gđi Nives Opačić saznah i što znači. "No ako i znaju što izraz pokondirena tikva znači i kada ga je dobro upotrijebiti, ne vjerujem da znaju kako je izraz nastao. A nastao je sasvim »likovno« – zamišljenom slikom kondira izrađena od tikve. Ili ovako: trčala tikva za kondirom jer je željela biti poput njega, ali ga nije stigla. Tikva žarko želi biti kondir, ali joj to ne uspijeva. Ostaje i dalje tikva. No evo nove muke: što li je pak kondir? Kondir, kundir (Marulić, Zoranić, Baraković i dr.), kondijer (Dubrovnik, Vetranović, M. Držić, narodna pjesma) i kondit (Ston) znače vrč, krčag, pokal, pehar iz kojega se toči piće u čaše. Potječe od grč. kántharos, lat. cantharus, što je mogla biti trbušasta posuda za piće (ili čaša) s ručkama, ali i posuda za piće s trupom u obliku kaleža, s postoljem i dvjema visokim okomitim ručkama (kao u kretskoj kulturi). Hrvatski se takva posuda – kantharos – zove kondir. Osim posude iz koje se toči piće, kondir je u kršćanskim bazilikama bio i bazen s tekućom ili stajaćom vodom koji je služio za obično ili za obredno pranje, za osvježenje, ali i kao dekorativni motiv. Kasnije je poprimio simbolično značenje izvora života (fons vitae). ***************************************************************************** Koliko god ja pisala i pisala, znam da vam još nije jasno kakve veze imaju svi ti kantari, kondiri, kundiri, kondijeri i konditi s pokondirenim tikvama. Doduše, iz riječi pokondiren viri kondir, dakle nekakve veze ipak ima (i naravno da ima). Nigdje dosad nisam rekla od čega su sve te razne posude napravljene, no uz tolike druge materijale (razna stakla i sl.) malo je vjerojatno da bi kondir izrađen od tikve bio na nekoj cijeni. Naravno, kad pritisne žeđ, može se piti i iz šuplje osušene tikvice, ali to obično činimo kad drugih posuda za točenje i/ili pijenje nemamo pri ruci (tikvice za cug druga su priča). Pa kako bi obična tikva htjela biti kondir, otmjen vrč, tako bi i prosti ljudi silno željeli da ih smatraju finima. Očito ih ne resi ni neka pamet kad se tako ponašaju, pa im tikva kao sinonim za šuplju glavu izvrsno pristaje. A dopuna pokondirena govori još više. Fema (Od majstorice do ugledne dame) Fema je jedna prosta i neugledna majstorica bez stila i lepih manira koja je silno želela da pobegne iz svog zanatlijskog opančarskog sveta u višu klasu i postane ugledna dama. Bila je glupa i uobražena i nije shvatala da je put od majstorice do ugledne dame dugačak i za nju skoro nemoguć. Da bi što pre postala deo noblesa Fema je potpuno promenila sebe, svoj izgled i svoje ponašanje. Spolja je izgledala kao dama, ali je iznutra bila ono što jeste, jedna obična i uobražena seljanka koja je umislila da je školovana i otmena dama iz bogate porodice. Nije bila kulturna i nije znala da se lepo izražava, pa je u svoj prost jezik ubacivala francuske i nemačke reči koje je negde slučajno čula. Nije znala šta znače te reči i izgovarala ih je pogrešno, tako da su njena neobrazovanost i nedostatak bistrine još više dolazili do izražaja. Toliko se pokondirila, da nije bila svesna da je njeno ponašanje smešno i da joj se svi čude i potajno smeju. Verovala je da je stvorena za gospodstvo, da je moderna, otmena i pametnija od svih koje poznaje. U svojoj zanesenosti i uobraženosti vređala je i ponižavala svoje najbliže. Gledala ih je sa visine i bila užasno gruba i neprijatna prema njima. Lako se odrekla svoje prošlosti, svog muža opančara i rođenog brata, ali i pored toga nije mogla da sakrije ko je ona u stvari i odakle potiče. Način na koji je menjala nameštaj u svojoj kući, svoju odeću i svoj govor, kao i njeno loše ponašanje prema njoj bliskim ljudima još više su istakli njeno seljačko poreklo, nedostatak stila, lepih manira i kućnog vaspitanja. U nespretnim pokušajima da promeni samu sebe i postane ono što nije i što teško može da bude, Fema je činila ludosti i nepromišljenje stvari. Bila je neskromna i sebična, arogantna i previše drska prema drugima, tako da je na kraju umesto uspeha doživela poraz, poniženje i sramotu. Nije postala otmena kulturna dama, već je ostala ono što je i pre bila, jedna obična, pokondirena i priglupa majstorica bez ugleda i poštovanja. Boske Komedija Pokondirena tikva Autor Jovan Sterija Popović Glavni likovi bogata udovica Fema, Femina kći Evica, Femin brat Mitar, šegrt Jovan, služavka Ančica, poeta Ružičić, Vasilije Analiza Pokondirena tikva je komedija karaktera kojom autor kritikuje i ismejava mane svojih savremenika u tadašnjoj Južnoj Ugarskoj. Sad ja solo! I sve to ima veze sa ovim poplavama na Balkanu!!!! Da budem slikovitiji.    E sad...u EU Uniji jesmo, definitivno. Geografski gledajući, a i sociološki, na Balkanu, Balkanci? Jugoistočna Europa? Više paše?  Pojam Balkan obojen je negativnim značenjima: nasilje, vjerska i etnička nesnošljivost, sveopšta nazadnost i podjeljenost. U engleskom jeziku riječ balkanisation (balkanizacija) označava neizlječivu rascjepkanost i netrpeljivost između frakcija unutar neke grupe. Zato se ta riječ na rubnim područjima izbjegava i ponekad smatra pogrdnom. U nekim zemljama bivše Jugoslavije koristi se i pojam balkanska krčma, koji se proslavio zbog Krležine rečenice: "Kad se u balkanskoj krčmi pogase svjetla, onda sijevaju noževi." Postoji i neutralniji izraz za Balkan, a to je Jugoistočna Evropa. To nije geografski pojam jer ne obuhvata Rumuniju i Ukrajinu. Taj se izraz koristi sve više, npr. inicijativa Evropske Unije iz 1999. godine zove se Pakt o stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, a on-line novine Balkan Times preimenovale su se 2003. godine u Southeast European Times. Zemlje koje se nalaze na Balkanskom poluostrvu cijelim teritorijem ili večinom teritorije: Albanija 100% Bosna i Hercegovina 100% Bugarska 100% Kosovo 100% Makedonija 100% Crna Gora oko 95 % (bez zaliva Boka) Grčka oko 85% (bez ostrva) Srbija oko 75% (bez Vojvodine) Zemlje koje se manjim dijelom nalaze na Balkanskom poluostrvu: Hrvatska oko 47% (teritorija južno od Save i Kupe bez ostrva) Slovenija oko 13% (kranji jug Slovenije) Rumunija oko 9% teritorije (pokraina Dobrudža). Turska, oko 5% (njen dio na evropskom kontinentu). |
