AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 29.03.2018.
JAJA SU UREDNOG BAKTERILOŠKOG NALAZA
KONTROLA JAJA
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede prošli je tjedan ( prošli tjedan - to smatram nevjerodostojnom informacijom, ta onformacija o ispravnosti jaja za konzumacija zahtijeva decidirani termin kontrole ( op.a. ) provedena kontrola subjekata u poslovanju s hranom koji imaju odobrenu djelatnost pakirnog centra za jaja, kao i objekata za uskladištenje hrane u uvjetima kontrolirane temperature (distributivni centri). Uz navedeno, inspekcija je uzorkovala jaja s ciljem utvrđivanja zdravstvene ispravnosti te udovoljavanja odredbama propisa o hrani. ( Informacija o ispravnosti hrane zaslužuje detaljne navode propisa o hrani, ali Ministarstvo je to zanemarilo( op.a.) )
U priopćenju Ministarstva poljoprivrede dalje piše: "Uzorkovanje je provedeno u ukupno 65 objekta koji su pod nadzorom veterinarske inspekcije, od čega u dvadeset i devet (29) odobrenih objekata pakirnih centara za jaja te u trideset i šest (36) odobrenih objekata za uskladištenje jaja (distributivnim centrima). Uzorkovano je ukupno 3.200 komada jaja i niti u jednom nije utvrđena prisutnost bakterije roda Salmonella spp.
Inspekcijski nadzor je pokazao da je velika većina jaja na tržištu domaće proizvodnje jer su samo u tri subjekta u poslovanju s hranom zatečena uskladištena jaja podrijetlom iz država članica EU (Poljska i Nizozemska), svi urednog bakteriološkog nalaza. Inspekcija je utvrdila i manje nedostatke koji se odnose na infrastrukturu, opremu ili dokumentaciju za koje smo subjektima u poslovanju hranom propisali rješenja i rokove za njihovo uklanjanje, međutim to nema utjecaja na higijensku i zdravstvenu ispravnost jaja koja ti subjekti stavljaju na tržište."
„Zadovoljan sam rezultatima kontrole, koja pokazuje da se subjekti u poslovanju hranom drže rigoroznih pravila i da sve ovo što radimo u Ministarstvu od kontrola do promocije hrvatske hrane ima učinka. Sada nam je samodostatnost u proizvodnji jaja oko 90%, a naši potrošači za Uskrs će kupovati domaća jaja, kontroliranog podrijetla i zdravstveno ispravna. Veseli me i činjenica da inspektori više nisu percipirani kao represivni aparat već rado viđena lica. Tko dobro radi, inspekcije se ne plaši.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.
POPIS TVRTKI I OBJEKATA OBUHVAĆENIH NADZOROM
Proizvodnja konzumnih jaja i trgovina Maltarić, Koprivnica
SAMITA KOMERC, Reka
Obrt-peradarska farma DERIFAJ, Bjelovar
GALA D.O.O. BJELOVAR, Bjelovar
SPH KONES BI d.o.o., Bjelovar
PERFA - BIO d.d., Donja Stubica
Poljoprivredna-mljekarska zadruga ZAGORKA, Desinić
LUNETA d.o.o., Sveti Đurđ
VUK – BEGOVIĆ pakirni centar za jaja, Prelog
Pakirni centar „Lukač“ d.o.o., Graberje Ivaničko
Ralu logistika d.o.o., Rugvica (zamjenski objekt za pakirni centar Antolković)
PERADARSTVO GAJIĆ, Trnjani
OBRT MAKS, Kaptol
Peradarska farma-proizvodnja jaja Rožana Červar, Novigrad
AGROKOKA PULA D.O.O., Pula
Z.P.O. TOMAŽIN, Pazin
MESTINJAK D.O.O., Vrbnik
SKLADIŠTE VELPRO, Rovinj
SKLADIŠTE METRO CASH & CARRY d.o.o., Poreč
METRO CASH&CARRY D.O.O., Pula
METRO CASH & CARRY d.o.o. - VPC RIJEKA, Čavle OREGON d.o.o., Viškovo PIVKA EXPORT IMPORT d.o.o., Jurdani
VELPRO, Kukuljanovo
PERT D.O.O., Rijeka
LIDL HRVATSKA d.o.o.k.d., Perušić
METRO CASH & CARRY d.o.o., Zagreb – skladište Sesvete
METRO CASH&CARRY d.o.o., Zagreb - skladište Sesvete
GALA d.o.o., Zagreb
Konzum d.d., Zagreb
LUKAČ d.o.o, Zagreb
ZGB. HOLDING (BIOVEGA), Zagreb
SPAR Hrvatska d.o.o, Sveta Nedjelja
HAVI Logistics d.o.o, Sveta Nedjelja
KUEHNE&NAGEL, Sveta Nedjelja
Petričević d.o.o, Stari Mikanovci
BOSO d.o.o., Vinkovci
METRO Osijek
VELPRO CENTAR d.o.o. Osijek,
ŽITO d.o.o., Vuka
Peradarnik Gunja, GUNJA
Marijančanka d.o.o., Marijanski Ivanovci
NADALINA d.o.o, Dicmo
MOSTINA d.o.o., Sinj
GARO d.o.o., Tijarica
BO LI JA, Kaštel Novi
JAJE, Vrgorac
MI BRAĆA PIVAC d.o.o., Vrgorac
TOMMY, Split
STUDENAC d.o.o., Split
KONZUM d.o.o., Dugopolje
VELPRO- CENTAR d.o.o., Split
STANIĆ d.o.o., Dugopolje
PERFA – OVO d.o.o., Split
KOLARIŠTE, FARMA NESILICA, OBRT ZA UZGOJ PERADI, Pakovo selo
VRANA d.o.o. Peradarnik 1, Biograd na Moru
Mesna industrija Braća Pivac, Šibenik
GASTRO TEAM d.o.o., Bibinje
METRO CASH & CARRY d.o.o., Poličnik
VELPRO – CENTAR d.o.o., Zadar
PIKO d.o.o. , Jastrebarsko
Skladište - Kaufland Hrvatska k.d., Jastrebarsko
Skladište Lidl Hrvatska k.d, Jastrebarsko
Skladište PPK, Karlovac
Mladen Kuhar, Lekenik
srijeda, 28.03.2018.
NOVA ZNANJA ZA SEKTOR RIBARSTVA
ON-LINE TEČAJ ZA AKVAKULTURU I RIBARSTVO
Na Sveučilištu u Zadru održano 27. ožujka je predstavljanje , on-line tečaj koji je izrađen u okviru projekta Blue Education for Sustainable Management of Aquatic Resources (BLUE SMART). Glavni cilj projekta je stvaranje novih vještina i znanja u sektoru plavog gospodarstva te povećanje mogućnosti zapošljavanja sadašnjih i budućih zaposlenika ovog sektora u Zadarskoj županiji i šire.
Predstavljeni on-line tečaj namijenjen je zaposlenicima plavog gospodarstva te će ih osposobljavati za održive akvakulturne i ribarstvene prakse. Detaljnije, tečaj će imati za cilj prekvalifikaciju i unaprjeđenje znanja radne snage (uključujući i trenutno nezaposlene osobe) u različitim sektorima, olakšati pronalazak zaposlenja i ojačati radne vještine. Razvijat će se sljedeći načela ECVET-a (Europski kreditni sustav u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju).
Kako bi tečaj što bolje odgovarao stvarnim uvjetima, projektni partner Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA proveo je analizu o potrebama zaposlenika plavog sektora u RH. Za sam sadržaj on line tečaja odgovorni su stručnjaci tvrtke Cromaris d.d te Sveučilišta u Zadru, dok je svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria kroz module prožela edukaciju i važnost održivosti u praksama ribarstva i akvakulture.
„Moduli koji se polažu na on line tečaju su: anatomija i fiziologija riba, zaštita zdravlja riba, hranidba ribe, tehnologija uzgoja i prerada ribe“ rekla je Slavica Čolak, voditeljica veterinarske službe iz Cromaris d.d.
„Održivost u ribarstvu i akvakulturi termin je koji se u svijetu poznaje i provodi odavno, a u Hrvatskoj se o njemu tek nedavno počelo pričati. Ovakav tečaj svakako doprinosi osvještavanju važnosti održivosti u našim krajevima, ali još važnije, primjeni naučenog znanja u plavom sektoru“, rekao je Patrik Krstinić, stručni suradnik za zaštitu mora iz WWF Adrije.
Nakon što je ove jeseni zaživio diplomski studij „Održivo upravljanje vodenim ekosustavima“ na Sveučilištu u Zadru, projekt BLUE SMART omogućio je i da se osim studenata, dodatno obrazuju osobe koje već rade u sektoru plave ekonomije. Tečaj je besplatan, dvojezičan (hrvatski i engleski jezik), on line, i kao takav dostupan je svima koji su zainteresirani za dodatnu edukaciju.
Tečaj „Osnove dobre prakse u ribarstvu“ bit će dostupan od listopada 2018. godine, preko internetske stranice www.bluesmart.hr.
Nositelj projekta Blue Smart je Sveučilište u Zadru (Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu), a projektni partneri su Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA, Cromaris d.d. i WWF Adria. Ukupne vrijednosti nešto manje od 3 milijuna kuna, ovaj projekt sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.
Više o projektu Blue Smart i spomenutom tečaju na internet adresi :
https://www.bluesmart.hr/
nedjelja, 25.03.2018.
HOĆE LI ISTAMBULSKA KONVENCIJA PRESUDITI VLADAVINI HDZ-a I PREMIJERA PLENKOVIĆA ?
KAMO VODI HRVATSKU PLENKOVIĆEVA POLITIKA?
Hoće li ratifikacija Istambulske konvencije premijera Plenkovića i HDZ stajati gubitka vlasti na sljedećim parlamentarnim izborima, ili možda još i prije? Prosvjed protiv potpisivanja Istambulske konvencije koja sa sobom donosi i rodnu ideologiju održan je u Zagrebu u subotu 24. ožujka, samo dva dana nakon što je Vlada u četvrtak 22. 3. jednoglasno usvojila Istanbulsku konvenciju te ju uputila u Sabor , zajedno s interpretativnom izjavom, koja za Istambulsku konvenciju nije pravno obvezujuća. Prosvjednici su u Zagreb doputovali iz cijele Hrvatske. Prema informacijama iz policije, bilo je oko 5 000 prosvjednika, dok je prema procjenama organizatora prosvjedovalo oko 70 000 građana.
Prosvjed protiv Istambulske konvencije poruka je građana RH da imaju svoje stavove i da neka politička nametanja jednostavno ne žele prihvatiti jer nadilaze njihove vrijednosne stavove. Ono što u Konvenciji građanima nije prihvatljivo je rodna ideologija. Poruku premijeru Plenkoviću na prosvjednom skupu koju su prosvjednici izvikivali je „Izdaja, izdaja“, „odlazi“, „odlazi“ jasan je znak što građani o prihvaćanju Istambulske konvencije misle i u što je premijer RH svojom nekompetencijom taknuo. Kažem nekompetencijom, jer premijer si ni jednog trenutka dao truda objasniti širokoj javnosti sadržaj materijala Istambulske konvencije, osim što je rekao da je konvencija borba protiv nasilja nad ženama i protiv nasilja u obitelji. Osim toga premijer je rekao, što su prenijeli mediji, da se u zemljama koje su je ratificirale, a tu je naveo BiH, Austriju, Nizozemsku, on je naveo i Njemačku, što je netočno jer Njemačka nije ratificirala Istambulsku konvenciju da se u tim zemljama ništa posebno zbog ratifikacije konvencije nije dogodilo. To je za građane koji ne žive za političku karijeru, već za obitelj i posao, slabi argument da je Istambulska konvencija potrebna i Hrvatskoj.
Pitanje glavnog prijepora u Istambulskoj konvenciji je pitanje integracije o rodu i spolu. Istanbulska konvencija zahtjeva spajanje „rodnih pitanja“ u hrvatsko zakonodavstvo i u sve razine obrazovanja. Djecu bi se, indoktriniralo, točnije dovodilo u zabludu već u vrtićima i u školi, a roditeljima bi se uskratilo pravo da odlučuju o odgoju svoje djece. Zašto? Zato što bi rodne dogme postale zakonski obvezne. Konvencija ide ka tome da dosadašnja kultura, običaji, tradicija, vjera i obiteljske vrijednosti koje genezu imaju u ulogama žene i muškarca bili propagirani kao nepotrebni i zastarjeli. Rasprava koja je provedena u srpnju 2017. zabilježila je da je 80% sudionika za zaštitu žena od nasilja, ali protiv ratifikacije Istanbulske konvencije.
ISTAMBULSKA KONVENCIJA JE PRAVNO JAČA OD NACIONALNIH ZAKONA!
A Istanbulska konvencija je skraćeni naziv za Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Vijeće Europe prihvatilo ju je 11. svibnja 2011. u Istanbulu. Ta konvencija ima status međunarodnog ugovora i time je pravno jača od nacionalnih zakona. Države koje ju ratificiraju trebaju ostale zakone podrediti i prilagoditi zahtjevima Konvencije te su podložne kontroli međunarodne skupine pod nazivom GREVIO koja nadzire provedbu Konvencije, osobito na području državnih javnih politika i to školstva, medija i antidiskriminacijske politike.
Kako vrijeme prolazi sve je jasnije da se premijer Andrej Plenković s mjesta diplomate iz Bruxellesa za premijera RH nije kandidirao zato da bi državi Hrvatskoj donio svojim radom niz pozitivnih promjena, već da bi prije svega napredovao u svojoj političko diplomatskoj karijeri. Rijetkima se pruža mogućnost u svoj životopis upisati da je bio premijer države. Plenković tu činjenicu na političkoj sceni Europske unije može u budućnosti itekako kapitalizirati. Razlika između diplomate i premijera je velika, posebno u političkom sistemu Hrvatske koji nema izgrađene vrijednosne parametre političkih učinaka. Dok je parlamentarnom zastupniku u EU, s kojeg je mjesta došao Plenković, tek posao da promišlja i deklarativno govori, premijer pak mora razumjeti što se događa u zemlji na niz područja i mora donositi odluke. A donošenje odluka premijeru Plenkoviću teško ide. Činjenica je da je jedan razlog tome što relativno slabo razumije gospodarske odnose i potrebe Hrvatske a drugi razlog je što su mu poslovni odnosi prerasli u prijateljske i ne želi mijenjati ljude u Vladi oko sebe. Da pravovremeno još u Splitu predsjednik Sabora Jandroković u svom govoru nije nagovijestio smjenu bivšeg povjerenika za Agrokor Antu Ramljaka, kazavši da HDZ ni zbog koga neće trpjeti političku štetu, veliko je pitanje je bi li Plenković zatražio smjenu Ante Ramljaka. Ramljak je na ovaj način ostao bez premijerove podrške i rješenja u Agrokoru su, s novim povjerenikom, dobila novi smjer. Činjenica je gospodin premijer Plenković je bez jasnog stava što želi postići i s kim to želi postići. Plenković ne upravlja događajima.
KAMO VODI HRVATSKU PLENKOVIĆEVA POLITIKA?
Premijerova velika pogreška dogodila se tijekom 2017. kada je Republika Slovenija ucrtalava u svoje mape novu granicu na moru u Piranskom zaljevu sa Hrvatskom, dok je Hrvatska vanjska politika šutjela i čekala , izjavljujući tek da je proces arbitraže kontaminiran i da Hrvatska u tome ne želi sudjelovati. To da se hrvatska vanjska politika u nekom problemu može ponašati kao „ uvrijeđena gospođa“ je politički nonsens. Problem sa ribarima koji ribare u području Piranskog zaljeva eskalirao je na samom početku 2018. godine i ne na štetu Plenkovića, već na štetu ribara pojedinaca. Vlada medijska šutnja o tom problemu, ali je pitanje vremena kada će rezime tih događaja izaći pred javnost.
Župan Požeško -slavonske županije Tomašević usprkos prošlogodišnjem fizičkom zlostavljanju svoje supruge i dalje je ostao župan. Ministrica Nada Murganić usprkos javnim pogreškama u ministarskom radu i dalje je na tom položaju. Zašto Plenković ne smjenjuje te osobe? On svojim ne činjenjem poručuje da je dovoljno biti član HDZ- a i da je moguće raditi sve ili raditi bilo kako. Premijer Plenković je sve manje vjerodostojan u svom premijerskom radu. Jedna od premijerovih pogrešaka je i ne primanje na razgovor u siječnju nekoliko djelatnika Rafinerije iz Siska s Predragom Sekulićem na čelu , kada su ti djelatnici željeli informirati premijera o stvarnom stanju stvari i činjenicama kojima su raspolagali. Jer rafinerija Sisak je u tehnološkom lancu prerade nafte u RH točka na i. Gasiti pogon sa 40 zaposlenih od strane MOL-a u Sisku, problem je cijelog naftnog rudarstva u RH. No Plenković je odbio razgovarati s djelatnicima rafinerije. Time je prešutno stao na stranu MOL-a, poručivši svojom šutnjom zaposlenicima i svima koji primaju te informacije da mu to što se zbiva u Rafineriji Sisak i što oni znaju, nije ni važno ni značajno. Pa zar je tko u RH povjerovao izjavama predstavnika MOL-a koji je izjavio da nema dovoljno tržišta za prerađevine iz Siska i da se zato jedan pogon mora zatvoriti?
U veljači se grupa djelatnika iz Rafinerije Sisak ponovo oglasila sa željom da razgovara s premijerom. Pozitivnog odaziva nije bilo. Hrvatska industrija nafte ovisi o volji političara koji nezna dovoljno o problemu, a savjetnika za ta pitanja nema – jer nema HDZ-ovaca koji bi u intelektualnoj domeni imao tu granu industrije! Od Hrvatske bogate prirodnim bogatstvima generacije političara od Domovinskoga rata pogrešnim odlukama odveli su u nepovrat sve što je bila vrijednost. A takvu Hrvatsku napuštaju posljednje tri godine i radno sposobni građani. Premijer Plenković, činjenica je, još je jedan u nizu političara koji svojim odlukama Hrvatskoj oduzima, a rjegko pridodaje, ono što joj pripada. Kamo vodi Hrvatsku Plenkovićeva politika?
SMIJU LI POLITIČARI IGNORIRATI RAZLOGE
I ZAHTJEVE GRAĐANSKIH PROSVJEDA?
Ono što premijer Plenković posebno smatra važnim je upravo ono što se odnosi neposredno na Europsku unije. A to je uključivanje Hrvatske u schengensku granicu, uvođenje eura kao platežne valute u Hrvatsku, predsjedanje Europskom unijom 2020. što on možda i neće dočekati na funkciji premijera Hrvatske, te ono što je prvo sada na redu a to je 17. i 18. svibanj kada Republika Hrvatska treba preuzeti predsjedanje Vijećem Europe koje je članica od 1996. Vijeće Europe je tijelo koje zagovara Istanbulsku konvenciju. Samo dva mjeseca prije toga Hrvatska je nije ratificirala,a građani su prosvjedom pokazali da su protiv usvajanja Istambulske konvencije.
No sve više političara, kao i premijer, se kao štitom služe jednom oportunističkom rečenicom u kojoj kažu da u demokraciji svatko može na miran način izražavati svoje mišljenje. Time kao da žele reći „ U redu, vi mislite tako, a mi mislimo na način na koji donosimo odluke?“ No smiju li političari ignorirati zahtjeve i razloge građanskih prosvjeda u ovom slučaju zahtjeve za NE ratificiranje Istambulske konvencije? Kako će finale Istambulske konvencije završiti u Saboru tek će se vidjeti. Referendum o ratifikaciji Istambulske konvencije sve je realnije rješenje.
Margareta Zouhar Zec
subota, 24.03.2018.
OPERATIVNI CENTRI ŽUPANIJSKIH VATROGASNIH ZAJEDNICA ČETIRI ŽUPANIJE DOBITI ĆE NOVE UREĐAJE ZA RANO OTKRIVANJE POŽARA
UGOVOROM OSIGURANA SREDSTVA OD 20 MILIJUNA KUNA
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede direktor Hrvatskih šuma d.o.o. Krunoslav Jakupčić i direktor tvrtke Odašiljači i veze d.o.o. Mate Botica potpisali su 22. ožujka 2018. godine u Ministarstvu poljoprivrede ugovor vrijedan 20 milijuna kuna za videonadzor šumskih požara, simulator širenja požara i radijsku komunikacijsku vezu. Novcem koji je osiguran sklapanjem ovoga ugovora izgraditi će se i opremiti operativni centri županijskih vatrogasnih zajednica Zadarske, Šibensko–kninske, Splitsko-dalmatinske te Dubrovačko-neretvanske županije.
Potpisivanju ugovora nazočili su ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji su u uvodnim govorima naglasili važnost ovog projekta.
„Šumski požari prošle su godine napravili strašne štete na području 4 dalmatinske županije. Te strahote aktivirale su cijelu državu i svako je ministarstvo napravilo što je moglo da se to više ne ponovi. Mi smo konkretno kroz OKFŠ osigurali 40 milijuna kuna namjenskih sredstava za vatrogasce u ovoj godini, u prijedlog novog Zakona o šumama ugradili smo obvezu pošumljavanja izgorjele šume u roku od dvije godine od požara za što smo osigurali i sredstva u proračunu, a Zakonom o poljoprivrednom zemljištu poduzeli smo sve radnje da se maksimalno smanje zarasle i zapuštene površine koje su potencijalno uzrok požara, širenja nametnika i zaraznih bolesti.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.
Fotografija snimljena prilikom potpisivanja Ugovora 20.3. u Ministarstvu poljoprivrede. Fotka: Ministarstvo poljoprivrede
„Ponosan sam na hrvatsku pamet koja je osmislila ovaj sustav, na suradnju naše dvije strateške tvrtke koje su se uključile u ovaj projekt, ali i na sve one koji su sudjelovali u projektiranju i osmišljavanju ovakvog rješenja. Na ovaj način ne štitimo samo šume, već i infrastrukturu, sprečavamo materijalne štete na privatnom i državnom vlasništvu, štitimo ljudske živote, ali i živote svih onih koji predano i požrtvovno sudjeluju u sustavu protupožarne zaštite“ – nadovezao se ministar Oleg Butković.
„Hrvatske šume će financirati i zaposlenike koji će raditi na sustavu videonadzora pa županijske vatrogasne zajednice neće imati dodatnih troškova ili povećanja mase plaća. Glavni posao Hrvatskih šuma je gospodarenje šumama u vlasništvu države, a ovaj će sustav omogućiti visoki stupanj zaštite šuma u kršu“ – poručio je direktor Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić.
„Sama ideja razvoja ovog sustava nastala je kao plod višegodišnje suradnje Odašiljača i veza i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita. Komunikacijska infrastruktura Odašiljača i veza pokriva gotovo cijeli teritorij Republike Hrvatske, a Fakultet je više od deset godina razvijao pametni protupožarni videonadzor pa je naša suradnja na finalnom proizvodu bila logičan slijed događaja. Sustav se temelji na kamerama u vidljivom dijelu spektra i bliskom infracrvenom području kao podrška za lakše uočavanje požara noću, a sama kamera po danu vidi ono što vidi i ljudsko oko, ali uz dodatnu prednost koju daje mogućnost optičkog povećanja do 32 puta“ – izjavio je direktor Odašiljača i veza Mate Botica.
srijeda, 21.03.2018.
PRIOPĆENJE IVE ANZULOVIĆ
PRAVILO PROFESIJE NALAŽE IME I PREZIME SUGOVORNIKA!
Objavljujem Priopćenje moje kolegice slobodne novinarke Ive Anzulović koje se odnosi na njeno nezadovoljstvo i poniženje koje je doživjela od Hrvatske Radiotelevizije kada u novinarskonm prilogu u kome je ona sugovornica, za emisiju Nedjeljom u 2 18. ožujka nije objavljeno njeno točno ime i prezime. Činjenica je da svaki sugovornik s kim novinar razgovara ima svoje ime i prezime i da prilog bude vjerodostojan, ime sugovornika mora biti objavljeno. To je novinarsko pravilo koje novinar nikada ne smije dovesti u pitanje. A ipak si novinarka HRT-a to dozvoljava, a pravo je pitanje- zašto si to dozvoljava i zašto to čini?
Činjenica je također da često novinari HRT-a sugovornike predstavljaju samo imenom i prezimenom bez akademske titule i time izbjegavaju gledateljima reči, a ispod fotografije lica sugovornika napisati, da je sugovornik vjerodostojan i stručan za područje teme o kojoj govori. Takav način rada provodi se na HRT-u niz godina. To je porazno za novinare.
Živimo u vremenu kada upravo novinar, u ovom slučaju HRT-a, čini propust neobjavljivanja istine, odnosno činjenice, vezano za sugovornika. Činjenica postaje irelevantna. Zar je to moguće? Kamo idemo u sustavu vrijednosti ako činjenica prestaje biti relevantna? Znanja i profesije sugovornika nikako ne mogu biti u području relativiziranja.
U informaciji o kojoj se radi propust je učinila, prema riječima novinarke Ive Anzulović, novinarka HRT-a Maja Sever. Činjenica je spomenuta je kolegica bila jedna od novinarki i jedna od urednica emisije "Hrvatska uživo" koju je HRT ukinuo sredinom rujna 2017. godine . Sjećam je da su urednice te emisije na HRT-u konferenciju za novinare o događaju ukidanja emisije održale tek treći dan. A onda su organizirale protestni skup pred zgradom hrvatskog Sabora.
Televizija je moćan medij. Novinar je moćan onoliko koliko je spreman s medijem dijeliti tu moć!
OBJAVLJUJEM PRIOPĆENJE SLOBODNE NOVINARKE IVE ANZULOVIĆ:
ponedjeljak, 19.03.2018.
ZAŠTO NE DŽOGIRATE? ZAŠTO NE IDETE U TERETANU?
TEK 18 POSTO ŽENA PREFERIRA SPORT!
Statistika Eurostata, koju je 16.3. u ovom grafičkom obliku objavio i Jutarnji list, kaže da se samo 18 % žena u Hrvatskoj jednom tjedno rekreativno bavi sportom. Muškaraca je nešto više - 25% je tih koji održavaju kondiciju i koji to čine bavljenem nekim oblikom sporta.
Rekreativno bavljenje sportom bilo bi miznimno korisno za hrvatske političare. No oni, bar po izgledu mnogih, više uživaju u hrani, nego što im je interes rekreativni sport. Lakše je konzumirati hranu nego trčati i znojite se. Ali što je onda s intelektom, s idejama,
s promišljanjem? Ono je statično kao i izbor lakše opcije.
Evo kako izgleda statistička tablica za nekoliko zemalja EU o rekreativnom bavljenju sportom za muškarce i za žene
nedjelja, 18.03.2018.
PRVI DAN PROLJEĆA - SVJETSKI DAN BEZ MESA
DAN ZA PROMJENE
Udruga „Prijatelji životinja“ kreatori su projekta Veganopolis u sklopu kojeg javnost podsjećaju da je 20. ožujak prvi dan proljeća, ali i Svjetski dan bez mesa.
„Prvi dan proljeća 20. ožujka povezuje ljude diljem svijeta u pozivu za prestankom konzumiranja mesa, a preko svjetske kampanje Meatout (Svjetski dan bez mesa) koja se diljem svijeta obilježava od 1985. godine u organizaciji Farm Animal Rights Movementa (FARM). Više od 30 godina mnogi pojedinci slave taj dan s odlukom da će prestati jesti meso i živjeti na način da manje štete okolišu, vlastitome zdravlju i životinjama. Oni koji već žive veganskim načinom života raznim akcijama i degustacijama promoviraju takav način života, a u obilježavanju im se pridružuju mediji, tvrtke i institucije „ piše u priopćenju Prijatelja životinja i nastavlja se „ Birajući biljnu prehranu definitivno biramo i zdraviji, zeleniji i pravedniji svijet. Prvi dan proljeća idealan je za izbor pozitivne promjene u obliku prelaska na veganstvo ili barem smanjivanje korištenja mesa i životinjskih namirnica u svojoj prehrani. Uz pregršt veganskih proizvoda i raznovrsnost voća i povrća koje polako sve više šareni tržnice ovih proljetnih dana, uistinu će bez mesa biti i bez stresa - i mi, i životinje, ali i jedini dom u kojemu živimo - naš planet.“
U priopćenju dalje piše da se „prošle godine oko stotinu zemalja u svijetu odazvalo obilježavanju Svjetskog dana bez mesa. Procjenjuje se da je samo na taj dan izbjegavajući meso spašeno na tisuće životinja, ušteđeno više od 30 milijuna litara vode i pošteđeno oko 400 tisuća kvadratnih metara prašume koja bi u suprotnome bila raskrčena za uzgoj žitarica za prehranu životinja s farma.
Izbor hrane koju svakodnevno konzumiramo ima velik utjecaj na svijet oko nas. Dobra je vijest da promjene u tome što kupujemo i jedemo vode do vidljive i mjerljive koristi za životinje, naše zdravlje i okoliš, poput smanjenja globalnog zatopljenja i očuvanja naših resursa. Da bismo dobili jedan kilogram pšenice, potrebno je 150 litara vode. S druge strane, da bismo dobili jedan kilogram mesa, potrebno je 15 000 litara vode.
Biljna prehrana smanjuje rizik od oboljenja od raka, dijabetesa, bolesti srca i krvnih žila i pretilosti. Unošenje više vlakana i antioksidanata iz voća i povrća pridonosi poboljšanju zdravlja i imuniteta. Osim toga, glad u svijetu izravno je povezana s uzgojem životinja. Dok ljudi gladuju, više od 60 milijarda životinja godišnje prisilno se hrani te se tako uništava i više od 70% posto resursa, odnosno žitarica i druge biljne hrane kojom se može spriječiti glad u svijetu. U samo jednoj današnjoj klaonici ubije se i nekoliko desetaka tisuća životinja svaki dan.
Prijatelji životinja pozivaju sve koji se žele pridružiti inspirativnoj statistici i zajedno s njima obilježiti Svjetski dan bez mesa da se ovog proljeća prijave na Vege izazov i uz korisne informacije i recepte iskuse blagodati veganske prehrane.
Tom prilikom Vlatka Balaš, promotorica Vege izazova, izjavljuje: „Kažu da je potreban 21 dan da bi se stvorila navika. Vege izazov kojim ćete dobivati e-mailove čak 30 dana stoga je savršen mali priručnik nakon kojega će svi postati stručnjaci za vegansku prehranu i naučiti kuhati bez mesa, mlijeka i jaja, ali i znati odgovoriti na pitanja poput: ‘A što s biljkama?’ ili ‘Nije li veganstvo skupo?’. Neka ovoga proljeća vaše novostečene navike budu korisne i za okolinu u kojoj živite. Bez mesa uistinu nema stresa.Vege izazov je na Internet stranici www.veganopolis.net
petak, 16.03.2018.
ZANIMLJIVOST
KNJIGA KLIMATSKE FIKCIJE -
HOMO CLIMATICUM 2018. U KLUBU " BOOKSA"
Zelena akcija i Booksa (Udruga Kulturtreger) održati će 16. ožujka u 18:00 u Klubu Booksa Martićeva 14d predstavljanje knjige „Homo climaticum 2018.“ - druge knjige domaće klimatske fikcije. Knjiga je, kao i prošlogodišnje izdanje, nastala kao ishod natječaja Zelene akcije i Bookse za kratku prozu i poeziju o klimatskim promjenama, spekulativnoj fikciji te promišljanju budućnosti naše planete i čovječanstva. U knjizi su objavljena 23 rada od preko 110 prijavljenih, a pet najboljih je ilustrirano te ulaze u uži krug za prvu nagradu u iznosu od 2.000 kn. Pet najboljih radova bit će čitano te će izbor najboljeg rada fikcije klimatskih promjena biti prepušten publici.
Za vrijeme programa, autori će pričati o svojim radovima i o tome što ih je potaknulo da ih pišu. Kako autori vide budućnost i utjecaj klimatskih promjena na društvo i uvjete života? Kako su u kratkim proznim i pjesničkim formama ilustrirani utjecaji klime na migracije, prehranu i proizvodnju hrane, solidarnost, geopolitičke odnose, svakodnevni život? O tome će se pričati u Booksi na predstavljanju knjige i razgovoru o klimi i klimatskoj književnosti.
Radovi su u knjizi i ove godine vrlo relevantni jer je postalo očigledno da se klimatske promjene ne manifestiraju samo na udaljenom globalnom jugu, već ih i mi itekako osjećamo. Primjerice, Zadar je u svega nekoliko ljetnih tjedana prošle godine srušio svjetski rekord u količini padalina u 24 h, dok je Zadarska županija istovremeno pretrpjela velike suše i razorne požare. Takvi ekstremni vremenski uvjeti na lokalnoj razini simptom su klimatskih promjena te ih možemo očekivati i u budućnosti. Upravo takvi događaji potaknuli su autore u „Homo climaticumu“ na promišljanje kakva budućnost nas očekuje ako nastavimo ovim putem kao civilizacija, ali i na promišljanje može li budućnost biti bolja.
Knjiga je prevedena i na engleski jezik te je krenula u međunarodnu promociju i može se preuzeti ovdje.
Kontakt:
Sven Janovski, Zelena akcija, sven@zelena-akcija.hr, 099/8376-805
.
srijeda, 14.03.2018.
POJAVA LAŽNIH ELEKTRONIČKIH PORUKA O NEPODMIRENOM DUGOVANJU
PO PORUCI NE POSTUPATI
Financijska agencija FINA 14. ožujka obavijestila je javnost o pojavi elektroničke poruke pod nazivom "Nepodmireno dugovanje #4806". Poruka je sljedećeg sadržaja:
"Poštovani/a, uvidom u bazu nenaplaćenih potraživanja, ustanovljeno je da imate nepodmireno dugovanje starije od 6 mjeseci. Molimo pogledajte priloženi račun (.doc) i izvršite uplatu u skladu s uvjetima navedenim na dnu računa. Ukoliko imate dodatnih pitanja, slobodno se obratite. S poštovanjem,".
FINA upozorava da navedena poruka nije ni kreirana ni poslana iz sustava Financijske agencije, već se radi o poruci nepoznatog porijekla koja sadrži netočne podatke.“ Ovim putem pozivamo sve primatelje ove i sličnih poruka da ih ne otvaraju niti da po njima postupaju.Poruka iz primjera i njoj slične spadaju u malicioznu phishing kampanju, a poruke su lažnog sadržaja i konstruirane od javno dostupnih podataka. Ističemo da je sva službena Finina korespondencija elektroničkom poštom moguća isključivo s internet domene fina.hr“ piše u obavijesti Financijske agencije.
utorak, 13.03.2018.
ZA LOVIŠTE " ZAPADNA GARJEVICA" RASPISAN POZIV ZA IZLOV DIVLJAČI
U PODZAKUPU I LUGARNICA "KAMENICA"
Uprava društva Lovno gospodarstvo Moslavina, koje je u vlasništvu Agrokora d.d., raspisala je poziv za podnošenje prijava za sklapanje ugovora o izlovu divljači na državnom otvorenom lovištu broj: VII/15 „Zapadna Garjevica“, za lovnu sezonu u trajanju od 1. travnja 2018. do 31. ožujka 2019. godine. Minimalna tražena godišnja naknada za izlov krupne i sitne divljači prema planu odstrela i lovnogospodarskoj osnovi iznosi 4.800.000 Kn + PDV. Plan odstrela je priložen pozivu za podnošenje ponuda, a pozivom su jasno propisani i uvjeti koje ponuditelji moraju prihvatiti te će biti sastavni dio Ugovora o izlovu divljači. Više detalja u Pozivu.
Ponude se zaprimaju zaključno sa 19. ožujkom 2018.godine.
Ponuditelj će moći sklopiti i poseban ugovor o podzakupu nekretnine – lugarnice „Kamenica“, koja se može koristiti za smještaj i prijem gostiju.
Lovište Zapadna Garjevica se nalazi na području Bjelovarsko-bilogorske županije i prostire se na površini od 25.529 ha. Glavne vrste populacije krupne divljači koje obitavaju na lovištu su jelen obični, jelen lopatar, muflon, srna obična i divlja svinja Sitnu divljač na lovištu čine jazavci, divlje mačke, kune zlatice, kune bjelice, dabrovi, zečevi, čagaljevi, lisice, fazani, sive vrane, vrana gačac, svrake i šojke kreštalice.
Lovno gospodarstvo Moslavina ima koncesiju prava lova na državnom otvorenom lovištu te sve zakonom propisane potrebne ovlasti za obavljanje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova.
Dodatne informacije o Pozivu ponuditelji mogu dobiti slanjem upita na adresu elektroničke pošte: info@lg-moslavina.hr .
ponedjeljak, 12.03.2018.
PROJEKAT "CRNA KNJIGA" TROŠENJA JAVNOG NOVCA
NEZAKONITO SE TROŠI NOVAC POREZNIH OBVEZNIKA!
Udruga poreznih obveznika Lipa pokrenula je projekt pod imenom 'Crna knjiga trošenja javnog novca' . Cilj projekta je prikupljanje i klasificiranje slučajeva netransparentnog, neracionalnog, neopravdanog, i nezakonitog trošenja novca poreznih obveznika . Davor Huić je predsjednik udruge.
Udruga je provela anketu koju je, prema informacijama iz udruge, popunilo više od 13.500 građana. Čak 99,3 posto ispitanih smatra da država troši previše. Kao najznačajnije primjere nepotrebnog trošenja građani su istakli broj političara, državne agencije i službene automobile.
Udruga Lipa kao i Europska komisija u svom izvještaju smatra da se u Hrvatskoj previše troši na javnu administraciju, a u mnogim područjima državnih izdataka efikasnost je mnogo niža nego u usporedivim državama.
Uz isplatu više novca nego što je propisano, poseban problem čine i ugovori o djelu. Kod isplata plaća i ugovora o djelu najviše prekršaja čine ministarstva i županije. Dok si županije dopuštaju isplatu većih plaća nego što je propisano, ministarstva imaju izraženiji problem kod ugovora o djelu.
RASTROŠNA MINISTARSTVA
Dva su primjera u ministarstvima koja nisu poštivala pravila trošenja novca. Tako je Ministarstvo znanosti i obrazovanja po izvješću Državne revizije za 2016. isplaćivalo veću masu plaća nego što je bilo predviđeno. Rashodi za plaće za redovan rad planirani su u iznosu 41.115.835,00 kn, a rashodi za izvršitelje usluga na temelju ugovora o djelu su ostvareni u iznosu 922.487,00 kn. Navedeni rashodi iznose 2,2 % sredstava osiguranih za osnovne plaće s doprinosima zaposlenika Ministarstva u užem smislu te su veći od propisanog iznosa od 2,0 % ukupnog iznosa sredstava osiguranih za bruto plaće za redovan rad s doprinosima. Godine 2015. godine u istom je ministarstvu masa plaća iznosila gotovo 3,3% sredstava!
Ministarstvo demografije u 2016. imalo je rashode za naknade na temelju ugovora o djelu u iznosu od 1.844.258,00 kn. U 2016. isto je ministarstvo za osnovne plaće s doprinosima planiralo 34.559.510,00 kn, a ukupno isplaćene naknade na temelju ugovora o djelu činile su 5,3 % ukupnog iznosa sredstava osiguranih za osnovne plaće s doprinosima u tekućoj godini, što je značajno veće od propisanog iznosa!
HAZU NENAMJENSKI TROŠIO NOVAC
Državna revizija je u svom izvješću pokazala kako HAZU ima osjetno veći udio rashoda za zaposlene nego većina drugih institucija čije je poslovanje analizirano. HAZU financira državni proračun, ali prihodi HAZU-a u promatranom razdoblju su iznosili 50.999.586,00 kn i činili su 81,7 % ukupnih prihoda.
Rashodi za zaposlene su dominantni u ukupnim rashodima i čine 77,5 % ukupnih rashoda Akademije. Posebnu stavku čine i nagrade na koje je potrošeno 16.363.813,00 kn od čega se 3.369.203,00 kn ili 20,6 % odnosi na posebne nagrade.
Iako je sam iznos posebnih nagrada sam po sebi problematičan, isplate posebnih nagrada neusklađene su sa Zakonom. Posebne nagrade (funkcionalni dodaci) koje su isplaćivane bile su utvrđene Statutom Hazu, ali ne i zakonima. Posebne nagrade su također tijekom 2015. godine bile isplaćivane mjesečno za 44 akademika, ali i osam članova suradnika koji obnašaju funkcije voditelja znanstvenih jedinica Akademije. U poslovanju Akamedije Državna revizija je otkrila nenamjensko korištenje novčanih sredstava. Tako je HAZU ostvarila sredstva za projekte odabrane putem natječaja koje objavljuje Ministarstvo kulture za realizaciju Programa kulturnog razvitka za 2015. u iznosu 1.043.400,00 kn i Grad Zagreb za sufinanciranje aktivnosti Programa javnih potreba u kulturi za 2015. u iznosu 368.800,00 kn. Uvidom u izvještaje o korištenju sredstava u 2015., Državna revizija je utvrdila da Akademija zadržava 1,0 % (a do 2015. u visini 10,0 %) dodijeljenih sredstava iz Ministarstva kulture te 10,0 % od sredstava od Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, na ime manipulativnih troškova na temelju odluke Uprave Akademije što predstavlja nenamjensko korištenje sredstava! Izvor udruga Lipa
USELJENO OKO 4500 STANOVA BEZ UGOVORA O NAJMU!
Državna revizija je pokazala šokantne podatke u svom izvješću koje se odnosi na Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, gdje se kaže da je već godinama u ovom uredu oko 4500 stambenih jedinica useljeno bez ugovora o najmu čiji korisnici ne plaćaju najamninu te zbog navedenog nisu evidentirana ni potraživanja u poslovnim knjigama! Radi se o korisnicima koji su u proteklom razdoblju (1996.-2011.) uselili i koriste stambenu jedinicu, kuću ili stan, bez zaključenog ugovora o najmu, a Ured nema podatke o dospjelosti i starosti potraživanja za prihode od najma stambenih jedinica. Dakle država niti ne zna koliko potražuje od korisnika niti je s njima potpisivala ugovore o najmu za 4500 stanova.
Revizija je pokazala da podaci u glavnoj knjizi nisu usklađeni s podacima evidentiranim u analitičkoj evidenciji naplate potraživanja, analitičkoj evidenciji građevinskih objekta u uporabi te analitičkoj evidenciji stambenih objekata u pripremi što znači da stanje imovine građevinskih objekata koncem 2015. nije realno iskazano jer stvarni popis objekata na terenu nije obavljen! Moguće da je brojka od 4500 stanova koji se koriste bez ugovora o najmu i veća!
http://www.revizija.hr/datastore/filestore/108/DRZAVNI_URED_ZA_OBNOVU_I_STAMBENO_ZBRINJAVANJE.pdf
nedjelja, 11.03.2018.
NA SNAGU STUPIO NOVI ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU!
POJEDINAC NA KONTINENTU MOŽE KUPITI 50 HA ZEMLJE,
U PRIOBALJU DO 5 HA
Zakon o poljoprivrednom zemljištu, „Narodne novine“, br. 20/2018 stupio je na snagu 9. ožujka. Taj zakon daje ovlasti za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem jedinicama lokalne samouprave. Općine i gradovi imaju obvezu donijeti Programe raspolaganja u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona. Državno zemljište daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja na isto razdoblje. Natječaj za zakup raspisuje se za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline površine najviše do 100 hektara. Iznimno se može raspisati natječaj za proizvodno-tehnološku cjelinu površine veće od 100 hektara ako tu proizvodno-tehnološku cjelinu čini jedna katastarska čestica ili ako je predmet zakupa ribnjak. Sudionici javnog natječaja za zakup mogu biti fizičke ili pravne osobe koje su do isteka roka za podnošenje ponuda podmirile sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, odnosno sve obveze s osnove naknade za gospodarsko korištenje voda i svih javnih davanja, te protiv kojih se ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta. Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede na javnom natječaju ne mogu sudjelovati osobe koje su dodijeljeno im poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dale u podzakup ili su njime na drugi način neovlašteno raspolagale.
Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju: nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili pravna osoba u rangu mikro i malih poduzeća, kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je najmanje tri godine do objave javnog natječaja vlasnik ili posjednik stoke; dosadašnji posjednik; mladi poljoprivrednici do 41 godinu života, OPG-i koji ima sjedište na području općine ili grada gdje se zemljište nalazi. Zakupnina za zakup plaća se godišnje do kraja prosinca tekuće godine.
Novi Zakon omogućuje izvlačenje poljoprivrednih površina iz šumsko-gospodarske osnove, koje je potrebno staviti u Programe raspolaganje JLS-a. Na taj način omogućit će se zakup i prodaja državnog zemljišta poljoprivrednicima koji žele povećati svoje proizvodne površine, a prije svega OPG-ovima i mladim poljoprivrednicima.
„Ovim zakonom raspolaganje državnim zemljištem vraćamo općinama i gradovima jer se upravljanje iz Zagreba pokazalo neuspješnim. Očekujem od svih jedinica lokalne samouprave da se žurno prihvate posla i počnu pripremati programe raspolaganja. Rokovi su kratki, poljoprivrednici su predugo čekali da dobiju zemlju. Velikom broju poljoprivrednika istekao je ugovor o zakupu i oni željno čekaju nove ugovore koji će im prije svega osigurati sigurnije poslovanje, ali i bez kojih se ne mogu prijavljivati na natječaje iz ruralnog razvoja. Pozivam i predstavnike općina i gradova da se odazovu na radionice koje organiziramo upravo za njih i na kojima predstavljamo ovaj zakon. Dođite i naučite sve što trebate znati kako bi bili uspješni u ovom izuzetno važnom poslu za hrvatske poljoprivrednike.“ – poručio je ministar poljoprivrede dipl. iur.Tomislav Tolušić.
PRODAJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Zakon propisuje i prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta. U kontinentalnom području mogu se kupiti katastarske čestice površine do 10 ha a u priobalnom području do 1 ha. Jedan kupac može na području Republike Hrvatske kupiti državnog zemljišta maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje.
Priobalnim područjem smatraju se jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more, otoci i poluotoci, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem. Iznimno na poluotoku Istri jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more smatraju se priobalnim područjem, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem.
Zakon predviđa davanje u zakup i privatnog poljoprivrednog zemljišta koje se ne održava u stanju poljoprivredne proizvodnje. Ministarstvo može radi zaštite tla, okoliša ili ljudi dati u zakup takvo zemljište fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do deset godina uz naknadu u visini iznosa početne zakupnine. Sredstva ostvarena od zakupa pripadaju vlasniku zemljišta, ako je vlasnik nedostupan ili nepoznatog boravišta zakupnina se čuva na posebnom računu jedinice lokalne samouprave 10 godina.
Zakonom je također propisano da Ministarstvo poljoprivrede preuzima sve poslove i radnike Agencije za poljoprivredno zemljište jer Agencija prestaje s radom.
petak, 09.03.2018.
LNG TERMINAL U RH
POZADINA INTERESA LNG TERMINALA
Objavljujem tekst novinara HRT-a Dražena Majića o LNG terminalu objavljenog na portalu HRT vijesti:
"LNG terminalom Hrvatska želi povećati energetsku neovisnost. No cijela priča ima naglašenu geopolitičku dimenziju. Dok Europska unija i SAD snažno podupiru projekt - Rusija - koja osigurava polovinu hrvatskih potreba za plinom - otvoreno ga opstruira. U tom pravom geopolitičkom okršaju pojavio se novi akter - luksemburška kompanija kontroverzne prošlosti - Gasfin.
Luksemburška tvrtka Gasfin u prosincu prošle godine je od austrijske države otkupila potraživanja koja je bivša Hypo Alpe Adria banka imala prema kontroverznom riječkom podzuetnika Robertu Ježiću. Gasfin je time stekao kontrolu nad zemljištem na Krku na kojem je predviđena gradnja LNG terminala. Vlasnici ne kriju blisku suradnju s ruskim energetskim divom Gazpromom. Štoviše. "Imamo projekte u Rusiji, gradimo sada za Gazprom jedan veliki infrastrukturni projekt. Radimo u Gani 'off shore' projekt, imamo na Crnom moru projekt", objašnjava svoju suradnju s Gazpromom čelnik Gasfina Davor Grčević.
Gazprom se dosad protivio izgradnji LNG-a na Krku želeći zadržati gotovo monopolnu poziciju pri uvozu plina u Hrvatsku. Nakon što su i Vlada i predsjednica, ali i američki predsjednik Trump snažno poduprli izgradnju plutajućeg terminala, Rusi su odnedavno postali zagovornici kopnenog terminala. S obzirom na to da je za njegovu izgradnju potrebno nekoliko godina - to bi za njih značilo produljenje monopola a time i dodatnih nekoliko milijardi eura prihoda. Grčević tvrdi da Rusi dosad nisu pokazali interes za LNG, ali ne isključuje suradnju. "Ako bi Gazprom to predložio - razmislit ćemo", pojasnio je Grčević.
Iako su se dosad, pa i u poslovima s Gazpromom, najviše bavili plutajućim terminalima - u Gasfinu se protive sličnom projektu na Krku. Nema razloga da se radi prva faza od nekoliko milijardi kubika kad se može raditi odmah na kopnu, tvrdi Grčević i hrvatskoj vladi nudi suradnju: "U redu, vi ste maknuli projekt s kopna na more - vratite ga na kopno jer sad imate partnera s kojim možete razgovarati".
No pojedini detalji iz Gasfinove prošlosti nisu idealna referencija za partnerstvo u projektu od strateškog nacionalnog interesa. Vlasnici i partneri tvrtke više su se puta dovodili u vezu s kriminalom i korupcijom. Tako jedan od partnera trenutačno služi kaznu od 27 godina zbog pokušaja ubojstva. "Gospodin Charles Ewert završio je u zatvoru zato što je izvršio atentat na gospodina Glocka, čovjeka koji proizvodi pištolje za američku vladu. Upucao ga je u garaži gdje inače parkiramo. Međutim, ne znam zašto bi to imalo veze s nama", kaže Grčević. Tvrdi da se Ewert našao na osnivačkom aktu Gasfinove tvrtke 'majke' Eastwell isključivo na insistiranje luksemburške države.
Drugi veliki skandal u kojem se spominju vlasnici Gasfina je privatizacija uzbekistanskog telekoma. Istraživačka platforma OCCRP dovela je u vezu tvrku Eastwell s korupcijom zbog koje je Gulnara Karimova, kći uzbekistanskog predsjednika Islama Karimova, završila u zatvoru. "Da, kći predsjednika Uzbekistana. Sve je jasno. Međutim, predsjednik je umro, kći je u zatvoru. Uvijek se javlja to pitanje. Ako smo mi tako umiješani - kako to da se nama ništa ne događa. Svi po zatvorima, svi nestali, a mi živi i zdravi i radimo", zaključuje Grčević".
četvrtak, 08.03.2018.
SJEDNICA S TEMOM O LNG TERMINALU
DA LI JE JOŠ UVIJEK NISKA RAZINA
ZNANSTVENOG UVIDA O POSLJEDICAMA LNG-a ?
Danas 8. ožujka održati će u 10 sati sjednica povjerenstva za LNG terminal u Zagrebu, u resornom ministarstvu, Radnička cesta 80. Iz Udruge "Eko Kvarner" predsjednica Marijana Cvjetić Piršić podsjeća na zaključke nedavno održanog okruglog stola. U Zgrebu će biti i načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović.
Kontakt brojevi po preporuci Vjerana Piršića
u Zagrebu 091 284 76 52 i 098 815 108,
a na Krku 051 847 333 i 098 305 610.
Objavljujem ZAKLJUČKE
OVI INDEKS ZA VELJAČU 2018.
VIDLJIVE POSLJEDICE USPORAVANJA BDP-a
Prema istraživanjima Ekonomskog instituta u Zagrebu OVI indeks je u veljači 2018. zabilježio rast od 28,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što upućuje na nastavak snažnog rasta potražnje za radom na godišnjoj razini. Međutim, pogledamo li podatke za kraće razdoblje, desezonirane vrijednosti indeksa upućuju na to da je broj oglasa u veljači manji u odnosu na prethodni mjesec i to za -0,7 posto. S obzirom na to da pokazatelji tržišta rada obično prate kretanje BDP-a s vremenskim odmakom, čini se da je pad OVI-ja u veljači upravo posljedica usporavanja stope rasta BDP-a, koja je u četvrtom tromjesečju 2017. iznosila svega 2 posto, znatno ispod stopa ostvarenih u prethodnim tromjesečjima.
Najveća potražnja za radnom snagom u veljači ostvarena je u zanimanjima prodavač, kuhar, konobar, programer i vozač. U više od trećine oglasa u veljači tražila se srednja stručna sprema, dok se tek u manje od 10 posto oglasa tražila visoka stručna sprema. U prilog usporavanju rasta govori i podatak da je u svega 38 posto oglasa nuđen ugovor za stalno, što je najniži udio tih ugovora u posljednjih devet mjeseci.
Što je OVI?
Online Vacancy Index (OVI) mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb u suradnji s portalom MojPosao. Svrha indeksa je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom. OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2015.).
Indeks se tumači tako da vrijednosti veće od 100 predstavljaju rast u odnosu na 2015. godinu, a vrijednosti manje od 100 smanjenje u odnosu na baznu godinu. Indeks je desezoniran metodom X-12-ARIMA. Izvor Ekononomski institut Zagreb
ponedjeljak, 05.03.2018.
PRIJEDLOZI ZA NOVU ZAJEDNIČKU POLJOPRIVREDNU POLITIKU EU S PERSPEKTIVOM DO 2030.
DOSTAVITI MIŠLJENJE NA KLJUČNE TOČKE!
Hrvatska poljoprivredna Komora dostavlja nacrt izvješća na inicijativu zastupnika u Europskom parlamentu g. Herberta Dorfmanna.
„Radi se o dokumentu Europskog parlamenta o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. godine koji će odraditi sadržaj budućeg zakonodavnog paketa s perspektivom do 2030. godine, a time i odrediti budućnost hrvatskih poljoprivrednika,
U ovom trenutku tekst izvješća dostupan je isključivo na engleskom jeziku, ali je napravljen neslužbeni prijevod ključnih točaka.
Zamoljeni smo od strane hrvatskih parlamentarnih zastupnika da damo svoje prijedloge kako bi oni mogli napisati amandmane. Ministarstvo poljoprivrede poslalo je svoja stajališta. Molimo zainteresirane da nam svoje komentare pošalju najkasnije do petka, 9. ožujka 2018. godine do 16.00 sati, na adresu: Odjel za regionalni razvoj
Hrvatska poljoprivredna komora
(Croatian Chamber of Agriculture)
Ulica grada Vukovara 78, Zagreb
E-mail: vijesti@komora.hr
Tel: +385 1 6109 260
Dokument na koji Hrvatska poljoprivredna komora traži mišljenje je slijedeći:
Nacrt izvještaja i prijedlozi za novu ZPP
Novi odnos Eurospke unije i država članica, regija i poljoprivrednika
1. Pozdravlja namjeru pojednostavljenja i modernizacije ZPP-a, ali podcrtava da integritet Zajedničkog tržišta i stvarna zajednička politika moraju biti najvažniji prioritet;
2. Ističe kako već postojeća fleksibilnost država članica u definiranju osnovnih pravila nosi opasnost narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu i davanje nejednakog pristupa potporama za poljoprivrednike u različitim državama članicama ili čak u različitim regijama;
3. Smatra da bi načelo supsidijarnosti država članica trebalo biti dodijeljeno samo u okviru zajedničkih pravila i alata dogovorenih na razini EU kao jedinstvenog pristupa svim programskim naporima i kriterijima prihvatljivosti, da trebaju obuhvaćati oba stupa ZPP-a te posebno osigurati europski pristup u I. stupu, a time i ravnopravnost;
4. Podsjeća Komisiju na potrebu da u potpunosti poštuje raspodjelu ovlasti unutar svake države članice, često utvrđeno u njihovim ustavima, posebice u pogledu poštivanja pravnih ovlasti regija EU pri provedbi politike;
5. Pozdravlja napore Komisije da uspostavi program izrade, provedbe i kontrole na pristupu koji se temelji na izlaznim rezultatima, kako bi se unaprijedila učinkovitost, a ne usklađenost, uz osiguravanje adekvatnog praćenja putem jasno definiranih kritičnih i mjerljivih pokazatelja na razini EU uključujući odgovarajući sustav kontrole kvalitete i kazni;
6. Poziva Komisiju da osigura da se financijske i izvršne funkcije kontrole i revizije provode prema istim standardima i istim kriterijima u svim državama članicama bez obzira na povećanu fleksibilnost za države članice pri oblikovanju i upravljanju programima, a posebno radi osiguranja pravovremenog isplate sredstava u državama članicama svim članovima koji ispunjavaju uvjete;
7. Poziva Komisiju da dodijeli više fleksibilnosti državama članicama i regijama u okviru de minimis poljoprivrednih pravila;
Pametan i učinkovit sektor za građane, ruralna područja i okoliš
8. Smatra neophodnim održati postojeću strukturu s dva stupa, gdje se posebno ističe kako je 1. stup posvećen dohodovnoj potpori poljoprivrednicima, istodobno nadoknađujući pružanje javnih dobara utemeljenih na jedinstvenim kriterijima, ali dopuštajući državama članicama da poduzimaju specifične pristupe kako bi odražavale lokalne uvjete;
9. Smatra da trenutna struktura ZPP-a može ostvariti svoje ciljeve samo ako bude dostatno financirana i stoga poziva na održavanje proračuna CAP-a u barem na sadašnjim razinama kako bi se postigle namjere revidirane i učinkovite Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. godine;
10. Smatra da je nužna usmjerena podrška obiteljskim gospodarstvima i da se to može postići uvođenjem obvezne veće stope potpore malim gospodarstvima, a istodobno i odražavajući ekonomiju razmjera. Potpore za veća gospodarstva trebala bi biti drugačija, s mogućnošću ograničenja prema odluci država članica;
11. Naglašava potrebu utvrđivanja ključnih elemenata transparentnog i objektivnog sustava kazni i poticaja za utvrđivanje prihvatljivosti poljoprivrednika za javnim sredstvima, koje bi se trebalo sastojati od dobrovoljnih i obveznih mjera;
12. Poziva na zamjenu postojećeg sustava za izračunavanje izravnih plaćanja u I. stupu, koja se često temelji na povijesnim pravima, s jedinstvenom metodom izračuna plaćanja na razini EU kako bi sustav postao jednostavniji i transparentniji;
13. Naglašava potrebu za pravednom raspodjelom izravnih plaćanja između država članica koje moraju uzeti u obzir socio-ekonomske razlike, različite troškove proizvodnje, kao i iznose koje je država članica primila u okviru drugog stupa;
14. Vjeruje da bi se, pod uvjetom da se zajamči ravnopravno tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu, isplata proizvodno vezanih potpora (VCS) trebala održavati kao sredstvo za suzbijanje posebnih poteškoća, posebno onih koje proizlaze iz strukturnih nedostataka konkurentskih nepovoljnih i planinskih područja kao i one koje su koje proizlaze iz, na primjer, iz povijesnih prava;
15. Podsjeća da je generacijska obnova izazov s kojim se susreću članovi obitelji u mnogim državama članicama, te da svaka nacionalna strategija mora riješiti ovo pitanje kroz sveobuhvatan pristup, uključujući dodatke u 1. stupu i ciljane mjere u II. stupu, kao i kroz nove financijske instrumente i nacionalne mjere, kako bi poticao poljoprivrednike da prenesu svoje poljoprivredne poslove;
16. Naglašava važnost ruralnog razvoja, uključujući LEADER, potporu multifunkcionalnoj poljoprivredi, također u cilju poticanja dodatnih poduzetničkih aktivnosti i prilika za generiranje prihoda kao što su agroturizam, lokalno podržana poljoprivreda i pružanje socijalnih usluga u ruralnim područjima;
17. Poziva Komisiju na uvođenje novog sveobuhvatnog pravnog okvira koji omogućuje integraciju različitih vrsta ekoloških mjera koje su trenutno na snazi (usklađenost, zelenu energiju i GAEC) te mjere agro-zaštite okoliša u okviru ruralnog razvoja kako bi ih poljoprivrednici uz manje birokracije mogli učinkovito provesti mjere o zaštiti okoliša, biološkoj raznolikosti i klimatskim aktivnostima, osiguravajući primjerenu kontrolu država članica te uzimajući u obzir lokalne uvjete;
18. Smatra da bi novi okvir trebao biti potkrijepljen mogućnošću raspodjele minimalnog iznosa ukupnog raspoloživog proračuna na mjere poljoprivredne zaštite okoliša uključujući ekološku poljoprivredu, podršku bioraznolikosti i genetskoj raznolikost životinja i biljaka;
19. Poziva Komisiju da potiče inovacije i modernizaciju u poljoprivredi podupirući edukacije i proširenje kao preduvjet za oblikovanje i provedbu programa u svim državama članicama uz poticanje razmjene znanja i primjene modela najbolje prakse između država članica;
Snažan položaj za poljoprivrednike u globalnom prehrambenom sustavu
20. Poziva Komisiju da održi postojeću Zajedničku organizaciju tržišta uključujući odgovarajuće sektorske planove (vino, voće i povrće, shemu školskog voća) s cjelokupnim ciljem jačanja održivosti i konkurentnosti sektora, istovremeno omogućavajući pristup svim poljoprivrednicima;
21. Inzistira na potrebi buduće poljoprivredne politike kako bi se poljoprivrednicima omogućila učinkovitija borba s cijenama i volatilnošću prihoda zbog klimatskih, zdravstvenih i tržišnih rizika stvaranjem dodatnih poticaja za fleksibilne alate za upravljanje i stabilizaciju rizika uz istovremeno osiguravanje širokog pristupa;
22. Inzistira na potrebi jačanja položaja proizvođača u lancu opskrbe hranom, posebice jamčeći im pravi udio dodane vrijednosti te potičući međusektorsku suradnju i jačanje transparentnosti tržišta, kao i prevenciju krize;
23. Poziva Komisiju da dopusti i potiče - posebno u sektoru mlijeka - aktivne instrumente za upravljanje kriznim situacijama kao što su sporazumi o dobrovoljnom sektoru za upravljanje kvantitativnim opskrbljivanjem među proizvođačima, organizacijama proizvođača i prerađivačima i ispitivanje mogućnosti proširenja takvih instrumenata u druge sektore;
24. Zatraži detaljni pregled trenutnog mehanizma kriznih rezervi kako bi se stvorio neovisni financijski instrument koji se nalazi izvan godišnjeg proračuna, čime se omogućuje prijenos proračuna iz jedne godine u drugu kako bi se omogućilo brzo i učinkovito reagiranje na krizne situacije uključujući one koje uključuju pitanja zdravlja životinja i biljaka i bolesti kao i sigurnosti hrane;
25. Smatra da, iako su trgovinski sporazumi, u cjelini, korisni za poljoprivredni sektor EU i nužni za jačanje pozicije EU na svjetskom poljoprivrednom tržištu, predstavljaju niz izazova koji zahtijevaju pojačane zaštitne mehanizme kako bi se osigurala ravnopravnost između poljoprivrednika EU i ostatak svijeta;
26. Poziva na inicijative za promicanje standarda EU za proizvodnju, sigurnost i okoliš, kao i kvalitetne sheme proizvodnje kroz označavanje i marketinške aktivnosti na unutarnjim i tržištima trećih zemalja;
Proces transparentnog odlučivanja za prijedlog ZPP-a 2020-2027
27. Naglašava da bi Europski parlament i Vijeće trebali putem postupka suodlučivanja postaviti opće ciljeve, mjere i financijske alokacije te također odrediti odgovarajuću razinu fleksibilnosti kako bi se država članica mogla nositi s njihovim specifičnostima i potrebama u skladu s jedinstvenim tržištem;
28. Žali što se cijeli proces programiranja programa CAP nakon 2020. - konzultacije, komunikacije, procjene učinaka i zakonskih prijedloga događaju sa značajnom odgodom te se time ugrožava finalni dogovori koji se podudaraju s europskim izborima.
29. Poziva Komisiju da predloži dovoljno dugo prijelazno razdoblje kako bi se osigurao lakši prijelaz i izbjeglo kašnjenje u godišnjim plaćanjima poljoprivrednika te provedba Programa ruralnog razvoja;
30. Upućuje predsjednika da proslijedi ovu rezoluciju Vijeću i Komisiji.
nedjelja, 04.03.2018.
TWINNING PROJEKT PROTIV RADA NA CRNO U RH
NAJVAŽNIJU ULOGU IMA INSPEKCIJA RADA
Jačanje administrativnih kapaciteta Republike Hrvatske u borbi protiv rada na crno te stvaranje učinkovitog sustava politika, mjera i kontrolnih mehanizama glavni je cilj IPA 2012 Twinning projekta. Ime projekta je „Jačanje politika i kapaciteta za smanjenje neprijavljenog rada“, a glavni korisnik je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava RH. Projekt se provodi u suradnji s projektnim partnerima iz Republike Slovačke i Savezne Republike Njemačke.
Projekt se sastoji od sljedećih komponenti:
1. Razvoj sveobuhvatne ciljane strategije koja uključuje poticajni pristup te inspekcijske nadzore
2. Poboljšanje zakonodavnog okvira za suzbijanje rada na crno i njegovu prevenciju
3. Suradnja između institucija koje su nadležne za suzbijanje rada na crno
4. Jačanje svijesti javnosti o negativnim učincima rada na crno
5. Jačanje administrativnih kapaciteta, metodologije rada i kontrolnih mehanizama
6. Inspekcija rada.
Oblici neprijavljenog rada odnosno rada na crno u RH su prema zakonskoj regulativi slijedeći:
1.obavljanje posla koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, bez sklopljenog ugovora o radu i bez prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Poslodavac koji želi na zakonom propisani način zaposliti radnika dužan je s radnikom sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku (ili mu prije početka rada izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu) te ga najkasnije prije početka rada prijaviti na obvezno mirovinsko osiguranje, a na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od početka rada;
2.rad na temelju različitih neimenovanih obvezno pravnih ugovora u slučajevima kada takav rad s obzirom na naravi vrstu te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos,prikrivanje radnog odnosa;
3.neprijavljivanje radnika na odgovarajuće radno vrijeme, npr. radnik je prijavljen na 20 sata tjedno, a radi puno radno vrijeme 40 sati tjedno;
4.nezakonito zapošljavanje državljanina treće zemlje (stranaca), tj. rad istog u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada. Bitno je naglasiti da poslodavac može zaposliti državljanina treće zemlje (stranaca) samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad, odnosno potvrda o prijavi rada. Ovo se odnosi i na državljane onih država članica europske unije koje na rad državljana Republike Hrvatske i članova njihovih obitelji primjenjuje nacionalne mjere.
5.neisplata povećane plaće radnicima i neuplaćivanje propisanih javnih davanja (poreza, prireza, doprinosa i dr.) na povećanu plaću za prekovremeni rad, rad noću, smjenski rad, rad nedjeljom i blagdanom ili drugim danom za koji je zakonom određeno da radnik ima pravo.
6.isplaćivanje plaće ili dijela plaće „na ruke“, bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja. Dakle, za obavljeni rad poslodavac je dužan radniku isplatiti cijelu plaću na njegov račun te obračunati i uplatiti propisane doprinose te porez na dohodak i prirez porezu.
Štetnosti neprijavljenog rada:
• povreda prava na dostojanstven i plaćeni rad
• radniku se ne uplaćuju doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje što negativno utječe na visinu njegove mirovine
• neprijavljeni radnik ne ostvaruje prava iz radnog odnosa (godišnji odmor, plaćeni dopust, bolovanje, dnevni i tjedni odmori itd.)
• radnik ne ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja
• u slučaju otkaza radnik ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu za nezaposlene
• brojna prava u svakodnevnom životu ovise o činjenici nalazi li se osoba u radnom odnosu ili ne (npr. ostvarivanje prava na kredit)
• nepoštena tržišna utakmica
U borbi protiv rada na crno najvažniju ulogu ima Inspektorat rada. Inspektorat rada obavlja ciljane inspekcijske nadzore, ali također postupa i na temelju zaprimljenih predstavki/prijava. Suzbijanje neprijavljenog rada jedan je od prioriteta u radu Inspektorata rada.
PRIJAVA RADA NA CRNO
U biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje piše: „Sve podneske koji se odnose na djelovanje inspektora rada možete dostaviti u elektroničkom obliku na e-mail adrese ili poštom na sljedeće adrese:
ZAGREB
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Središnji ured
Petračićeva 4
10 000 Zagreb
prijave.sredisnjiured@mrms.hr
tel. +3851 3696 486
Područni ured Zagreb
Prilaz Ivana Visine 1-3
10 000 Zagreb
prijave.puzagreb@mrms.hr
tel. +3851 6504 504 (radni odnosi)
tel. +3851 6504 505 (zaštita na radu)
fax. +3851 6504 523
RIJEKA
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Rijeka
Lošinjska 16
51 000 Rijeka
prijave.purijeka@mrms.hr
tel. +38551 356 113
SPLIT
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Split
Mike Tripala 6
prijave.pusplit@mrms.hr
tel. +38521 407 345
fax. +38521 407 357
OSIJEK
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Osijek
Šetalište kardinala Franje Šepera 1d
31 000 Osijek
prijave.puosijek@mrms.hr
tel. +38531 250 637
VARAŽDIN
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
Inspektorat rada
Područni ured Varaždin
Ankice Opolski 2
42 000 Varaždin
prijave.puvarazdin@mrms.hr
tel. +38542 658 373
fax. +38542 658 398
Bjelovar
Gundulićeva 1/II
(043) 211 025
Karlovac
Trg M. Šufflaya 1
(047) 804 509
Sisak
I. K. Sakcinskog 24
(044) 525 555
Dubrovnik
Vukovarska 16
(020) 351 103
Šibenik
Stjepana Radića 30
(022) 331 323
Zadar
Ivana Mažuranića 28
(023) 309 847
Metković
Stjepana Radića 3
(020) 686 665
Požega
Županijska ulica 19
(034) 290 020
Slavonski Brod
Petra Krešimira IV, br. 1
(035) 415 910
Virovitica
Trg kralja Tomislava 3
(033) 730 005
Vukovar
204. Vukovarske brigade 63
(032) 422 739
Senj
Frankopanski trg 5
(053) 881 130
Pula
Bože Gumpca 36
(052) 824 125
Krapina
Frana Galovića 1 c
(049) 315 148
Koprivnica
Taraščice 2
(048) 221 848
Čakovec
Zrinsko-Frankopanska 9
(040) 391 970
petak, 02.03.2018.
NOPVI PRAVILNIK O IZRAVNOJ POTPORI I IAKS MJERE
PET NOVIH OPERACIJA U OKVIRU IAKS MJERA
U Narodnim novinama br. 19/2018 od 28.2. 2018. objavljen je Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu.
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_02_19_396.html
Ovogodišnji Pravilnik donosi nekoliko novih informacija u odnosu na prethodni Pravilnik i to je slijedeće:
1.pojednostavljenje i proširenje obuhvata dosadašnjih izuzeća kod uvjeta za zeleno plaćanje koji se odnose na raznolikost usjeva i ekološki značajne površine;
2.svim novim i dosadašnjim korisnicima plaćanja za mlade poljoprivrednike omogućeno je ostvarivanje potpore u razdoblju od ukupno pet godina, što znači da će od 2018. godine plaćanje moći ostvariti i oni mladi poljoprivrednici koji podnesu zahtjev u 2018. godini, a kojima je tijekom razdoblja 2015.-2017. završila mogućnost ostvarivanja plaćanja od 2018. godine zbog praćenja razdoblja pet godina od osnivanja poljoprivrednog gospodarstva;
3.u okviru IAKS mjera ruralnog razvoja unutar Mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene poljoprivrednicima su na raspolaganju slijedeće nove operacije:
1. 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki
2. 10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima
3. 10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima
4. 10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima
5. 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada.
„Omogućili smo mladim poljoprivrednicima petogodišnje korištenje potpora za mlade bez obzira na vrijeme osnivanja gospodarstva. Vjerujem da će ovaj potez potaknuti mlade na preuzimanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od starijih generacija i zadržati ih u ruralnim područjima. Dodatna sredstva mogu dobiti poljoprivrednici koji primjenjuju prakse korisne za klimu i okoliš. “ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.
ZAHTJEVI ZA POTPORU OD 5. OŽUJKA
Od ponedjeljka 5. ožujka počinje podnošenje Jedinstvenih zahtjeva za potporu za 2018. godinu
Poljoprivredni proizvođači mogu svoj zahtjev za potporu podnijeti u svim podružnicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, područnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatske poljoprivredno - šumarske savjetodavne službe. Popunjen i ispisan jedinstveni zahtjev korisnik vlastoručno potpisuje i dostavlja neposredno ili poštom podružnici Agencije za plaćanja u kojoj je upisan u Upisnik poljoprivrednika. Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede.
četvrtak, 01.03.2018.
ZANIMLJIVOST
SDP DVA MJESECA PROVODI PRITISAK NA MEDIJE
Pet hrvatskih dnevnih listova i to Novi list, Večernji list Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i Glas Istre upozorili su članove predsjedništva SDP-a da su u posljednja dva mjeseca izloženi "sustavnom i sve intenzivnijem pritisku SDP-a usmjerenom prema novinarima koji prate rad SDP-a, a potom prema urednicima ne bi li se utjecalo na uređivačku politiku najvećih i najutjecajnijih medijskih kuća".
Javnost ima pravo znati i kakav je odnos SDP-a prema medijima, kakvim se sredstvima SDP služi ne bi li se ušutkali glasnici loših vijesti i utjecalo na uređivačke politike. Trebaju znati da je to onaj isti SDP koji kao sveti politički cilj proklamira slobodu izražavanja. Stranka u kojoj se prije podne pišu tekstovi podrške javnoj riječi i satiri, poslije podne štanca demantije ne bi li ušutkali novinare koji pišu ono što stranci nije po volji. Takva politika SDP-a je neiskrena, licemjerna i predstavlja obmanu birača. Posao novinara je da to detektiraju i razotkriju, a to će činiti i dalje unatoč demantijima i pritiscima iz SDP-a", ističu mediji.
Dopisi koji iz SDP-a masovno stižu u novinske redakcije pod nazivom 'demanti' ili 'ispravak informacije' u najvećem broju slučajeva su, umjesto na činjenice, usmjereni na autore novinskih tekstova i pokušaje njihove profesionalne diskvalifikacije. Tako se članak koji nije po volji vodstva SDP-a paušalno ocjenjuje kao zbir 'neistinitih i zlonamjernih konstrukcija na štetu SDP-a i predsjednika stranke osobno'.
"Kao najviše izvršno tijelo stranke morate biti svjesni da ovakva politika SDP-a predstavlja grubi nasrtaj na slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja zajamčenu u članku 38. Ustava. SDP provodi kampanju prema medijima baziranu na sustavnom slanju demantija na novinske članke o SDP-u. Pritom se grubo zloupotrebljavaju odredbe Zakona o medijima kojima se jamči pravo na ispravak informacije. Pravilo je, neovisno o tome kojoj redakciji SDP šalje dematnij te neovisno šalje li se za račun predsjednika stranke g. Davora Bernardića ili nekog od načelnika i gradonačelnika, da se u njemu ne navode činjenice koje bi novinar pogrešno naveo ili interpretirao, kao ni njihov ispravak", istaknuto je u pismu pod naslovom Odgovor redakcija na demantije SDP-a.
Neimenovani izvori koji komentiraju stanje u stranci i otkrivaju informacije u 'ispravcima' i 'demantijima' etiketiraju se kao 'navodni anonimni izvori' čime se neutemeljeno sugerira da ih novinari izmišljaju. U većini SDP-ovih reakcija ide se toliko daleko da se, bez ikakvih argumenata tvrdi da je novinarima jedini cilj negativno pisanje o predsjedniku SDP-a g. Davoru Bernardiću i naštetiti SDP-u", navode mediji. Ističu da ispravcima i demantijima SDP reagira čak i na vrijednosne sudove koje su novinari pozvani iznositi u za to predviđenoj formi.
"Budući da sve reakcije koje iz SDP-a stižu na adrese medijskih kuća najčešće imaju isti obrazac, proizlazi kako je u pozadini sustavna kampanja pritiska na medije s ciljem kreiranja uređivačke politike. U prvom redu se nastoji diskreditirati novinare koji prate SDP i to tako da ih se okarakterizira kao nestručne, pristrane i zlonamjerne, odnosno da im se pripisuju osobine koje će poljuljati povjerenje njihovih urednika. Angažiranje odvjetničkog ureda koji uz demantij prilaže punomoć predsjednika SDP- a za zastupanje pred sudom izravna je prijetnja glavnim urednicima da će, ako ne objave 'ispravke' i uklone nepoželjne novinare završiti na sudu s tužbama za naknade štete", stoji u pismu.Članove predsjedništva SDP-a podsjećaju da njihova stranka "ovakvim ponašanjem gazi temeljna demokratska načela i guši slobodu javne riječi".
"Trebate biti svjesni da će mediji unatoč tome i dalje pratiti SDP i izvještavati javnost o svemu što se u toj stranci događa. SDP je druga po snazi parlamentarna stranka, najveća u opoziciji, i sva previranja, unutarstranački sukobi, odnosi između pojedinih frakcija kao i stavovi članstva prema aktualnom vodstvu i predsjedniku SDP-a Davoru Bernardiću od javnog su interesa. Građani i birači imaju pravo znati kako SDP-a funkcionira iznutra, i to jednako kao i sadržaj politika SDP-a.
Fotka: m.zouhar zec
| < | ožujak, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Travanj 2024 (25)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter