26

ponedjeljak

prosinac

2011

Poslijediplomski specijalistički studijski

Temeljni razlozi za pokretanje ovog studija su dosadašnja tradicija i dugogodišnje iskustvo u organiziranju znanstvenih i stručni poslijediplomskih studija, te izraženi interes potencijalnih pristupnika, odnosno organizacija u kojima rade. Poslijediplomski specijalistički studijski program Ekonomija omogućava multidisciplinarno izučavanje ekonomske zbilje koje je nužno s obzirom na suvremene znanstvene spoznaje i trendove moderne globalizirajuće ekonomije, te stvara nužne pretpostavke za implementaciju stečenih znanja u našoj ospodarskoj praksi. Pokretanjem ovog studijskog programa obuhvatiti će se napredna znanja ekonomije i pojedinih ekonomskih područja, gospodarskih ektora i grupacija te napredne kvantitativnostatističke metode. To će omogućiti primjenu metodologije ekonomske i poduzetničke misli u
kompleksnoj analizi problema suvremenog gospodarstva i društva te iznalaženje inovativnih rješenja za njihovo prevladavanje u dinamičkoj perspektivi suvremenog gospodarstva. Poredbeno nacionalno i međunarodno motrište načela i institucija pravnog poretka, gospodarskog sustava i ekonomske politike Europske unije iziskuje posebno proučavanje i obuhvaćeno je kroz kolegije ovoga studija s naglaskom na sposobnost kreativne primjene načela i funkcioniranja sustava monetarnih i javnih financija u nacionalnim i međunarodnim uvjetima. Program pruža mogućnost posebnog izučavanja i stjecanja znanja iz područja regionalne ekonomije i politike regionalnog razvoja i okoliša uz praktičnu primjenu pri upravljanju regionalnim i održivim razvitkom. Nastavni plan i program ovog Studija usporediv je s analognim programima inozemnih visokih učilišta u Italiji (Anconi, Perugi), Velikoj Britaniji (Stoke on Trent-u, Glasgow-u).

Stižu loše godine za Europu

Posljednje izvješće Centra za ekonomska i poslovna istraživanja pokazalo je kako je Brazil pretekao Veliku Britaniju i postao šesta najveća ekonomija na svijetu. To je logičan rezultat dugoročnog trenda. Ovaj pokazatelj možemo smatrati dijelom velike ekonomske promjene, koja se ne očituje samo na pomaku sa zapada na istok, već i u činjenici da zemlje koje proizvode "vitalne proizvode", poput hrane i energije, danas posluju dobro i postepeno se uspinju ekonomskom ljestvicom", kazao je za BBC Douglas McWilliams iz CEBR-a.

Ovo je istraživanje samo potvrdilo navode iz MMF-ovog izviješća s početka godine, gdje je također prognozirano da će Brazil u 2011. godini preteći Veliku Britaniju. Utješna vijest za Britance jest ta da CEBR prognozira kako će njihova ekonomija pak preteći francusku do 2016. godine. CEBR-ova analiza prognozira i kako će se ekonomija narazini eurozone dogodine smanjiti 0,6 posto ukoliko se riješi problem eura, a najmanje 2 posto ukoliko problem ne bude riješen.

Iz njihove ljestvice očituje se kako azijske zemlje polako napreduju, a europske sve više padaju. Tako očekuju da će Indija, danas deseta ekonomija svijeta, 2020. godine biti peta najveća na svijetu, a Rusija, koja je danas dveveta, bit će četvrta. S druge strane, u narednih osam godina Njemačka bi, prema CEBR-ovoj analizi, s četvrtog mjesta mogla pasti na sedmo, a Francuska sa petog na deveto mjesto. Prva tri mjesta bi, kao i danas, trebali držati SAD, Kina i Japan.

Vatikan otkriva neke tajne

Vatikan je odlučio pred očima javnosti izložiti stotinu najznačajnijih povjerljivh dokumenata iz svoje tajne arhive, javlja Daily Mail. Riječ je o dokumentima neprocjenjive vrijednosti , a neki od njih datiraju još iz osmog stoljeća i spominju brojne povijesne ličnosti od vitezova templara do Galilea Galileija, Martina Luthera i Henrika osmog. Ovi dokumenti su dosad čuvani u posebno klimatiziranim prostorijama Apostolske palače u Vatikanu, te će ovo vjerojatno biti prvi i zadnji put da će izaći van kamenih zidova podzemnih prostorija. Izložba će biti održana u rimskom muzeju Kapitolin, povodom obilježavanja 400 godina od osnivanja tajnih arhiva u njihovoj današnjoj formi, i nema sumnje da će privući brojne arhiviste i povjesničare sa svih strana svijeta. "Riječ je o vrhunskom događaju. Ovo je prvi put da je organizirana izložba takve važnosti. Nikada tako velik broj dokumenata nije izašao iz vatikanskih tajnih arhiva", kazao je glasnogovrnik Svete stolice Federico Lombardi.

Hartmann osuđena

Fransuka je danas izvijestila da neće uhititi Florence Hartman, bivšu glasnogovornicu Haškog suda, koja je optužena za objavljivanje tajnih odluka tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću. Francusko ministarstvo vanjskih poslova je priopćilo da neće uhititi Hartmann kako bi išla u zatvor zbog nepoštivanja suda. Nju je ICTY proglasio krivom zbog otkrivanja povjerljivih detalja sa suđenja bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću. Haški sud je objavio tjeralicu za Hartmann koja je osuđena na sedam dana zatvora. Francusko ministarstvo je izvijestilo kako se suradnja Francuske i ICTY-ja odnosi samo na ozbiljne zločine koje sud procesuira. "Optužba za nepoštivanje suda, zbog čega je Hartmann osuđena, nije jedan od tih zločina i Francuska smatra da nema pravne osnove na kojoj bi bazirala moguću pomoć oko ovog slučaja", napisao je u poruci glasnogovornik francuskom Ministarstva pravosuđa. Hartmann je osuđena zbog pisanja o dvije povjerljive odluke Žalbenog vijeća u svojoj knjizi 2007. godine te u kasnijim objavljenim člancima. Povjerljive informacije koje su izašle u javnost sa suđenja Miloševića su Srbiju povezivale sa masakrom koji se 1995. godine dogodio u Srebrenici kada je ubijeno 8 tisuća muslimanskih muškaraca i dječaka. Hartmann je pratila rat na našim prostorima za francuske novine Le Monde, a 2000. godine je postala glasnogovornica Haškog suda u eri tužiteljice Carle del Ponte.

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.