AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 30.06.2017.
U JAVNOJ RASPRAVI PRIJEDLOG ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU
CILJ JE UJEDNAČITI USLUGE I PODIĆI KVALITETU!
Ministarstvo turizma pripremilo je Nacrt prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu koji je u javnoj raspravi s ciljem dodatnog pojednostavljivanja i izjednačavanja uvjeta za pružanje usluga u turizmu. Osnovne izmjene odnose se na usklađivanje Zakona s Direktivom (EU) 2015/2302 te pružanje usluga turističkog vodiča i poslovanje u agencijama, a mišljenja, prijedlozi i komentari javnosti prikupljaju se putem portala e-Savjetovanje do 26. srpnja 2017. godine.
„Izmjenama zakona želimo ujednačiti pružanje usluga u turizmu, ali isto tako učiniti poslovanje još više efikasnim, transparentnim i jednostavnim te istovremeno omogućiti veću profesionalnost i podizanje kvalitete u pružanju usluga. Osim toga, ove će izmjene doprinijeti povećanju raznolikosti i razvoju turističke ponude te omogućiti učinkovitije suzbijanje sive ekonomije, bolju zaštitu potrošača, veću zaposlenost te stvaranje uvjeta za pristup povoljnom financiranju projekata koji uključuju pružanje neke od zakonom obuhvaćenih turističkih usluga, a sve kako bi u konačnici dodatno osnažili ukupnu konkurentnost hrvatskog turizma“, naglasio je ministar turizma Gari Cappelli tim povodom.
Najopsežnije promjene odnose se na usklađivanje zakona s Direktivom (EU) 2015/2302, što je obveza svih članica Europske unije do 1. siječnja 2018. godine. Konkretno, predlažu se opsežne izmjene u segmentu zaštite prava potrošača, posebice kod online poslovanja, na način da se stvara potreba veće transparentnosti i pravne sigurnosti za putnike i trgovce. Tako se primjerice u Nacrtu prijedloga Zakona detaljno navodi obavezan sadržaj Ugovora o putovanjima u paket aranžmanima te se putnicima pruža posebna zaštita u slučaju nesolventnosti organizatora putovanja.
Predlaže se uvođenje promjena u koncept stručnog ispita. Stručni ispit trenutno se polaže po županijama, a sastoji se od općeg i posebnog dijela. Ovim izmjenama predlaže se polaganje općeg dijela za cijelo područje Republike Hrvatske i posebnog dijela za zaštićene lokalitete po županijama, što će domaćim vodičima pružiti mnogo šire mogućnosti poslovanja. Isto tako, uređuje se pružanje usluga turističkog vodiča državljana druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske konfederacije na privremenoj ili povremenoj osnovi, na način da isti može pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim lokalitetima, čime se izjednačuje položaj navedenih turističkih vodiča s hrvatskim turističkim vodičima koji imaju položen samo opći dio stručnog ispita. Nadalje, predlaže se davanje ovlaštenja ministru turizma da uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za kulturu i poslove zaštite prirode pravilnikom propiše popis zaštićenih lokaliteta koji bi bio uži od sada važećeg popisa turističkih lokaliteta po županijama, a koji ne bi uključivao javne površine, gradske trgove, šume, parkove i slično. Trenutno, zaštićene turističke cjeline su Pravilnikom o popisu turističkih llokaliteta propisane vrlo široko, što djeluje ograničavajući na mogućnost pružanja usluga za one vodiče koji imaju položen samo opći dio ispita.
Vezano uz poslovanje turističkih agencija predlaže se obaveza samo jednog zaposlenog voditelja poslova za sve prostore u kojima posluje, a ne po svakoj poslovnici kao što je trenutno. Također, novim prijedlogom dodatno se i detaljnije propisuju oblici turističke ponude koji su do sada bili nedostatno regulirani ili uopće nisu bili regulirani zakonom i to u zdravstvenom, kongresnom, nautičkom turizmu, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističke usluge aktivnog i pustolovnog turizma, usluge iznajmljivanja vozila rent-a-car i usluge turističkog ronjenja. Izmjene se odnose i na smanjenje prekršajnih kazni, odnosno propisivanje mogućnosti da pružatelji usluga bez kažnjavanja otklone nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom nadzoru, ali i na smanjivanje administrativnih prepreka u poslovanju. (izvor Info turizam )
Sudjelovanje u javnoj raspravi iznošenjem mišljenja i prijedloga moguće je na stranici e-Savjetovanja.
četvrtak, 29.06.2017.
PUŠTEN U RAD NAJVEĆI SUSTAV ZA NAVODNJAVANJE
SUSTAV ĆE NAVODNJAVATI 5 000 HEKTARA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
U općini Kneževi Vinogradi u Osječko Baranjskoj županiji 28.6.pušten je u rad sustav za navodnjavanje Baranja iz lateranog kanala Kneževi Vinogradi – Zmajevac. To je najveći sustav za navodnjavanje u Hrvatskoj koji će vodom opskrbljivati 5 000 hektara poljoprivrednog zemljišta i ukupne je vrijednosti 129 milijuna kuna. Sustav za navodnjavanje otvorili su ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić uz župana Osječko-baranjske županije Ivana Anušića i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Izgradnja sustava navodnjavanja Baranja provodila se u dvije faze. U prvoj fazi izgrađen je lateralni kanal Kneževi Vinogradi-Zmajevac kao mješovita melioracijska građevina koja služi za potrebe melioracijske odvodnje za vrijeme velikih voda i navodnjavanja u sušnom razdoblju godine. Sastoji se od kanala dužine 12,3 km i reverzibilne crpne stanice kapaciteta 5 m3/s te 4 mosta za prelazak preko kanala do poljoprivrednih površina, 5 ustava za upuštanje vode u detaljnu kanalsku mrežu i 6 sifonskih propusta za prevođenje brdskih voda ispod kanala. Tijekom vegetacijskog razdoblja voda se zahvatom iz Dunava i putem Lateralnog kanala upušta u kanalsku mrežu te na taj način u sušnom razdoblju omogućava navodnjavanje dijela područja Dunavskog rita. Investitor su Hrvatske vode, a ukupna vrijednost investicije iznosila je 105 milijuna kuna u što su Hrvatske vode uložile 86% svojih sredstava dok je Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo izgradnju s 14%.
Druga faza izgradnje započela je 2015. godine, kada je rađena rekonstrukcija i dogradnja postojeće kanalske mreže za melioracijsku odvodnju u sklopu koje je izgrađena 41 regulacijska građevina za regulaciju razine vode u otvorenoj kanalskoj mreži. Na taj način sustav navodnjavanja Baranja će vodom opskrbljivati 5 000 hektara poljoprivrednog zemljišta čiji su i korisnici poljoprivredni proizvođači na tom području. Osim regulacijskog sustava, projektom je predviđeno i izvedeno uređenje odnosno prilagodba postojeće kanalske mreže optimalnom funkcioniranju za namjenu odvodnje i navodnjavanja, a upravo ta njegova dvostruka funkcija je i najveća vrijednost cjelokupnog izgrađenog sustava.Ukupna vrijednost investicije druge faze je 24 milijuna kuna, a financirala se putem državnog proračuna preko Ministarstva poljoprivrede u iznosu od 48 %, Hrvatskih voda 34 % i Osječko-baranjske županije 18 %.
„Navodnjavanje je preduvjet za uspješnu budućnost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, a čak 750 milijuna kuna bespovratnih sredstava daje nam Europska unija za investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. Nedavno smo potpisali ugovore s 5 županija vrijednih 250 mil. kuna za javne sustave navodnjavanja koji će pokriti više od 3 000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Potpora EU je 100%-tna, a ubrzo idemo i s novim natječajima za navodnjavanje novih 2 000 hektara“, izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „Hrvatske vode su putem mješovite melioracijske građevine istovremeno omogućile funkcionalnost odvodnje na 10 000 hektara poljoprivrednih površina Dunavskog rita čime se sprječavaju štete u poljoprivrednoj proizvodnji koje su prethodno nastajale zbog nemogućnosti odvodnje viška voda. Osim toga, izvedenom građevinom omogućeno je i navodnjavanje 5 000 hektara poljoprivredne površine što će dodatno doprinijeti unapređenju poljoprivredne proizvodnje i razvoju ruralnih područja“, istaknuo je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
Obzirom da se znatan udio aktivnosti i proračuna Europske unije posvećuje smanjenju razlika među regijama s posebnim naglaskom na ruralna područja, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je za 2017. godinu osiguralo 32,5 milijuna kuna za izradu studijske i projektne dokumentacije za sustave navodnjavanja na području 13 županija i Grada Zagreba.
srijeda, 28.06.2017.
2. IZLOŽBA KRČKE OVCE
TKO IMA NAJLJEPŠU OVCU NA OTOKU KRKU?
Kako u Hrvatskoj vrijeme ide sve je teže vidjeti kravu uživo, na livadi, ili na nekom proplanku kako pase, ali zato ima sve više ovaca .Pojedina područja, poput otoka Krka, njeguju svoje prirodne potencijale pa čak ih i medijski eksponiraju.
Krčka ovca se uzgaja radi proizvodnje mesa odnosno janjetine koja je cijenjana na hrvatskom tržištu. Manji broj ovaca koristi se za proizvodnju mlijeka, a postoji interes tržišta za krčkim ovčjim sirom.
Krčka ovca je hrvatska izvorna pasmina, što za proizvode dobivene od ove pasmine predstavlja mogućnost stjecanja prava zaštite oznakama kvalitete izvornosti, zemljopisnog podrijetla i garantiranog tradicijskog specijaliteta, čime se osigurava veća dohodovnost gospodarstvima na kojima se uzgaja ova pasmina.
Priznate izvorne pasmine ovaca u RH su paška ovca,lička pramenka,istarska ovca, creska ovca, dubravačka ruda, rapska ovca, krčka ovca i cigaja.
Izložba će seodržati 2. srpnja u Vrbniku s početkom u 18 sati. Pokrovitelj izložbe je Ministarstvo poljoprivrede RH, a organizator Hrvatska poljoprivredna agencija općina Vrbnik, Savez uzgajivaća ovaca i koza, Udruga Žlatnina i vrbnički ugostitelji.
utorak, 27.06.2017.
MASLINE UGROŽAVA MOLJAC PRAYS OLEAE
MOLJAC IZAZIVA OPADANJE PLODOVA
Marina Kocijančić dipl. ing. agr. djelatnica Savjetodavne službe izdala je 12. lipnja upozorenje za maslinare na području Istre, u kome se kaže da je zabilježen let druge generacije maslininog moljca (Prays oleae) srednjeg do kritičnog praga štetnosti.
Ovisno o položaju i sortimentu, maslina je završila sa cvatnjom ili su plodovi 12. 6 bili veličine 1-2 mm, a plod masline, što je vidljivo na granama, se povećava iz dana u dan. Tretiranje protiv ove generacije maslinovog moljca se provodi se kad je plod veličine 4-5 mm. „ Svakako preporučujem maslinarima da pregledavaju svoje nasade“ – navodi se upozorenju.
Štete od ove generacije moljca očituju se u opadanju plodova tijekom kolovoza.
Preparati koji se mogu koristiti u tu svrhu jesu preparati na bazi Bacillus thurigiensis ( Biobit WP , Baturad WP ), preparati na bazi dimetoata (Rogor 40, Chromogor, Perfekthion, Calinogor) ili preparati na bazi deltametrina ( Decis 2,5 EC, Decis 100 EC, Deca 25 EC, Scatto, Rotor super) , preparat na bazi fosmeta ( Imidan) ili preparat na bazi azadirectina ( Neemazal T/S).
„Također upozoravam maslinare da pregledavaju svoje nasade na prisustvo maslininog svrdlaša ( Caenorhinus /Rhynchites cribripennis). Ovaj štetnik najveće štete čini na malim plodovima uzrokujući njihovo crnjenje i otpadanje. (Napomena: Rogor 40 je registriran u RH i za suzbijanje maslininog svrdlaša).
Maslinare također upozoravamo da se u zaštiti masline smiju koristiti samo registrirana sredstva za zaštitu bilja (SZB).
Podaci o registriranim SZB u RH vode se u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS) dostupnom na web adresi: http://fis.mps.hr/trazilicaszb/.
Preparate koristiti prema uputama proizvođača!
Nakon tretiranja popuniti evidencijsku listu o uporabi SZB! „ – navodi u upozorenju inženjerka agronomije Marina Kocijančić.
četvrtak, 22.06.2017.
NP PLITVIČKA JEZERA UGROŽEN ZBOG GRADNJE APARTMANA I TURISTIČE PONUDE ZA POSJETITELJE
NP PLITVIČKA JEZERA TREBA BALANS IZMEĐU
MOGUĆNOSTI I ŽELJA POSJETITELJA!
Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF 21.lipnja je podržala prosvjed lokalne zajednice i braniteljskih udruga održan iznad Velikog slapa, u Plitvičkim jezerima, prirodnom fenomenu po kojem je Nacionalni park Plitvička jezera poznat u cijelome svijetu. Prosvjed je zaustavio promet drvenim mostom kod Plitvica Sela, čija je nosivost 3,5 tona. Jedan od razloga ovog prosvjeda upravo je i taj most – njime dnevno prolaze deseci kamiona težine i do 40 tona, čime je njegov opstanak u potpunosti ugrožen.
Nacionalni park Plitvička jezera upisan je na listu UNESCO-ve svjetske prirodne baštine 1979. godine, ali zbog suočavanja s pretjeranom posjećenošću turista, prenaglom i neplanskom izgradnjom, stambenih objekata Nacionalnom parku Plitvička jezera prijeti brisanje s UNESCO-ove liste. Na temelju podataka o dosadašnjem broju posjetitelja, vjerojatno je da će se u ovoj godini nadmašiti lanjska rekordna posjećenost parka - koja je iznosila više od milijun gostiju. Broj noćenja u selima Nacionalnog parka je porastao čak 12 puta u odnosu na 2010. godinu te bilježi preko 39.000 noćenja, što izravno utječe i na stanje prirode u parku.Novih 35 građevinskih dozvola za izgradnju privatnih apartmana namjenjenih smještaju za iznajmljivanje i ugostiteljske objekate koje je tijekom proteklih godinu dana izdalo Ministarstvo graditeljstva toj prijetnji brisanja s UNESCOVE liste ide u korist.
„Zbog niza krivih odluka ugrožene su prirodne vrijednosti najvećeg prirodnog bisera u Hrvatskoj! Nastavi li se toliki negativan utjecaj čovjeka na prirodu, ugrozit ćemo opstanak sedre, kao i autohtonih biljaka i životinja plitvičkog kraja. Kada pogledamo kako danas izgleda Veliki slap, jasno je kakve posljedice ostavlja prenapučenost turistima u Plitvica Selu, naselju koje se u samo osam godina toliko izgradilo da je broj ležaja sa 16 porastao na 230! Tamo je vodoopskrbni sustav izuzetno loš, a otpadne vode se slijevaju izravno u potok i u Veliki slap. Nestankom prirodnog fenomena parka nestat će jedini svjetski prepoznatljivi simbol zaštićene prirode Hrvatske koji ima važnu ulogu u razvoju turizma. Time će nestati i poslovi o kojima ovisi cijela lokalna zajednica tog područja, kao i potencijal parka za razvoj cijelog područja“, istaknula je na prosvjedu Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
WWF poziva Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja na hitnu suradnju s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike kako bi zajedno spriječili devastaciju Plitvičkih jezera. Nacionalni park je u cijelosti uvršten u ekološku mrežu Natura 2000, čime ga štite i europski propisi. Samim time bi izgradnja u području parka trebala biti ograničena. „Pozivamo Vladu RH da podrži upravu NP Plitvička jezera u nastojanju da se što prije povežu sa svojom lokalnom zajednicom, te da dionike uključe u sustav planiranja i donošenja odluka, što bi i trebao biti održivi način upravljanja parkom. Budu li zajedno planirali razvoj i donosili odluke koje utječu na zaštićene prirodne vrijednosti, osigurat će i svoj društveni i gospodarski razvoj“, rekla je Irma Popović Dujmović.
U WWF-ovom izvješću „Zaštita ljudi kroz prirodu: mjesta svjetske prirodne baštine kao pokretači održivog razvoja“ objavljenom prošle godine u sklopu kampanje „Zajednička prirodna baština“ istaknuto je da je gotovo polovina svjetske prirodne baštine ugrožena zbog štetnih industrijskih aktivnosti. Riječ o mjestima koja pružaju vitalne usluge za ljude i okoliš, te pridonose gospodarskom i društvenom razvoju kroz zaštitu prirode i okoliša. Izvješće ukazuje i na propuste u zaštiti tih područja od izuzetne vrijednosti te navodi pet globalnih načela za dobro upravljanje svjetskom prirodnom baštinom: pravilno vrednovanje, investicijske odluke, upravljanje, javne politike i provedba. Budu li se u NP Plitvička jezera vodili tim načelima, održiv razvoj plitvičkog kraja bit će jedini ishod. (P.Boić Petrač)
Izvor: Web stranica Spomenici pod zaštitom UNESCA
Osim Nacionalnog parka PlitviČka jezera baštinom UNESC-a proglašene su i slijedeće kulturne znamenitosti u Hrvatskoj i to
Dioklecijanova palača u Splitu 1978. godine, Eufrazijeva bazilika u Poreču 1997. godine,Romanički grad u Trogiru 1997.Stari grad Dubrovnik godine 1979. Katedrala u Šibeniku 2000. godine i Stari Grad u Starigradu 2008. godine (M Zouhar Zec)
utorak, 20.06.2017.
DUG HRVATSKIH GRAĐANA I DALJE RASTE
ZA PRVA ČETIRI MJESECA DUG NARASTAO VIŠE OD JEDNE MILIJARDE!
Financijska agencija FINA objavila je 20. lipnja 2017. podatke o dugu građana prema vjerovnicima za razdoblje od početka godine do 30. travnja 2017. Količina duga građana prema vjerovnicima, na dan 30. travnja 2017. godine, iznosila je ukupno 42.194, 726, 657.70 kuna. Taj je dug imalo ukupno 328, 872 građana čiji su računi blokirani.
Za samo četiri mjeseca ove godine dug blokiranih građana narastao je za 1. 039,260,770,9 kuna ( jednu milijardu trideset devet milijuna, dvijesto šezdeset tisuća, sedamsto sedamdeset kuna i devet lipa) jer je 31. 12. 2017. dug blokiranih
iznosio 41.155, 465, 886, 76 kuna.
A u tom vremenu porastao je i broj financijski blokiranih građana za broj koji iznosi 1.696 .
Prema analizi FINE, a prema stanju na dan 30. travnja 2017. godine. najviše dužnika bilo je u gradu Zagrebu i to 63.125 građana, u Splitsko dalmatinskoj županiji bilo je 31.234 dužnika, u Zagrebačkoj županiji 26.413, Osječko baranjskoj 25. 542 u Primorsko goranskoj 20.801, u Sisačko moslavačkoj 16. 064 u Istarskoj 14.662 u Vukovarsko srijemskoj
14.084 u Brodsko posavskoj 12.406 u Zadarskoj 12.029 građana u Varaždinskoj 12.008 u Koprivničko Križevačkoj 11.191 u Bjelovarsko bilogorskoj 10.488 u Karlovačkoj 9.013 u Krapinsko zagorskoj 8.969 u Međimurskoj 8. 197 u Šibensko kninskoj 7. 588 u Virovitičko podravskoj 7.493 u Dubravačko neretvanskoj 6.967 u Požeško slavonskoj 5.569 i Ličko senjskoj 2.939 blokiranih građana.
Ukupno blokirane račune ima 7,68% građana, što je broj od 328.872 građana. Njihov ukupni dug, kao što je već navedeno
iznosi 42.194, 726,657.70 kuna.
Građani najviše duguju bankama, štedionicama, kartičarima, lizingu, središnjoj državnoj upravi, lokalnoj samoupravi, telekomunikacijama, komunalnom sektoru, centrima za socijalnu skrb, sudovima i državnom odvjetništvu, odgojno obrazovnim ustanovama, javnim bilježnicima i odvjetnicima, sudskim vještacima, sindikatima, zdravstvu, itd.
ponedjeljak, 19.06.2017.
USKORO NOVI PRAVILNIK ZA MJERU 6.2.1.
PRAVILNIK DIVERSIFIKACIJE VIŠE INSTITUCIJA
Trenutno je u izradi novi Pravilnik za Mjeru 6.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti. Izrada novog Pravilnika prije otvaranja 1. natječaja za Mjeru 6.2.1. potrebna je kako bi se jasnije definirali uvjeti prihvatljive aktivnosti te kako bi novi način obrade prijava od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju bio provediv .
U Povjerenstvu za izradu spomenutog Pravilnika pored predstavnika Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja sudjeluju predstavnici relevantnih institucija i interesnih udruženja iz područja ruralnog razvoja i diversifikacije kao što su Ministarstvo turizma, Institut za poljoprivredu i turizam, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska poljoprivredna komora i drugi. Tijekom izrade Pravilnika usporedno će se raditi i na izmjeni odnosno dopuni kriterija odabira kako bi se dodatno stavio naglasak na prioritete koji su zadani Programom ruralnog razvoja.
O novom datumu raspisivanja natječaja za Mjeru 6.2.1. i datumima održavanja radionica u cilju pripreme korisnika za navedeni natječaj, informacije će biti objavljene naknadno, navodi se u Glasnika br.6 Ruralnog razvoja.
četvrtak, 15.06.2017.
U OSIJEKU SE PRIPREMA 3. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O POLJOPRIVREDNOM TLU
TLO JE RESURS ZA PROIZVODNJU I EKONOMSKU ODRŽIVOST
Tlo se smatra neobnovljivim ili u najboljem slučaju uvjetno obnovljivim prirodnim resursom, jer je proces njegovog nastanka izrazito spor. Kao izrazito kompleksan medij, tlo je podložno procesima degradacije, koje u kratkom vremenskom razdoblju mogu ozbiljno ugroziti i onesposobiti njegove funkcije. Prvi koraci u zaštiti tla i očuvanju njegovih prirodnih funkcija te sprječavanju degradacijskih procesa je praćenje stanja i promjena njegovih svojstava, te odgovarajući način gospodarenja tlom agrotehnika, zaštita, plodored, itd. Brojnost procesa koji dovode do degradacije zemljišta ukazuje na postojanje brojnih pritisaka koji vode ka gubicima kvalitete resursa. Ovi procesi su vođeni visokom razinom društveno-ekonomskih i političkih potreba, uključujući gospodarski rast, demografske promjene, rast populacije, cijene roba, zabrinutost zbog energetske sigurnosti itd. Specifičnije odluke i prioriteti u određenim sektorima poljoprivredne proizvodnje i transporta za industriju i energetiku mijenjaju potrebe i želje u pogledu načina korištenja zemljišta. Zato u gradu Osijeku Hrvatsko Društvo za proučavanje obrade tla, (HDPOT) čiji je predsjednik prof. dr. Danijel Jug priprema 3. međunarodnu konferenciju Hrvatskog društva za proučavanje obrade tla "Sustainability challenges in agroecosystems"
Održivi razvoj svake države u velikoj mjeri ovisi o politici upravljanja poljoprivrednim zemljištem jer je ono iznimno vrijedan prirodni resurs, a o načinu korištenja ovisi razina njegove kvalitete. Na globalnoj razini, trendovi za proizvodnju hrane poprilično su loši zbog intenziviranja klimatskih promjena, dezertifikacije, većeg korištenja poljoprivrednih površina za proizvodnju energije, pretvaranja poljoprivrednih zemljišta u građevinska i dr. Iz navedenih razloga poljoprivredno zemljište postaje ključni globalni geostrateški resurs.
Cilj 3. međunarodne konferencije Hrvatskog društva za proučavanje obrade tla "Sustainability challenges in agroecosystems" je povezivanje znanstvenika i stručnjaka iz Svijeta radi transfera znanja i iskustava uz rješavanje trenutačnih problema vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Takvim pristupom omogućava se povezivanje struke i znanosti, ali i brže i efikasnije rješavanje projektom definiranih ciljeva.
Glavni ciljevi projekta su:
1.podizanje svijesti o važnosti održive poljoprivredne proizvodnje kroz napredne sustave upravljana poljoprivrednim zemljištem
2.povezivanje znanstvenika i stručnjaka iz Svijeta, što utječe na razvoj regionalne i prekogranične suradnje,
3.objava priručnika i zbornika prezentiranih radova koje će u velikoj mjeri predstavljati podlogu za daljnja istraživanja
Provođenjem predloženih ciljeva direktno će se utjecati na podizanje razine svijesti o održivoj poljoprivrednoj proizvodnji, posebice o održivom upravljanju poljoprivrednim zemljištem kao resursom i to prezentirajući konkretne prijedloge za unaprjeđenja biljne proizvodnje uz edukaciju poljoprivrednih proizvođača kroz objavu priručnika i zbornika prezentiranih radova. Svi sudionici projekta imati će mogućnost prezentirane radove objaviti u znanstvenom časopisu Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS). Navedeni časopis će svaki zaprimljen znanstveni rad evaluirati provođenjem nezavisne međunarodne recenzije. Nakon održane međunarodne konferencije, Udruga će svim zainteresiranim stranama kroz web stranicu udruge i putem tiskanih materijala prezentirati zaključke koji su doneseni tijekom trajanja konferencije.
Projekt će biti podijeljen u četiri dijela:
1. Znanstveni dio koji obuhvaća prezentaciju recentnih znanstvenih spoznaja iz područja poljoprivrede kroz pet glavnih tema kongresa
a) Održivo gospodarenje zemljištem
b) Biljna proizvodnja u okvirima klimatskih promjena
c) Dobra poljoprivredna praksa i sigurnost hrane
d) Precizna poljoprivreda, mehanizacija i obnovljiva bioenergija
e) Promicanje integrirane zaštite bilja
2. Kroz panel diskusiju i održavanjem okruglih stolova
3. Stručno-znanstveni izlet koji ima cilj upoznati sudionike kongresa s mogućim posljedicama degradacije tla i njezinim utjecajem na proizvodnju i sigurnost hrane, ali i prikazati dobar načina gospodarenja zemljišnim resursima.
4. Javnom objavom prezentiranih radova na konferenciji, tiskanjem publikacije i medijskom prezentacijom
Cilj je ovom Konferencijom dati daljnji poticaj održivom razvoju kako gospodarske, tako i poljoprivredne djelatnosti. Održiva poljoprivredna proizvodnja predstavlja imperativ u načinu proizvodnje kvalitetne hrane uz očuvanje i zaštitu okoliša, što značajno utječe na poboljšanje životnih uvjeta i zdravlja ljudi.
Ključne ciljane skupine Konferencije su znanstvena i stručna zajednica te poljoprivredni proizvođači. Posjetom etabliranih znanstvenika iz cijelog svijeta, Osijek i Osječko baranjska županija dobivaju veliku promociju znanstvenog karaktera. Objavljivanje znanstvenih radova i uloga Osijeka kao grada nositelja međunarodnog skupa u značajnoj mjeri ubrzati će razvoj regionalne i prekogranične suradnje uz jak znanstveni doprinos cijeloj regiji. Poljoprivrednim proizvođačima za vrijeme trajanja skupa biti će prezentirana najnovija rješenja iz područja poljoprivrede i zaštite okoliša kojima će im olakšati, ali i modernizirati poljoprivrednu proizvodnju. Svim ostalim zaineresiranim subjektima s interesom proizvodnje sigurne i zdravstveno ispravne hrane na održiv način, također će biti omogućen pristup informacijama kroz tiskane materijale ali i objavom na mrežnim stranicama Udruge. Također, prisustvovanje znanstvenika iz preko 25 zemalja Svijeta u velikoj mjeri će utjecati na turističku promociju grada Osijeka kao i cijele Osječko-baranjske županije.
Konferencija će se održati od 19. do 21. 6. 2017. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.
srijeda, 14.06.2017.
MINISTAR TOLUŠIĆ OD ŽUPANA ZATRAŽIO DA POTAKNU POLJOPRIVREDNIKE DA SUDJELUJU U "SHEMI ŠKOLSKOG VOĆA"
PRODAJA VOĆA POVRĆA I MLIJEKA U ŠKOLE
JE ODLIČAN PLASMAN POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA !
Radi što učinkovitije provedbe Školske sheme od iduće školske godine, ministar Tomislav Tolušić održao je 12 lipnja sastanak s županima i predstavnicima županija u Ministarstvu poljoprivrede. Ministar Tolušić na sastanku je naglasio potrebu da se što veći broj škola i učenika uključi u Školsku shemu te je zamolio župane da održe sastanke sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola, kao i s proizvođačima voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda kako bi se što veći broj poljoprivrednika prijavio Agenciji za plaćanja i uključio u Shemu.
Naime, od iduće školske godine 2017./2018. Hrvatska započinje s provedbom Školske sheme – besplatnih obroka voća i povrća za učenike osnovnih i srednjih škola te mlijeka i mliječnih proizvoda za učenike od 1.- 4. razreda osnovnih škola. Cilj ove sheme je povećanje unosa svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda kod školske djece te podizanje svijesti o značaju zdrave prehrane u svakodnevnoj prehrani.
Za razliku od dosadašnje Shemu školskog voća i povrća i Programa mlijeka u školama, nova Školska shema donosi promjene u smislu operativne provedbe. Naime, prošle godine dobavljači voća i povrća su podnosili zahtjev za odobravanje raspodjele voća i povrća, a od ove godine škole koje namjeravaju sudjelovati u Školskoj shemi podnose Zahtjev za odobravanje podnositelja zahtjeva za raspodjelu voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Razlog ove promjene je decentralizacija, u smislu davanja mogućnosti školama da odaberu domaće, lokalne poljoprivredne proizvođače koji se nalaze u bliskoj okolici škola, a koji će dostavljati svježe voće, povrće i mliječne proizvode školarcima.
Na internetskoj stranici Agencije za plaćanja, u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljen je Javni poziv za iskaz interesa škola za sudjelovanje u Školskoj shemi. U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta Javni poziv je poslan svim školama u Hrvatskoj, a u tijeku je komunikacija između škola, dobavljača, Ministarstva i Agencije o načinu na koji će se Školska shema operativno provoditi.
Ravnateljica Agencije za plaćanja Matilda Copić pozvala je sve predstavnike županija da se za kontakte poljoprivrednih proizvođača iz svake jedinice lokalne samouprave slobodno mogu obratiti Agenciji za plaćanja koja operativno provodi Školsku shemu.
Ministar poljoprivrede Tolušić rekao je da će produljiti rok u kojem se škole trebaju prijaviti Agenciji za plaćanja, a koji ističe zadnjeg dan nastave u ovoj školskoj godini.
Svaka škola koja želi sudjelovati u Školskoj shemi odabrat će lokalnog dobavljača koji će isporučivati voće i povrće (100-150 g po djetetu tjedno) i mlijeko, jogurt, vrhnje i sl. (0,15-0,25 l po djetetu tjedno). Voće i povrće isporučivat će se i raspodjeljivati najmanje jednom tjedno, a mlijeko i mliječni proizvodi jednom tjedno najmanje 12 tjedana u nastavne dane u skladu sa školskim kalendarom tijekom cijele školske godine.
Za provedbu heme ukupno je osigurano 23 milijuna kuna kako bi se hrvatskim školarcima omogućio dodatni obrok svježeg voća i povrća te mliječnih proizvoda. Za financiranje provedbe Školske sheme Europska komisija dodijelila je Hrvatskoj 1.720.946 EUR za voće i povrće te 800.354 EUR za mlijeko i mliječne proizvode.
Osobe za kontakt su slijedeće:
Za voće i povrće
Anita Štefanac –anita.stefanac@mps.hr - 01/6109 697
Branimira Grgurić Boban – b.grguric-boban@mps.hr - 01/ 6109 682
Andreja Martonja Hitrec – andreja.martonja@mps.hr - 01/ 6106 632
Irena Erceg - irena.erceg@apprrr.hr - 01/6002-811
Ana Golubić - ana.golubic@apprrr.hr - 01/6002-998
Za mlijeko i mliječni proizvodi
Saša Paprika - sasa.paprika@mps.hr - 01/6109-528
Ljiljana Radojević - ljiljana.rozmaric@mps.hr - 01/6106 631
Dalibor Janda - dalibor.janda@mps.hr - 01/6109-857
Maja Horvat - maja.horvat@apprrr.hr - 01/6002-982
Darija Marijanović - darija.marijanovic@apprrr.hr - 01/6002- 775
Željka Topić - zeljka.topic@apprrr.hr - 01/6002-981
utorak, 13.06.2017.
ODLUKE O ODOBRENJU LOKALNIH AKCIJSKIH STRATEGIJA U RIBARSTVU!
PET RIBARSKIH FLAG-ova PRIMILO 71 MILIJUN KUNA
Fotka: Ministarstvo poljoprivrede
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, u čiju ingerenciju pripada i sektor ribarstva, dodijelio je u ponedjeljak, 12. lipnja, prve Odluke o odobrenju lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu odabranih za sufinanciranje u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. i rješenja o priznavanju 5 lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu: „ALBA“ iz Labina, „ISTARSKA BATANA“ iz Medulina, „ISTARSKI ŠVOJ“ iz Pazina, „JUŽNI JADRAN“ iz Stona i „LOSTURA“ iz Biograda na Moru.
Kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo RH na raspolaganju ima 350 milijuna eura, za provedbu mjera koje pokrivaju cjelokupni sektor ribarstva: od slatkovodnog i morskog uzgoja, slatkovodnog i morskog ulova, ribarske infrastrukture pa do razvoja zajednica i područja ovisnih o ribarstvu. Upravo zato su bitne lokalne razvojne strategije ribarstva koje su temeljni dokumenti za daljnji rad svake lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG-ovi).
Danas je priznato 5 FLAG-ova kojima su odobrene lokalne akcijske strategije, a time i novčana sredstva za provedbu mjera koje su osmislili za područje vlastitog FLAG-a. Primjerice, radi se o sljedećim mjerama:
1. promocije i marketing ribarske tradicije određenih područja,
2. promicanja svijesti o važnosti konzumacije ribe i lokalnih ribljih proizvoda,
3. poticanje potrošnje ribe u vrtićima i školama,
4. stvaranje inkubatora znanja - unaprjeđenje vještina i sposobnosti članova ribarske zajednice,
5. stvaranje turističkih sadržaja povezanih s ribarstvom i ribolovnim turizmom,
6. zaštita autohtonih i razvoj novih proizvoda ribarstva i akvakulture,
7. ulaganja u prerađivačke i distributivne objekte (npr. mobilna sušionica, kombi, ribarnica, skladište, mala prerada).
Ukupni odobreni iznos za ovih 5 Lokalnih akcijskih grupa u ribarstvu iznosi 71.039.882,36 kuna za mjere koje će provoditi u programskom razdoblju 2014.-2020. ALBI je dodjeljeno 14.709.158,75 kuna, ISTARSKA BATANA dobila je 11.017.363,95 kuna, ISTARSKI ŠVOJ 16.322.900,00 kuna, JUŽNI JADRAN 13.290.797,66 kuna, LOSTURA 15.699.662,00 kuna.
„Danas je osnovano prvih pet FLAG-ova, koji će dobiti 71 milijun kuna za provedbu lokalnih strategija ribarstva koje su sami osmislili. To je odličan primjer pristupa „odozdo prema gore“. Ne kažem da će FLAG-ovi riješiti ključne probleme u ribarstvu, njih ima puno, ali možemo paralelno zajedno raditi na decentralizaciji sustava i razvoju hrvatskog ribarstva kao i na iskorištenju 350 milijuna eura iz Europskom pomorskog i ribarstvenog fonda koja su nam na raspolaganju do 2020. godine“ - izjavio je ministar Tomislav Tolušić povodom dodjeljivanja Odluka o 0d0brenju lokalnih razvojnih strategija u ribarstvu odabranih za sufinanciranje. Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede.
nedjelja, 11.06.2017.
SVJETSKI DAN OCEANA
KITOVI SU KONTAMINIRANI PLASTIKOM !
Na Svjetski dan oceana 9. lipnja i povodom prve UN-ove konferencije o oceanima koja je održana u New Yorku (SAD), WWF otkriva nove dokaze o kontaminaciji plastikom kitova na Mediteranu. WWF kao svjetska organizacija za zaštitu prirode novim istraživanjem argumentirala je je utjecaj plastičnog onečišćenja na sjeverozapadu Sredozemnog mora.
Stručnjaci WWF-a analizirali su biopsije gotovo 100 morskih sisavaca kod tri vrste kitova koji žive u utočištu za morske sisavce Pelagos; najvećem zaštićenom području na Mediteranu, smještenom između Italije, Francuske i otoka Sardinije. WWF stoji iza osnivanja utočišta Pelagos koje postoji od 2002. godine i uložio je posljednjih sedamnaest godina u proučavanje i zaštitu kitova koji se tamo razmnožavaju. Rezultati ovog istraživanja također daju indikator stupnja plastičnog onečišćenja izvan granica spomenutog utočišta na cijelom Sredozemnom moru.
Istraživanje pokazuje visoku kontaminaciju kitova ftalatima. Ftalati su jedna od komponenti plastike, koji se obično nalaze u pakiranjima, zavjesama za tuširanje, kablovima, lakovima, lijekovima, bojama, itd. Ovi spojevi nalaze se i u kozmetici kao što su lak za nokte ili kosu, te u parfemima. Prosječnu koncentraciju DEHP-a (najtoksičnijeg ftalata) pronađenog u suhom tkivu kitova je 1060 Ľg / kg (koncentracija se smatra visoka iznad 300 Ľg / kg).
Ftalati su toksični i za ljude i životinje, s štetnim učincima na plodnost i razvoj fetusa.Uzrokuju endokrine poremećaje, a neki od njih su klasificirani kao kancerogeni. Danas globalna proizvodnja ftalata iznosi tri milijuna tona godišnje.
"Kontaminacija kitova plastikom izaziva duboku zabrinutost za stanje oceana i trebala bi biti upozorenje za naše vlastito zdravlje", rekao je Mosor Prvan, stručni suradnik za pitanja mora u WWF Adria.
Problem plastičnog otpada raste izvan kontrole, svaki dan između 4,8 i 12,7 milijuna metričkih tona plastike ulazi u ocean, od kojih je 93% potrošački otpad. Čak 269.000 tona plastičnog otpada pluta u morima oceana, a sastoji se od 5000 milijardi čestica. Pod utjecajem sunca i valova, plastika se pretvara u manje čestice, mikroplastiku (manje od 5 mm). Sredozemno more je šesto najveće područje za akumulaciju plastičnog otpada na planetu, s procjenom između 1000 i 3000 tona plastike - što je prosječno 115.000 čestica mikroplastike po km2 - koja pluta na površini.
"Sredozemno more svakodnevno je ugroženo bojom, kozmetičkim proizvodima i plastičnim vrećama, a naše društvo proizvodi tone plastike s nepovratnim djelovanjem na naša mora. Povodom Svjetskog dana oceana WWF potiče potrošače, industriju, vlade i obalne gradove da smanje uporabu plastičnih materijala, te ulože više napora u prikupljanje i recikliranje plastičnog otpada," dodao Mosor Prvan.
WWF Adria u regiji provodi nekoliko projekata kojima se radi na zaštiti mora. Glavni cilj ovih projekata je održivo upravljanje gospodarskim aktivnostima kao što su ribarstvo i turizam, a uključuju morska zaštićena područja u Hrvatskoj i Sloveniji. Od lipnja 2016. godine radi se na unaprjeđenju ribolova male plave ribe u sjevernom Jadranu s dugoročnim ciljem stjecanja MSC certifikata (Marine Stewardship Counci) koji označava održivo ribarstvo. U suradnji sa znanstvenom zajednicom WWF razvija programe čiji je cilj stvaranje novih vještina i znanja u sektoru plavog gospodarstva. Također, već više od dvije godine intenzivno se radi na osvještavanju kupaca i gospodarskog sektora koliko je važno prilikom kupnje, konzumacije ili nabave birati proizvode iz održivog ribarstva. Informacije su to iz WWF Adria.
MJERA I. 10 "TRAJNI PRESTANAK RIBOLOVNIH AKTIVNOSTI" ZA 39 KORISNIKA
MJERA S KOJOM HRVATSKA ŠTITI RIBLJI FOND JADRANSKOG MORA?!
Ministarstvo poljoprivrede izdalo je priopćenje za javnost 8. lipnja u kome se kaže da je nakon administrativne obrade pristiglih zahtjeva za potporu za mjeru I.10. „Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti“ Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo, izdana Odluka o privremenoj raspodjeli sredstava te je izrađena privremena rang lista korisnika koji udovoljavaju uvjetima Pravilnika i Natječaja.
Na temelju Pravilnika i Natječaja za dodjelu potpore u okviru mjere I.10. „Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti podnesena su 64 Zahtjeva za potporu od čega su izdane Odluke o privremenoj raspodjeli sredstava za 39 korisnika, od čega 38 Odluka obuhvaća uništavanje plovila, a jedna Odluka za prenamjenu plovila u djelatnost van ribarstva. Ukupan iznos ovih odluka o privremenoj raspodjeli je 62.461.321,41 kuna. Odluku o privremenoj raspodjeli sredstava iz Dubrovačko-neretvanske županije dobio je jedan korisnik, iz Splitsko-dalmatinske županije 6 korisnika, iz Zadarske županije 10 korisnika, iz Ličko-senjske jedan korisnik, Šibensko-kninske 2 korisnika, iz Primorsko-goranske županije 7 korisnika, iz Istarske županije 11 korisnika te iz Grada Zagreba jedan korisnik. Po završetku postupka rješavanja eventualnih prigovora izradit će se konačna rang lista te će se potom izdati konačne odluke korisnicima, nakon čega slijedi postupak provedbe ove mjere od strane korisnika, odnosno uništavanje ili prenamjena plovila.
Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti može se provoditi bilo uništavanjem ribarskog plovila, bilo prenamjenom ribarskog plovila za aktivnosti izvan ribolova, odnosno prelazak ribarskog plovila u aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug gospodarskog ribolova na moru ili prenamjenom u svrhu očuvanja pomorske baštine, odnosno prenamjenom tradicionalnog drvenog plovila s ciljem prezentacije tog plovila kao baštine na kopnu. Mjerom trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti i mjerom privremenog prestanka ribolovnih aktivnosti Republika Hrvatska štiti riblji fond u Jadranskom moru i time ribarima dugoročno omogućava održivo ribarstvo. Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti ribarima omogućava pravičnu naknadu za umirovljenje ili okretanje drugim djelatnostima.
Osnova za provedbu mjere I.10. „Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti“, Operativnoga programa za pomorstvo i ribarstvo, je Akcijski plan i godišnje izvješće o ravnoteži između ribolovnih kapaciteta i ribolovnih mogućnosti ribolovne flote. Navedenim dokumentima utvrđuje se po svakom segmentu flote uravnoteženost između stanja ribolovne flote i resursa,te maksimalni kapacitet flote koji se može povući iz ribolova po pojedinom segmentu kako bi taj segment dostigao ravnotežu u cilju zaštite ribljih resursa našega Jadrana.
Korisnici navedene mjere mogu biti, između ostaloga, samo oni vlasnici ribarskih plovila u segmentima gospodarskog ribolova na moru u kojima je utvrđena neuravnoteženost, i čije je plovilo aktivno ribarilo 90 dana godišnje u dvije kalendarske godine koje prethode podnošenju Zahtjeva za potporu. Hrvatska je do sada bila uspješna u povlačenju novca iz Europskog fonda za ribarstvo.
U Operativnom programu za ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2007. - 2013. na raspolaganju nam je bilo 11,6 milijuna eura od kojih je udio nacionalnih sredstava iznosio 2,9 milijuna eura. Republika Hrvatska iskoristila je 78,8 milijuna kuna. Za mjere 1.1. Trajna obustava ribolovnih aktivnosti i 1.2. Privremena obustava ribolovnih aktivnosti iskorišteno je 43.810.472,84 kuna, za mjeru 2.1. Proizvodne investicije u akvakulturi iskorišteno je 34.027.610,03 kuna, a za mjeru 5.1. Tehnička pomoć iskorišteno je 941.102,76 kuna.
Za novo programsko razdoblje 2014.-2020. kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske na raspolaganju nam je čak 350 mil. eura, od čega je udjel EU iznosi 252. mil eura, a obuhvaća preko 36 mjera i cjelokupni sektor ribarstva, od slatkovodnog i morskog uzgoja, slatkovodnog i morskog ulova, ribarske infrastrukture pa do razvoja zajednica i područja ovisnih o ribarstvu.
„More nije neograničen resurs i bez dobrog upravljanja utemeljenog na znanstvenim podlogama i iskustvu vrlo brzo može postati beživotna slana voda. Trend visokog iskorištenja EU sredstava u području ribarstva nastavljamo i dalje. Rijetko govorimo o tome koliko je dobar posao po pitanju povlačenja sredstava iz EU fonda za ribarstvo u prethodnom i EU fonda za pomorstvo i ribarstvo u ovom programskom razdoblju odradila Uprava ribarstva i koliko smo uspješni u upravljanju ribljim fondom. To najbolje znaju ribari i potrošači. Mi još uvijek imamo i srdela i inćuna u našim ribarnicama, a nastavimo li s provođenjem mjera zaštite tako će biti i u budućnosti“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.
srijeda, 07.06.2017.
EKSKLUZIVNO : U RAPCU SE USKORO I SLUŽBENO OTVARAJU DVA NOVA LJETOVALIŠTA
FAMILLY LIFE BELLEVUE RESORT I VALAMAR GIRANDELLA RESORT TURISTIČKI KAPACITETI
NOVIH SADRŽAJA I EKSTERIJERA U HRVATSKOM TURIZMU !
U godini u kojoj se u malom turističkom mjestu Rapcu bilježi 128. godina od otvaranja prvog hotela, Rabac je na svojoj istočnoj obali dobio potpuno novo turističko lice. Zbog svog prirodnog položaja, gdje se uz šetnicu od nekoliko kilometara svakog trenutka može stepenicama sići na plažu posebnu po bijelom kamenu i plitkom zelenom moru, turistička kompanija Valamar sagradila jer više sadržaja koji istočnoj obali Rapca daju izgled bjeline i svježine, što se odlično uklapa u morsko plavetnilo. Objekti su svijetle boje, jednostavnih linija,sa bazenima u kojima je morska voda. Zbog konfiguracijskog položaja terena, objekti su sagrađeni u više nivoa, te se stječe dojam kao da je gost stigao u turistički grad. Ali tu nema trgovina, tu je sve podređeno gostu i njegovu odmoru.
Turistička kompanija Valamar predstavila je u svojoj izvedbi koncept naselja koji slijedi europski turističkii gigant TUI. Luksuzni, sa četiri zvjezdice Familly Liffe Bellevue resort namjenjen je obiteljima s djecom, bez obzira na njihov uzrast i to po kriterijima koje je osmislio TUI i provodi u svojim hotelima u Europi. U tom hotelu gost je internetom platio svoj puni pansion prije svog dolaska. (mzz)
Sve je to Rabac. Fotografije: M. Zouhar Zec
utorak, 06.06.2017.
NAJOPASNIJA BOLEST VINOVE LOZE - ZLATNA ŽUTICA
MJERE SUZBIJANJA ŠIRENJA ZLATNE ŽUTICE PROPISANE SU NAREDBOM
Zlatna žutica vinove loze (Flavescens doree) karantenska je bolest koju uzrokuje fitoplazma Candidatus Phytoplazma vitis. Spada među najopasnije bolesti vinove loze u Europi, a u Hrvatskoj je prvi put otkrivena 2009. Bolest je do danas potvrđena u vinogradima u Istarskoj, Karlovačkoj, Zagrebačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
U vinogradima u kojima se pojavi, bolest se brzo širi vektorom, američkim cvrčkom (Scaphoideus titanus Ball) te, ukoliko se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, poprima razmjere epidemije uzrokujući velike gospodarske štete koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova.
Podsjećamo vinogradare na pravovremenu provedbu obveznih fitosanitarnih mjera, odnosno na obvezno suzbijanje vektora - američkog cvrčka koje se obavlja tretiranjem registriranim insekticidima i to prvi puta do sredine lipnja, drugi puta početkom srpnja, a po potrebi i krajem srpnja.Obvezne mjere suzbijanja i sprječavanja širenja zlatne žutice propisane su Naredbom o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze Narodne novine broj 46/2017. Važno je da svi vinogradari obave suzbijanje američkog cvrčka u demarkiranom području (zaraženo područje i sigurnosno područje koje ga okružuje) jer jedino tako možemo spriječiti daljnje širene zlatne žutice. Svi posjednici vinove loze obvezni su pratiti nazočnost američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati njegovu pojavu.
Osim obveznih mjera uklanjanja i uništavanja zaraženih trsova koji pokazuju simptome zaraze te suzbijanje vektora, američkog cvrčka, u demarkiranim područjima obvezna mjera je i krčenje zapuštenih vinograda i obične pavitine (Clematis vitalbe), sporednog domaćina žutice vinove loze.
U nezaraženom području, koje još uvijek obuhvaća većinu vinogorja Republike Hrvatske, suzbijanje američkog cvrčka obvezno je u rasadnicima vinove loze.
Uzročnik bolesti je fitoplazma Grapevine flavescence doreé, jednostanični bakterijski organizam koji živi i razmnožava se u provodnom sustavu biljaka (floemu), a prenosi je američki cvrčak (Scaphoideus titanus). Američki cvrčak je za sada jedini poznati prirodni vektor ove bolesti koji uzrokuje epidemijsko širenje zlatne žutice u vinogradu. Ovu opasnu bolest vinove loze nije moguće suzbiti izravnim mjerama zaštite u vinogradima u kojima je nazočna, već je sprječavanje njenog daljnjeg širenja i iskorjenjivanje moguće krčenjem i uništenjem izvora zaraze, zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda koji pokazuju simptome fitoplazmi te obveznim suzbijanjem vektora američkog cvrčka (Scaphoideus titanus).
Simptomi zlatne žutice vinove loze postaju vidljivi od kraja lipnja i uočavaju se do kraja vegetacije. Kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima kopljasti izgled, nepravilno žuti i krto je pa se kod stiskanja rukom drobi. Kod crvenih sorti grožđa lišće crveni, a drugi simptomi su isti kao kod bijelih sorti. Mladice na zaraženom trsu početkom jeseni ne odrvenjavaju već ostaju zelene, grožđe na zaraženom trsu vene, smežura se i postupno se osuši čitav grozd.
“Zlatna žutica bolest je protiv koje možemo dobiti bitku samo ako će se svi vinogradari i inspekcijske službe aktivno i savjesno uključiti u provođenje propisanih mjera. Zaštitite svoje vinograde, redovito pregledavajte trsove i na vrijeme se javite našoj fitosanitarnoj inspekciji ili Zavodu za zaštitu bilja”, poručio je ministar Tomislav Tolušić vinogradarima, informacije su iz Ministarstva poljoprivrede.
HRVATSKI CENTAR ZA POLJOPRIVREDU HRANU I SELO izdao je publikaciju Zlatna žutica vinove loze koja se može pogledati
na linku http://www.hcphs.hr/files/zlatna-zutica-vinove-loze_2014.pdf
ponedjeljak, 05.06.2017.
VOĆE I MLIJEKO BESPLATNO DJECI U ŠKOLSKOJ 2017. / 2018. GODINI !
INTERES MORAJU ISKAZATI I ŠKOLE I DOBAVLJAČI
Radi povećanja unosa svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i podizanja svijesti o značaju zdrave prehrane kod školske djece, od iduće školske godine 2017./2018. Hrvatska započinje s provedbom Školske sheme – besplatnih obroka voća, povrća i mlijeka za školsku djecu. Školska shema objedinjava dosadašnju Shemu školskog voća i povrća i Program mlijeka u školama, a za provedbu ove Sheme ukupno je osigurano 23 milijuna kuna kako bi se hrvatskim školarcima omogućio dodatni obrok svježeg voća i povrća te mliječnih proizvoda. Za financiranje provedbe Školske sheme Europska komisija dodijelila je Hrvatskoj 1.720.946 EUR za voće i povrće te 800.354 EUR za mlijeko i mliječne proizvode.
Svaka škola koja želi sudjelovati u Školskoj shemi odabrat će lokalnog dobavljača koji će isporučivati voće i povrće (100-150 g po djetetu tjedno) i mlijeko, jogurt, vrhnje i sl. (0,15-0,25 l po djetetu tjedno). Voće i povrće isporučivat će se i raspodjeljivati najmanje jednom tjedno, a mlijeko i mliječni proizvodi jednom tjedno najmanje 12 tjedana u nastavne dane u skladu sa školskim kalendarom tijekom cijele školske godine.
Ciljna skupina za isporuku i raspodjelu voća i povrća su učenici osnovnih i srednjih škola, a za mlijeko i mliječne proizvode učenici osnovnih škola. Prihvatljivi proizvodi za isporuku školama su:
voće i povrće - mandarina, jabuka, kruška, šljiva, breskva, nektarina, trešnja, jagoda, rajčica, mrkva,
mlijeko i mliječni proizvodi - mlijeko toplinski obrađeno postupkom pasterizacije, mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i drugo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje.
Od 30. svibnja je na internetskoj stranici Agencije za plaćanja, u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavljen Javni poziv za iskaz interesa:
1.škola za sudjelovanje u Školskoj shemi 2.dobavljača za sudjelovanje u Školskoj shemi
Javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u Školskoj shemi za: 1.škole bit će otvoren do14. lipnja 2017. 2. dobavljače za isporuku voća i povrća i/ili mlijeka i mliječnih proizvoda bit će otvoren cijele školske godine.
Procedura je sljedeća, škole koje žele sudjelovati u Školskoj shemi podnose Zahtjev za odobravanje podnositelja zahtjeva za raspodjelu voća i povrća i/ili mlijeka i mliječnih proizvoda Agenciji za plaćanja na obrascu iz Priloga II Pravilnika o provedbi Školske sheme
Nakon prikupljenih zahtjeva Agencija za plaćanja će 20. lipnja 2017. na internetskoj stranici objaviti:
• popis škola koje mogu sudjelovati u Školskoj shemi s brojem učenika po školi i procijenjenim iznosom potpore po školi prema broju učenika koji mogu sudjelovati u Školskoj shemi,
• popis dobavljača koji mogu isporučivati voće i povrće i/ili mlijeko i mliječne proizvode školama koje sudjeluju u Školskoj shemi.
Zatim škole odabiru dobavljača dajući prioritet kratkim lancima opskrbe i nabavci proizvoda od lokalnih i regionalnih proizvođača koji proizvode svoje proizvode u blizini škole.
„Novom Školskom shemom dali smo mogućnost školama da same izaberu lokalne poljoprivredne proizvođače i dobavljače koji će njihovim učenicima dostavljati svježe lokalno voće i povrće, ali i mliječne proizvode. Na ovaj način dajemo prednost isključivo lokalnim poljoprivrednicima, svježim prehrambenim proizvodima i održivom razvoju hrvatskog sela“ – izjavio je ministar Tolušić po objavi javnih poziva školama i dobavljačima te dodao da poziva sve 1.393 osnovne i srednje škole u Hrvatskoj, kao i obiteljska poljoprivredna gospodarstva da se uključe u Školsku shemu i omoguće hrvatskim školarcima domaće voće, povrće i mlijeko i mliječne proizvode. Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede.
subota, 03.06.2017.
KONFERENCIJA O EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI
LAG SAVA O EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI
Hrvatska poljoprivredna komora, Odjel za regionalni razvo poziva na Konferenciju ekološke poljoprivrede Lokalne akcijeke grupe SAVA sve zainteresirane za ekološku poljoprivredu. Konferencija će se održati u petak 9. lipnja 2017. u dvorcu Lužnica, Lužnički odvojak 3, u Zaprešiću,a početak je predviđen za 10 sati.
Na konferenciji će govoriti više stručnjaka za ekološku poljoprivredu među kojima i mr. Marija Ševar. Objavljujem dnevni red konferencije s redosljedom izlaganja stručnjaka iz područja ekološke poljoprivrede :
| < | lipanj, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Travanj 2024 (29)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter