AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 31.12.2017.
NESPOSOBNA HRVATSKA POLITIKA NA ŠTETU DOMAĆIH RIBARA!
PLENKOVIĆ U 15 MJESECI MANDATA
NIJE RIJEŠIO NIJEDAN PROBLEM HRVATSKE GRANICE!
I dok je Republika Slovenija započela 29. prosinca s primjenom arbitražne odluke o teritorijalnom razgraničenju s teritorijem Hrvatske na moru, a prema odluci arbitražnog suda u Haagu od 26.lipnja 2017. hrvatska Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova ponašaju se kao da se to na Hrvatsku uopće ne odnosi. Arbitražni sud u Hagu presudio je da u Hrvatskoj dvije trećine Savudrijskog zaljeva pripada Sloveniji, čime Slovenija ima pristup otvorenom moru, dok je vrh Svete Gere pripao Republici Hrvatskoj.
Ministrica vanjskih poslova mr. Pejčinović Burić čak je u diplomatskoj noti zatražila od Slovenije prije nekoliko dana da ne započinje s jednostranom primjenom arbitražnog sporazuma, što je čin bez ikakve ozbiljnosti. Diplomat i premijer RH Plenković pokazao se kao vrlo neuspješan u razgovorima o arbitražnoj odluci s predsjednikom Vlade Republike Slovenije dr. Mirom Cerarom. Dok Slovenija pravnim, a time i zakonitim putem dokazuje potvrdu svojih želja i težnji o granici na moru , Hrvatska jedino što čini je to da ne priznaje odluku arbitražnog suda i ponavlja da je taj sporazum kontaminiran od kada su u javnost 2015. dospjele snimke u kojima se čuje da je slovenski sudac razmjenjivao povjerljive informacije sa članicom slovenske Vlade. Hrvatska se tada, uvrijeđena povukla iz procesa , a Slovenija je nastavila proces, dovršila ga, i započela ga provoditi.
Diplomacija Republike Slovenije i Vlada donijele su odluku o prijavi državne granice, čime je evidentirana državna granica između Republike Slovenije i Republike Hrvatske u registru državne granice. To će biti temelj za registraciju i uređenje zemljišta u katastru i zemljišnim knjigama. To će također aktivirati odredbe i arbitražne zakone u Sloveniji. Slovenska Vlada je donijela i četiri Uredbe o ribarstvu. Temeljem toga će početi politika financijskog sankcioniranja hrvatskih ribara koji će ulaziti u novo ucrtano teritorijalno more Slovenije i u njemu ribariti. Također Slovenija je počela pripreme za pisanje tužbe protiv Hrvatske zbog odbijanja implementacije arbitražne presude o teritorijalnom razgraničenju.
HOĆE LI HRVATSKA REFUNDIRATI RIBARIM KAZNE KOJE ĆE ONI PLAĆATI?
Te informacije potvrđuju da Slovenija više ne uvažava i neće uvažavati staru granicu na moru između Hrvatske i Slovenije, bez obzira koliko tvrdoglavo hrvatski premijer mr. Planković i članovi Vlade, poput ministra policije dr.Božinovića tvrdili kako će policija štititi suverenitet i integritet hrvatskog teritorija, a time i hrvatskih ribara, u pretpostavci da se na slovensko – hrvatskoj vodenoj granici ništa ne mijenja. Kako Plenković, pravnik po struci, koji je na položaj premijera RH došao s reputacijom diplomate, tako ozbiljan problem državne morske granice, gdje svakodnevno ribare hrvatski i slovenski ribari nije našao za potrebno pravovremeno riješavati ? Zašto na taj način ribarima nije olakšao posao i život – već ima ga otežava? Zašto prepustiti hrvatske ribare slovenskim kaznenim zakonima i plaćanju kazni za ulazak u novoucrtano teritorijalno more Slovenije? Slovenska je diplomacija najavila da će naplaćivati kazne hrvatskim ribarima zbog ulaska u njihovo teritorijalno more u Piranskom zaljevu! Hoće li Hrvatska refundirati kazne koji će ribari plaćati? Zašto je do svega toga uopće trebalo doći?
ZAGREB PREDALEKO OD SAVUDRIJSKE VALE
Premijer mr. Plenković šuti vjerojatno zato što je Zagreb predaleko od Savudrijske vale i Piranskog zaljeva i ne vidi to područje iz Zagreba, a uopće nema predodžbu što ljudi proživljavaju na terenu u tom dijelu Hrvatske.Premijer Plenković u 15 mjeseci svog mandata nije riješio nijedan hrvatski problem granice sa susjedima. Umjesto da sazove stručnjake da što prije riješi pitanje arbitražne granice sa Slovenijom, Plenković i Vlada šute. A neriješeno je pitanje granice na istoku Hrvatske sa Srbijom na rijeci Dunav, neriješeno je pitanje granice sa Bosnom i Hercegovinom - a to je pitanje Neuma koji je Deytonskim sporazumom pripao Bosni i Hercegovini, a pitanja nisu čista ni sa Prevlakom sa državom Crnom Gorom. Teške probleme u kojima je potrebno mnogo komunikacije, organizacije i mišljenja različitih osoba premijer nezna riješavati! Možda će neke korisne komunikacijske vještine naučiti od stručnjaka za PR Macana koji od početka siječnja 2018. počinje raditi u njegovu uredu. Jedino što premijer zna da sigurno treba raditi u državi su reforme. Riječ reforme, sa vlastitim naglaskom na f, ponavlja u svakoj prigodi, jer građani RH su u raznim anketama i izjavama za javnost iskazali želju za reformama u mnogim djelatnostima . Zato je normalno da premijer građanima govori ono što ljudi žele čuti!
Mr. Plenković ima ideju uvođenja eura u RH. Mr. Plenković želi što prije uvođenje Schengena odnosno ukidanje kontrole na hrvatskoj granici za putnike. RH će biti predsjedateljica EU 2020. i već su za državničke potrebe naručena dva super skupa automobila. Pritom premijer bira koje će probleme za hrvatske građane riješavati - a koje će odugovlačiti i ostavljati za neko drugo vrijeme i nekom drugom premijeru. To nije politički pošteno prema građanima Hrvatke. Sadašnje političko stanje u Vladi RH šalje poruku da u okruženju Vlade vlada nejasnoća koja je posljedica nejasnih prioriteta i stihijskog rada. Vrijeme prolazi.
Margareta Zouhar Zec
Vlade Republike Hrvatske i Republike Srbije nisu se dogovorile o tome gdje se nalazi granica između dvije zemlje.Dok Srbija smatra da granica ide sredinom Dunava, Hrvatska se poziva na katastarske karte iz 1878. , po kojima oko 10.000 ha zemlje na srpskoj strani pripada Hrvatskoj, dok oko 3.000 ha sa hrvatske strane pripada Republici Srbiji.
petak, 22.12.2017.
RUKOVODIOCI U PIK-u VRBOVEC BEZ ETIČKE SAVJESTI - U PROCES PROIZVODNJE PUŠTAJU MESO KOJE JE – POKVARENO !
RIJEČI RADNIKA:
" MISLIM DA GA KUPUJU, JER GA DOBIJU ZA BAGATELU!"
Radnici mesne industrije Pik Vrbovec koja je u sastavu koncerna Agrokor odlučili su javno progovoriti o načinu rada te tvrtke te kvaliteti mesa s kojim su povremeno radili. U emisiji Provjereno Nove TV opisali su svoja iskustva iz rada u toj mesnoj industriji.
Prenosim pisani tekst sa Internet portala „ net.hr“
Staro meso loše kvalitete
Kazali su kako im je u tvornicu stizalo meso koje je bilo pred istekom roka trajanja i loše kvalitete. Priznali su da su prepravljali datume ili prepakiravali gotove proizvode u nove folije, a tijekom proizvodnje kobasica i salama koristili su meso za koje tvrde da je bilo zaraženo.
Dobili upozorenje da paze kako rukuju s mesom
Na pitanje kako su znali da je meso bilo sumnjive kvalitete, jedan od radnika odgovara: ‘Znamo iz tog razloga jer je na svakoj toj paleti prikazana crvena oznaka, veterinarska oznaka – termička obrada. Dođe nalog od šefa da dolazi dvije, tri tone toga zaraženog mesa i to se meso mora upotrijebiti’, kazao je.
Vidimo porijeklo, iz koje države dolazi i datum i istek roka trajanja. Mislim da oni to i kupuju iz razloga jer znaju da je to meso i pred istekom roka i sumnjive kvalitete, jer ga dobiju praktički za bagatelu. Ovi iz vanjskih država, oni si lijepo isprazne svoje kontejnere i to sve za PIK bude dobro’, rekao je jedan od radnika koji nije žalio otkrivati svoj identitet. Dodaje kako se to meso koje je već stiglo pred istek roka stavljalo i u kobasice i u salame, a priznaje i kako se manipuliralo datumima proizvodnje. Kaže kako su se datumi proizvodnje brisali alkoholom te bi se potom kucali novi datumi ili bi se suhomesnati proizvodi vadili iz folija te se stavljali u nove ambalaže s novim datumima.
‘Ako je roba jako ljigava onda se pere, ako je pljesniva onda se kefa i potom se uljem maže i natrag se ponovno zapakirava. To su polutrajni i trajni proizvodi, čajna, zimska, kulen, kobasica, kranjska…’, svjedočanstvo je drugog radnika.
Na pitanje kako su znali da je meso bilo sumnjive kvalitete, jedan od radnika odgovara: ‘Znamo iz tog razloga jer je na svakoj toj paleti prikazana crvena oznaka, veterinarska oznaka – termička obrada. Dođe nalog od šefa da dolazi dvije, tri tone toga zaraženog mesa i to se meso mora upotrijebiti’, kazao je te dodao kako se to ne događa stalno već ponekad. Sjeća se da je takvih slučajeva bilo na kraju prošle godine i početkom ove godine kada bi na tri palete mesa jedna bila označena crvenom oznakom koja označava da je mesu istekao rok trajanja ili da je pred istekom.
Inspekciju nikada nisu vidjeli u tvornici, a tvrde i da su dobili posebne upute za poseban oprez pri rukovanju s takvim mesom koje nakon termičke obrade bude zdravstveno ispravno.
Svo se meso analizira i testira
Direktorica Službe za upravljanjem kvalitetom i okolišem PIK Vrbovca, dr. med. vet. Vlasta Garašanin, tvrdi kako meso koje im stiže za proizvodnju prolazi mikrobiološku analizu i kako dnevno stavljaju na tržište između 200 i 300 tona zdravstveno ispravnog mesa i mesnih prerađevina. No, potvrđuje i kako je analiza mesa koja ide u proizvodnju isključivo na njima jer njegovu ispravnost država ne kontrolira.
‘S obzirom na to da se koriste u proizvodnji termički obrađenih proizvoda ne postoji nikakva zakonska obveza da se to meso analizira, ali unatoč tome što nema zakonske obveze mi smo ustrojili sebi analizu takve sirovine koja se koristi u proizvodnji. Zbog tog razloga smo investirali i kupili jedan skupi analizator koji koristimo u vlastitom laboratoriju za analizu koja nam u roku od 24 sata daje rezultate. Na osnovu tog nalaza takvo meso proglašavam uvjetno ispravnim, stavljam ga u termičku obradu. Meso koje ide na termičku obradu je svako koje prolazi kroz stupanj termičke obrade iznad 70 stupnjeva koja svojom temperaturom svaki zaostali mikroorganizam uništi i onda se takav gotov proizvod koji dobijemo obvezno uzorkuje, znači gotova kobasica ili salama se uzorkuje mikrobiološki i naša obveza je na tržište staviti mikrobiološki ispravne proizvode’, kazala je dr. Garašanin.
Postoje metode obrade mesa kojima ono može postati ispravno
Iz PIK Vrbovca tvrde kako je u posljednjih godinu dana napravljena 61 kontrola ovlaštene inspekcije, 30 kontrola državne veterinarske inspekcije, američka inspekcija te devet audita sustava kupaca te su svi uspješno zadovoljeni.
Helga Medić iz Laboratorija za tehnologiju mesa i ribe kazala je kako meso koje je zdravstveno neispravno termičkom obradom može postati zdravstveno ispravno. Dodala je kako postoje postupci konzerviranja mesa koji na kraju mogu dati zdravstvenu ispravnost te kako postoji toplinska sterilizacija koja uključuje toplinski tretman izuzetno visokim temperaturama koja može jamčiti da će proizvod na kraju biti zdravstveno ispravan.
Isto su potvrdili i iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. ‘Meso koje je kontaminirano salmonelom, ako je i veća kontaminacija, adekvatnom obradom može postati zdravstveno ispravno, ali valja biti vrlo oprezan i mora se provesti adekvatan proces koji će tu salmonelu onda uništiti’, rekla je dr. sc. Ivančića Kovaček iz Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” za Provjereno.
MINISTARSTVO TREBA POKRENUTI ISTRAGU
Nakon ovakvih informacija iz renomirane mesne industrije PIK Vrbovec, nadležno ministarstvo poljoprivrede trebalo bi pokrenuti istragu protiv rukovodećih osoba - koje su svjesno dozvolile da u proizvodnju ide meso - koje više nije bilo za proizvodnju. A zašto je meso završilo u proizvodnji umjesto u otpadnim kantama? - Očito radi financijske dobiti.
Potrošaći tako postaju " zadnja rupa na svirali" šefova koji su gospodari odluke što je za konzumaciju kupca dobro. Ipak pokazuje se da radnici koji zarađuju mnogo manje od rukovodećih osoba u Piku još uvijek imaju savjesti, očito radi kupaca, reći kako se radi i što se s mesom i proizvodnjom radi - jer se nadaju da će netko reagirati i nadležnima reći - da se tako više ne može raditi. Margareta Zouhar Zec
utorak, 19.12.2017.
GODINE 2017. UKUPNO U SVIJETU 65 UBIJENIH NOVINARA!
KINA I TURSKA NAJVEĆI SVJETSKI ZATVORI ZA NOVINARE
Od siječnja 2017. godine: Ubijeno su 52 profesionalna novinara , 7 građana novinara i 8 pomoćnika medija.
REPORTERS WITHOUT BORDER ( Reporteri bez granica ) objavili su svoje godišnje izvješće nasilja i zlostavljanja novinara širom svijeta. Ukupno je 65 novinara ubijeno 2017., 326 ih je trenutno u zatvoru, a 54 ih drže kao taoce.
65 novinara koji su bili ubijeni bilo je smrtno ozlijeđeno tijekom svog rada ( primjerice, u topničkom bombardiranju) ili su ubijeni jer su njihovi izvještaji ljuti nekoga. Ubijeni novinari bili su većina - 60% ukupnog broja.
Iako su ove brojke alarmantne, 2017. je najmanje smrtonosna godine za profesionalne novinare (52 poginula). Novinari naravno napuštaju zemlje poput Sirije, Jemena i Libije koje su postale previše opasne, ali RSF je također promatrao rastuću svijest o potrebi zaštite novinara. UN od 2006. godine donio je nekoliko rezolucija o sigurnosti novinara, a mnoge su novinske organizacije usvojile sigurnosne postupke.
Pad se ne odnosi na smrt ženskih novinara, koji su se udvostručili. Deset je poginulo u 2017. godini, kao i pet u 2016. Većina tih žrtava bile su iskusni i borbeni novinari istražitelji. Unatoč prijetnjama, nastavili su istraživati i otkrivati slučajeve korupcije. Žrtve su Daphne Caruana Galizia na Malti, Gauri Lankesh u Indiji i Miroslava Breach Velducea u Meksiku.
U drugom značajnom trendu 2017. godine neke su zemlje koje nisu u ratu postale gotovo opasne za novinare kao i za ratne zone: 46% smrti dogodilo se u zemljama u kojima nema prevladavajućeg rata, dok je 2016. godine bilo 30%. gotovo jednako brojne smrti (11) u Meksiku, kao i u Siriji, koja je 2017. bila najsmrtonosnija zemlja za novinare, s 12 ubijenih.
"Istražni novinari koji rade na glavnim pričama poput korupcije i okolišnih skandala igraju temeljnu ulogu čuvara i postali su ciljevi onih koji su bili ljuti zbog njihova izvještavanja", izjavio je glavni tajnik REPORTERS WITHOUT BORDER Christophe Deloire. "Ova alarmantna situacija naglašava potrebu da se novinarima pruži više zaštite u vrijeme kada su i izazovi izvještavanja o novostima i opasnosti sve više internacionalizirani".
Kao i broj poginulih, broj novinara u pritvoru također je padao. Ukupno je 326 novinara u zatvoru bilo 1. prosinca 2017. Godine, što je 6% manje nego istog datuma 2016. Unatoč sveukupnom trendu pada, u nekim zemljama, kao što je Rusija i Maroko, došlo je do neuobičajeno velikog broja pritvorenih novinara. Ipak, oko polovice ukupnog broja zatvorenih novinara održava se u samo pet zemalja. Kina i Turska i dalje su dva najveća zatvora na svijetu za novinare. Slijedi Sirija, Iran i Vijetnam.
Konačno, 54 novinara trenutno drže oružane ne-državne skupine kao što su islamska država i Houthis u Jemenu. Gotovo tri četvrtine tih taoca dolaze iz redova lokalnih novinara, koji se obično plaćaju malo i često moraju podnijeti ogromne rizike. Strani novinari koji su trenutno taoci bili su oteli u Siriji, ali malo se zna o njihovoj sadašnjoj lokaciji. Izvješće je to REPORTERS WITHOUT BORDER.
ponedjeljak, 18.12.2017.
MINISTARSTVO TURIZMA DODIJELILO BESPOVRATNA SREDSTAVA
ZA 46 PROJEKATA 20 MILIJUNA KUNA
Prema Programu razvoja javne turističke infrastrukture u 2017. godini, Ministarstvo turizma je objavilo Odluku o odabiru projekata i dodjeli bespovratnih sredstava, gdje je dodijeljeno gotovo 20 milijuna kuna za ukupno 46 projekata uređenja plaža i interpretacijskih centara.
Opći cilj Programa razvoja javne turističke infrastrukture je poticanje konkurentnosti hrvatskog turizma uz afirmaciju Hrvatske kao jedne od vodećih međunarodnih turističkih destinacija. Također, sufinanciranjem projekata javne turističke infrastrukture potiče se stvaranje nove atrakcijske osnove i ravnomjernija prostorna distribucija potražnje, generiraju se novi motivi dolaska te se potiče rast turističke potrošnje.
POTICAJE SU DOBILI SLIJEDEĆI PROJEKTI :
PLAŽE
1. Grad Umag ,Uređenje plaže Villa rita – 400.000,00 kuna
2. Grad Pula,Uređenje plaže Hidrobaza – 400.000,00 kuna
3. Općina Ližnjan ,Obiteljska plaža Bura – 333.700,00
4. Grad Rovinj ,Uređenje plaže Val de Lesso – 219.000,00
5. Grad Opatija, Uređenje plaže Črnikovica – 400.000,00
6. Općina Moščenićka Draga,Plaža Sipar – 475.000,00
7. Grad Novi Vinodolski ,Uređenje plaže na bribirskoj obali (nastavak) – 600.000,00
8. Grad Novalja,Uređenje i proširenje plaže Jadra u Staroj Novalji – 355.000,00
9. Općina Sv. Filip i Jakov ,Uređenje plaže Morovićka u Turnju – 500.000,00
10. Općina Starigrad ,Uređenje i opremanje plaže Kulina (Jaz) u Starigradu – 700.000,00
11. Grad Nin, Uređenje plaže Ždrijac – 700.000,00
12. Općina Murter Kornati,Uređenje postojeće plaže Luke – 366.000,00
13. Općina Rogoznica ,Uređenje plaža u uvali Lozica – 500.000,00
14. Grad Šibenik ,Uređenje plaže Brodarica (rezalište) – 500.000,00
15. Općina Pirovac, Uređenje plaže Lolić – 500.000,00
16. Grad Vodice,Uređenje plaže Vruje – 500.000,00
17. Općina Podgora, Uređenje plaže Centar – 215.000,00
18. Općina Podstrana ,Izgradnja plaže od ušća rijeke Žrnovnice do sportske lučice Strožanac – 500.000,00 kuna
19. Grad Omiš ,Uređenje plaže Brzet – 400.000,00
20. Općina Baška Voda ,Uređenje istočnog dijela plaže Nikolina – 700.000,00
21. Grad Kaštela, Plaža Kaštel Lukšić – kultura kupanja – 600.000,00 kuna
22. Grad Ploče ,Uređenje gradske plaže u pločama – 325.000,00 kuna
________________________________________
CENTRI ZA POSJETITELJE – INTERPRETACIJSKI CENTRI
1. Općina Radoboj ,Hiža vinove loze – 493.500,00
2. Grad Karlovac ,Muzejski prostor za budućnost – faza II. – 630.000,00
3.Općina Vinica,,Sanacija zgrade tzv. „motela“ i adaptacija u centar za posjetitelje s pratećim sadržajima – 127.900,00
4. Grad Đurđevac ,Nadogradnja interpretacijskog centra Picokijade – 400.000,00
5. Općina Brod Moravice ,Kolarnica – govor baštine – 192.000,00
6. Grad Vrbovsko, Centar za posjetitelje Kamačnik – 500.000,00
7. Grad Delnice ,Interpretacijski centar Crni Lug – 270.900,00
8. Grad Mali Lošinj, Loger-Nerezinac – 694.900,00
9. Općina Pitomača ,
Opremanje i nabava multimedijalne opreme interpretacijskog centra Petra Preradovića – 427.100,00
10. Grad Požega, Centar za posjetitelje „Požeška kuća“ – faza III. – 500.000,00
11. Grad Pleternica , Interpretacijski centar bečarca – 500.000,00
12. Općina Pakoštane, Multimedijalno opremanje centra za posjetitelje – Maškovića han – 484.200,00
13. Općina Antunovac ,Kulturno-informativno- turistički centar Žnidarec – 344.100,00
14. Grad Osijek ,Wine tour – eno gastro interpretacijski centar – 392.200,00
15. Grad Split ,Centar za posjetitelje park šume Marjan – 137.000,00
16. Grad Makarska ,Centar za posjetitelje Makarska – 700.000,00
17. Općina Klis ,Interpretacijski centar Klis – faza II – 307.000,00
18. Grad Vodnjan, Obnova zvonika župne crkve sv. Blaža u Vodnjanu – 400.000,00
19. Općina Vrsar, More – more – 381.700,00
20. Općina Barban ,Centar za posjetitelje Barban – 238.500,00
21. Općina Tar-Vabriga,Kuća tradicijske gastronomije – 500.000,00
22. Općina Raša , Centar za posjetitelje Arsia – 230.200,00
23. Općina Donji Vidovec, Uređenje interpretacijskog centra „Dravski zlatari“ – 700.000,00
24. Općina Sveti Martin na Muri,Skelarska drvena kuća – interpretacijski centar – 231.800,00
subota, 16.12.2017.
ELEMENTARNA NEPOGODA U ŠUMAMA GORSKOG KOTARA
JUŽNI VJETAR UZROKOVAO ŠTETE
Goran Šoštarić dipl.ing.šum. viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika zabilježio je da je u Primorsko-goranskoj županiji 12. prosinca 2017. godine proglašena elementarna nepogoda za područje Gorskog kotara zbog šteta nastalih na objektima, infrastrukturi i šumama uzrokovanih orkanskim udarima južnog vjetra.
Koliki su stvarni razmjeri štete na samim šuma još nije moguće utvrditi. Zbog izvaljenih stabla šumske prometnice bile su neprohodne, a u međuvremenu je napadalo i snijega što je ekipama koje su radile na njihovom raščišćavanju stvaralo dodatne probleme.
Šumoposjednici čije šume su stradale od vjetroloma, mogu koristiti sredstva iz Fonda za općekorisne funkcije šuma za sanaciju šuma, podnošenjem zahtjeva u nadležni ured Savjetodavne službe.
Zbog siline vjetra brojni objekti ostali su bez krovova a pretrpljena su i znatna oštećenja od predmeta koje je nosio vjetar. U šumama su ostala izvaljena stabla, koja zbog natopljene zemlje vodom i svojih krošanja nisu mogla izdržati udare. O razmjerima šteta od južnog vjetra govori i podatak da su bile zatvorene sve lokalne, županijske i državne ceste u Primorsko gornskoj županiji. Zbog kvarova na dalekovodima čitava su naselja bila bez struje a telefonske i mobilne veze bile u prekidu.
Elementarna nepogoda za šume u Gorskom kotaru proglašena je 4. veljače 2014. kada su stabla znatno stradala u ledolomu. U tijeku vegetacije se pojavila najezda smrekovog potkornjaka te je i zbog njega proglašena elementarna nepogoda 3. listopada 2017. godine.
četvrtak, 14.12.2017.
RADNICIMA LIDLA TRI SLOBODNA DANA ZA BOŽIĆNE BLAGDANE
AVANGARDNA ODLUKA LIDL- a ZA HRVATSKU TRGOVINU!
Trgovački centri LIDL u Hrvatskoj biti će zatvoreni na Badnjak 24. prosinca, na Božić 25. i na Svetog Stjepana 26.12. 2017. Uprava Lidla za Hrvatsku tumači tu odluku svojom željom da oko 2000 zaposlenika u 92 LIDL trgovačka centra budu slobodni i da blagdane provedu sa svojim obiteljima.
Bez sumnje, ovo je revolucionarna odluka velikog trgovačkog lanca koji je u Hrvatskoj počeo poslovati potkraj 2006. godine, a svoje trgovine ima u 26 zemalja Europe. Uprava LIDL- a za Hrvatsku po svemu sudeći vrlo aktivno prati događanja na sindikalno socijalnoj sceni trgovine, gdje se s vremena na vrijeme pokreću razgovori o potrebi da zaposlenici budu slobodni bar nedjeljom kada bi vrijeme mogli provesti sa svojom obitelji. Kompanija LIDL je, nema sumnje, svjesna da će u marketinškom smislu dugoročno mnogostruko više profitirati, nego izgubiti tijekom blagdanskih dana kada će trgovački lanac biti zatvoren za potrošače. Naime odlukom o tri neradna dana povodom kršćanskog blagdana Božića LIDL će biti zapamćen kao trgovački lanac koji je postupio etički i moralno, uvažavajući svoje djelatnike i njihove obitelji kao pojedince i zajednicu do koje je kompaniji stalo.
Predsjednici uprava i voditelji velikih kompanija imaju razvijenu svijest o tome da je dobar radnik samo zadovoljan radnik. A u to bi se zadovoljstvo trebala uklopiti i plaća adekvatna radu. S obzirom na situaciju u kojoj radno sposobni ljudi odlaze iz Hrvatske u potrazi za boljim životom, vrlo je moguće da se LIDL ovom mjerom - tri slobodna dana za blagdane – civilizirano uključuje u argumentiranu borbu za svoje radnike.
Na Staru godinu 31.12. 2017. i na Sveta Tri Kralja 6.1. 2018. trgovine LIDL-a raditi će skraćeno, a na Novu godinu 1.1. 2018. LIDL će biti zatvoren.
Margareta Zouhar Zec
srijeda, 13.12.2017.
ZANIMLJIVOSTI
BRIGA SABORSKIH ZASTUPNIKA ZA GRAĐANE
Saborski zastupnik političke stranke Živi zid Ivan Pernar 13. prosinca u Hrvatskom saboru je rekao kako će u saborsku proceduru predati prijedlog zakona prema kojem bi se ukinula HRT pretplata za građane. Živi zid svojim zakonskim prijedlogom naime pretplatu bi sa građana prebacio na državu. Za to bi bilo potrebno 0,7% planiranih proračunskih prihoda što bi u 2018. bilo 900 milijuna kuna. Prema riječima saborskog zastupnika Pernara država bi sredstva za financiranje HRT-a mogla uzeti sa kapitalnog računa Hrvatske narodne banke, gdje je dobit HNB-a i gdje se nalazi 17 milijardi kuna. Tako bi se mrtvi kapital, rekao je Pernar, stavio u funkciju.
Goran Maras saborski zastupnik SDP-a u Saboru je uputio kritiku gradonačelniku grada Zagreba Milanu Bandiću, zato što ne naplaćuje Agrokoru dugove za plin, vodu i parkiranje koji su narasli na više od 10 milijuna kuna . Zastupnik Maras rekao je to slijedećim riječima " Bandiću, prestani financirati Agrokor. Ako si to radio do sada nemoj to raditi i dalje. Za novac koji Agrokor duguje Gradu Zagrebu napravi vrtić i društveni dom u Kozarim putevima. Nemoguće je da zagrebački kvart sa preko 10 000 stanovnika nema vrtić niti školu. A da sa druge strane Milan Bandić i dalje financira Agrokor, a ima sve elemente da im isključi i vodu i plin i vidjeti ćete kako će brzo taj novac platiti".
utorak, 12.12.2017.
PROJEKT ZA TERMOELEKTRANU PERUČA OCJENJEN NEPRIHVATLJIVIM ZA OKOLIŠ
NEMA VIŠE STRAHA ZA PITKU VODU!
Predstavnici građanske inicijative “ Nedaj se Cetino” ostvarila je svoj veliki cilj time što je projekt termoelektrane koji se trebao graditi na rijeci Cetini od stručnog povjerenstva 12. prosinca 2017. Ocijenjen u Zagrebu nehvatljivim za okoliš. Na sastanku koji je od 11 sati trajao u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike u Zagrebu na Raničkoj cesti 80, projekt gradnje termoelektrane Peruča od 12 članova povjerenstva ocijenjen je tako da su tri člana bila za gradnju dok ih je devet bilo protiv gradsnje. Na sjednici je bio Mislav Cvitković koji je izvjestio da je povjerenstvo raspravljalo o svim primjedbama koje je javnost uložila na ime studije za projekt termoelektrane Peruča.“Dosta značajno je po mojoj procjeni”, rekao je on “ bilo je mišljenje predstavnice Hrvatskih voda koja je rekla da iznosi mišljenje svih vodnih institucija u Hrvatskoj – da je za Hrvatske vode ovaj projekt neprihvatljiv. Prof. dr. Bogdan sa fakulteta Strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu također je naglasio ono što se non stop govori da u slučaju ovog projekta nema govora o visokoučinkovitoj kogeneraciji te da je to čista varka”.
STUDIJA JE PALA !
Ante Janković
“Slavimo, studija je pala, studija je pala” govorio je euforično Ante Janković nakon primljene vijesti o ishodu sastanka povjerenstva. Ante Janković je naime organizator prosvjeda ispred Ministarstva zaštite okoliša i energetike u Zagrebu. Šezdesetak prosvjednika iz Sinja, Splita i Cetinskog kraja stiglo je oko 10 sati u Zagreb pred Ministarstvo sa transparentima čiji su natpisi jasno svjedočili koliko je području Cetinske Krajne važna rijeka Cetina i njena pitka voda kojom se opskrbljje područje Cetinskog kraja i okolica, te grad Split koji je od cetinskog kraja udaljen četrdesetak kilometara.
Evo nekih prosvjednih slogana koje su prosvjednici 12. prosica 2017. donijeli pred zgradu Ministarstva zaštite okoliša i energetike te time pokazali svoju zabrinutost za čistoću pitke vode u područja na kome žive :
Više od godinu dana trajala je agonija ljudi s područja Cetinske koji su iz županijskog središta saznali kako se priprema projekat za gradnju termoelektrane Peruča. Stanovnici toga kraja koji poznaju vodene tokove odmah su u javnost izašli sa informacijom da bi gradnja termoelektrane zagadila izvore pitke vode, osim rijeke Cetine tu je i rijeka Jadro, no nisu nailazili na sugovornike koji bi ih razumjeli. Tko je konkretno poimenično trebao biti investitor nisu saznali, ali odluke su se u Splitsko - dalmatinskoj županiji pripremale. Želeći dobiti podršku javnosti i pobliže objasniti o čemu se točno radi, Vinko Grgurević predsjednik Ekološlke udruge”Zvona Kaštela” iz Kaštel Sućurca, na inicijativu fra Luka Delića organizirao je 4.3.2017. prosvjed na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu i protiv termoelektrane Peruća ali i protiv deponije smeća Lećevica. Tekst s informacijama o tom prosvjedu je na blogu na internet adresi : http://agropolitika.blog.hr na datumu 6.3. 2017. s nadnaslovom: RADI ZARADE POJEDINACA IZMIŠLJENI PROJEKT PLINSKA TERMOELEKTRANA PERUČA I DEPONIJ LEĆEVICA
Također prošlog mjeseca, u studenom 2017., javni prosvjed protiv plinske termoelektrane održali su cetinjani u Splitu. Za vikend 9. prosinca na istu temu Ne izgradnje termoelektrane prosvjed je održan u gradu Sinju. A sada ponovo u Zagrebu. Ali sa sretnim ishodom.
Događanja pokazuju koliko je čista voda i priroda težak teret stanovnicima. Ljudi s novcem smišljaju kako taj svoj novac obrnuti i učiniti ga većim, kroz projekte čija je isplativost, kao u ovom slučaju – bespredmetna. Na prosvjed kao podrška pred Ministarstvo došli su i saborski zastupnici stranke Most Miro Bulj i Nikola Grmoja.
Prosvjednici su krenuli kući rasterećeni od straha da će im pitku vodu rijeke Cetine i rijeke Jadro u cetinskom kraju bilo tko ugroziti.
Margareta Zouhar Zec
ponedjeljak, 11.12.2017.
MASLINARSTVO
JAPAN I KINA NOVA TRŽIŠTA ZA MASLINOVO ULJE!
Odjel za poljodjelstvo Matice Hrvatske, Hrvatsko agronomsko društvo i Klub znanstvenika udruge bosanskih Hrvata Prsten organizirali su 6. prosinca 2018. u maloj dvorani Matice tribinu pod imenom „Perspektive hrvatskog maslinarstva u 21 stoljeću“. Voditelj tribine bio je prof. dr. Ivo Grgić iz udruge bosanskih Hrvata Prsten. Govornici su bili dr. Krunoslav Kovačević i prof dr. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu .
S lijeva stoji : dr. Ivo Miljković, sjede: dr. Đani Benčić, dr. Krunoslav Kovačević, i dr. Ivo Grgić
Dr. Krunoslav Kovačević predstavio je djelovanje maslinarske Udruge Zagrebački institut maslinarstva, koja će u veljači 2018. od 23-25. u Zagrebu u prostoru zagrebačkog Velesajma organizirati već treći Festival maslinovog ulja. „Kod masline je u posljednjih dvadesetak godina učinjen iskorak kao kod rijetko koje poljoprivredne kulture. Udruga zagrebački institut je osnovana od članova Udruge iz Zagrebačke županije, unutrašnjosti, Istre, Dalmacije, Zadarskog zaleđa, sve do Konavala. Okupili su se maslinari i koji imaju OPG i oni koji su samo rekreativci u toj djelatnosti kako bi izmjenjivali iskustva, podizali kvalitetu, informirali se međusobno o agrotehničkim mjerama, preradi, o zdravstvenom djelovanju, o zdravom načinu života, o promoviranju masline kao biljke čije ulje ima povoljan učinak na mnoge bolesti, to se već sada zna. Započeli smo i međunarodnu suradnju sa Bosnom i Hercegovinom, Slovenijom, sa Crnom Gorom, izdavanje materijala, analiziranje maslinova ulja. Naše prednosti maslinarstva moramo znati iskoristit. Lijepo je da se stručna suradnja razvija na širem planu i da se znanstveno utemeljeno pristupa toj problematici“ rekao je dr. Kovačević
Na pitanje gdje se danas nalazimo s obzirom na masline i njenu potražnju prof. dr. Đani Benčić je dao odgovor kazavši da 90 % proizvodnje maslinova ulja je vezano za Mediteran dok je samo 10 % namijenjeno ostalom svijetu. Tako Španjolska ima 300 milijuna stabala, Italija ima 200 milijuna stabala, dok Turska ima već od 150 milijuna stabala maslina. Od 90. godina prošloga stoljeća potražnja za maslinovim uljem je porasla. Novo tržište je svakako Japan i Kina. Hrvatsko i talijansko ulje su na Japanskom tržištu.No možemo reći da Njemačka i Japan vole izuzetno kvalitetna ekstra djevičanska ulja „ rekao je dr. Benčić te nastavio „ Italija u Japan plasira godišnje maslinova ulja u vrijednosti 110 milijuna dolara. Radeći analizu fenola na sortnim maslinama u Hrvatskoj naišli smo na interesantne podatke, a to su podaci ukupnog fenola i oni su za naše sorte vrlo dobri. Pozitivno djelovanja maslinova ulja na zdravlje čovjeka već je poznato“.
Sa otoka Ugljana, na lokaciji Muline za Rimskog carstva, bilježi se postojanje brenda, ime mu je bilo „Oleum Liburnicum“
Prof.dr. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zgrebu rekao je „ Već u doba antike imali smo Istarsko ulje i Liburnijsko ulje. Arheološki nalazi na koji govore o proizvodnji maslinova ulja iz vremena 1. st.pr.n.e. – 7. st. nađeni su na Brijunima. Bio je to objekt koji se bavio isključivo preradom maslinovog ulja. Dr. Bačić je rekao da je brendirano ulje iz 1. st.n. e. imalo naziv „Oleum Liburnicum“
Arheološki nalaz otkriven na Brijunima koji je korišten za prešanje maslina.To su ostaci kamene preše.
Na otoku Ugljanu na lokaciji Muline također je nađena preša sa gredom koja je služila za dobivanje ulja.
„Kamo trebamo krenuti kao suverena država koja ima svoje nacionaonalno bogatstvo i ima svoje potencijale „- postavio je retoričko pitanje dr. Bačić, te na njega i odgovorio „ Moramo razviti paletu brendiranih proizvoda ekstra djevičanskih maslinovih ulja s dodanom vrijednošću na temeljima:
1. Ulja iz ekološkog uzgoja gdje god je to moguće 2. ulja dobivena dijelom ili u potpunosti iz plodova autohtonog sortimenta ili klonova autohtonih sorti, po mogućnosti zaštićena na razini –UPOV-og dokumenta 3. ulja dvomilenijske tradicije i brenda.
Sudionici tribine o maslinatrstvu u Matici Hrvatskoj.
Jer RH ima do danas nepoznate sorte maslina,, ima nove klonove unutar poznatih sorti i prema UPOV-om dokumentu iz kategorije „Bred, or diskovered and developed a veriety“. Selekcionirana ili otkrivena sorta ima mogućnost zaštite novo otkrivenih genotipa. Tim bi činom, rekao je dr. Benčić RH dobila odlične temelje za promoviranje svojih ekstra djevičanskih maslinovih ulja. (mzz)
Prof.dr. Ivo Miljković rekao je da sve što se čini na promociji maslinova ulja treba pozdraviti.
MASLINA KAO LIJEK
Danas je maslinovo ulje postalo sinonim zdravog načina prehrane i stila života. Zelene masline beru se prije nego su do kraja zrele tako da sadrže više polifenola, a crne masline koje treba brati zrele, sadrže više ulja.
Nutritivni nalazi pokazuje da su masline slabo kalorične, a bogate su željezom i bakrom, imaju značajne količine vitamina E, a sadrže i cijeli niz fitokemikalija koje značajno doprinose zaštiti organizma.
Iz sastava masti u maslinama očitava se da najveći postotak otpada na mono nezasićenu oleinsku masnu kiselinu. Ona smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, u staničnim membranama, te utječe na procese koji doprinose smanjenju visokog krvnog tlaka.
Od svih fitokemikalija u maslinama najbolje je istražen oleuropin. Posjeduje snažno antioksidativno djelovanje, smanjuje oksidaciju LDL kolesterola, uklanja oksidativne molekule i štiti stanice živčanog sustava od oksidativnog oštećenja. U maslinama je i hidroksitirozol koji je povezan sa zaštitom organizma od raka. Zajedno s oleuropinom pomaže u povećanju apsorpcije kalcija u kostima.
Na razini stanice pokazalo se da ekstrakti maslina djeluju kao antihistaminici. Oleuropin posjeduje i protu upalna svojstva jer usporava aktivnost enzima povezanog s upalnim procesima.
Zahvaljujući masnim kiselinama i antioksidansima masline se dodaju u kozmetičke preparate za kosu i kožu. Bez obzira koristite li preparate na koži ili ih unosite oralno, organizmu osiguravate brojne nutrijente koji doprinose zaštiti od UV zračenja i štite kožu od preranog starenja i potencijalno raka kože. (mzz)
nedjelja, 10.12.2017.
PRAVNA BORBA „ ZELENE AKCIJE“ PROTIV APARTMANIZACIJE SRĐA
VLADA IZDALA STARO RJEŠENJE
„Zelena akcija“, Inicijativa građana „Srđ je naš“ i „Udruženje hrvatskih arhitekata“ podnijeli su 8.12. 2017. tužbu protiv Rješenja o prihvatljivosti projekta apartmanizacije Srđa.
Nakon što je navodni investitor pokrenuo arbitražu protiv Hrvatske, tražeći pola miljarde eura odštete, Vlada RH je izdala isto Rješenje koje je sud poništio prošle godine. Time je, stav je Zelene akcije prema ovom priopćenju, ponizila sve građane ove zemlje koji se drže zakona i sudskih odluka.
“Novo rješenje o prihvatljivosti za okoliš apartmanizacije Srđa Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo je na temelju stare studije, bez provođenja novog postupka i doslovnim prepisivanjem starog rješenja. Na taj način su grubo ignorirali presudu ovog Suda, a građane ponizili, još jednom dokazujući da su neki u ovoj zemlji iznad zakona i sudova. Istovremeno, na nas koji godina ukazujemo, i na sudovima dokazujemo, nezakonitost ovog projekta vrše se ogromni pritisci“, izjavio je ispred Upravnog suda u Splitu pravnik Zelene akcije, Enes Ćerimagić.
Pravnik Ćerimagić je dalje rekao :“ Pritisci su se naročito pojačali dan prije podnošenja tužbe, kad nas je navodni investitor putem odvjetničkog društva Hanžeković tužio tražeći od nas oko 160 tisuća kuna te zabranu javnih nastupa. Nastoji nas se ušutkati na sve moguće načine, a Zelenu akciju bankrotom ugasiti. Bez obzira na sve dosadašnje i buduće pritiske mi ne odustajemo od pravne borbe protiv apartmanizacije Srđa i Dubrovnika”.
Đuro Capor, kordinator inicijative „Srđ je naš“ dodao je:“Ovaj projekt kroz niz mišljenja i studija odbacila je struka. 84% građana i Dubrovnika odbacilo ga je na referendumu. U konačnici odbacili su ga i sudovi kroz tri pravomoćne presude. Ignoriranjem volje građana i građanki te mišljenja struke nosimo se godinama. Međutim, izigravanje sudskih presuda, naročito s najviših razina vlasti, doživljavamo kao daljnje ponižavanje građana Dubrovnika i nepravdu na koju ne smijemo šutjeti. Vrijeme je da ova Vlada shvati da netko tko pokušava građanima Hrvatske oteti pola miljarde eura nije prijatelj, a PR savjetnici povezani s tvrtkom Razvoj golf, poput Krešimira Macana, nikako ne smiju biti savjetnici Vlade”.
Kontakt info:
Enes Ćerimagić, 099 31 49 625
Đuro Capor, 091 785 76 96
ŠTO JE SRĐ?
Srđ je brdo na sjevernoj strani iznad grada Dubrovnika Nadmorska visina mu je 415 metara.
Padine brda se spuštaju do morske obale. Brdo Srđ imalo je važnu ulogu u odbrani Dubrovnika, kako u prijašnjim pokušajima okupacije grada, tako i u Domovinskom ratu.
Žičara je na brdu Srđ prvi put sagrađena 1969. godine, no uništena je u velikosrpskoj agresiji tijekom Domovinskog rata. Žičara je obnovljena i puštena u funkciju 2010. godine. Duga je 778 metara a ukupno može primiti 30 putnika u dvije kabine. Vožnja traje svega četiri minute.Kod gornje postaje žičare nalaze se suvenirnica i restaurant s panoramskim pogledom, a tu je i amfiteatar sa 120 sjedala, koji se može iznajmiti za privatna događanja. Brdo Srđ, vjeruje se, ime je dobilo prema crkvi Sv. Srđa iz 13. stoljeća koji je bio zaštitnik grada Dubrovnika prije Svetog Vlaha.
U blizini sjevernih obronaka brda Srđ izvire rječica Ombla duga samo 30 metara koja vodom snabdijeva grad Dubrovnik. Ona je dio rijeke Trebišnjice koja ponire u Popovom polju u dubrovačkom zaleđu. Tridesetak metara od izvora rijeke Omble nalazi se mali slap visine 70-ak cm nakon kojeg Ombla utječe u Jadransko more u 5 km dugačkom fjordu rijeke dubrovačke kod mjesta Komolac. (MZZ)
Brdo Srđ iznd grada Dubrovnika na kojem "investitor" žele graditi apartmane.
srijeda, 06.12.2017.
PROMOCIJA TLA
TLO JE , UZ ZRAK I VODU, GLAVNA SASTAVNICA OKOLIŠA
Povodom Svjetskogn dana tla 5. 12. prof.dr. Nikola Pernar sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u Palači Matice hrvatske u Zagrebu održao je predavanje pod naslovom TLO ŠUMSKIH EKOSUSTVA OSOBITO U SVJETLU SUVREMENE ANTROPOGENIZACIJE OKOLIŠA.
Prof. dr. Ferdo Bašić predstavio je ukratko knjigu dr. Pernara, (stoji s lijeva) koja ima 719 stranica i 12 poglavlja.
Knjiga se zove „TLO, nastanak, značenje, gospodarenje.“
Tlo kao takvo dobilo je je i svoj Svjetski dan 5. prosinac koji se obilježava radi promocije tla koje je glavna sastavnica okoliša, uz zrak i vodu, bilo da je to tlo šumsko, pustinjsko, vinogradarsko, tlo oranice, tlo u povrtnjaku itd. Tlo je čimbenik na kome se odvija proizvodnja hrane. Površine plodnog tla na zemlji su ograničene. Tlo je ugroženo procesima degradacije zbog lošeg gospodarenja njima. Tlo je resurs svake države jer se na njemu proizvodi hrana, održava bioraznolikost. No tlo još uvijek nije zaštićeno ni definirano zakonom Europske unije. U skladu s tim ni Hrvatska nema svu potrebnu legislativu o tlu.
Politika za provedbu racionalnog i održivog gospodarenja i zaštite tla nije uspostavljena na način da bi bio donesen zakonski akt kojim se regulira zaštita i prikupljanje podataka o stanju tla. Sa sigurnošću se ne može zbog toga procijeniti gospodari li se sa tlima Hrvatske racionalno i na principima održivosti. Doneseni zakonski okviri djelomično reguliraju korištenje zemljišta, praćenje podataka i zaštitu tla iz perspektive poljoprivrednog te šumarskog proizvodnog resursa. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, nadležno je za zaštitu tla kao sastavnice okoliša, a Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) i ostala legislativa iz područja industrije i otpada teži zaštiti tla i lokacije od onečišćenje. U zaštitu nije uključena problematika korištenja zemljišta, pa u RH ne postoje propisane granične vrijednosti onečišćujućih tvari u tlu s obzirom na način korištenja zemljišta, što je temelj za održivo gospodarenje i zaštitu tla i zemljišnih resursa.
Zrak i voda su vrlo dobro komunicirani u javnosti i zaštićeni legislativom, dok je tlo slabo zaštićena sastavnica okoliša u Europskoj uniji.
Procedura donošenja Okvirne Direktive o tlu (Proposal for a Directive of the European Parliament and of the Council establishing a framework for the protection of soil and amending Directive COM/2006/232) nije privedena kraju od strane Europskog vijeća ni nakon višegodišnjeg nastojanja. Tematskom strategijom za zaštitu tla (Thematic Strategy for Soil Protection, Communication COM/2006/231) iz 2006. godine Europska komisija je identificirala najznačajnije prijetnje tlu u Europi, a to je erozija, smanjenje organske tvari, onečišćenje tla, zaslanjivanje tla, zbijanje tla, prekrivanje tla i zemljišta, gubitak biološke raznolikosti, prenamjena zemljišta, plavljenja i klizišta. Ali legislativa nije napisana. Istovremeno, EEA procjenjuje da se degradacija tla u Europi ubrzava i negativno utječe na zdravlje ljudi, prirodne ekosustave, klimatske promjene i ekonomiju.
Tlo je rastresita prirodno povjesna tvorevina nastala djelovanjem pedogenetskih činitelja tijekom procesa pedogeneze na rastresitom matičnom supstratu ili trošini čvrste matične stijene
Šumsko tlo razvija se pod utjecajem pedogenetskih čimbenika, a to je klima, vrijeme, matični supstrat, živi organizmi i sve u međusobnom procesu.
Prema riječima dr. Pernara antropogeni utjecaji na tlo šumskih ekosustava su 1. zbijanje tla 2.erozija 3. onečišćenje i to ulazi u interni utjecaj gospodarenja. U eksterne antropogene utjecaje spadaju 1. šumski požari 2.erozija 3. aeropolucija 4. onečišćenje iz prometa 5. promjena vodnog režima hidrotehničkim i infrastrukturnim zahvatima i klimatske promjene 6. prenamjena ( otvoreni kopovi mineralnih sirovina mi prometnice). Jamac očuvanja multifuncionalnih šumskih eko sustava, koja se u velikoj mjeri temelji na prirodnosti tla i njegovom potencijalu kompenzacije niza antropogenih degradacijskih procesa u okolišu je stručno i odgovorno gospodarenje šumskim ekosustavima i kopnenim ekosustavima u cjelini. (mzz)
BIZARNOST NA SVAKOM KORAKU
ZAŠTO TREBA PLAĆATI BERBU ŠUMSKIH PLODOVA?
Dr. Ivan Lovrinović saborski zastupnik, sveučilišni profesor i doktor ekonomije i predsjednik političke stranke Promijenimo Hrvatsku zalaže se, da se iz zakona o šumama ukine zabrana sakupljanja šumskih plodova kakvi su kesten, šparoge, gljive, šumsko bilje i ostali.
Nebulozna i bizarna zakonska naredba našla je svoju primjenu u ruralnim krajevima Hrvatske.
Kako se samo pisci neobrazovanih umova nađu na poslovima u državnoj upravi i imaju privilegiju pisati zakone?
Prenosim tekst iz tiskovine "24 sata" od 6. prosinca 2016.
utorak, 05.12.2017.
BUDUĆNOST HRANE I POLJOPRIVREDE
OSTVARITI CILJEVE UTVRĐENE NA RAZINI EU!
Na stranici Europske Komisije – Poljoprivreda i ruralni razvoj objavljen je tekst od 29. studenog 2017. pod naslovom Budućnost hrane i poljoprivrede – Komunikacija o zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2020.u kome se komunicira o zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2020. godine. U tom su dokumentu, navedeni načini kojima će se osigurati da najstarija zajednička politika EU-a i u budućnosti ostane stabilna. Ideju komunikacije Europska komisija osmislila je iz konteksta savjetovanja koje je pokrenula 2. siječnja 2017. o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike, kako bi bolje uvidjela gdje bi se dosadašnja politika mogla pojednostaviti ili modernizirati.
Tijekom tromjesečnog savjetovanja Komisija je zaprimila više od 320 000 odgovora, većinom od fizičkih osoba. Savjetovanjem je utvrđeno je da većina ispitanika želi zadržati snažnu zajedničku poljoprivrednu politiku na razini Europske unije, ali da bi trebala biti jednostavnija i fleksibilnija te više usmjerena na ključne izazove, a to su osiguranje pristojnog životnog standarda za poljoprivrednike, zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena.
Objavljujem izvorni tekst
Budućnost hrane i poljoprivrede – Komunikacija o zajedničkoj poljoprivrednoj politici nakon 2020.
Zašto je potrebna nova reforma?
Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedna je od najstarijih politika Europske unije. Njezini izvorni ciljevi – osiguranje opskrbe kvalitetnim i sigurnim prehrambenim proizvodima po pristupačnim cijenama, uz istovremeno podupiranje europskih poljoprivrednika – uspješno su ostvareni. Od 1962. provedene su brojne reforme ZPP-a te je upravo zbog svoje prilagodljivosti on i dalje relevantan. Svijet se brzo mijenja, a tako i izazovi s kojima se suočavaju poljoprivrednici i društvo u cjelini. Klimatske promjene, nestabilnost cijena, nesigurna politička i ekonomska situacija, sve veća važnost globalne trgovine: poljoprivrednici moraju iz dana u dan učiti kako funkcionirati u tim promjenjivim okolnostima, a na zakonodavcima je da ih pritom prate te srednjoročno i dugoročno osiguraju pravnu jasnoću i jednostavnost.
Zahvaljujući europskoj poljoprivrednoj politici EU je danas poljoprivredno-prehrambena velesila: EU je najveći izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u svijetu, a njegova kulinarska baština i prehrambeni proizvodi te umijeće njegovih proizvođača uživaju jedinstven ugled. Ipak, ne smijemo se opustiti na račun dosadašnjeg uspjeha: iza njega se mogu kriti mnoge pojedinačne poteškoće.
ZPP mora predvoditi prelazak na održiviju poljoprivredu. Njime se mora pridonijeti jačanju otpornosti sektora na krize i poduprijeti dohodak i održivost poljoprivrednika. Pritom je potrebno u potpunosti iskoristiti digitalne inovacije kojima se olakšava svakodnevni rad poljoprivrednika i smanjuje birokracija i kojima bi se mogla potaknuti neophodna generacijska obnova sektora. S pomoću ZPP-a trebamo ojačati europska ruralna područja, koja su temelj naših europskih tradicija i modela obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Komunikacija koja je danas objavljena sadržava smjernice za ostvarenje tih ciljeva i uspješno suočavanje s novim izazovima. Njezin je pristup manje preskriptivan, odnosno temelji se na većoj supsidijarnosti na razini država članica, u cilju približavanja ZPP-a onima koji tu politiku provode u praksi.
Kako se može raspravljati o revidiranoj politici ako nije poznat ni proračun ni sljedeći višegodišnji financijski okvir?
Novac je sredstvo za postizanje cilja. U Komunikaciji se raspravlja o mogućnostima poboljšanja troškovne učinkovitosti ZPP-a. Sad je pravi trenutak za razmišljanje o našim ciljevima i o budućoj strukturi politike. Tako će se pokrenuti rasprava, ne dovodeći u pitanje prijedlog sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), koji se očekuje u svibnju 2018.
Zašto se u Komunikaciji o nekim pitanjima ne govori podrobnije?
U Komunikaciji se upućuje na izazove i mogućnosti koji su pred nama, iznose smjernice i navode novi putevi koje možemo istražiti. Tijekom narednih mjeseci bit će potrebne dodatne rasprave i djelovanja kako bi se napredovalo prema ostvarenju navedenih smjernica te razradilo iznesene koncepte. Kao što se u Komunikaciji iznosi manje preskriptivan pristup te je veći naglasak na supsidijarnosti, tako Komisija želi nastaviti raspravu o praktičnim aspektima s brojnim dionicima te sa su zakonodavcima.
Koji su sljedeći koraci?
Tijekom narednih mjeseci, usporedno s radom na sljedećem VFO-u, nastavit će se rasprava i djelovanje u pogledu konkretnih ciljeva, strukture i oblika buduće politike. To će se ostvariti procjenom učinka, u kojoj će se razmotriti različite opcije na temelju elemenata prikupljenih od dionika i građana (npr. javno savjetovanje provedeno 2017., podaci prikupljeni u okviru programa REFIT, konferencija Cork 2.0, konferencija „ZPP – iznesite svoje mišljenjeî) te intenzivnijim prikupljanjem i obradom dokaza. Zakonodavni prijedlozi o budućem ZPP-u očekuju se prije ljeta 2018., nakon Komisijina prijedloga sljedećeg VFO-a u svibnju 2018.
Kako će budući ZPP biti jednostavniji za poljoprivrednike i uprave u državama članicama?
Tko želi mjeriti živicu zato što „Bruxelles tako kaže”? Zašto bi talijanski i finski poljoprivrednik trebali ispuniti iste okolišne zahtjeve iako djeluju u vrlo različitim uvjetima?
Budući ZPP imat će zajedničke ciljeve i skup mjera za ostvarenje tih ciljeva. Od tog zajedničkog skupa mjera države članice moći će, na nacionalnoj ili regionalnoj razini, odabrati opcije kojima će ostvariti ciljeve utvrđene na razini EU-a.
Prelazak s pristupa jednakog za sve na pristup po mjeri znači da će se zahtjevi EU-a svesti na najmanju moguću mjeru. Države članice procijenit će stvarne potrebe na terenu i na tome temeljiti strateški plan ZPP-a, koji će se odobravati na razini EU-a. Cilj je uspostaviti povjerenje s našim ruralnim područjima, odnosno poljoprivrednicima.
Jačanjem savjetodavnih službi za poljoprivrednike i potpunim uvođenjem geoprostornog zahtjeva za potporu dodatno će se potaknuti pojednostavnjenje zahtjeva za potporu te provedbu mjera ulaganja.
Kako će taj novi pristup funkcionirati u praksi?
Unija bi trebala odrediti osnovne parametre politike na temelju ciljeva ZPP-a, poštujući obveze iz Ugovora o EU-u, ali i već dogovorene ciljeve, primjerice u području okoliša, klimatskih promjena (COP 21), te niz ciljeva povezanih s održivim razvojem.
Svaka država članica trebala bi utvrditi „strateški plan ZPP-a”, koji bi obuhvaćao intervencije iz prvog i drugog stupa. Tim bi se planom prilagodile intervencije u okviru ZPP-a kako bi se maksimalno povećao njihov doprinos ostvarenju ciljeva EU-a, uzimajući više u obzir lokalne uvjete i potrebe u odnosu na navedene ciljeve. Istovremeno bi države članice imale veću slobodu u izradi okvira usklađenosti i nadzora koji bi se primjenjivao na korisnike (uključujući kontrole i kazne).
Ti se strateški planovi ne bi pripremali izolirano već u okviru strukturiranog postupka, a Komisija bi bila nadležna za njihovo ocjenjivanje i odobravanje. Time bi se maksimalno povećao doprinos ZPP-a ostvarenju prioriteta i ciljeva EU-a te postizanju klimatskih i energetskih ciljeva država članica. Tako bi se povećala i dodana vrijednost EU-a i očuvala funkcionalnost poljoprivrednog unutarnjeg tržišta.
Premda bi države članice trebale preuzeti veću odgovornost, odnosno u većoj mjeri odgovarati za to kako ostvaruju dogovorene ciljeve, novim će se pristupom i dalje osiguravati jednaki uvjeti na tržištu, te će se zadržati zajednička priroda politike i njezina dva stupa.
Je li ovo prvi korak prema ponovnoj nacionalizaciji ZPP-a?
Dodana vrijednost EU-a nikada nije dovedena u pitanje i ZPP ostaje jedna od vodećih politika EU-a. Pragmatično je priznati da se ne može na svakoga primijeniti jednak pristup. Koje su lokalne okolnosti? Koje su konkretne okolnosti u kojima se nalazi poljoprivrednik? Riječ je o priznavanju različitosti poljoprivrednih, klimatskih, okolišnih, socioekonomskih uvjeta i potencijala za agronomsku proizvodnju država članica EU-a. Cilj je prihvatiti raznolikost, umjesto pokušavanja nametanja jedinstvenog modela.
U doprinosima prikupljenima internetskim javnim savjetovanjem provedenim na razini EU-a od veljače do svibnja 2017. snažno se podupire dodana vrijednost upravljanja poljoprivrednom politikom na europskoj razini jer se time osiguravaju jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu. Samo uz zajednički europski pristup poljoprivreda se može učinkovitije suočiti sa zajedničkim izazovima, primjerice zaštitom okoliša i izazovima klimatskih promjena. Često su se spominjale i potrebe za ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom u EU-u te za zajedničkim okvirom za dijeljenje najboljih praksi.
Iako će se konkretni detalji provedbe mjera određivati na nacionalnoj/regionalnoj razini, EU će osigurati dobro definiran regulatorni i proračunski okvir kako bi se osiguralo da se naši zajednički ciljevi ostvaruju zajedničkim instrumentima, u skladu s Ugovorima EU-a, te kako bi se ispunile međunarodne obveze EU-a u području klime i održivog razvoja.
Kako je ZPP relevantan za okoliš?
Poljoprivredne površine zauzimaju gotovo polovinu kopnene površine EU-a te je u tom smislu poljoprivreda blisko povezana s okolišem. S jedne strane, ona ovisi o raznim prirodnim resursima, npr. tlu, vodi, zraku i biološkoj raznolikosti, te je pod snažnim utjecajem klime. S druge strane, poljoprivreda oblikuje okoliš – ne samo uporabom prirodnih resursa već i stvaranjem i održavanjem krajolika koji su odraz naše europske raznolikosti te služe kao neophodna staništa za divlje vrste.
Ključna je uloga ZPP-a u osiguranju što je moguće uzajamno korisnijeg odnosa između poljoprivrede te okoliša i klime. ZPP ponekad djeluje i kao potpora nepoljoprivrednim poduzećima koja imaju sjedište u ruralnim područjima i mogu utjecati na okoliš, primjerice u sektoru šumarstva i drugim sektorima biogospodarstva.
Budućim ZPP-om treba se potaknuti i poduprijeti klimatski osviještena poljoprivreda, odnosno njegovi prioriteti i mjere trebaju se temeljiti na održivosti.
Kako će budući ZPP podupirati poljoprivrednike pri zaštiti okoliša?
Na osnovnoj razini, poljoprivrednici koji primaju potporu dohotku u okviru ZPP-a morat će primjenjivati razne prakse koje su povoljne za okoliš i klimu. Države članice odlučit će o detaljima tih praksi u skladu s potrebom ostvarenja ciljeva na razini EU-a, ali i uzimajući u obzir nacionalne, regionalne i lokalne okolnosti. Sustav će zadržati dobre strane postojećeg ZPP-a, ali će uključivati manje propisa EU-a te će oni biti jednostavniji.
Ekološki prihvatljivo djelovanje koje nadilazi tu osnovnu razinu dobre prakse podupirat će se u okviru dobrovoljnih programa za poljoprivrednike, na relativno osnovnoj razini, te naprednijih programa, na višim razinama. I tom će slučaju države članice biti odgovorne za izradu programa, kojima će se ciljevi EU-a prenijeti u nacionalni, regionalni i lokalni kontekst.
Osim toga, ZPP će stavljati snažan naglasak na iskorištavanje potencijala za istraživanja, inovacije, obuku i primjenu savjeta u svrhu poboljšanja zaštite okoliša i klime, uključujući učinkovitijom uporabom resursa.
Ako se obveze u području okoliša povjere državama članicama, kako će se osigurati jednakost uvjeta među poljoprivrednicima? Hoće li to dovesti do 28 različitih sustava?
Današnja Komunikacija označuje važnu promjenu u provedbi ZPP-a. Komisija će pri pregledu nacionalnih/regionalnih planova poštovati obvezu supsidijarnosti i smanjenja složenosti, ali i osigurati da odabir ne bude očito pogrešan ili neprikladan za ostvarenje ciljeva uspješnosti i osnovnih zahtjeva EU-a. Komisija će ocjenjivati i odobravati nacionalne/regionalne strateške planove u svrhu ostvarenja maksimalnog doprinosa ZPP-a prioritetima i ciljevima EU-a i ostvarenju klimatskih i energetskih ciljeva država članica. To je važno kako bi se zadržao zajednički pristup ostvarivanju okolišnih i klimatskih ciljeva u svim državama članicama. U tom su kontekstu ambiciozniji ciljevi jedina opcija.
Komisija će zadržati svoje ključne uloge čuvarice Ugovorâ i institucije koja je u konačnici odgovorna za upravljanje proračunom EU-a te će u okviru postupka pregleda nacionalnih/regionalnih planova paziti da se izbjegne prekomjerna regulacija.
Ostaju li na snazi dva stupa (izravna plaćanja/tržišne mjere i ruralni razvoj)?
Ta su dva stupa dva komplementarna aspekta ZPP-a i trebaju ostati na snazi. Struktura ZPP-a temelji se na dvije osnovne vrste intervencija. U okviru prvog stupa poljoprivrednici dobivaju potporu na godišnjoj osnovi u obliku izravnih plaćanja i tržišnih mjera, za što moraju ispunjavati osnovna pravila i okolišne ciljeve. Drugi je stup višegodišnji i fleksibilan instrument ulaganja, prilagođeniji lokalnim okolnostima svake države članice, te mu je svrha posebno poduprijeti dugoročne projekte.
Kako možemo osigurati da će budući ZPP biti pravedniji te da će mala i srednja poljoprivredna gospodarstva dobiti potporu koja im je potrebna?
U prvoj godini provedbe zadnje reforme ZPP-a, 2015., 20 % poljoprivrednika primilo je otprilike 80 % izravnih plaćanja. To u javnosti izaziva rasprave potaknute razumljivom zabrinutosti u pogledu ekonomske učinkovitosti i socijalne pravednosti.
To je zapravo odraz koncentracije vlasništva nad zemljom i same prirode potpore, koja se u velikoj mjeri temelji na površini. Nadalje, više od polovine korisnika vrlo su mala poljoprivredna gospodarstva, a većinu plaćanja (72 % u 2015.) primila su srednja profesionalna (obiteljska) poljoprivredna gospodarstva (od 5 do 250 hektara), koja upravljaju najvećim dijelom poljoprivrednog zemljišta u EU-u (71 %), pa su stoga najodgovornija za isporuku javnih dobara i za zaštitu okoliša.
Ipak, Komisija će predano razmotriti načine za još učinkovitije usmjeravanje izravnih plaćanja i osiguranje pravednije i bolje usmjerene potpore dohotku poljoprivrednika u cijelom EU-u, na što se poziva u Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a. Potrebno je dodatno razmotriti sljedeći otvoreni popis mogućnosti:
• određivanje obveznih gornjih granica za plaćanja, uzimajući u obzir radnu snagu kako bi se izbjegli negativni učinci na radna mjesta,
• mogućnost uvođenja degresivnih plaćanja, kao načina smanjenja potpore za veća poljoprivredna gospodarstva,
• veći naglasak na preraspodijeljeno plaćanje radi usmjerenijeg pružanja potpore, npr. srednjim poljoprivrednim gospodarstvima,
• osiguranje potpore pravim poljoprivrednicima, s naglaskom na one koji se aktivno bave poljoprivredom kako bi zaradili za život.
Hoće li se jednako postupati sa svim poljoprivrednicima u EU-u?
Istodobno s osiguranjem potpore pravim poljoprivrednicima, s naglaskom na one koji se aktivno bave poljoprivredom kako bi zaradili za život, ZPP mora slijediti načela „jednakosti među svim članicama, velikim ili malim, istočnim ili zapadnim, sjevernim ili južnim”, na koja je podsjetio predsjednik Juncker u svojem govoru o stanju Unije 2017.
U tom bi se smislu s pomoću ZPP-a trebale smanjiti razlike među državama članicama u pogledu potpore koja se osigurava u okviru te politike. Iako treba uzeti u obzir velike razlike među relativnim cijenama rada i zemljišta te različite agronomske potencijale u EU-u, svi poljoprivrednici u EU-u suočavaju se sa sličnim izazovima u pogledu nestabilnosti tržišta te u pogledu okoliša i klime.
Koja je uloga ZPP-a u poticanju napretka ruralnih područja?
ZPP nema učinak samo na poljoprivredni sektor, već pridonosi i osnaživanju lokalnih ruralnih gospodarstava i povećanju blagostanja u ruralnim područjima. Fondovima za ruralni razvoj može se, primjerice, poduprijeti otvaranje obrta. Nove mogućnosti zapošljavanja i povećanje potencijala rasta u ruralnim područjima mogu proizići iz potpore novim vrijednosnim lancima, kao što su čista energija, biogospodarstvo u nastajanju, kružno gospodarstvo i ekoturizam, ulaganja u infrastrukturu, prirodni i ljudski kapital, uključujući strukovno osposobljavanje, programe za razvijanje novih vještina, kvalitetno obrazovanje i povezivost. Novim konceptom „pametnih sela” zajednicama će se pomoći riješiti pitanje neprikladne infrastrukture i stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja.
Kako Komisija može potaknuti mlade poljoprivrednike na pokretanje poljoprivrednog poslovanja te potaknuti generacijsku obnovu u poljoprivrednom sektoru?
Generacijska obnova trebala bi biti prioritet u novom okviru politike, ali države članice same mogu najbolje potaknuti generacijsku obnovu izvršenjem svojih ovlasti u području zemljišnih propisa, oporezivanja, nasljednog prava ili prostornog planiranja. U skladu sa ZPP-om države članice trebale bi imati fleksibilnost za izradu prilagođenih programa koji odražavaju posebne potrebe njihovih mladih poljoprivrednika.
Strateški planovi ZPP-a mogli bi uključivati potporu za razvoj vještina, znanje, inovacije, razvoj poslovanja i poticanje ulaganja. Osim toga, ZPP-om bi se trebalo pridonijeti i smanjenju rizika u prvim godinama nakon pokretanja poljoprivrednog poslovanja tako što bi se na razini EU-a uspostavio sustav potpore za prvo pokretanje takvog poslovanja. Potrebno je olakšati pristup financijskim instrumentima za potporu ulaganjima u poljoprivredna gospodarstva i obrtni kapital te bi ih trebalo više prilagoditi ulagačkim potrebama i većim profilima rizičnosti novih sudionika na tržištu. Potporu novoj generaciji poljoprivrednika trebalo bi kombinirati s prikladnim poticajima za lakši odlazak starije generacije i prijenos znanja među generacijama te lakši prijenos vlasništva nad zemljom i lakše planiranje nasljeđivanja.
Zašto bi se u okviru ZPP-a trebale poticati inovacije?
Poljoprivreda i naša ruralna područja suočavaju se s nizom problema za koje je potrebno pronaći nova rješenja. Potrebni su nam bolji savjeti i više inovativnosti. Potrebno je uključivanje javnog sektora u istraživanja i inovacije kako bi se ruralna područja kojima su potrebne digitalne inovacije i bolja povezivost povezala s pružateljima usluga novih tehnologija.
Primjerice, s pomoću senzora moglo bi se ranije otkriti i spriječiti loše zdravstveno stanje životinja te tako smanjiti potreba za liječenjem. Pristup informacijama o intenzitetu sunčeve svjetlosti, vlažnosti tla, tržištima, upravljanju stadom itd. u stvarnom vremenu omogućuje poljoprivrednicima da bolje i brže donesu odluke.
Logično je surađivati u području istraživanja i inovacija na razini EU-a. Učeći jedni od drugih u različitim dijelovima EU-a steći ćemo veće znanje i brže usvajati inovacije.
Kakvu vrstu potpore u okviru budućeg ZPP-a mogu očekivati poljoprivrednici koji se suočavanju s nestabilnosti i krizom na tržištu?
Bilo da je riječ o sanitarnoj ili fitosanitarnoj krizi, događajima povezanima s klimatskim promjenama ili nestabilnosti tržišta, poljoprivrednici se suočavaju s velikim rizicima i pritiskom na dohodak. Komisija je dosad uvijek podupirala poljoprivrednike te će to i dalje činiti, kako je vidljivo iz zadnja dva paketa solidarnosti, od kojih svaki ima vrijednost od 500 milijuna EUR. Međutim, sve veća učestalost rizika zahtijeva sustavniji pristup.
Poljoprivrednom sektoru potreban je prikladan okvir za upravljanje rizicima, kojim će se potpora na razini EU-a kombinirati s nacionalnim instrumentima država članica i instrumentima privatnog sektora.
Primjerice, očekuje se da će mogućnost uspostave sektorskog instrumenta za stabilizaciju dohotka s nižim pragom za odobrenje nadoknade za gubitke učiniti taj okvir privlačnijim za poljoprivrednike i uprave. Istovremeno je potrebno pažljivo procijeniti je li potrebno uvođenje novih instrumenata ili vrsta potpore. U tom bi kontekstu trebalo poticati suradnju među poljoprivrednicima i u cijelom prehrambenom lancu, uključujući podjelu rizika i integrirane usluge.
Kako će funkcionirati platforma EU-a za upravljanje rizicima?
Ograničena svijest poljoprivrednika i drugih dionika o raspoloživim instrumentima te njihovo relativno neiskustvo u primjeni tih instrumenata bile su jedne od glavnih prepreka iskorištavanju instrumenata za upravljanje rizicima tijekom zadnje dvije godine.
Platforma EU-a za upravljanje rizicima bit će platforma na kojoj će svi uključeni dionici, od poljoprivrednika i tijela javne vlasti do istraživačkih instituta i dionika iz privatnog sektora (npr. osiguravajuća društva) razmjenjivati znanja i najbolje prakse.
Komisija će po potrebi djelovati kao posrednik te će uspostaviti platformu na posebnom web-mjestu.
U okviru platforme organizirat će se stručne skupine, radni odbori, seminari i događanja u vezi s posebnim temama u području upravljanja rizicima, npr. obračunom gubitaka uporabom sustava na temelju indeksa. Nadalje, platforma će nuditi mogućnost okupljanja informacija o privatnim ili javnim inicijativama u području upravljanja rizicima na lokalnoj razini i informacija o relevantnom djelovanju u drugim područjima politike, npr. prilagodbe klimatskim promjenama, agrometeorologije itd.
Zašto bi se u okviru ZPP-a trebala poticati ulaganja i kako se financijskim instrumentima mogu poduprijeti poljoprivrednici?
Fleksibilan instrument ulaganja u okviru ZPP-a ključan je za podupiranje konkurentnosti, inovacija, prilagodbe klimatskim promjenama i njihova ublažavanja te, konačno, održivosti poljoprivrede i ruralnih područja. Modernizacija poljoprivrednog gospodarstva, uvođenje novih tehnologija ili obnova sustava navodnjavanja mjere su za koje je potrebno veliko početno financiranje, odnosno znatan financijski napor za koji se ne može očekivati da će ga poljoprivrednici sami moći uložiti. Javna sredstva koja se mogu upotrijebiti kao bespovratna sredstva nisu dostatna za pokrivanje sve većih potreba za ulaganjima u poljoprivrednom sektoru. Prema približnim procjenama tržišni jaz u financiranju u poljoprivredi iznosi između 1,6 i 4,1 milijarde EUR kad je riječ o kratkoročnim zajmovima te između 5,5 i 14,8 milijardi EUR u slučaju dugoročnih zajmova.
Financijskim instrumentima, primjerice zajmovima, jamstvima i fondovima privatnog kapitala, može se olakšati pristup financiranju onim poljoprivrednicima (npr. mali vlasnici, novi sudionici na tržištu itd.) ili poljoprivredno-prehrambenim proizvođačima koji imaju poteškoća pri prikupljanju potrebnih sredstava za pokretanje poslovanja ili njegovo razvijanje. Objedinjavanjem sredstava EU-a i privatnih sredstava ti će instrumenti imati multiplikacijski učinak, tj. njima će se povećati obujam ulaganja (učinak poluge).
PISMICA U DVA STIHA
GANGA JE IZVORNI NAPJEV
Ganga – s izvora glas, publikacija i CD promovirani su 1. prosinca u velikoj dvorani Matice Hrvatske, u Zagrebu, koja je bila prepuna posjetielja. Promociju su priredili Odjel za arheologiju i etnologiju Matice Hrvatske i Udruga za očuvanje kulturne baštine i istobiti Davorija iz Gruda.
Publikacija i CD.Na CD-u SU IZABRANI NAPJEVI gange OD CETINE DO NERETVE. Publikacija je izdana u Grudama u kolovozu 2017. Autor publikacije je Ante Kraljević, a urednik Jure Miloš.
Gangu i publikaciju o gangi predstavili su dr. Stipe Botica, Ante Kraljević, Lidija Bjuk i Jure Miloš . Na predstavljanju publikacije u Matici bio je i ministar Državne imovine RH dr. Goran Marić, te gradonačelnik Zgreba Milan Bandić.
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić rekao je da zna 250 gangi. Do njega stoji Damir Zorić moderator događanja. Stipe Jelić, Damir Miloš i Ivan Jašić koji sjede do Damira Zorića otpjevali su publici nekoliko gangi.
S lijeva za stolom sjedi dr. Stipe Botica i Jure Miloš urednik predstavljene publikacije.
Stipe Botica dr. kroatistike na filozofskom fakultetu u Zagrebu o gangi je rekao “ U gangi se književna struktura pojavljuje u dva stiha i to je dogotovljeno djelo. Tim dvama stihovima niti se ima što dodati niti oduzeti. Ganga se pojavila u narodu i vrlo rijetki ljudi će reći “ ja sam tvorac te i te gange”. Zanimljiva je semantika onog što se kao pjev govori u gangi, a kada se pokuša prevoditi na strani jezik ide jako jako teško”- rekao je dr. Botica te nastavio: Jer kako prevesti ovu gangu “ u curice gaće dizi, dizi, volio bih da ih nema nigdi. Ovo “dizi, dizi “ ni na jednom se jeziku ne da prevesti "rekao je. Čuvši stihove spomenute gange dvoranom se prolomio smijeh. Rekao je dr. Botica da je stihovima gange narod znao odalijevati vremenu u kome je živio. A bila su to kroz povijest različita politička vremena. Ljudi su privođeni iz raznih razloga, a ganga je sve to u svom izričaju kratkih stihova pratila. Dr. Botica je prisutne u publici nasmijao još jednom kazavši slijedeću gangu: “ Druže Tito ti se neboj Rusa, ustaše su iza svakog busa.”
Ante Kraljević je rekao da je ta mala literarna forma u dva stiha ravnopravna velikim formama “ I ne vidim razloga zašto to ne bi bilo dostojanstveno kao sonet, ili narativne forme primjerice novela ili anegdota koje se moraju truditi da zaokruže misao u puno puno semantičkih odredbi i jedinica.Pismica nije ganga, ona može biti samo uporabljena u pivanju koje nazivamo ganga” – pojasnio je Kraljević.
Fotografija iz publikacije " Ganga - s izvora glas" na kojoj je ministar dr. Goran Marić sa braćom Miloš koji su u izvornim nošnjama koje odijevaju kada pjevaju gangu.
Ministar dr. Marić istakao je da podupire ovaj projekt, jer tradicija i povijest određuju svakog čovjeka, a ganga je i estetika i ljepota. "A na ovom djelu predstavljenom javnosti mogu se učiti mladi naraštaji" - rekao je dr. Marić.
Ganga je povijesni napjev, pučko pjevanje određenog područja. Malo je literature na temu gange do sada izdano. Neki govornici spominjali su publikaciju dr. Anđelka Mijatovića u kojoj je, rečeno je četiri tisuće sedamsto uzoraka gange. Prema riječima Jure Miloša urednika publikacije ganga je identitet, počela se pjevati zabilježeno je 1890. godine. “ Živućih napjeva gange je oko 330. Ganga je izvorni napjev s Posušja, Hercegovine i Imotske krajine - rekao je urednik publikacije Miloš, te rekao još jednu gangu : “ Gango moja, ja te gango ne bi, da se nisam rodio u tebi” ( Margareta Zouhar Zec )
Iz publikacije " Ganga - s izvora glas" :
Gusle na kojima se izvodi glaza za pismicu gange .
Notni zapis gange
subota, 02.12.2017.
BESĆUTNOST SUCA AGIUSA
I NAKON ŠTO JE OSUĐENIK POPIO OTROV - SUDAC NASTAVIO S ČITANJEM
Večernji list je u subotu 2.12. na 3. stranici političkog magazina Obzor objavio ovaj kratki tekst koji objavljujem,a koji vjerno opisuje predsjednika Haškog suda predsjedavajućeg Carmela Agiusa u izricanju presude šestorici osoba iz BiH 29.11. 2017. nakon čije je izrečene presude osuđeni Slobodan Praljak popio otrov.
| < | prosinac, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Travanj 2024 (29)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter