Udruga Aktivni Student (AKSTU) Zadar

petak, 06.06.2008.

Očitovanje studenata FFZG-a o neodrživosti Bolonje

autor: Andrea Milat, Martina Nekić

Službena politika Hrvatske je društvo znanja. Dvije su vizije društva znanja. Jedna je što veći broj visokoobrazovanog kadra jer Hrvatska ima samo sedam posto istih. To je ono o čemu se najčešće govori u medijima.
Druga vizija je tiša i smatra kako je Hrvatskoj potreban kvalitetan visokoobrazovani kadar. A kako bismo postigli kvalitetu moramo žrtvovati kvantitetu. Za kvalitetu i kvantitetu država nije spremna izdvojiti dovoljne količine novaca (premda određeni broj studenata smatra da bi to bilo moguće preraspodjelom sredstava iz drugih resora, npr. rezanje troškova saborskih zastupnika i državne administracije, manje ulaganja u vojsku i imidž hrvatske u svijetu

Pod izlikom društva znanja nametnut nam je Bolonjski proces, najavljivan kao revolucionaran, kao iznimno funkcionalan, kao vrhunac kvalitete visokog obrazovanja u europskim tokovima. Pritom nije izmjereno trenutno stanje tada postojećeg sustava, već se išlo u kompletno mijenjanje sustava obrazovanja logikom sve staro van, a novo unutra.

Provedena na hrvatski način - nedovoljno promišljeno, sada i odmah, kako bilo da bilo, tri godine od uvođenja Bolonje recenzenti studijskih progama prepuni su ogorčenja jer im nije jasno kako su novi studijski programi dobili dopusnice za izvođenje, a reforma školstva nalazi se pred krahom.

Studenti su dugo promišljali i nisu se protivili Bolonji, dapače, dočekana je raširenih ruku i s velikim očekivanjima. Mnogi od nas su aktivno sudjelovali u provođenju tog procesa putem raznih vijeća, povjerenstava i studentskih udruga, ispunjavanjem sveučilišnih anketa, ostvarujući djelomično temeljno načelo Bolonjskog procesa, sudjelovanje studenata u njegovoj provedbi.

Neke smo probleme prepoznali kao ključne, od kojih su se granali mnogi sitniji, praktičniji problemi. Iako je svaki problem sam za sebe bilo moguće riješiti, rješavanje jednog problema stvaralo je problem negdje drugdje. Sve probleme postalo je nemoguće riješiti na zadovoljstvo svih strana uključenih u provedbu reforme.

Neki osnovni, odnosno najveći problemi prepoznati od strane studenata i profesora uključenih u reformu su:

1. Put k privatizaciji školstva / besplatno školstvo

Put k privatizaciji školstva je europska tekovina. Prema Eurostatu, u Europskoj uniji se za visoko obrazovanje u prosjeku izdvaja oko 1.2% BDP-a (zbrajajući državna i privatna sredstva). Paralelan podatak za Hrvatsku nije službeno izračunat, no, prema Eurostatu za 2006. Hrvatska je na ukupno obrazovanje ulagala 4,6% BDP-a. Izračun BDP za prošlu godinu očekuje se u jesen, no, poznat je podatak izdvajanja iz proračuna Hrvatske za obrazovanje ukupno: 10%, a za visoko školstvo: 2.5% .

U SAD-u izdvajanje za visoko školstvo na temelju privatnih i državnih sredstava iznosi 2.6% BDP-a. Pritom EU za visoko obrazovanje izdvaja otprilike jednako državnih sredstava kao i SAD, a ogromna razlika između EU i SAD-a proizlazi iz privatnih sredstava koja prikupljaju visoka učilišta u SAD-u (putem školarina ili zaklada).

EU je objavila da će kvalitetom visokog obrazovanja vjerojatno sve više zaostajati za SAD-om ako se ne poveća ulaganje u visoko obrazovanje. No, budući da se u EU za visoko obrazovanje već izdvaja državnih sredstava kao u SAD-u, razliku neće biti moguće nadoknaditi samo iz državnih sredstava.

Praksa je u Europi posljednjih godina da se uvode školarine. To je prije dvije godine napravila najsnažnija europska ekonomija, Njemačka, Engleska je tijekom posljednje tri godine školarine povećala s manje od 1000 funti na trenutnih 3 000 funti godišnje, a Austrija je odustala od ukidanja školarina koje je bilo planirano.

Na obrazovanje i obrazovne institucije ne smije se gledati kao na priliku za profit. Obrazovanje je pravo svakog čovjeka, a država koja je osviještena o ljudskim pravima dužna je svojim građanima osigurati, između ostalog, dostupno i kvalitetno obrazovanje. Naš dugoročni cilj, cilj nekih od studenata, jest kvalitetno i u što je većoj mjeri moguće jeftinije školstvo.

To konkretno znači da su troškovi participacije studenata ili 0 kn ili svedeni na minimum uz mogućnost oslobađanja plaćanja troškova studija. Stoga za početak odmah i zauvijek odbacujemo linearni model plaćanja koji se počeo uvoditi na mnogim fakultetima jer smatramo da je to put k privatizaciji školstva.
Smatramo da je u takvom modelu plaćanja moguće postupno i neprimjetno povećavati participaciju studenata u troškovima studiranja.

Jedna od ideja koja se javlja među dekanima nekih zagrebačkih fakulteta je dezintegracija Sveučilišta na više manjih, pri čemu bi se neki fakulteti grupirali u Zagreb 1 sveučilište. Smatramo da je dezintegracija Sveučilišta po ideji Zagreb 1 neprihvatljiva i ne smije biti ostvarena.

Po tom modelu jedno sveučilište činili bi najelitniji (najtraženiji) zagrebački fakulteti, kao na primjer Filozofski, Prirodoslovno-matematički, Pravni, Politološki, Ekonomski i Fakultet elektrotehnike i računarstva.
Takvim modelom, na temelju autonomije sveučilišta propisane zakonom sa svrhom sprječavanja uplitanja politike u znanost, bilo bi ili nemoguće ili jako teško kontrolirati financijske odluke i reguliranje participacija studenata u troškovima studija.

Ovo su fakulteti koji privlače najviše investicija. Tendencijom stvaranja elitnog sveučilišta također pretpostavljamo polarizaciju visokog školstva po prestižu, pri čemu bi neki fakulteti, trenutno manje atraktivni, ali kao struke državi nezamjenjivi, stradali i sveli se na razinu kvalitete communitiy college'-a u SAD-u.

2. Status prvostupnika na tržištu rada

Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju koji je donesen 10. listopada 2007. u članku 9. uspostavlja ravnotežu odnosa starih i novih akademskih titula. No, zakon je donesen bez prethodnog pripremanja ili istraživanja na tržištu rada.

To je lako ustanoviti empirijskim istraživanjem. Nazovemo li reprezentativan broj poslodavaca s različitih područja djelatnosti (npr. Plivu, INA-u, Turističku zajednicu, farmacijske tvrtke itd.) i pitamo ih: ''Na kojim radnim mjestima možete zaposliti prvostupnike?'' vidjet ćemo nespremnost tržišta rada za reformu školstva.

S tim u vidu postalo nam je jasno da reforma školstva u sebi, osim same strukturalne i sadržajne preinake postojećeg sustava obrazovanja i odgovornosti za budućnost mnoštva mladih stručnjaka i znanstvenika, u sebi sadrži i nužnu prilagodbu šireg društvenog konteksta.

Naša daljnja istraživanja dovela su iznenađujućeg otkrića: ne samo da Hrvatska nije spremna za adekvatnu provedbu Bolonjske reforme školstva, na to nije spremna niti Europska unija. Osim malog broja postotka sveučilišta Europske Unije koja Bolonju provode i odbijanja najvećih europskih sveučilišta da počnu s implementacijom Bolonje, ni tržište rada EU ne snalazi se najbolje u prepoznavanju diplome prvostupništva.

Prema službenoj stranici Benelux Bologna Secreteriat-a u susretu ministara u svibnju 2007. u Londonu, prepoznat je problem zapošljivosti kao jedan od prioriteta koji se imaju riješiti do iduće konferencije u travnju 2009.
Pritom su neke od navedenih zadataka podizanje svijesti poslodavaca o vrijednosti i kvalifikacijama prvostupnika i razini očekivanog prvostupničkog znanja te omogućavanje zapošljavanja i savjetodavnih službi, kao i prepoznavanje novih titula na tržištu rada diljem Europe.

Zbog ovih novih spoznaja o problemima Bolonjskog procesa, smatramo jedinim ispravnim rješenjem prijevremenu hitnu reviziju reforme školstva u Hrvatskoj. U skladu s tim predlažemo uvođenje moratorija na Bolonjski proces dok se ovi osnovni problemi ne riješe.

3. Jedno od mogućih rješenja statusa studenata koji su ''ugazili u Bolonju''

a) Svi studenti koji su upisali preddiplomski studij dobivaju preporuku od svih nadležnih tijela da upišu diplomski studij koji će im platiti nadležna tijela. Ako odluče ipak ostati prvostupnici, to je njihova odluka i time ostaju viša stručna sprema koja npr. kao bacc. sociologije ne može raditi kao profesor i ne može se baviti znanstvenim radom.

Svim studentima sa završenim preddiplomskim treba omogućiti upis na diplomski studij tim više što se statut Sveučilišta u Zagrebu kosi sa zakonom pa su fakulteti van zakonskog roka objavili uvjete za upis na diplomske studije ili ih još nisu ni objavili.

Članak 77. Zakona o znanstvenoj djelatnosti nalaže objavu uvjeta za upis studija, broja mjesta za upis, postupka i ostalih podataka o studiju 6 mjeseci prije početka nastave. Sveučilište u Zagrebu je svojim statutom smanjilo taj rok na mjesec dana prije početka nastave, što je potpuno nerazuman rok za pripremu studenata za razredbeni postupak.

b) Kvote plaćenih diplomskih studija trebaju u najgorem slučaju odgovarati kvotama upisanih studenata na preddiplomski studij. S obzirom na to da je dio studenata već odustao, na diplomskim studijima se otvara mjesto za one koji se misle prebaciti na diplomski studij na drugi fakultet.

Njih se bira prema određenim uvjetima: znači samo za njih ili prijemni ili prosjek. (Blagi oblik diskriminacije, no također i mjerilo kvalitete. Pojedini studiji u svojim preddiplomskim programima – dostupno na mrežnoj stranici za sve studije - tražili su određen prosjek kao uvjet za upis na diplomski studij).

c) Generacijama koje su ugazile u Bolonju nakon reforme školstva retrogradno se izdaje izjednačavanje titula prema modelu:
Prvostupnici se izjednačavaju sa starom titulom dipl.
U prijevodima diploma starog sustava na engleski izjednačavalo dipl. sa bachelor. Bachelor je prvostupnik.
Zbog toga su naša sveučilišta uz diplome starog sustava počele uvoditi supplemente. U prijevodima naših starih diploma sa supplementom na engleski, titula je bila ma. Odnosno master, što odgovara završenom petogodišnjem studiju bolonjskog procesa.

Naš prijedlog je da se generacijama koje su ugazile u Bolonju izjednače diplome koje tek trebaju biti dobivene, a regulirane su Zakonom o akademskim nazivima sa diplomama starog sustava.

Predlažemo, ne usklađivanje naziva diploma starog sustava po novom, bolonjskom, već obratno, da se prvim generacijama bolonje izjednače nazivi diploma sa nazivima diploma starog sustava.

- 11:16 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se