AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
nedjelja, 30.04.2017.
PONOVO TEMA - JAKUŠEVAC
HOĆE LI ITKO IKADA ZATVORITI JAKUŠEVAC ?
Ovo je komunalna predizborna tema koja niz godina služi u predizborne političke razgovore. Izbori za gradonačelnika Grada Zagreba su 21. svibnja i tema Jakuševac ponovo postaje aktualna . No hoće li itko ikada uspijeti zatvoriti Jakuševac koji je više desetaka godina odlagalište Zagrebačkog komunalnog smeća?
Tema uz zatvaranje Jakuševca trebala bi biti i - zašto Grad Zagreb nije učinio dovoljno kako bi se intenzivno otpad odvajao, te odvojen i zbrinjavao, jer u tom slučaaju bi se dobar dio otpada recikliralo? Europska direktiva nalaže zbrinjavanje otpada putem odvajanja i recikliranja, ali to u najvećem dijelu Hrvatske još ne funkcionira. Otapd se dobrim dijelom odvaja na otoku Krku zahvaljjući poduzetnim ljudima. A kako poduzetnih nema u svakom gradu, nema ni inicijative i ne događa se ništa.
Voditelji Udruga trebali bi na razne teme provoditi ankete među građanima i tako doći do relevantnih mišljenja koja bi se mogla koristiti kao činjenice u raznim prilikama kako bi se problemi mogli rješavati .Ovako mislimo, pišemo i govorimo sve relativno i po prilici.
OBJAVLJUJEM OBAVJEST!
petak, 28.04.2017.
PREMIJER PLENKOVIĆ POKAZAO DA NEĆE TOLERIRATI STRANAČKE PRETENZIJE I SPLETKE
PRIMITIVIZME ODBACITI A USVOJITI CIVILIZIRAN OBLIK RADA!
Premijer RH mr. Plenković u četvrtak 27. travnja na sjednici Vlade, nakon šest mjeseci svog premijerskog mandata predstavio se i političarima i javnosti kao političar snažnog stava, brze odluke bez ikakva kompromisa. Svojom trenutnom odlukom da iz Vlade otpusti i tako smjeni tri ministra političke stranke Most koji su dizanjem ruku iskazali nepovjerenje ministru financija RH Zdravku Marića, potez je koji nije viđen u Hrvatskoj Vladi.
Ministri Mosta koji zajedno s ministrima HDZ a čime Vladu, nakon što su i na drugim parlamentarnim izborima RH ušli u Vladu, i dobili ministarske pozicije koje je Most u pregovorima s HDZ-om zatražio kao i u premijerskom mandatu Tihomira Oreškovića , željeli su u Vladi nastupiti prema stranačkom dogovoru. Ministri Orepić, Šprlje i Dobrović digli su ruke za odlazak iz Vlade ministra financija Zdravka Marića jer mu na teret stavljaju rad u koncernu Agrokor i neke detalje koji su u suprotnosti s mogučnošću obnašanja funkcije ministra financija RH.
No dizanjem ruke protiv ostanka u Vladi ministra financija Marića, troje Mostovih ministara sebe je diskvalificirala iz Vlade RH. Kalkulacija njihove vlastite stranke obile su im se o glavu. Pro europski orijentiran premijer RH i europski diplomat mr. Andrej Plenković intelektualnom je logikom koja je u njegovoj premijerskoj ingerenciji – rekao “ ministri koji nisu u stanju dati potporu kolegi ministru, a ti isti su od mene dobili povjerenje, ja kao predsjednik Vlade mogu razriješiti, jer ni s moje strane oni više nemaju povjerenje.”
NEPRIKOSNOVENI VLADARI POSTALI GUBITNICI!
Činjenice su jasne. U Hrvatskoj Vladi kao i u Saboru učestala je komunikaacija više saborskih zastupnika na način kojim se u rad unosi destrukcija i netrpeljivost, a time se umanjuje i efikasnost rada na problemima na kojima treba raditi za dobrobit građana. Ta destrukcija koja je potkopavana teškim riječima, neprestanim predbacivanjima o događajima iz prošlosti pojedinaca u pojedinim stranačkim opcijama – što saborski zastupnici čine jedni drugima, a što je preneseno i na sjednicu Vlade, mr. Plenković je svojim potezom nepovjerenja ministrima Orepiću, Dobroviću i Šprlji – dao do jasnog znanja da želi da se radi drugačije.Premijer želi odmak od primitivnih sukoba jedne strane sa drugom, te želi civiliziran odnos koji je orijentiran na riješavanje problema u kome strane moraju koegzistirati, te svaka strana mora vjerovati da je potrebna onoj drugoj.
To obečava novi početak rada i prekretnicu u političkim odnosima. Da se dođe do tog stupnja shvaćanja političkog rada netko je morao pretrpjeti političku štetu.Tko? Onaj tko je vjerovao da je neprekisnoveni vladar političke situacije u RH te bez kojeg Hrvatska Vlada, vjerovali su, ne može raditi. To je u ovom primejeru politička stranka Most. Mostovi su ministri imali čast, koju su drugome svojim glasanjem željeli ukinuti. Dakle, tu se ostvaruje stara banalna poslovica “ Tko pod drugima jamu koma – sam u nju pada . “
Opcija Most je pokazala da nije reformatorska stranka, da su njegovi ministri kalkulatori i skloni spletkarenju, a da im je sudbina građana za začelju interesa i političkog zanimanja. Zasigurno će im to naštetiti u političkom rejtingu koji su stvorili.
Zbog britkih odluka koje je donio, premijeru mr. Plenkoviću će zasigurno popularnost i povjerenje u javnosti rasti.Sa svakim novim danom svijest o tome što radi i što želi postići biti će sve jasnija i političarima. Po svemu sudeći novih parlamentarnih izbora zbog događaja u Vladi neće biti. Što će se politička večina prije osvijestiti, to će se prije u Saboru i Vladi funkcionalnije početi raditi. Premijer Plenković je najbolji lider kojeg Republika Hrvatska u ovom trenutku ima.
Margareta Zouhar Zec
srijeda, 26.04.2017.
PREDSTAVLJENA PUBLIKACIJA BOJ ZA ŽIVO SELO
BRANKO SALAJ:
BIROKRACIJA JE POLJOPRIVREDU MIKRO MONITORIRALA
BOJ ZA ŽIVO SELO publikacija od 650 stranica predstavljena je25.4. u dvorani Matice Hrvatske u Zagrebu. To je publikacija udruge Život, a udrugu Život čine Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, njih oko 300-tinjak. Sadržaj knjige čine novinarski tekstovi u kojima su ljudi iz udruge Život, a koji su stručni u području poljoprivrede govorili proteklih godina o stanju o poljoprivredi, te o tome što bi trebalo učiniti da se stanje bude bolje. Tu je i niz drugih materijala koji argumentirano svjedoče kakvo je stanje u poljoprivredi bilo od 2008. do 2017. godine.
Knjigu su uredili Branko Salaj koji je u Hrvatskoj bio prvi ministar informiranja, zatim urednik novinske agencije HINA jedan mandat, potom veleposlanik u Francuskoj i Nizozemskoj i Miroslav Kovač koji je magistar iz područja agronomske znanosti inače tajnik udruge Život. Knjigu su predstavili dr. Đuro Najvro direktor privatne zagrebačke škole ekonomije i meneđmenta te predsjednik Udruge poljoprivredni proizvođač Antun Laslo is sela Satnice Đakovačke i član izvršnog odbora OPG-a udruge Život Zvonimir Dravinac iz okolice Popovače.
KNJIGA
Nakladnik publikacije je Mate d.o.o. Zagreb, te se ona može naručiti i kupiti na www.Mate.hr
po cijeni od 336 kuna, 420 kuna je redovna cijena. Adresa nakladnika je Jandrićeva 12, Zagreb, telefon o1 -4500- 310 . Knjiga se može kupiti i na kartice. Za članovi udruge OPG Život cijena je 220 kuna.
Dobivši riječ dr. Đuro Njavro je rekao da smatram da je sva ta aktivnost Udruge život jako važna inicijativa koje su do sada dale tek djelomičan rezultat, jer što se sve moglo napraviti.“ Kada pogledamo strukturu Hrvatskog društva vjerojatno je u 80 ili 90 % onih koji su u dvije generacije izravno uključeni u poljoprivredu. Mnogo se toga promijenilo, ali gledano sa ekonomske točke poljoprivreda čak i u najrazvijenijim zemljama ne zapošljava približno 5 % stanovnika, sa svim onim drugim aktivnostima koje su na usluzi ovih 5% .Ja imam jednu malu poveznicu sa temom knjige. Moje prvo zaposlenje na samom početku 80 – ih godina bilo je u jednoj maloj tvrtki koja se zvala Agro marketing. Pa je u to vrijeme pokušavala moderna rješenja iz svijeta preseliti u ondašnju poljoprivrednu organizacijsku strukturu.
Otc Branka Salaja je bio jedan od pionira i osnivača , bio je osoba sa doktoratom agroekonomije, dakle postoji i obiteljski interes Branka Salaja za poljoprivredu rekao je dr. Njavro.
Hrvatska je mala europska zemlja , sa manje od 1% udjela u stanovništvu EU, manje od 1% ekonomske snage EU.To da nam ljudi ostanu u Hrvatskoj pitanje je dodane vrijednosti, da li ćemo u našim hotelima prodavati španjolsku, grčku, tursku ili neznam čiju hranu, ili će ona biti proizvedena u Hrvatkoj. To je vezano za temu ove knjige.“ „Mi trebamo drugačiju organizaciju „ rekao je dalje dr. Najvro „mi više uvozimo, nego što uspijemo proizvesti. Dobro je dok djeluju neke druge institucije pa dok možemo tu razliku pokrivati( banke). Da se bilo što promijeni prvi korak bi bio poskupljenje hrane, a onda slijede i drugi društveni poremećaji. Nema uspješne zemlje a da nije kvalitetno riješila poljoprivredu i prehranu.“ Dr. Njavro je daalje rekao „Temelj nove agrarne politike, kao što je u Bavarskoj, je ideja da će poljoprivredu činiti puno relativno malih OPG-ova, a da bi bila ekonomski uspješna treba je povezati, organizirati, treba joj Agrarna Banka nešto što je Europa stvorila prije 100 ili 150 godina. To i nama treba danas. Sve je to prihvaćeno unazad dva ciklusa parlamentarnih izbora. Nažalost, puno od toga nije viđeno. Još su tri godine do idućih izbora i dovoljno je vremena da se to ostvari. Sigurno je da bez udruge Život i cijelog njegovog napora i rada, a što je predočeno u knjizi BOJ za ŽIVO SELO, uopće proizvodnja hrane u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ne bi bila u fokusu interesa Hrvatske politike. One su sada objavljeni, o njima su zauzeti stavovi, sada samo treba da se provedu u djelo. Dodatni razlog zašto je meni bilo čast podržavati udrugu je taj što i jedan dio mojih studenata dolazi iz OPG- a. Neki su u vinogradarstvu, neki u drugim dijelovima poljoprivrede, i oni su ekonomski vrlo racionalni. To je dobro polazište za izgradnju nove strukture koja onda može biti efikasna ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Vjerujemo da bez takmičenja i konkurencije u pozitivnom smislu nema napretka. Nije zabilježen primjer društva i države koja bi ušla u konkurenciju, a išla nazad. U svakom dijelu hrvatskog društva nam treba natjecateljskog duha pozitivnog i konkurencije, treba nam i u poljoprivredi.
Slijeva: Zvonimir Dravinac, Antun Laslo, mr.Miroslav Kovač, Branko Salaj i dr. Đuro Njavro
Poljoprivredni proizvođač Zvonimir Dravinac kratko je rekao da „u ovoj knjizi kronologija zbivanja u proizvodnji od nastanka Hrvatske države do danas, u kojoj može se isčitati da je država nahranila i pustila iz boce jednog demona, a to je administracija, koja uništava hrvatsko selo i sve prave vrijednosti ovoga društva. S te strane.“ „Mi u boj za hrvatsko selo moramo ići. Ako mi padnemo pada nam i Hrvatska država „ rekao je gospodin i poljoprivredni proizvođač Dravinac.
Antun Laslo: MORA LI TO BITI TAKO?
Anton Laslo na početku je primjetio da je članova OPG- ŽIVOT malo na predstavljanju knjige te rekao da ih „ moramo razumjeti jer sjetva je, a treba imati i 300 kuna da se dođe u Zagreb. Ova je knjiga napisana za opstanak čovjeka na selu“ rekao je gospodin i proizvođač Laslo te nastavio „ Kuće su u mom kraju ostale, one se same po sebi ruše, korovi, nema mladih, stari umiru, pa se pitamo – što se to zbiva. Mora li to biti tako? U prošlom stoljeću točnije 1983. prepoznata je bila po proizvodnji hrane Slavonija, Baranja i Vojvodina. Imali smo po količini drugu proizvodnju pšenice u Europi. Ispred nas je bila samo Francuska. Gdje smo mi danas? Nema nas! Dok je struka vodila poljoprivredu bilo je hrane, bilo je žitarica. Nije političarima posao da uvode politiku u poljoprivredu ,nego da podržavaju proizvodnju, struku, da podržavaju seljake, poljoprivredna gospodarstva. Seljak traži da mu država omogući da od svoga rada može pristojno živjeti, da može proizvoditi, i za građane da u Hrvatskoj imaju dovoljno domaće hrane“ rekao je Laslo te nastavio.“ Vračam se jučer iz Bjelovara i slušam u autu radio kako je ministar bio u Virovitici na doručku s hrvatskih farmi. Lijepo je sve to čuti –kako je sve to domaća hrana, ali mi nešto u uhu zapinje. Jedemo domaći kruh, jedemo ako je seljak koji je ostavio pšenicu za svoje potrebe, je samljeo i ispekao kruh na taj način. Globalno gledano, a toga smo svjedoci i dan danas, mešetari, trgovci, kupuju i preprodaju žito i mi ne jedemo domaći kruh. Mi ne možemo, niti želimo, obustaviti uvoz, ali ne bi trebalo u RH uvoziti ono što je lošije kvalitete i ne ide u naš standard. Rodio sam se na selu i odrastao sam na selu. U mom selu koje je nadomak grada Đakova svaka je kuća imala kravu, svaka obitelj je imala svinjče i krmaču. Godine 1977 kada su bile mini farme moje selo je predavalo dvije tisuće petsto litara mlijeka. Danas u mom selu postoje četiri farme. I svi koji još imamo proizvodnju strepimo, što će se dešavati narednih dana s Agrokorom.“
Poljoprivredni proizvođač mlijeka i ratar Antun Laslo podsjetio je na prošla vremena te rekao „ Zašto se uništavala kvalitetna stoka, zašto je uništeno 60.000 proizvođača mlijeka, gazilo se po njima, simentalac hrvatski koji je bio prepoznat kao kvalitetan od stranaca, za kojim su Talijani vapili i dolazili u svaku štalu u mom selu i kupovali su tu stoku. Govorimo o zdravoj hrani. Da li može biti zdravo to mlijeko kojeg krava da 35 litara dnevno? Da li je zdravo ono svinjče koje za 3 mjeseca naraste na težinu od 120 kg.? Pa jel zdravo pile koje za 60 dana ima 2,5 kg?
Branko Salaj: POLITIKA JE DOVELA POLJOPRIVREDU U SADAŠNJE STANJE
„ Pa zdravo mlijeko je bilo kada je krava pasla na njivi, kada sam ja sa svojim prijateljima dječacima čuvao krave, mi smo igrali nogomet sa krpenom loptom, a krava je grizla travu koju je ona htjela. I onda smo mi zdravo živjeli. Mi možemo imati zdravu proizvodnju na selu. Danas nema na selu čovjeka koji će pomoći raditi, niti za plaću. Takvi su otišli. No upoznali smo se mi poljoprivrednici i stvorili smo udrugu OPG. Treba pomoći u smislu da bi mladi ostali na OPG-ima SVOJIH RODITELJA, PA DA NASTAVE tu proizvodnju. Međutim to se ne dešava.Mi ne kritiziramo, niti nam je to namjera već nudimo rješenje, da se izađe iz ove agonije koja je zadesila Hrvatsku i hrvatska sela. Neće biti hrane ako neće biti onih koji će u selima živjeti i proizvoditi. Zar je želja Hrvatske bila da ovako sada živimo nakon 20 i više godina nakon rata za samostalnu Hrvatsku? Pa sigurno da nije“- rekao je Laslo te ponovo nastavio
„ Ova knjiga napisana od stručnih ljudi - koristim da kažem: hvala gospodine Đuro, hvala gospodine Branko, hvala gospodine Miro i svima koji su sudjelovali u pisanju ove knjige. A nikakvim svojim odlukama Ministarstvo poljoprivrede nas kao udrugu OPG proizvođača ništa ne pita.
Ovdje smo da vam kažemo kakva je stvarnost hrvatskoga sela. Gdje god se nađete pomognite, prema svojim mogućnostima. Da treba komunicirati sa ljudima. Ljude treba saslušati“ rekao je Antun Laslo
Branko Salaj je rekao da je ovakvo stanje poljoprivrede duboko demokratski problem, koji se ne može rješavati bez politike, jer je politika dovela poljoprivredu u sadašnje stanje i ovakvu situaciju.“ Politika je resurse državnih kombinata pretvorila u privatne kombinate. Birokracija je poljoprivredu mikro monitorirala, zato državu treba osuvremeniti“ U nacrtu Zakona o zemljištu piše da se tehnološko proizvodne cjeline ne smiju dijeliti, što znači da nastavljamo tehnologiju koja je poljoprivredu dovela u ovo stanje. Bez pritiska na političke strukture vrlo teško ćemo se uključiti u proizvodnju hrane sa dodanom vrijednošću.
BOJ za ŽIVO SELO - sadržaj knjige
Miroslav Kovač tajnik udruge ŽIVOT rekao je da je knjiga BOJ za ŽIVO SELO sažetak nečega što je iza nas, ali je želja da se trend preokrene na bolje. U svakom poglavlju postoji i rješenje za problem koji je dominantan. A mi iz udruge u tom Boju za živo selo imamo jednostavan program napisan na konkretnim sastavnicama- determiniran, za one koji vode našu zemlju. Mi nismo birani da vodimo, ali smo birani da budemo odgovorni za ono što radimo, da kažemo ono što mislimo. Zemlja koja ne dozvoljava različitost, ne dozvoljava demokratičnost, udruge kao što je ova naša, jer mi definitivno nismo ni u jednom povjerenstvu mi u resornom ministarstvu ni drugdje u RH“ rekao je tajnik udruge mr. Miroslav Kovač. (Margareta Zouhar Zec)
mr. Miroslav Kovač:" Hrvatski ruralni prostor je opustošen. Krenite Podravskom magistralom od Osijeka, pa čete ostati zapanjeni kako je prostor opustošen. Uđete li s ceste lijevo ili desno- vidjeti ćete što je to Hrvatsko selo, a onda se upitajte kome je to predsjednica, predsjednica, kome je ministar ministar i kome je administracija – administracija jer jednostavno tamo nema supstrata za život" - rekao je mr. Kovač tijekom predstavljanja knjige.
PRIJAVE NA NATJEČAJE U DVIJE FAZE
PRIJAVE NA PET NATJEČAJA OD 2. LIPNJA
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede na snazi je Pravilnik o provedbi mjere 4 „Ulaganja u fizičku imovinu, podmjere 4.1 „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (Narodne novine broj 37/2017) koji u odnosu na prethodni Pravilnik uvodi nekoliko novina.
Najznačajnija promjena je da prijave na natječaj počinju mjesec dana nakon objave natječaja, što im daje dovoljno vremena za pripremu. Kod prijave je potrebno dostaviti minimalnu dokumentaciju, a dodatnu dokumentaciju dostavljat će samo oni koji su prošli prvu kontrolu projekta. Nadalje, obrada natječaja bit će dovršena unutar 120 dana (ne računajući vrijeme koje korisnik ima za dostavu dokumentacije), a omogućene su i dopune, ispravci i obrazloženja na zahtjev Agencije. Također, Pravilnikom je definirano da jedan neprihvatljiv trošak (ako nije ključan za provedbu ili bodove) ne znači odbijanje cijelog projekta, nego će se samo taj trošak proglasiti neprihvatljivim. Uvedene su i promjene u postotku sufinanciranja projekata. Moguće je ostvariti maksimalno 50% sufinanciranja, a mladi poljoprivrednici mogu ostvariti i dodatnih 20%. Start-up tvrtke sufinancirat će se do maksimalno 100.000 eura po projektu. Novost je i povezivanje prijava za različite natječaje u okviru mjere 4, odnosno ako se odobri projekt u tipu operacije 4.1.1., a isti korisnik je prijavio projekt i u tipu operacije 4.1.2.ili 4.1.3., potonji će mu biti automatski odobren uz uvjet da prolazi bodovni prag.
Temeljem spomenutog Pravilnika objavljeno je pet natječaja na mrežnoj stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukupne vrijednosti 600 mil. kuna. Prijave na navedene natječaje zaprimat će se od 2. lipnja 2017. godine.
„Prijave na natječaje se odvijaju u dvije faze od kojih će u prvoj fazi od korisnika biti tražen manji opseg dokumentacije. Vrlo brzo nakon zatvaranja natječaja korisnici koji prolaze u drugu fazu bit će o tome obaviješteni te će im biti omogućena dostava dodatne dokumentacije. Korisnici za koje nema dostatnih sredstava bit će obaviješteni vrlo brzo po zatvaranju natječaja te im neće biti stvoren dodatni trošak pripreme dokumentacije. Mislim da smo ovim Pravilnikom riješili najveće boljke korištenja sredstava Programa ruralnog razvoja. Skratili smo rokove administraciji, a korisnicima dali više vremena za pripremu. Pojednostavili smo sustav prijava i smanjili financijska opterećenja potencijalnih korisnika. Smanjenjem postotka sufinanciranja omogućili smo financiranje većeg broja kvalitetnijih projekata jer s korisnicima dijelimo rizik projekta u odnosu 50:50.“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić objasnivši tijek natječaja.
Natječaje i priloge natječaja, te upute i predloške možete pronaći na linku:
http://www.apprrr.hr/podmjera-41-potpora-za-ulaganja-u-poljoprivredna-gospodarstva-1962.aspx (kopirati link)
utorak, 25.04.2017.
DORUČAK S HRVATSKIH FARMI U VIROVITICI
TOLUŠIĆ NAJAVIO PET NOVIH NATJEČAJA ZA ULAGANJA U OPG
Ministar Tolušić otvorio je 24. travnja ujutro u Virovitici Doručak s hrvatskih farmi na kojem su predstavljeni sustavi dobrovoljnog označavanja stočarskih proizvoda: Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Jaja hrvatskih farmi te Kruh hrvatskih polja, te proizvodi specifični za Virovitičko-podravsku županiju.
Nakon Doručka ministar je obišao Sklonište za životinje Virovitica i pritom izjavio da ćemo novim Zakonom o zaštiti životinja onemogućiti usmrćivanje životinja u skloništima po isteku 60 dana od dolaska životinje u sklonište.
Ministar se u Županiji sastao s poljoprivrednim proizvođačima Virovitičko-podravske županije s kojima je razgovarao o aktualnom stanju u poljoprivredi, Programu ruralnog razvoja i iskustvima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava s dosadašnjim natječajima. Ministar je pozvao poljoprivrednike da se jave na neki od 5 novih natječaja za ulaganja na poljoprivrednim gospodarstvima u vrijednosti 600 milijuna kuna - koje će danas , rekao je ministar, raspisati Agencija za plaćanja u poljoprivredi.
Nakon sastanka s poljoprivrednicima ministar Tolušić je obišao poljoprivredne proizvođače Virovitičko-podravske županije: OPG Kordi Mario u Gornjem Miholjcu, OPG Vukovski Nikola u Slatini i tvrtku Brana d.o.o. u Virovitici.
„Ovaj kraj poznajem bolje od bilo kojeg kutka na svijetu. Ovo je moj dom, moja županija, moji susjedi, moji prijatelji. Danas sam svojim Virovitičanima i Podravcima došao s porukom koju bez zadrške govorim u svakoj prilici: Kupujmo hrvatsko! Hrana koju mi možemo proizvesti ne može se proizvesti nigdje drugdje na svijetu. Tu prednost moramo naučiti koristiti. Podržimo naše proizvođače hrane, naše poljoprivredne proizvođače, prepoznajmo kvalitetu i prednosti domaćih proizvoda i pokažimo jedni drugima da nam je stalo do budućnosti naše zemlje i naše poljoprivrede “, poručio je ministar Tolušić u Virovitici, a prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede.
subota, 22.04.2017.
PROMJENE OVRŠNOG ZAKONA KOJI PREDLAŽE MOST NEMAJU VELIKE BUDUĆNOSTI!
LIMIT OD 20 TISUĆA KUNA KAO SLAMKA SPASA!
"Program predviđa stvaranje jasne nacionalne strategije, izradu makroekonomskog modela i bilance nacionalnog bogatstva , kao i učinkovito upravljanje javnim dugom… itd.….". Tako je u materijalu koji su nazvali Izborni program 2016. pisala grupa ljudi nezavisnih lista Most, a koji su početkom ove godine osnovali političku stranku. Mostovi ljudi vode nekoliko ministarstva, od kojih neki to rade vrlo uspješno, a neki na način kao da to rade prisilno. Božo Petrov čelnik Mosta, je u post izbornim razgovorima s HDZ-om tražio mjesto predsjednika Sabora i dobio to mjesto iako gospodin nije imao, ni nema još uvijek dovoljno političkog iskustva, a nije usvojio ni politički izričaj komunikacije. No dojam je da politička stranka Most živi na kredibilitetu koji je dobila na parlamentarnim izborima i 2015. i 2016. Godine 2015. svoj ulazak u političku javnost mogu zahvaliti tadašnjem premijeru Milanoviću koji je u svom mandatu iznimno loše vodio politiku Vlade, a birači su to na izborima iskoristili i glasove dali potpuno novoj opciji tada Mostu nezavisnih lista, a ne SDP-u. Na izborima 2016. Most je pobijedio doslovno po inerciji dotadašnjeg statusa, no polako se može uočiti da Most i njihove ideje nisu „spiritus movens „ kako su prije dvije godine od građana birača bili shvaćeni, a u tom svjetlu su se i predstavljali. Vrlo je upitno može li Most unijeti promjene u hrvatsku političku praksu.
LIMIT OD 20 TISUĆA KUNA KAO SLAMKA SPASA!
Razmišljati o spomenutom moguće je na temelju promjena Ovršnog zakona koje je klub zastupnika Mosta 21.4. uputio u saborsku proceduru u drugo čitanje. Limit za ovrhe kod fizičke osobe je postavljen na 20 tisuća kuna. Zašto limit nije postavljen na 100.000 kuna? Pitanje zašto - navodi na zaključak kako Klub zastupnika Mosta želi javnim bilježnicima i sucima i dalje omogućiti zaradu na građanima koji imaju dugove, a time i ovrhe, ali je limit od 20 tisuća kuna naveden kao slamka spasa. S tim iznosom limita može se reći da je nešto ipak učinjeno za one najbanalnije dugove koji su nastali iz neplaćenih računa vode, plina, struje, televizije i slično. Sve ostale građane dug iznad 20 tisuća kuna drži u psihozi i neizvjesnosti kako će proživjeti naredni dan, hoće li uspjeti posložiti sve elemente svakodnevnog života i financijskog pritiska i izbjeći ovrhu.
ŠTO RIJEŠAVA PRAVO NA SMJEŠTAJ?
Odredba da osobi koja zbog ovrhe ostane bez svoga stana da će država godinu i pol plaćati najamninu u kojoj će ta osoba to kratko vrijeme stanovati, u percepciji ne rješava ništa samo odgađa problem osobi i ljudima kojima je zbog ovrhe nad stanom poremećen život u svakom pogledu . Država će morati isplatiti devet prosječnih neto plaća za isplatu najamnine, točnije iznos od 51.399 kuna. Novčanu naknadu će isplaćivati centri za socijalnu skrb, izravno na račun najmodavca iz sredstava državnog proračuna.
Zbog čega klub zastupnika Most u Ovršni zakon uvlačiti centre za socijalnu skrb, kao i novac iz državnog buđeta, kada to nije pravo ni dugoročno rješenje? Ovo je samo podloga da se iz jednog problema stvaraju nove dubioze. Ne misli li valjda Klub zastupnika Mosta da do kraja zastupničkog mandata imaju vremena za nove izmjene Ovršnog zakona?
Činjenica je da političari, saborski zastupnici nemaju dovoljnu dozu odgovornosti, a možda ni znanja za problem Ovršnog zakona u RH. Da ima dobre namjere i uvažavanja struke, bez obzira na političku stranku i političko opredjeljenje, Klub zastupnika Mosta okupio bi najbolje znalce suce, pravnike i doktore znanosti za područje ovrha i ovršnog zakona kako bi napisali novi pozitivan zakon – koji bi smirio strasti uzimanja tuđe imovine, koji bi zaustavio siromašenje građana na račun njihovih nekretnina, koji bi vratio novu nadu u život djeci onih čiji roditelji su ostali na margini života zbog ovrha. I sam premijer RH je pravnik. Ni njegova inicijativa u tome nije isključena. U Hrvatskoj napokon moraju prevladati pozitivni zakoni. Sve što dolazi od suda, prava, policije, financija, socijalne skrbi, zdravstva, školstva, mora biti pisano- ne kao represija za građane već - kao okvir koji će i nakon zakonskih pravila i okvira omogućavati građanima da žive život dostojan građanina Europske unije. Građanima treba standard života koji će omogućiti da odu na odmor u neku od zemalja Europe kojoj pripadaju, da upoznaju nove krajeve i ljude. Takav pristup životu zahtijeva sposobne političare od kojih će dolaziti inicijative koje će mijenjati turobnu i tešku sadašnjost, gdje će saborske opisne uvrede prerasti u dobre namjere i međusobnu suradnju. Sve je u Hrvatskoj politici oblikovano samo kroz zadane procese političkih stranaka. No to nije dovoljno da bi građani živjeli bolje. Stare proces treba napustiti, a nove treba oblikovati, sa željom za napretkom.
Hrvatska je visoko na listi korumpiranih zemalja u EU. Zašto je pohlepa za novcem u Hrvatskoj toliko velika među ljudima koji su kročili na političku ljestvicu? Odakle taj poriv? Mnoge osobe iz političkog života od 2005. do 2015. godine koje su bili na političkim pozicijama otuđile su goleme svote novca, za što su bile procesuirane, ali javnosti nikada nije pročitano da je otuđen novac i vraćen u državnu blagajnu. I u tom negativnom procesu postojala je moć koja je nalazila mogučnost provođenja. Hrvatskoj trebaju promjene. Promjene mogu donijeti samo ljudi kvalitetni u svakom pogledu - znanju, moralu i životnim stavovima.
Margareta Zouhar Zec
petak, 21.04.2017.
ELEKTRONIČKO CERTIFICIRANJE EKOLOŠKIH PROIZVODA
PHIL HOGAN UVODI NOVI E STANDARD ZA EKO PROIZVODNJU
četvrtak, 20.04.2017.
NA LOKALNE IZBORE ZAJEDNO IZLAZE : ZAGREB JE NAŠ, NOVA LJEVICA, ORaH, RADNIČKA FRONTA I ZA GRAD
MATE KAPOVIĆ:
POLITIČARI NE MOGU RADITI ŠTO ŽELE!
Na konferenciji za medije 20. travnja zajednički izlazak na lokalne izbore u Gradu Zagrebu na svim razinama najavili su Zagreb je NAŠ!, Nova ljevica, Orah, Radnička fronta i Za grad. Na konferenciji za medije govorili su Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!), Rada Borić (Nova ljevica), Darko Stošić (ORaH), Mate Kapović (Radnička fronta) i Ivan Zelenić (Za grad). Fotografije možete preuzeti s ovog linka, audio snimka je dostupna ovdje.
Tomislav Tomašević, otvarajući konferenciju za medije pred spomenikom Većeslava Holjevca, kojeg je ocijenio kao zadnjeg gradonačelnika koji je napravio stvarni iskorak u razvoju grada, istaknuo je da će svi okupljeni akteri zajedno izaći na lokalne izbore te da će on, s kandidatkinjama za zamjenice gradonačelnika Zagreba, Danijelom Dolenec i Uršom Nedom Raukar, biti zajednički kandidat za gradonačelnika Grada Zagreba ispred koalicije. “U ovoj koaliciji nalaze se sve progresivne stranke koje se nisu kompromitirale u suradnji s Bandićem ili strankama koje su ga ovih 16 godina održavale na vlasti, a to su i SDP, HDZ, HNS i HSLS”, naglasio je Tomašević te dodao: “SDP ne zna i ne može odgovoriti izazovima suvremene ljevice. Vrijeme je konačno za drugačiju politiku koja kreće odozdo. Vrijeme je za drugačiju ljevicu koja se temelji na načelima društvene jednakosti, pune demokracije, rodne ravnopravnosti te ekološke održivosti te imamo znanje i borbenost za javni interes da to ostvarimo.”
Rada Borić iz Nove ljevice poručila je kako koalicija želi otvoreni grad za sve građane, za sve etničke manjine, seksualne manjine, osobe s invaliditetom. “Važna nam je rodna ravnopravnost i o tome ćemo voditi računa kada budemo slagali naše liste, i to ne samo na način da poštujemo zakonski minimum od 40 % kvote žena. Žena u Zagrebu ima 50%, one jednako kao i muškarci dopinose i doprinosit će boljitku ovoga grada”, naglasila je Borić te zaključila: “Grad treba cijeniti ono što je ugrađeno u njegove temelje, u temelje rada naših roditelja. Često nas optužuju za ideologiju, nama je važno da ovaj grad koji je nastao na temeljima antifašizma i dalje njeguje antifašizam.”
Darko Stošić ispred Oraha je izjavio kako je zadovoljan što se nalazi u ovako dobrom društvu te istaknuo kako će se zalagati za rješavanje pitanja otpada i zatvaranja Jakuševca, unapređenje vodne infrastrukture iz koje sada iscuri oko 50 % vode, a bavit će se i pitanjem GUP-a: “Želimo da grad Zagreb konačno dobije GUP koji je moderan i normalan, koji predstavlja zeleni grad nove generacije gdje ćemo znati koliko zelenih površina, koliko javnih površina i koliku izgrađenost možemo imati.”
Mate Kapović iz Radničke fronte naglasio je da želi Zagreb u kojem svi odlučuju: “Mi smatramo da političari ne mogu raditi što god hoće dok su na vlasti nego da se o takvim stvarima, na razini grada i kvarta, mora konzultirati s ljudima koji tamo žive i zajedno odlučivati nakon javne rasprave. Već sada u zakonu postoje određeni instituti, zborovi građana, lokalni referendumi, pomoću kojih se to može provoditi, međutim političke elite koje su trenutno na vlasti i u gradu i u državi nemaju u tome interesa.” Rekao je da je još jedna od stvari za koje se zalažu participativni proračun, odnosno da Zagrepčani i Zagrepčanke mogu o 15% proračuna sami odlučivati o temama kao što su parkovi, bolnice, promet itd., za što već postoji praksa širom svijeta.”
Ivan Zelenić iz stranke “Za grad” osvrnuo se na stanje javnog prometa u Gradu Zagrebu i rekao kako je aktualna vlast u potpunosti zaustavila rast prometne infrastrukture i javnog prijevoza u Zagrebu. “Prije 16 godina svjedočili smo zadnjem proširenju tramvajske mreže i otada slušamo samo prazna obećanja. Želim ovdje najaviti da će ova koalicija proširiti tramvajsku mrežu u Zagrebu i dovesti tramvajsku prugu u kvartove koji je željno iščekuju desetljećima. Popravit ćemo i unaprijediti biciklističku infrastrukturu kako bi potaknuli što veći broj Zagrepčana na korištenje bicikla u svojem kretanju gradom i smanjili prometne gužve.” Naglasio je da je jedan od velikih problema grada Zagreba i mjesna samouprava koju treba vratiti građanima: “Povećat ćemo ovlasti vijećima mjesnih odmora i gradskih četvrti i omogućiti im da budu glas svojih susjeda te dati i mogućnosti i povećane proračune da mijenjaju svoje zajednice.”
Na kraju konferencije Tomislav Tomašević poručio je: “Zagreb je NAŠ! jer pripada svim stanovnicima ovoga grada a ne političkim i ekonomskim moćnicima. Zajedno ćemo se pobrinuti da Zagreb bude otvoreniji, zeleniji i pravedniji grad”.
Za ORaH GO Zagreb, predsjednik gradske organizacije Zagreb Darko Stošić
mobitel 095 398 - 3578
SURADNJA ETNOGRAFSKOG MUZEJA I UDRUGE PRIJATELJI ŽIVOTINJA
IZLOŽBA "O ŽIVOTINJAMA I LJUDIMA"
Udruga Prijatelji životinja obaviještava da obilježava Dan planete Zemlje 22. travnja suradnjom sa zagrebačkim Etnografskim muzejom, Mažuranićev trg 14, Zagreb, u kojemu će u 12 sati biti otvorena izložba „O životinjama i ljudima”. Posjetitelji će moći razgledati izložbu, uživati u ukusnim veganskim zalogajima i nastupu etnoumjetnice Lidije Bajuk, a na štandu Prijatelja životinja potpisati aktualne peticije i opskrbiti se edukativnim materijalima. U prvi hrvatski Muzej – prijatelj životinja dobrodošli su i kućni ljubimci. Izložba će biti otvorena do 12. studenoga 2017.
U 150 zemalja svijeta 22. travnja ukazuje se na alarmantnu situaciju na Zemlji, pri čemu zagađenju planeta, uništavanju okoliša i klimatskim promjenama najviše pridonosi uzgoj životinja za hranu. Svaki pojedinac može izborom veganske prehrane, prestati financirati industrije koje razaraju planet i tako pridonijeti očuvanju okoliša.
Ova i druga važna pitanja propituje i izložba „O životinjama i ljudima”, čiji je cilj predstaviti povijesni odnos čovjeka i životinje aktivno i angažirano. Zašto se s nekim životinjama družimo, nekih se bojimo ili ih preziremo, druge zatočujemo, jedemo, odijevamo ili mučimo? Koliko je čovjek sličan životinjama, što smatramo da nas razlikuje, koje su naše predrasude prema njima? Izložba nastoji ponuditi odgovore na složene i brojne interakcije ljudi i životinja.
Namjera izložbe je i da se potakne prevladavanje uobičajenih shvaćanja da su životinje tek biološki objekti i da se osvijesti činjenica o povezanosti ljudi, životinja i prirode na ekološkoj, etičkoj i duhovnoj razini. Uz izložbu će, stoga, biti organiziran niz popratnih edukativnih i znanstveno-popularnih programa namijenjenih najširoj javnosti svih životnih dobi.
Prijatelji životinja pozivaju sve da pogledaju izložbu i da promišljaju uzajaman odnos ljudi i životinja i u kontekstu vlastita aktivizma za životinje i osobnih promjena. Više informacija i recepti ukusnih jela koja su dobra za planet nalaze se na web adresi: www.prijatelji-zivotinja.hr.
ILEGALNA TRGOVINA DIVLJIM VRSTAMA ŽIVOTINJA U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA
ZABRANITI LOV, TRANSPORT I PRODAJU
U svom novom izvješću „Not for Sale“ WWF koja je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, poziva na dodatne i izravne mjere kako bi se zaustavio zabrinjavajući trend porasta ilegalne trgovine i međunarodnog prometa divljim vrstama životinja, referirajući se na dio Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) u kojem su popisane vrste u najznačajnijim svjetskim ekološkim mjestima, uključujući zaštićena područja svjetske prirodne baštine.
Poznata po svojoj ljepoti, geologiji, ekologiji i biološke raznolikosti, zaštićena područja svjetske prirodne baštine podržavaju veliku populaciju rijetkih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući gotovo trećinu preostalih 3,890 divljih tigrova u svijetu i 40 posto svih afričkih slonova. Unatoč njihovoj prepoznatoj vrijednosti i zaštićenom statusu, ilegalni krivolov, sječa drva i ribolov prisutni su u gotovo 30 posto zaštićenih područja svjetske prirodne baštine, gurajući ugrožene vrste na rub izumiranja i ugrožavajući egzistenciju i dobrobit zajednica koje ovise o njima.
„Svjetska prirodna baština je među najpoznatijim prirodnim područjima najviše zbog svoje univerzalne vrijednosti. Ipak, mnoga od tih područja pogođena su destruktivnim industrijskim aktivnostima, a novo izvješće pokazuje da su jedinstvene životinjske i biljne vrste na tom području često izložene prekomjernom iskorištavanju i trgovini. Ne zaštitimo li ih učinkovito čim prije, izgubit ćemo ih zauvijek. Neophodno je da svjetske vlade udvostruče napore i obrate se cjelovitom lancu trgovine divljim vrstama prije negoli postane prekasno”, kaže Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a. „Hitno nam je potrebna bolja suradnja i integracija između sporazumnih strana CITES-a, Konvencije svjetske prirodne baštine i nacionalnih vlasti kako bi stvorili bolje koordinirano sveobuhvatno rješenje i zaustavili trgovinu divljim vrstama – od lova u izvornim državama, transporta do odredišta, do prodaje na tržištu široke potrošnje.”
Nezakonito pustošenje divljih vrsta u zaštićenim područjima svjetske prirodne baštine degradira ključne društvene i ekonomske dobrobiti. U više od 90 posto područja svjetske prirodne baštine podržava se rekreacija i turizam te osiguravaju radna mjesta. Većina tih dobrobiti ovisi o prisutnosti Konvencije CITES – za listu ugroženih vrsta. Nezakonito pustošenje također mijenja prirodni ekosustav. Oko pet posto populacije Sumatranskog tigra ubijeno je samo u 2016., a ako će se ovakav negativan trend krivolova i trgovine nastaviti i dalje, tigrovi bi mogli nestati iz divljine otočja Sumatre i dovesti do smanjene inicijative kod zaštite šuma, što bi rezultiralo daljnjim krčenjem šuma za plantaže palminog ulja.
„Ovaj izvještaj pruža niz mogućnosti za daljnje poboljšanje koordinacije između Konvencije CITES i Konvencije o svjetskoj prirodnoj baštini, a fokusiran je na svjetsku prirodnu baštinu”, kaže John Scanlon, generalni sekretar CITES-a. „Bitno je da se CITES u potpunosti provodi i da su ta nezamjenjiva područja u potpunosti zaštićena. Na taj način, zaštitit ćemo naše naslijeđe i biljni i životinjski svijet, osigurati sigurnost ljudi i područja, podržati nacionalna gospodarstva i ruralne zajednice čija egzistencija ovisi o tim mjestima.”
U izvješću se ističe da zaštita i nadzor u područjima svjetske prirodne baštine moraju biti dodatno pojačani kroz obrazovanje, uvažavanje zakona i potenciranje straha od progona kako bi se obuzdala potražnja za ilegalnim krivolovom divljih vrsta. „Konvencija CITES i Konvencija svjetske prirodne baštine prepoznaju potrebu da se poboljša interakcija između dviju konvencija, a kako bi se zaustavila ilegalna trgovina divljim vrstama na području svjetske prirodne baštine svi dionici moraju se ujediniti i poduzeti potrebne mjere da spriječe nanošenje nepopravljive štete najimpozantnijim svjetskim područjima i vrstama”, zaključio je Lambertini.
Prošle godine WWF je pokrenuo globalnu kampanju, „Spasimo zajedno naše nasljeđe”, u suradnji s vladama i tvrtkama kako bi zaštitili svjetsku prirodnu baštinu za sadašnje i buduće generacije jačanjem provedbe Konvencije o svjetskoj prirodnoj baštini. Naglasak je i na radu s tvrtkama koje WWF potiče da posluju u skladu s najvišim standardima odgovornog poslovnog ponašanja u blizini i na spomenutim područjima. Izvještaj WWF-a govori o gotovo polovici svjetske prirodne baštine koja je pod prijetnjom od štetnih industrijskih aktivnosti poput rudarstva, bušotina nafte i plina te izgradnje velike infrastrukture koja utječe na milijune ljudi. (Petra Boić Petrač)
Izvješće WWF „Not for Sale“ je dostupno na:
http://d2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/cites_final_eng.pdf (kopirati link)
ponedjeljak, 17.04.2017.
VJERNICI ZAPADNOG I ISTOČNOG KRŠĆANSKOG OBREDA USKRS PROSLAVI 16. TRAVNJA
TKO TRAŽI NALAZI, TKO KUCA OTVORITI ĆE MU SE!
Uskrs 16. tarvnja 2017. istoga su dana proslavili i vjernici katoličke i vjernici pravoslavne vjeroispovjesti. To se ne događa svake godine. Naprimjer zapadno i istočno kršćanstvo Uskrs istoga datuma imali su 2007. godine 8.travnja, 2011. godine 24. travnja, 2014. 20. travnja.
Prema životu Isusa Krista i njegove 33 godine života ispisana je cijela povjest ljudskog duhovnog spasenja. Isus Krist je uskrsnuo tri dana nakon što je umro, uskrsnuo je od mrtvih iz groba u koji je prethodno bio pokopan i uzašao je na nebo k svome Ocu. To je mogao zato jer je Sin Božji , sin svemogućega Boga, onoga koji je na početku vremena šest dana stvarao svijet. A sedmi dan se odmarao. Katolička crkva naučava da je Isus Krist, koga je rodila Marija Djevica, a koji je začet po Duhu Svetomu, imao ljudsku i božansku narav. Vjerska je istina da je Bog trojedin – što je teško objašnjivo, ali tri su božanske osobe Otac, Sin i Duh Sveti su, čije je djelovanje čovjeku nemoguće razdvojiti. To je prva u redu od pet glavna istina vjere. Druga istina kaže da je Bog sve stvorio, sve uzdržava i sa svime upravlja, sljedeća kaže da je čovjekova duša besmrtna, zatim da je Sin Boga, Isus Krist postao čovjek i otkupio svijet svojom smrću na križu, te da će Bog dobro nagraditi vječnom nagradom, a zlo kazniti vječnom kaznom.
TKO MISLI NA SVOJU DUŠU?
Čovjek je stvoren od tijela - koje je propadljivo koje je nastalo od praha, uči Biblija i u prah će se pretvoriti nakon smrti čovjeka – i od duše koja je besmrtna.A dušu treba kroz život spasiti od duhovne propasti koja dolazi od grijeha. Prizna li čovjek svoj grijeh on če mu biti oprošten. Manji je broj onih koji to čine. Iskazujemo povjerenje i poštovanje onima koji nemaju svijest o grijehu koji čine drugima. Takvi ne misle na svoju dušu, niti na život drugih. Ljudi žive dinamičan zemaljski život. Ljudi žele stvarati. Ljudi žele imati. Ljudi žele biti. Ljudi ne misle na pravila kojima je vjera oblikovalaa svijet. Jer tko nije čuo za pravilo Ne ubij. Ne ukradi. Ne sagriješi bludno. Ne reci lažna svjedočanstva. Ne poželi tuđeg ženidbenog druga. Ne poželi nikakve tuđe stvari.Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji. Sjeti se da svetkuješ dan Gospodnji. Ne reci ime gospodina Boga uzalad. I ja sam Bog tvoj, nemoj imati drugih bogovan uz mene. To su pravila, 10 zapovjedi Božijih koje je Mojsije primio od Boga Oca na planini Sinaju , još u Starom zavjetu, u vremeenu koje je je bilo više od 1000 godina prije rođenja Isusa krisat. I taj Bog koji je stvorio svijet osmislio je i pravila za život. A od rođenja Isusa Krista počinje se računati nova era. Deset zapovjedi Božijih poznate su kao Zakon, a više od pola njih ušle su, dakako prilagođene, u zakone gotovo svake države svijeta, poznata kao Rimsko pravo.
Ponašanje čovjeka, kako bi bio ugodan i koristan zajednici, bračnom drugu, prijateljima, da bi bio uspješan u poslu, da bi posato imučan ili čak veoma bogat, postalo je individualno ponašanje i ljudi često ulaze u grijeh kao u veliki podvig.
Vjerska istina definirala je Sedam glavnih grijeha i naziva ih redom: oholost, škrtost, bludnost, zavist, neumjernost u jelu i piću , srditost i lijenost. Nepodopštine koje ljudi rade ljudima vjera definira kao Devet tuđih grijeha, a to su redom : savjetovati na grijeh, zapovijedati grijeh, privoljeti na tuđi grijeh, nagovarati na grijeh, hvaliti tuđi grijeh, šutjeti na grijeh, ne prekoriti grijeh, pomagati na grijeh i braniti tuđi grijeh.
PRAVILA ZA DOBAR ŽIVOT
Biblija kaže da Bog od čovjeka nikada ne traži više nego što čovjek može napraviti i izdržati. Kreposti koje čovjeka čuvaju od glavnih grijeha su poniznost, darežljivost čistoća, dobrostivost, umjerenost u jelu i piću, krotkost i revnost u dobru. To su vježbe za gotovo cijeli ljudski život. Vjera preporuča da život ne treba živjeti kako čovjeku padne napamet, već promišljeno kroz pravila koja je u vjerskoj literature naznačila. Čovjek ima izbor ili - sa vjerom ili bez vjere.
Vjera nije zaboravila definirati pravila za život koja će čovjeka odmaknuti od grijeha. To definiraju tjelesna djela milosrđa, izrijekom : gladna nahraniti, žedna napojiti, gola zaodjenuti, putnika na stan primiti, sužnja otkupiti, bolesna pohoditi, mrtva pokopati.
U duhovna djela milosrđa vjera ubraja slijedeća djela: grešnika pokarati, neuka poučiti, dvoumna na dobro savjetovati, tužna utješiti, krivicu strpljivo podnositi, uvredu oprostiti, za žive i mrtve Boga moliti.
A Darovi Duha Svetoga, njih sedam su mudrost, razum, savjet, znanje, jakost, pobožnost i strah Božiji.
Darovi Duha Svetoga su već kako ispitna pitanja. Što od toga tko ima? Što mu je dato kao dar po rođenju, što je radeći na sebi – stvorio i zadobio?
Snaga tih pravila je u njihovu primjenjivanju što besmrtnu dušu treba što više oplemeniti, sačuvati je od onog što nije dozvoljeneo činiti – jer sve loše što čovjek čini drugim ljudima oko sebe, ubraja mu se u grijeh, bilo teški ili laki grijeh. Tko drugima čini zlo sebe ne zaštićuje- jedna je narodna mudrost na tragu vjere.
Smisao vjere je činiti dobro i zauzimati se da drugima, zajednici, svima bude dobro, ili bar što bolje.
Riječi koje svaki dan slušamo u medijima, a kojima se traža dobra dijela su riječi tolerancija, pravda ,mir, čestitost, poštenje, odgovornost. Te riječi svoju provedbu mogu doživjeti samo od ljudi koji imaju sluha za dobro. A dobro ima ili nema sjedište u samoj srži ljudskoga biča?! I već je u pitanju opredsjeljenost čovjeka za dobro - da li je to samo trenutno danas, ili je to zrelo opredjeljenje koje ima genezu u vjeri za dobro stvoreno svjesno kroz vlastiti interes za vjeru.
TKO TRAŽI NALAZI, TKO KUCA OTVORITI ĆE MU SE!
Vjera daje nadu da sve teško, nemoguće i nezamislivo što, posebno danas, čovjek doživljava, može izdržati i ići dalje, živjeti i radi do svog prirodnog svršetka, svoje prirodne smrti. Među milijardama ljudima na svijetu, svi su posebni, svi su ljudi unikati. Bog svakom čovjeku prilazi na svojstven način. Prpoznaje ga po duši koju im je u trenutku rođenja dao. “ Tko traži nalazi “, “Tko kuca otvoriti će mu se” piše u Bibliji. To je ponuda. Čovjek se kroz nadu vjere prepušta transcendentalnom – djelovanju trojedinog Boga onom duhovnom što po molitvi postaje veza čovjeka i Boga. Svemogući Bog je dao prvu molitvu ljudima te rekao “ molite Oče naš koji jesi na nebesima, sveti se ime tvoje……” To je samo jedna molitva , a toliko je molitvi i litanija, kao i krunica u molitvenicima koji se mogu kupiti u vjerskim knjižarama! I mogu se prakticirati. Naprimjer zamislite da litanije ili molitvu krunice koja molitva traje 15 munuta – čovjek moli svaki dan 365 dana- što može postići u duhovnom smislu za sebe, a preko svojih odluka i za druge ?
Vjeru ne čini samo odlazak u crkvu na Svetu misu, vjera nije samo molitva, vjera je zapravo jedna golema nauka. Mnogobrojni joj ne pridaju nikakvu važnosti. To je njihov izbor, odluka ili opredjeljenje.
A poruka Uskrsa je “Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenoga sina da ne pogine ni jedan koji u njega vjeruje već da ima život vječni. “ Te je riječi o sebi Isus Krist tumačio Nikodemu čovjeku koji je živio u njegovo vrijeme, kada su razgovarali o vjerskim pitanjima. Nikodem je sudjelovao u Isusovu ukopu u grob.
Margareta Zouhar Zec
Kako se izračunava datum Uskrsa?
Blagdan Uskrsa katoličke i praavoslavne crkve se ne poklapa svake godine zbog računanje datuma Uskrsa od 16. stoljeća koji se razlikuje u istočnoj i zapadnoj crkvi .Prema pravilu katoličke, odnosno zapadne crkve, datum Uskrsa se određuje kao prva nedjelja koja dolazi nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom. Ovako određen datum može biti u rasponu između 22. ožujka i 25. travnja. Uskrs je zato pomičan blagdan.
U crkvama koje se i dalje služe julijanskim kalendarom, a to su Ruska i Srpska crkva, postoji dodatno pravilo da Uskrs mora biti iza Pashe, pa zbog toga datum Uskrsa može biti kasniji, ali i jednak datumu izračunatog prema gregorijanskom kalendaru. Gregorijanski kalendar ime je dobio po papi Grguru XIII koji 24. veljače 1582. objavio reformu julijanskog kalendara koji je do tada bio u upotrebi. Izvor :Wikipedija
petak, 14.04.2017.
DRUGA RATA IZRAVNIH PLAĆANJA OD 18. TRAVNJA ZA 2016.
ISPLATA POTPORA ZA EKOLOŠKI UZGOJ - BITI ĆE U MJESECU SVIBNJU
Ministarstvo poljoprivrede preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od utorka, 18. travnja 2017. započinje s isplatom druge rate izravnih plaćanja u iznosu od 1 milijarde kuna poljoprivrednicima.
Podsjetimo, u studenom prošle godine poljoprivrednicima je isplaćeno 806 milijuna kuna predujma izravne potpore za 2016. godinu, a 8. veljače 2017. započela je isplata prvog dijela izravne potpore za 2016. godinu te je na račune oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava isplaćeno 1,4 milijarde kuna izravne potpore.
Poljoprivrednicima će ovom isplatom, koja započinje 18. travnja, biti isplaćen ostatak iznosa za izravna plaćanja te kompletan iznos za IAKS mjere ruralnog razvoja (Mjera 10 – Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, Mjera 13 – Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima) sukladno jedinstvenom zahtjevu podnesenom za 2016. godinu. Isplata potpora za Ekološki uzgoj - Mjera 11 bit će u svibnju.
Isto tako, krajem ove godine poljoprivrednicima će biti isplaćen i predujam za proizvodnu 2017. godinu u iznosu od 922 milijuna kuna, za koju se upravo podnose zahtjevi za potporu.
Prije svake isplate provest će se prijeboj potpora s poreznim dugom, ali samo na iznosima koji se financiraju iz proračuna RH. Poljoprivrednici koji su pored redovnih prijavili i zaštićene račune, dobit će iznos potpore do 50.000,00 kn na zaštićeni račun, a ostali iznos potpore na redovni račun.
Poljoprivrednicima je na raspolaganju i informativni izračun, po kojem mogu vidjeti koliko ih izravne potpore očekuje, a dostupan je putem AGRONET-a nakon odobrenja svake pojedine potpore. Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede.
MINISTAR TOLUŠIĆ POSJETIO KRAPINSKO ZAGORSKU ŽUPANIJU
TOMISLAV TOLUŠIĆ:
" ODGOVORNO STOJIM IZA NAŠIH PROIZVOĐAČA HRANE"
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede Ministar poljoprivrede RH Tomislav Tolušić posjetio je 12. travnja Krapinsko zagorsku županiju te se susreo sa županom Željkom Kolarom. Ujutro je prisustvovao događaju Doručak s hrvatskih farmi u Bedekovčini na kojoj je Hrvatska poljoprivredna agencija predstavila sustave dobrovoljnog označavanja domaćih proizvoda. Na Doručku s hrvatskih farmi posluženi su tradicionalni domaći poljoprivredni proizvodi.
U Srednjoj školi u Bedekovčini ministar se sastao s poljoprivrednim proizvođačima Krapinsko-zagorske županije s kojima je razgovarao o aktualnom stanju u poljoprivredi i Programu ruralnog razvoja RH.
Nakon sastanka s proizvođačima ministar Tolušić je obišao gospodarstva u Špičkovini kojima je prije mjesec dana eutanizirana perad zbog ptičje gripe, a potom i poljoprivredne proizvođače Krapinsko-zagorske županije: peradarsku farmu FILUM d.o.o. u Zlatar Bistrici, mljekarsku farmu obitelji Horvatinčić u Gornjoj Stubici i svinjogojsku farmu OPG Mario Trbušić u Bedekovčini.
„Proizvoditi hranu i hraniti se lokalnim proizvodima najbolje je što svaki čovjek može učiniti za sebe i za svoje zdravlje. Danas sam se sastao s poljoprivrednim proizvođačima ovdje u Krapinsko-zagorskoj županiji, a neke od njih sam i obišao. Naša snaga i naša budućnost su naši proizvođači hrane. Nikada nam niti jedna druga zemlja neće moći ponuditi svježinu, kvalitetu i sigurnost hrane bolju i veću od one koju sami možemo stvoriti. Vjerujem u svakog našeg poljoprivrednika, cijenim svačiji rad i odgovorno stojim iza naših proizvođača hrane. Sve što mi u Ministarstvu trenutno radimo trebalo bi olakšati položaj poljoprivrednicima i omogućiti im da rade i žive od onoga što oni najbolje znaju, da proizvode hranu“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić u Bedekovčini.
četvrtak, 13.04.2017.
AGROKOR PRIZNAJE MJENICE KAO VLASTITI DUG!
KAKAV JE ODNOS REPUBLIKE HRVATSKE I BELJA KAO ZASEBNE TVRTKE?
Ante Ramljak koji je u koncernu Agrokor izvanredni povjerenik Vlade imenovan 10. travnja , zbog problema Agrokora s profitabilnošću, rekao je nakon sastanka sa dobavljačima 12. travnja da Agrokor priznaje mjenice kao vlastiti dug te kako se pokušava nači način da se ta obveza skine s banaka i dobavjača. Vlasnik Mlinara Mato Škojo je izjavio novinarima kako se pitanje naplate mjenica ne može riješiti na jednom sastanku. Rekao je da su mjenice Agrokorov dug, taj novac je u mjeničnom poslovanju i Agrokor ga mora priznati kao vlastiti dug koji će ući u restrukturiranje".
O mjenicama će dobavljači i izvanredni povjerenik još razgovarati. No, ovim povodom ću kao informaciju iskoristiti izlaganje prof. dr. Ivana Lovrinovića, predsjednika stranke Promijenimo Hrvatsku, koje je on imao u Hrvatskom Saboru 5. travnja dan uoči glasanja za prihvaćanje
Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, prozvanog Lex Agrokor. Jer
dr. Lovrinović je profesorski u sabornici pojasnio što je mjenica, s tim u vezi i odgađanje primjene Zakon o faktoringu a onda rekao i neke detalje o preuzimanju Belja od Republike Hrvatske. Izlaganje sam snimila i sada ga uz minimalnu novinarsku obradu prenosim, odnosno citiram:
Što je mjenica i kako se posluje s njom?
"Procijenjuje se da takvih mjenica ima 6 - do 10 milijardi kuna. Što je mjenica? Ona je protjerana iz opticaja i upotrebe. Ona zemlja u kojoj ljudi rado primaju mjenice tamo funkcionira pravosuđe i ta je zemlja u dobroj situaciji. Gdje ljudi nerado primaju mjenice – znači da je ta zemlja u neredu. Što se može desiti najčešće? Najčešće se može desiti da pravne osobe emitiraju, izdaju, mjenice koje nemaju pokriče. Što znači mjenica s pokričem? Ako ja proizvodim automobile pa mi treba 400 guma da bi ih montirao na automobile, a nemam novca na žiroračunu, ja ču dobavljaču guma isporučiti mjenicu na tri mjeseca i obvezujem se da ću platiti 90. dan sa novcem sa žiroračuna. Mjenica je instrument prometa, a nije instrument plaćanja. Ona je instrument osiguranja.Danas i ugledni akademski profesori tvrde da je mjenica instrument plaćanja !To je skandalozno. Dakle ako ste emitirali mjenicu i prodali ove gume iz primjera, vi ste dužni za 90 dana platiti onome tko je gume isporučio. Ako nije bilo guma i realnog odnosa transakcije a izdane su mjenice, onda je to mjenica bez pokrića i onda je to upad u monetarni sustav. I onda je to par exelans odgovornost Hrvatske narodne banke.Emisija mjenica, a posebno bez pokrića, je da mjenica igra važnu ulogu novca, a to je funkcija prometa, a ne funkcija plaćanja.Mjenica se na kraju mora isplatiti u novcu.Ona je preuzela takvu ulogu" - riječi su prof. dr. Lovrinovića
Prof. dr. Lovrinović nastavio je govoriti o Zakonu o faktoringu te je rekao "Kada je riječ o Zakonu o faktoringu sječate li se da u povijesti RH ni sa jednim zakonom se nije toliko odugovlačilo u primjeni kao sa Zakonom o faktoringu. Njegova primjena se čekala dvije i pol godine. Podsjećam vas kako je SDP-ova vlada donijela Zakon o faktoringu u srpnju 2014. ( op.a. 94/2014) s rokom prilgodbe od godinu dana, a onda ga je ista Vlada uredbom prolongirala 31. 3. 2016. Dodatno , HDZ-ova Vlada je isti zakon prolongirala do 1.1. 2017. Sada svi znamo zašto . Naime, jer upravo u tom ZAKONU O FAKTORINGU je stajala odredba da se mogu eskontirati samo one mjenice koje su proizašle iz robo novčnog odnosa ili dakle nakon stvarne isporuke roba i usluga, što bi mi rekli samo one mjenice koje imaju pokriče. Prema tome, dvije i pol godine se odugovlačilo s tim zakonom jer točno znamo da nemaju. A kada mjenica nema pokriče u stvarnim, robo novčanim isporukama roba i usluga, onda to nije ništa drugo nego upad u monetarni sustav Republike Hrvatske. Zato, koliko god bila gorka teška istina mi nećemo ozdraviti kao država i narod dok ne saznamo istinu. Jer samo kada saznamo istinu možemo na temelju toga tražiti prava riješenja, možemo imati povjerenja u ljude, institucije, jer na ova dva primjera vidi se sva trulost sustava koji je do sada bio, vide se instecuozne veze, pa prema tome to nije dobro." Tu je dr. Lovrinović nastavi izlaganje kazavši dalje" Zamislite Hrvatska narodna banka jučer (4.4. 2017.) izjavljje da su svi sve znali, ali nitko ništa nije
činio. Kada institucija takva nešto kaže, pa što može običan građanin učiniti " zapitao je dr. Lovrinović i nastavio:
"Zašto je HNB šutjela i nije zaustavila zaduživanje Agrokora? Zašto je dopustila emitiranje mjenica bez pokrića?
I jo jedna stavr na koju treba podsjetiti. U ova dva dana ( govor u sabornici 5.4.) dešava se nešto drugo – na skrbničkim računima prije svega Podravske banke obavlja se premiještanje dionica, od jednog vlasnika ka drugom vlasniku. O čemu se radi? Radi se o tome da ne bi netko isporučivao robu i tražio zalog u dionicama Belja, Vupika itd. I sada pošto ne može platiti ta ista firma, on povlači dionice povečava postotak dionica i vlasništva u pojedinim firmama u sastavu Agrokora. Tražim u ime stranke promijenimo Hrvatsku da HANFA hitno izvjesti jesu li to povezane osobe, da li se radi o kumuliranju dionica,- ako je taj postotak prošao određenu mjeru, da se objavi javna ponuda za preuzimanje.
Ako smo ovdije izabrani da neke stvari promjenimo, onda napravimo te promjene " - rekao je dr. Lovrinović te nastavio iznositi, kako je rekao slučaj Belja.
Slučaj Belje!
"O političkom oportunizmu i voluntarizmu o primjeni Zakona baš u slučaju Agrokora ništa bolje ne govori nego slučaj Belja koji ću sada opisati. Podsjećam vas da je bivša uprava HANFE još 2011. godine donijela riješenje o obveznoj ponudi za preuzimanje Belja po kojoj je Agrokor trebao postupiti. Ali kao što znate u taj se slučaj promptno uključio Ustavni sud koji je naložio Upravnom sudu da donese riješenje. A upravni sud je 2012. godine, jer se promijenila nova uprava u HANFI, naložio HANFI i vratio slučaj radi pnovnog odlučivanja.
I što se dogodilo?
Nakon medijski hajke na staru upravu i njenog tadašnjeg ravnatelja dr. Antu Samodola, novo upravno vijeće zaključkom obustavlja postupak utvrđivanja obveze Agrokora i zaključuje da nije bilo obveze za preuzimanje. Kako je to učinjeno? Na osnovu svjedočenja dvaju svjedoka iz Hrvatskog Fonda za privatizaciju koji su tobože posvjedočili da su kod prodaje Republika Hrvatska i Agrokor djelovali zajedno, te u tom slučaju kažu nije bilo obveze preuzimanja. Drugim riječima Republika Hrvatska je prodala Belje Agrokoru i ostala s njim partner zajedno s par postotaka. Kada je Agrokor morao platiti na temelju jave ponude oko 800 milijuna kuna za preuzimanje Belja, Ustavni sud je u pisanom obrazloženju napisao da bi takaav iznos ugrozio strateškog partnera kao što je Agrokor . Gospodo, a danas kada Agrokor duguje tridesetak milijardi – to nije strateški problem za ovu zemlju i za ovaj Agrokor? I zbog toga je ovaj čovjek, dr. Ante Samodol protjeran- jer je štitio poredak, HANFU i štitio je sustav. Takve se ljude proganja. To je istina"- rekao je prof. dr. Lovrinović te nastavio
"O čemu se još radi kada govorimo o Belju?
Zamislite da je Agrokor tada morao platiti 800 milijuna kuna, ne bi imao novca i ne bi se usudio ići u kupnju Merkatora.
Ukazujem na nekoliko pitanja o kojima bi državno odvjetništvo trebalo povesti računa!
U tom ispitivanju u odnosu Republike Hrvatske i Agrokora po pitanju Belja, ova dva svjedoka koja su svjedočila i rekla da na pitanju Belja zajedno rade Republika Hrvatska i Agrokor jedan od svjedoka u Hrvatskom fondu za privatizaciju, a u ime države bio je dr. Andrija Hebrang. Prema tome kada preskočimo ovo pitanje Belja postavlja se pitanje da li su još uvijek i danas Belje i Republika Hrvatska zajedničari u zajedništvu Belja? Nitko se do danas nije o tome očitovao. O tome nije izvjestila ni zagrebačka Burza, investitori su dovedeni u zabludu, jer im nisu prezentirane prave informacije. Znači ako Agrokor i RH više nisu u zajedničkom djelovanju, zašto to nije objavljeno? Prema tome tražimo od DORHA da ispita sve sudionike u donošenju takvih odluka i da utvrdi štetu koja je nastala Republici Hrvatskoj"- rekao je u svom izlaganju prof. dr. Ivan Lovrinović , predsjednik stranke Promjenimo Hrvatsku 5. travnja u Hrvatskom saboru(MZZ)
srijeda, 12.04.2017.
FITOSANITARNA INSPEKCIJA SPRIJEČILA UVOZ ZARAŽENOG KRUMPIRA IZ EGIPTA
KRUMPIR JE IMAO BAKTERIJU TRULEŽA!
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede 11. travnja fitosanitara inspekcija Ministarstva poljoprivrede je na ulaznom graničnom prijelazu Rijeka zabranila uvoz pošiljke od 24.480,00 kg konzumnog krumpira podrijetlom iz Egipta i naredila vraćanje pošiljatelje zbog neudovoljavanja fitosanitarnim zahtjevima. Pošiljku je pratio ispravan fitosanitarni certifikat, ali provjerom identiteta utvrđeno je da etikete koje se nalaze na pojedinačnom pakiranju krumpira sadrže brojčane oznake polja kojih nema na popisu nezaraženih područja štetnim organizmom Ralstonia solanacearum u Egiptu.
Radi sprječavanja unošenja karantenskog organizma Ralstonia solanacearum, bakterije koja prouzrokuje smeđu trulež gomolja krumpira, Europska komisija (EK) donijela je Provedbenu odluku o privremenom odobrenju državama članicama da poduzmu hitne mjere protiv širenja bakterije Ralstonia solanacearum (Smith) Yabuuchi et al. u pogledu Egipta (2011/787/EU). Uvoz krumpira iz Egipta je dopušten samo ako su gomolji uzgojeni u područjima nezaraženim navedenim štetnim organizmom i ako se ta područja nalaze na popisu nezaraženih područja koji je obavljen na službenim stranicama EK. Svako nezaraženo područje u Egiptu i svako pojedinačno polje u takvom području ima jedinstvenu službenu brojčanu oznaku prema kojoj se može identificirati. Službenu brojčanu oznaku nezaraženog područja treba sadržavati fitosanitarni certifikat koji prati pošiljku pri uvozu, ali i etiketa na svakoj vreći krumpira. Svaka pošiljka krumpira koja potječe sa područja koje se ne nalazi na popisu nezaraženih područja predstavlja neposrednu fitosanitarnu opasnost od unošenja karantenskog štetnog organizma Ralstonia solanacearum kojeg još nema na području Hrvatske. Obavijest o zadržanoj pošiljci krumpira poslana je EK i svim državama članicama EU-a putem sustava EK o zadržanim pošiljkama bilja, EUROPHYT Interceptions.
Podsjetimo, u RH i sve ostale zemlje članice EU zabranjen je uvoz konzumnog krumpira iz trećih zemalja. Zabrana se, iznimno, ne odnosi na neke europske i mediteranske zemlje, pa je uvoz konzumnog krumpira dopušten iz sljedećih trećih zemalja: Alžir, Egipat (uz posebne uvjete), Izrael, Libanon (samo iz regija Akkar i Bekaa i uz posebne uvjete), Libija, Maroko, Sirija, Švicarska, Tunis, Turska, Srbija i Bosna i Hercegovina.
Kada se krumpir uvozi iz tzv. trećih zemalja fitosanitarna inspekcija Ministarstva poljoprivreda obavlja fitosanitarni pregled krumpira na mjestima propisanim za pregled uvoznih pošiljaka bilja. Jedino mjesto ulaska preko kojeg je dopušten uvoz egipatskoga krumpira u Republiku Hrvatsku jest luka Rijeka. Pregled se sastoji od provjere dokumenata, provjere identiteta i provjere zdravstvenog stanja pošiljke krumpira na određene štetne organizme: bakterije, nematode, viruse i druge štetne organizme. Štetni organizmi kojima ne smije biti zaraženo bilje koje se unosi u Republiku Hrvatsku propisani su Pravilnikom o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljne proizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama (»Narodne novine«, br. 74/2006, 84/2010, 120/2011, 46/2014 i 119/2014) koji je usklađen sa Direktivom Vijeća Europske unije br. 2000/29/EC i drugim provedbenim propisima iz područja biljnoga zdravstva.
POVJERENIK ZA AGROKOR JE EKONOMIST ANTE RAMLJAK
KRIZA U AGROKORU SE SMIRUJE
Upravljanje koncernom Agrokorom za Hrvatsku preuzeo je u ponedjeljak 10. travnja izvanredni povjerenik Ante Ramljak rođen 1967. ekonomist po struci kojega je predložila Vlada, a potvrdio Trgovački sud. Radio je do sada na različitim projektima na restrukturiranju i dokapitalizaciji poduzeća. Na primopredaji koncerna na upravljanje izvanrednom povjereniku Vlade RH je bio i predsjednik uprave Agrokora Ivica Todorić. Nakon imenovanja povjerenika odblokirani su i svi računi koji su u domeni tvrtki koncerna Agrokor.
Već u utorak Dukat kao veliki dobavljač odlučio je nastaviti sa isporukom roba u Konzumove trgovine, a isporuku roba nastaviti će ostali dobavljači, nakon što su u subotu i ponedjeljak isporučivali samo kruh.
Povjerenik Ante Ramljak u utorak 11. travnja još nije govorio o količini duga koncerna Agrokor. No rekao je da će plaće svim zaposlenicima biti isplaćene do petka 14. travnja. Povjerenik Ramljak rekao je u utorak da je situacija nakon odblokiranja računa i razgovora sa upraviteljima puno bolja nego što je on očekivao. Vođeni su razgovori sa bankama o zajmu od 150 000 milijuna eura Agrokoru kojima bi se obavila prva isplata dobavljačima i za obnavljanje zaliha.
No iako i ti događaji ukazuju da se smiruje kriza u koncernu Agrokor, kreditna agencija Mudis ponovo je snizila kreditnu vrijednost dionica TVRTKI Agrokora.
Ante Ramljak je za savjetnike odabrao Marka Belića, Branimira Bricelja, Tomislava Matića i odvjetničko društvo Šaurić & partneri a iz stare uprave Agrokora ostali su Vladimir Bošnjak i Luka Cvitan.
utorak, 11.04.2017.
DOMAĆINSTVIMA ZAHVAĆENIM VIRUSOM PTIČJE GRIPE MINISTARSTVO POLJPRIVREDE DONIRA PILIĆE
MINISTAR TOLUŠIČ:
"MALI ZNAK NOVOG POČETKA NEKOMERCIJALNIM GOSPDARSTVIMA"
Prema informacijama glasnogovornice Ministarstva poljoprivrede 11. i 12. travnja na 65 gospodarstava na kojima je perad eutanizirana radi izbijanja virusa ptičije gripe Ministarstvo će kao donaciju isporučiti po 30 mladih pilića starih 18 tjedana.
Kao što je poznato virus ptičje gripe ove godine je utvrđen na četiri lokacije i to u Mlaki Antinskoj, Križnici, Sopu Bukevskom i Špičkovini i tom je prilikom eutanizirano 3.419 kljunova peradi. Iako su ta gospodarstva već financijski obeštećena sukladno broju i stanju eutanizirane peradi, Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je podijeliti im po 30 mladih pilića. Držanje te peradi nije u sustavu potpora, a u ovim se slučajevima radi o malim poljoprivrednim gospodarstvima koje ne ostvaruju izravna plaćanja u poljoprivredi. Genetska odlika ovih pilića je što će kada porastu biti nesilice jaja.
Pilići će 11. travnja 2017. godine biti dostavljeni na gospodarstva u Mlaki Antinskoj i Križnici, a 12. travnja 2017. godine u Sop Bukevski i Špičkovinu.
Pilići vrijednosti 92.500 kuna nabavljeni su od proizvođača Mostina d.o.o. iz Glavica nedaleko Sinja jer je ta tvrtka bila u mogućnosti osigurati dovoljan broj pilića - nesilica. Na toj se farmi godišnje proizvede oko 250.000 pilića odličnog genetskog potencijala. Sva donirana perad cijepljena je protiv svih potencijalnih bolesti.
„Održali smo obećanje i obeštetili gospodarstva kojima smo morali eutanazirati perad. Htio sam odmah dodijeliti žive životinje umjesto odštete u novcu, ali to tada nije bilo moguće zbog mjera kontrole virusa ptičje gripe. Sada je opasnost širenja virusa prošla, ukinuli smo zabranu držanja peradi na otvorenom, a dodjela 30 pilenki mali je znak novog početka za mala nekomercijalna gospodarstva“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić uoči početka doniranja pilića.
ponedjeljak, 10.04.2017.
PRVI PRIORITET - IZMJENA OVRŠNOG ZAKONA
MINISTRA FINANCIJA NE TREBA SMJENITI!
Događaj nelikvidnosti s koncernom Agrokor zasjenio je riješavanje svih drugih teških situacija u Republici Hravtskoj. Jedna od prioritetnih situacija riješavanja mora biti izmjena Ovršnog zakona koju, najavljeno je prije mjesec dana, priprema stranka Most. Iz političke stranke Most je ministar pravosuđa dipl. iur. Ante Šprlje i samim tim stranka Most ima obvezu sve protivštine i nelogičnosti dovesti u razinu pravednih zakona koji građanima moraju, usprkos financijskih teškoća u koje su zapali, omogučiti život dostojan čovjeka.
Oni koji nisu doživjeli ovrhu za nekoliko stotina kuna, 300, 400 kuna duga, ne vjeruju onima koji su zbog toga izgubili svoju nekretninu, pa odatle i dugo, dugo čekanje na promjene ovršnog zakona. Katastrofičan je to zakon i protiv građana RH, jer te ovrhe su upravo uperene protiv građana. Tko smije uopće pisati zakon? A još je teže pitanje, tko smije uopće izglasati takav Zakon i dati mu pravnu snagu. Zakon u kome nema limita za ovršenika i ovrsi je podložan svaki dug, za struju, za TV – građani nazivaju lopovski zakon napisan za one koji građanima otimaju njihovu imovinu. Jer građani smatraju da je državna struktura u sprezi sa utjerivačima dugovimaa
Ekonomska sitaucija u Hrvatskoj, u kojoj se građanin ne može zaposliti, imati redovnu I sigurnu plaću i plačati redovno račune dovela je 300 000 građana doslovno na prosjački štap. To da građaninu RH može biti ovšen stan za 1600 kuna duga to je apsurd države Hrvatske, zemlje i zakonodavstva u kojem živimo. Kako je moguće da se plaćeni dug može ponovo aktivirati i ponovo rasti kao dug? Službenica ministarstva pravosuđa u radijskoj emisiji na tu temu izjavila je da je to moguće ako građanin nakon prvog podmirenja duga nije tražio dokaz da je podmirio dug! Kakav apsurd jednog papira koji niste zatražili! A niste ga zatražili jer ste vjerovali instituciji nsuda pravosuđa i financija. Zastupnica u europskom parlamentu Ruža Tomašić upravo je u tom Europskom parlamentu nedavno govorila o Hrvatskom ovršnom zakonu.
TKO MOŽE IMATI POVJERENJA U PRAVOSUDNI SUSTAV OVAKO POSTAVLJEN?
Tko uopće može imati povjrenja u pravosudni sustav ovako postavljen? Zato je dug blokiranih - tih 327 tisuća građana 31.12. 2016. porastao za gotovo 73 % i narasatao na 41 milijardu kuna. Građaninu može rasti dug po neplaćenom računu, a da ga nitko nema zakonsku obvezu obavijestiti ga o tome! Zar se to može smatrati pozitivnim zakonom u zemlji koja je u Europskoj unii, a koja želi biti ekonomski stabilna i napredna, zemlja u kojoj političari od premijera Plenkovića nadalje, ponavljaju kako žele da se mladi ljudi ne isaljavaju, koji čak što više apeliraju na demografsku obnovu na rađanje većeg broja djece ?Slušajući to građani prosječne inteligencije pitaju se – tko je u ovoj zemlji lud . Oni traže demografsku obovu – a uzimaju nam kuće i stanove, uzimaju nam mirovine. A prosječni građani razgovarju u trgovini, na ulici, na tržnici ….. tamo gdje političari ne dolaze, jer ne mogu doći sa automobilom i vozačem.
Međutim u ovršni zakon uplele su se i Agencije, koje je zakon dozvolio, koje su za sitan novac od banaka kupile dugove građana i sada utjeruju te dugove, malterirajući građane telefonskim pozivima da plate dugovanja. Koji građanin opterečen dugom, bilo po sitnom neplačenom računu, ili opterečen dugom zbog dugovanja po švicarskom franku ne bi platio svoja dugovanja, da je to financijski mogao, te nakon toga živio mirno i bez stalnog stresa ? Ni ovršni zakon, koji je doživio mnoge izmjene, kao I Finin Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima koji ima više promjena, nisu pozitivni zakoni i treba ih iz temelja mijenjati u nove pozitivne zakone RH, a ne im mijenajti samo neke stavke. Tko su ljudi koji pišu zakone čijom pomoću se građanje maltretira do srži? Treba se zapitati javno i tko su saborski zastupnici koji u saborskim čitanjima zakona ne uočavaju teške dubioze koje će u provedbi na terenu građanima nanositi nezamislivu štetu. Dakako da je šteta nezamisliva, jer su ljudi 40, 50 godina stjecali svoju imovinu, da bi im o jednom Ovršnom zakonu donesenom u demokratskoj Hrvatskoj u 21 stoljeću, ( Ovršni zakon donesen 2012,pa dopunjavan i mijenjan 2013., 2014., 2016.,)stan i imovina postali ovršeni, zbog nemogućnosti plačanja računa. Što takve osobe ostavljaju svojim nasljednicima. Svoje beskučnioštvo? A potomcima u takvim obiteljima riješenje je jedino u emigraciji iz ovakve Hrvatske. Zato tu nije greška u građanima, tu je teška pogreška u sustavu u zakonodavstvu, kao i hrvatskom bankarskom sustavu koji šuti i nije involviran u probleme građana RH već živi sam za sebe. Gospodin guverner je ekonomist, vodi Hrvatsku narodnu banku i potpuno je jasno da ne razumije potpuno što se događa. S obzirm na funkciju trebao bi biti doktor ekonomije i pravnik. Ni zakonodavni sustav ni bankarski ustav ne čine građevine, već ljudi koji u tim sustavima rade. Nije li vlasništvo građana RH zagarantirano Ustavom RH?
GDJE SU POZITIVNI ZAKONI REPUBLIKE HRVATSKE?
Zemlja u kojoj se prilikom promjene opcija na vlasti ( HDZ, SDP,MOST) mijenja i dio zaposlenika u institucijama vlasti, dovela je do promjena koje utječu na život zaposlenika u državnim službama. Time nije isključeno da su u sustav stigli ljudi koji imaju revanšistički pristup, i stav da su zakoni kojima se određuje imetak i vlasništvo građana nešto što “ mora krojiti”, odnosno određivati država kroz zakone. I to se provodi u negativnom kontekstu. Osim što gospodarski sustav nije dovoljno propulzivan da zaposli sve koji traže posao, a ti nisu ni financijski solventni ni zadovoljni, pisci zakona idu tako nisko da su dozvolili ovrhe zbog jednog neplaćenog računa čiji dug počinje rasti,a s kamatama on postaje nedohvatljiv za plaćanje. Što će na sve ovo tek donijeti Zakon o porezu na nekretnine koji na snagu treba stupiti početkom 2018. godine.?
Treba razmišljati trezveno te ljude koji nemaju znanja sudjelovati u izgradnji hrvatske demokracije pozitivnim zakonima treba iz sustava udaljiti mjerom otkaza. Ne treba ih se braniti na način kako je to činio premijer države s ministrom dr. Barišićem .Jer takvi svojim represivnim zakonima potiču iseljavanje iz Hrvatske , neimaštinu, teško zapošljavanje, tajnost informacija koje su potrebne građanima da bi mogli živjeti u skladu sa pravima koja im pripadaju. Ljudi se trebaju mijenjati ili te iste ljude koji se ne mijenjaju, netko trezven u Vladi RH treba mijenjati , radi opstanka zdravog aktivno radnog stanovništva Hrvatske države. U Vladi trebaju sjediti ministri koji su u stanju razumijeti cijelokupnu sitaciju u državi točnije kako se zakoni ministarstava fuzioniraju i na terenu djeluju na život njenih građana. Ministar nijednog ministarstva ne može voditi svoj resor glavom bez obzira, bez svijesti o posljedicima njegovih odluka i njegovih zakona na građane cijele Hrvatske.
MINISTRA FINANCIJA NE TREBA SMIJENITI!
Događaji se u Hrvatskoj brzo izmjenjuju, no nije, prema medijima, nakon događanja s Agrokorom na redu u Saboru izmjena Zakona o ovrhi, već smjena ministra financija Zdravka Marića.
Već ta ideja saborskih zastupnika Peđe Grbina i šefa SDP-a Davora Bernardića da treba pokrenuti postupak smjene ministra Zdravka Marića radi potencijalnog sukoba interesa je revašistička i nebulozna. Ministar Marić je kao što je javnosti poznato došao u Vladu s radnog mjesta u Agrokoru. Iz Agrokora je došao prije šest, sedam mjeseci, a od tada je zaposlenik i ministar ministarstva financija RH . Zasigurno u vrijeme svoga rada u koncernu Agrokor nije znao da će biti pozvan radirti u RH Vladu i nikako mu se sada ne može taj prethodni posao amputirati kao sukob interesa. To je prošlo vrijeme, u kome se ništa ne može mijenjati. SDP je izabrao loš povod za stjecanje političkih poena, čak što više tu će ih i izgubiti, prije svega zato što je a) Zdravko Marić pozitivna osoba b) stručnjak u financijama, c) traženje smjene ministra je ponovo posao od kojeg građani nemaju koristi i ne radi se ništa za njih . Vrijeme provedeno na poslu u Agrokoru ministru Mariću je zasigurno odlično poslovno iskustvo. Pripisuje mu se da je 300 milijuna kuna iz hrvatske banke dao Agrakoru prije tri mjeseca, što je bilo oko Nove godine. Ako je to I učinio, to sigurno nije napravio bez znanja premijera Plenkovića, pa će osim Marića SDP trebati tražiti i smjenu premijera. To neće postići. I već se tu vidi koliko je njihova želja za smjenom ministra financija Marića – posao bez utrška.
Margareta Zouhar Zec
subota, 08.04.2017.
TOLUŠIĆ POSJETIO VARAŽDINSKU ŽUPANIJU
MINISTAR SE SASTAO S POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA
Prema šturim informacijama iz ministarstva poljoprivrede " ministar poljoprivrede dipl.iur Tomislav Tolušić 7. travnja službeno je posjetio Varaždinsku županiju. Otvorio je Doručak s hrvatskih farmi u Varaždinu, na kojem su predstavljeni sustavi dobrovoljnog označavanja stočarskih proizvoda. Na Doručku s hrvatskih farmi bili su posluženi tradicionalni domaći poljoprivredni proizvodi, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, jaja, med i kruh s oznakama Mlijeko hrvatskih farmi, Meso hrvatskih farmi, Med iz Lijepe naše, Jaja hrvatskih farmi i Kruh hrvatskih polja, te proizvodi specifični za Varaždinsku županiju.
Ministar Tomislav Tolušić potom je otvorio 17. kongres pekarstva, mlinarstva i slastičarstva „Hrvatski pekar 2017.“, a sastao se i sa županom Predragom Štromarom i poljoprivrednim proizvođačima Varaždinske županije s kojima je razgovarao o aktualnom stanju u poljoprivredi i načinima na koje male OPG-ove treba uključiti u kratke lance opskrbe poglavito kada je riječ o javnim nabavama za škole, vrtiće i bolnice. Proizvođači su iskoristili priliku iznijeti ministru svoje prijedloge, sugestije i potrebe, a ministar Tolušić predstavio im je projekte na kojima Ministarstvo već radi ili su pri samom kraju realizacije. Među ostalim, pojasnio je odredbe Zakona o zabrani nepoštenih trgovački praksi u lancu opskrbe hranom i predstavio smjernice pojednostavljenja procedura prijave i kraćih rokova obrade natječaja Programa ruralnog razvoja.
„Varaždinsko zelje i Varaždinski klipić dva su naša proizvoda iz ovoga kraja u postupku zaštite. Samo partnerski odnos Ministarstva poljoprivrede i proizvođača može doprinijeti većem broju zaštićenih naziva proizvoda, a time i registraciju oznake na razini Europske unije. Ministarstvo poljoprivrede nastojat će iz godine u godinu povećavati broj zaštićenih autohtonih pekarskih proizvoda na razini EU, a u ovom trenutku se možemo pohvaliti s 15 proizvoda s EU oznakom. Naša pekarska industrija u korak je sa svjetskim standardima i u suradnji s nadležnim ministarstvima pomno prati, predlaže i sudjeluje u izradi propisa iz tog područja. Za pohvalu je brzina prilagodbe po pitanju uvođenja preporuka o smanjenju unosa soli kroz prehranu gdje je pekarska industrija među prvima napravila iskorak. Mi imamo dugu tradiciju specifičnih pekarskih proizvoda i prehrambenih navika koje ne mogu zamijeniti proizvodi iz uvoza, a dio naših proizvođača pekarskih proizvoda svoje je kupce pronašao i izvan domovine“, izjavio je ministar Tolušić tijekom posjeta Varaždinskoj županiji".
IVICA TODORIĆ POTPISAO ZAHTJEV ZA AKTIVACIJU ZAKONA lex Agrokor
TODORIĆ VIŠE NIJE PREDSJEDNIK UPRAVE AGROKORA
Ivica Todorić prepustio je upravljanje koncernom Agrokor povjereniku. Koncern Agrokor došao je u stupanj financijske krize kada više nije moguće poslovanje na uobičajeni način te je Ivica Todorić koji je bio predsjednik Uprave koncerna Agrokor u petak 7.4. podnio zahtjev za aktivaciju Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, prozvanim Lex Agrokor.Todorićev zahtjev već je u petak 7.4. zaprimio Trgovački sud u Zagrebu.
Taj je Zakon 6.4. izglasan u Hrvatskom Saboru sa 86 glasova po hitnom postupku, oko podneva, a istoga je dana objavljen u Narodnim novinama broj 32/ 2017. Iako je prema istraživanjima Forbesa Ivica Todorić bio najbogatiji čovjek u Hrvatskoj, a još je uvjek dok se od njegove imnovine ne počnu podmirivati dugovi Agrokora, nije bio ljubitelj svog pojavljivanja u medijima, pa se u ovoj važnoj prigodi pismom obratio medijima u kome je između ostaloga napisao:
„Još jednom pozivam sve one koji mogu doprinijeti da Agrokor nesmetano nastavi s radom, da se sačuvaju radna mjesta i da se omogući daljnji razvoj, da učine sve u svojoj moći i da se to i ostvari. Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije. Stoga sam danas ponosan čovjek. Sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao Hrvatskoj državi.“
Ivica Todorić je tako sudbinu koncerna Agrokor koji je u ogromnim financijskim dugovima, prepustio povjereniku, koji će djelovati prema Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Trgovački sud na prijedlog Vlade RH u roku od dva radna dana, do utorka 12. travnja trebao bi imenovati izvanrednog povjerenika. Prema Zakonu koji je Ivica Todorić svojim zahtjevom i potpisom aktivirao, povjerenik ima period - 30 dana da odabere savjetnika za restrukturiranje tvrtke, a po potrebi i druge savjetnike i revizore. Zakon do 15 mjeseci predlaže namirenje vjerovnika nagodbom.
Dobavljači su zaključili da njih država ovim Zakonom nije zaštitila te su zatražili isplatu dugovanja. Kako dugovanje nije moglo biti isplaćeno u roku od 24 sata, kako su oni zatražili, u petak 7.4 poslijepodne najavili su iz Kordinacije proizvođača i dobavljača obustavu dostavljanja svih namirnica – u trgovine Konzuma osim svježeg kruha.
Standstill ugovor potpisan je sa šest banaka, ali ne i sa dobavljačima.
Prema informacijama koje prenose mediji DORH je poče djelovati prema prijavi koju je potkraj mjeseca ožujka podnio predsjednik Hrvatskog Sabora Božo Petrov, a radi sumnje na malverzacije sa financijskim računima i zvješćima, što je javnosti priopćila Sberbanka najveći financijski kreditor koncerna Agrokor.
Margareta Zouhar Zec
petak, 07.04.2017.
ČETVRTU GODINU NAJAVLJEN PROJEKT “ZLATA VRIJEDAN”
PROMOCIJA POLJOPRIVREDE KROZ IZBOR NAJBOLJEG OPG-a!
Logo projekta "Zlata vrijedan"
Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić i rukovoditelj produkcijskog odjela HRT-a Mario Sedmak predstavili su u Ministarstvu poljoprivrede 6.4. projekt koji ide četvrtu godinu za redom poznat pod imenom “Zlata vrijedan. “Smisao je projekta promovirati Hrvatsku poljoprivredu i proizvodnju hrane izborom najboljih poljoprivrednih OPG-ova. Želimo ispričati njihove pozitivne priče i zašto su baš oni najuspješniji, da svi shvate da se od poljoprivrede može teško, ali lijepo i dobro živjeti” podjstio je ministar poljoprivrede. Urednik Klarić rekao je da će četvrtu godinu za redom biti biran najbolji Hrvatski OPG, ali i najbolji mladi poljoprivrednik, “Mlada Nada” te rekao da na Hrvatskim otocima ima vrlo zanimljivih životnih priča gdje su se intelektualci doselili iz gradova u ruralna područja te započeli raditi u poljoprivredi i proizvoditi.
S lijeva: Mario Sedmak, Tomislav Tolušić, Dražen Klarić i Leticija Hrenković glasnogovornica Ministarstva poljoprivrede.
Fotka: M.Zouhar Zec
Izborna procedura biti će kao i proteklih godina, takva da će svaka Hrvatska Županija i Grad Zagreb izabrati po četiri OPG-a te po jednog mladog poljoprivrednika. Žiri koji još danas nije imenovan, odabrati će po jedan OPG iz svake županije koji će uči u natjecateljski izbor. Svi kandidirani OPG –ovi će biti u Večernjem listu reportažno predstavljeni čitateljima, te će i čitatelji moći odabrati svoje favorite.
HTV će u sklopu emisije Dobro jutro Hrvatska od 2.5. prema riječima gospodina Sedmaka, krenuti sa predstavljanjem OPG- ova i njihove proizvodnje, te života na selu.
Svi nominirani prolaze kontrolu unutar ministarstva poljoprivrede i pratečih institucija, tako da se provjerava da li je njihova zemlja u digitalnoj kodifikaciji, označavaju li svoju stoku, te da li je bilo nepravilnosti u kontroli na njihovu gospodarstvu.
Finale izbora “Zlata vrijedan” predviđen je da će se održati u Ivanić Gradu 8.6. 2017. godine. (mzz)
četvrtak, 06.04.2017.
RASPARAVA U HRVATSKOM SABORU O ZAKONU PROZVANOM lex Agrokor
Mr. BORIS LALOVAC:
HANFA JE IMALA ZAKONSKU OBVEZU ZAUSTAVITI
TRGOVANJE DIONICAMA AGROKORA
O Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, prozvanim Lex Agrokor raspravljalo se u SABORU RH cijeli dan 5.4. doslovno , točnije do 1,08 sati 6.4. kada je i zadnji saborski zastupnik završio sa svojim izlaganjem.
Od 17 sati u saborskoj dvorani bilo je sve manje saborskih zastupnika, a diskutiralo se po saborskim klubovima o Prijedlogu Zakona o kojem će se danas 6.4.glasati za njegovo prihvačanje.
Najkonstruktivniji u raspravama bili su ekonomisti. To je i razumljivo, jer oni bolje poznaju problem od pravnika i bilo kojih drugih saborskih zastupnika drugih zanimanja. Naime situacija u kojoj je Agrokor i dobavljači, u trenutku kada je u Hrvatsku stigao i imao prvi radni dan, Antonio Alvarez III sa svojim timom od od 8 ljudi koji su pozvani od banke Sberbank kao Agrokorova kreditora da restrukturiraju Agrokor koji je izgubio likvidnost, nije više samo fakultetski primjer ekonomije, več mnogo bviše.
Naime bivši ministar financija mr. Boris Lalovac, iz Vlade premijera Zorana Milanovića, koji se svojevremeno istakao prvim konstruktivnim riješenjima za veliku poulaciju blokiranih po švicarskom franku, oko 22 sata u srijedu održao je u Hrvatskom saboru vrlo konstruktivno izlaganje o tome kako riješiti pitanje problema Agokora i dobavljača, uključujući Zakon koji je napisan i o kome se raspravlja, a koji očekuje premijer mr. Plenković mora biti usvojen u SABORU DANAS 6.4.
Zbog kvalitete riješenja koje je mr. Boris Lalovac, dao objašnjavajuči razloge i pojmove prenosim, citirano, njegovo izlaganje:
mr.Boris Lalovac: "Ovdije je danas bilo dosta govora da li je ovo sistemski zakon da ili ne. Ovo nije sistemski zakon. Evo u nekoliko riječi zašto ovo nije sistemski zakon. Ovo je Zakon isključivo za kompaniju Agrokor, ali nije problem da li je za kompaniju Agrokor, nego nije sistemski za firme koje su vezane za Agrokor. Što se ovdije događa? Događa se to da će se napraviti standstill samo između Agrokora i banaka. Postavlja se pitanje gdje je stendstill između dobavljača i banaka, između dobavljača i države, između svih njih u lancu, jer nitko nezna kolika je grupa povezanih poduzeća s Agrokorom. Vjerujte mi to nitko nezna. Znate zašto nezna? To nezna ni Hrvatska narodna banka! Zato što nije grupa povezanih poduzeća po vlasništvu, grupa se gleda ekonomski, gleda se koliko ste gospodarski vezani na to poduzeće . Ukoliko vi činite 50, 60, 30 ili 40 % prihoda tog poduzeća i ako o njemu ovisite vi ste sistemsko povezano poduzeće. I koje su naši prijedlozi?
Ovo ne može biti jedini zakon. Svakako ono što se prvo mora napraviti je dogovoriti sa guvernerom Hrvatske narodne banke da osigura likvidnist u sustavu. Mi govorimo o nelikvidnosti Agrokora, govorimo o problemima likvidnosti dobavljača, neznamo koliko to duboko odlazi i zato je ovdije potrebno osigurati, što se tiče Hrvatske narodne banke – kunsku likvidnost u sustavu. Ne smije nam se dogoditi da brojne blokade dovedu do blokade cjelokupnog sustava. Broj dva: ono što je bitno - u zakonu smo rekli da 15 mjeseci stavljamo prinudnu upravu , odnosno postavlja se pitanje, odnosno mora se ići sa reprogramom poreznog duga prema svima.Ne možemo ići samo prema dobavljačima. Država je blokirala Agrokor sa 200 milijuna kuna, ali dobavljačima je Agrokor dužan 16 milijardi kuna.Postavlja se pitanje kako dobavljači mogu platiti PDV? Oni koji su do razine do tri milijuna kuna, ako su po kešu naplati, oni ga ne moraju plaćati. Međutim, ako su po ? računu oni su ga morali platiti. Ali znadete u čemu je još jedan problem? Kako onda država može blokirati te dobavljače, a glavnu nelikvidnost u sustavu je izvršio Agrokor koji je prema poreznim zakonima jamac i platitelj za njihov PDV. Ono što predlažem svakoako je da uz ovaj zakon morate hitno donijeti ZAKON O REPROGRAMU POREZNOG DUGA, za sve one, za cijelu Hrvatsku i dajte im 15 mjeseci, koliko traje ovaj zakon, ( O postupku izvanredne uprave) ukoliko se nađu u problemu, da mogu platiti svoje porezne obveze na rate.
Jer gledajte, ako je njima zamrznuto i Agrokor im neće plačati 15 mjeseci, a s druge strane država je rekla da Agrokor JAMČI za njihov porez, Vi ste onda te poduzetnike doveli u neravnopravan položaj. Država je onda odgovorna za lanac neplaćanja i ne smije ga u konačnici blokirati, nema veze što po zakonu to treba, ali s druge strane po zakonu Agrokor treba biti jamac za sve te dobavljače. Znaći da se ne bi našli u ovoj situaciji predlažem vam da donesete Zakon o reprogramu poreznog duga, kao što smog a donijeli mi 2012. godine i omogučite i olakšajte svim dobavljačima. Ukoliko su se našli u problemia Frank, Dukat , jer ako su danas oni blokirani bili, oni sutra neće moći isplatiti svoje plaće. Neće moći platiti PDV. Neće moći jer su blokirani. A zamislite tko ih je blokirao. Blokirale sui male banke. I onda ćete imati rizik da će “pasti” nekoliko malih banaka. I zato su male banke prve bile u sustavu i zato HNB ne samo da mora gledati velike banke. Imate puno malih banaka koje su bile naslonjene na dobavljače. I ako ste dobro čitali tko je blokirao, upravo su blokirali male banke. Kakav je sistemski rizik za male banke? Znam da nisu sistemski važne za Hrvatsku međutim i to je lanac koji može također boljeti.
PADA VRIJEDNOST TVRTKE KOJU DRŽAVA ZAKONOM ŽELI SPAŠAVATI
Postavljam samo pitanje šta radi HANFA?
Ljudi moji imamo 10 dana paniku na tržištu pada cijena dionica 60 %, svi gledaju. Oni su imali zakonsku obvezu zaustaviti trgovanje dionicama Agrokora, da ne stvore špekulacije koje su se pojavile u javnosti. I šta se sada događa? Da špekulanti otkupljuju Agrokorove dionice i obveznice po 10, 20 % vrijednosti da bi ih sutra preprodali. Država i svi podmeću leđa da riješe ovaj problem, a špekulanti će zaraditi na državi.Obveza je HANFE bila kada zna da je ovakva izvanredna situacija, jer je Vlada rekla da je izvanredna situacija, dolazi poseban Zakon, zašto nije zaustavila trgovanje dionicama – 60 % vrijednosti su pale dionice Leda, Jamnice i drugih kompanija? Zašto ? Po kojoj cijeni onda te dijonice prodaju. Gledajte kako se uništava vrijednost. Čija vrijednost tu pada? Vrijednost dobavljača! Po 60 % ovi koji su imali kolaterale, Ledo je vrijedio 100, danas (5.4. 2017.) vrijedi 30. Neće moći biti pokriven. Postavlja se pitanje zašto nije zaustavljeno trgovanje to se moralo napraviti, ako ne danas svih ovi dana dok se ne vidi u kom smjeru će ići Agrokor. Jer na taj način se obezvrijedila kompanija 60 % u sedam dana i nitko ne reagira. A to je zakonska obveza regulatora. I pada vrijednost tvrtke koju država pokušava spašavati . I sada će na tome zaraditi špekulanti. Neznamo za reprograme. Nemojmo govoriti samo o reprogmau stadstill Agrokor.
Šta će HNB napraviti za reprograme kredita dobavljače prema bankama?
Tko može izdržati 15 mjeseci da mu nitko ne plaća, a tu je Kraš, Frank, Vindija, moraju svaki mjesec platiti svoje kamate i obveze prema svojim bankama? Gdje je tu zakon? Govorimo o stanstilu- zašto to nije uneseno u zakon. Jer onda bi govorili o ovome Zakonu da je sistemski zakon. I onda dobavljači neće bijesno dolaziti i tražiri svoja prava. Dajte dobavljačima reprogram, porezni, ne samo njima nego svima, jer ovo je izvanredna situacija, dajte im barem 15 mjeseci, neće utjecati na državni proračun, imate sada stabilan državni proračun, pogotovo zato što dolazi ljeto, tada se najviše iz poreza i PDV-a prikuplja, 15 mjeseci nečete ništa osjetiti, a puno čete dobiti. Šta će se dogoditi za nekoliko dana s Petrokemijom - jedini glavni kupac je Agrokor? Kakvo riješenje imamo? Sutra neće moći platiti porez. Morate donijeti ZAKON O REPROGRAMU POREZNOG DUGA ukoliko se Petrokemija u njemu nađe automatski , to je onda sistemski zakon, koji ćemo svi podržati i onda to ide jedno uz drugo. A ne da onda netko stalno špekulitra jel netko nekome pogodovao ili nije pogodovao. Na takav način se sistemski rješavaju ovi problemi. To je dakle nekoliko zakonskih riješenja gdje očekujemo da će Vlada vrlo brzo biti kao paket ovih mjera. Držite ih. Da Bog da , da se ništa od ovog ne dogodilo. Ali morate ih imati spremne. Jer nitko nezna koliko je grupa povezano što se tiče Agrokora. Pazite – to neznaju oni koji su im davali novac, a ne mi.
Dosta je pitanja o utjecaju politike!
Tko je davao novac? Kako je sustav funkcionirao? Agrokor je plaćao godišnje 2,5 milijardi kuna kamata na 25 milijardi kuna duga. Znadete li koliko država plaća? Deset milijardi kuna kamata na 280 milijardi kuna duga. Pazite omjera 2,5 milijarde kuna kamata, na 25 milijardi. A država cijela 10 na 280. A država ne može izdržati teret kamata. A ne Agrokor sa 2,5 milijardi kuna. Cjelokupni sustav, ukoliko dođe novi standstill, ukoliko mu ne daju kamate po 3-4% cijeli sustav ne može biti održiv, jer on svu dobit mora dati na kamate.
A vezano i za dobavljače!
Zašto su ulazili u sustav Agrokora i cijelo vrijeme su ga financirali? Jednostavno zato što su imali bolje marže nego što su imali kod stranaca, to svi znaju i zato su im davali, i problem je bio rokova plaćanja, gdje su stranci , ali su naši dobavljači imali nula kuna zarade. Naši dobavljači nisu mogli raditi na stranim trgovačkim lancima. Zašto naših proizvoda nema u stranim trgovačkim lancima u Austriji, Italiji, Njemačkoj itd.? Oni su rasli kroz Agrokor, oni su se širili u Bosnu, Srbiju i druge zemlje, na taj način su rasli i Agrokor i Frank i Vindija. I zato su sudjelovali u tom cjelokupnom lancu. Zato što su poticali taj dio Hrvatske ekonomije. Ja bi volio, ako se prebaci na strane lance, da problem je potraživanja duga, uzme i izgube kanal distribucije, bojim se da će biti težak proces restrukturiranja- dobavljača kojih je 6000 “ – rekao je u Saboru oko 22 sata bivši ministar financija RH mr. Boris Lalovac.
(Margareta Zouhar Zec)
srijeda, 05.04.2017.
MINISTAR POLJOPRIVREDE PRIMIO PREDSTAVNIKE HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE
MINISTAR NAJAVIO ISPLATU DRUGE RATE POTPORA NAKON USKRSA
U Ministarstvu poljoprivrede održan je 5. 4. 2017. sastanak ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića s Matom Brlošićem predsjednikom Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) i Antunom Vrakićem, članom Predsjedništva HPK.
Glavna tema sastanka bila je o zaštita malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača koji su dobavljači tvrtkama Agrokora. HPK procjenjuje da oko 1.000 poljoprivrednih gospodarstava izravno radi s tvrtkama iz koncerna Agrokor, a putem organizatora proizvodnje još nekoliko tisuća proizvođača. Iz tog razloga predsjednik HPK g. Brlošić zatražio je od Vlade RH da mali i srednji dobavljači imaju prioritet tijekom isplate potraživanja, jer bez tog novca mala poljoprivredna gospodarstva ne mogu opstati.Predsjednik HPK Brlošić od Vlade RH također traži, ukoliko u provedbu stupi Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za RH, da u vijeću vjerovnika svakako bude nazočan i predstavnik koji će zastupati interese malih poljoprivrednih gospodarstava.
Ministar Tolušić prenio je predsjedniku HPK Brlošiću i članu Predsjedništva Vrakiću potporu Vlade RH u zaštiti malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čija je opstojnost od najvećeg interesa za RH. „Vlada RH odlučna je istim modelom zaštite braniti ugrožene interese kako velikih tvrtki tako i svih malih poljoprivrednih gospodarstava“, rekao je ministar Tolušić te izrazio potporu zahtjevu Mate Brlošićeva da u radu vijeća vjerovnika, dođe li do te situacije, sudjeluje i zastupnik malih, odnosno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Ministar je podsjetio da je ove godine Vlada RH isplatom 1,4 milijarde kuna prve rate izravne potpore poljoprivrednicima još u veljači, kako se ne bi morali zaduživati za pokrivanje troška repromaterijala za sjetvu, učinila povijesni presedan jer tako rano nikada potpore nisu isplaćene te je i time potvrdila koliko poljoprivredu smatra važnom. Ministar poljoprivrede je podsjetio da je od početka ove godine na repromaterijal i hranu za životinje PDV smanjen - sa 25 % na 13% .
Ministar Tolušić je vodstvu HPK najavio isplatu druge rate izravne potpore poljoprivrednim proizvođačima, u iznosu većem od 1 milijarde kuna, u periodu nakon Uskrsa ( 15.4.) Agencija za plaćanja u poljoprivredi upravo radi na pripremi slogova za isplatu, a priljevom tog novca poljoprivredni proizvođači, koji su ujedno i dobavljači tvrtkama iz koncerna Agrokor, moći će lakše pokriti troškove i nastaviti svoju proizvodnju.
utorak, 04.04.2017.
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA OBRATILA SE PISMOM PREMIJERU I MINISTRU POLJOPRIVREDE
KADA ĆE SE POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČI ORGANIZIRATI
I IZAĆI SA PODACIMA I TOČNOM SUMOM POTRAŽIVANJA OD AGROKORA?
Budući da su događaji sa koncernom Agrokor ušli u fazu kada dobavljači pokreću razgovore o naplati dugovanja koje Agrokor ima prema njima.
poljoprivredni proizvođači nisu javno pokazali nikakvu incijativu u nastojanju da naplate svoja potraživanja za isporučene proizvode i robu. Čak ni Poljoprivredna komora nije izašla u javnost ni sa kakvim podacima o količinama isporučenog žita, voća, povrća, koperiranog mesa, ničeg. Dali se poljoprivredni proizvoiđači nisu još organizirali na način da bi prikupili podatke i objavili ih javno? Ili vjeruju da naplatu mogu postići bez komuniciranja prema javnosti?
Na konferenciji za novinare ispred ministarstva poljoprivrede 4.4.tek je Mato Mlinarić predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka predložio udrugama proizvođačkim organizacijama i Hrvatskoj Poljoprivrednoj komori da se osnuje povjerenstvo koje će kontaktirati s novom Agrokorovom upravom, dok je poljoprivredni proizvođač Tihomir Jajić rekao da ni malim OPG-ovima Agrokor nije plaćao više od šest mjeseci. Jajić je rekao da će 10 000 malih OPG-ova propasti bude li se čekalo s isplatom još šest mjeeci.
No predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić uputio je, prema Izvoru sa web stranice HPK pismo koje objavljujem
premijeru RH Plenkoviću i ministru poljoprivrede RH Tomislavu Tolušiću. Pismo je vrlo formalno! U pismu nije navedena ni približna suma dugovanja koju poljoprivredni proizvođači potražuju.
Izvor:
http://www.komora.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=568:hpk-trai-isplatu-potraivanja-za-male-dobavljae&catid=28:sporedne
Obraćamo Vam se vezano za tešku situaciju s kojom se suočavaju naši mali poljoprivredni proizvođači, dobavljači Agrokor-a.
Poljoprivrednici diljem Hrvatske ne mogu naplatiti svoje proizvode i potraživanja. Prema našim procjenama, direktno s tvrtkama Agrokora i trgovinama radi oko 1000 obiteljskih gospodarstava, a putem organizatora proizvodnje i nekoliko tisuća više.
Hrvatska poljoprivredna komora traži u ime srednjih i malih dobavljača da isti imaju prioritet tijekom isplate njihovih potraživanja, a nakon njih da se podmire potraživanja većih proizvođača.
Manji poljoprivredni proizvođači imaju veliku važnost za razvoj i održivost ruralnog prostora. Mali dobavljači su najugroženiji, a svaka neisplata potraživanja od strane najvećeg otkupljivača rezultirat će zatvaranjem te dodanim odlaskom stanovništva iz ruralnih krajeva i urušavanjem sela koja su u teškom stanju.
Stoga, ukoliko Vam je uistinu stalo do naše domovine i zaustavljanja odlaska ljudi iz ruralnih područja, sada je prilika da se to pokaže na djelu te se prioritetno osigura isplata potraživanja najugroženijima, malim i srednjim dobavljačima.
nedjelja, 02.04.2017.
ZA FINANCIJSKO PRAĆENJE PROJEKTA BANKE DAJU SAMO VISOKE KAMATE
BRANKO KARAMARKOVIĆ:
“ SA KAMATOM OD 5 % VIŠE NEĆU BITI KONKURENTAN “
Kada je 24. ožujka u Zagrebu u kulturnom prostoru Lauba gost bio povjerenik za poljoprivredu Europske Unije Phil Hogan događaju je u publici prisustvovalo više uspješnih hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. Kažam uspješnih, jer sve koji su se od 2005. do danas održali u bilo kojoj proizvodnji, mora ih se smatrati uspješnim.
Poljoprivreda Vlade RH od Domovinskog rata je bez strategije, jer to je stanje najbolje odgovaralo političkim opcijama koje su dolazile i odlazile s vlasti. Bez poteškoća su mijenjali Zakone i Pravilnike i svojim političkim željama i računicama prilagođavali su i proizvodnju i uvoz poljoprivrednih proizvoda, odnosno hrane i mesa iz cijelog svijeta. Implementacija Zakona EU u pripremi zakonodavstva RH radi ulaska RH u Europsku uniju trajala je dugo, punih osam godina, ali provedena je loše u mnogim segmentima. Poljoprivreda za koju se oduvijek mislilo da je grana koju može raditi svatko, pokazala se vrlo osjetljivom, a prije svega postala je izložena največim gubicima u prizvodnji. Proizvođači na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima su zbog velikih gubitaka rasprodavali svoja stada i svoju stoku, a posebno iz Slavonije, odselili u zemlje Europe. Poljoprivreda je došla na zao glas. Sve popratne institucije, koje su poljoprivredi trebale biti potpora za bolji uspjeh, radile su suprotno – uništavale su proizvođače. Tim događajima koji počinju sa željom za uspjehom, a završava sa bankrotom, još nije kraj. Zato što u sustavu još uvijek rade ljudi koji i rade i razmišljaju selektivno jer se pitanje njihove odgovornosti ne postavlja i ne naglašava.
No ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić u dijalogu u Laubi rekao je da će od 1.1. 2018. poljoprivredni proizvođači moći dobiti kamate od 0,5% do 1,5% prilikom zaduženja. U pauzi događaja sam o temi visokih kamata razgovarala s Brankom Karamarkovićem proizvođačem mlijeka iz opčine Čađavica u Virovitičko podravskoj županiji .
Branko Karamarković (fotka m.zouhar zec)
-Meni nijedna banka ne da kamatu ispod 5 %. A ja kada je zadužim na 10 godina, investicija je moja 2.700.000 kn bez PDV-a, ja više neću biti konkurentan.
Informacije kažu da je i Todorića visoka kamata na kreditl odvela u nelikvidnost Agrokora- dodajem.
-Tako je , sve nas u poljoprivredi “pokopa” visoka kamatna stopa.
- U kojoj ste bnanci tražili kredit? - pitam
- Zagrebačka banka , Croatia banka, HBOR neće nas kreditno pratiti. A povrat sredstava na realiziran projekat je 70 % sredstava. Ali nitko ne želi po normalnoj kamati pozajmiti novac. Hoće, ali za kamatu od 5 %.Želio bih banku koja bi me financirala normalno. A normalna kamata bi bila recimo do 2 %. Ali bankama je to malo. Mi smo imali problem kada se otvorila Mjera 4.1. za prijavu na natječaj.
- Mislite li da su bankari vrlo pohlepni kada je kapital u pitanju ?- pitam
- Hrvatska nema svoje banke, banke su strane, Hrvatska je u Europskoj uniji i banke nas maksimalno iskorištavaju –kaže Branko Karamarković.
- U Njemačkoj, Austriji , Francuskoj za poljoprivrednike su kamate od 1% 1,5 % do 2 % - kažem.
- Da sam u Austriji poljoprivrednika kakav sam ja vukao bi banker za rukav da dođem kod njega po kredit. Mi od Ministarstva tražimo da nam kažu što nas čeka sutra. Ovako ništa neznamo, vode nas poljoprivrednike od danas do sutra. Nas je bilo 62 000 proizvođača mlijeka, a sada je broj proizvođača pao ispod 7 000 . Ipretpostavka je da će broj proizvođača mlijeka pasti još za tisuću i pol. Znači trebaju reči što nas sutra čeka. Jer riješenje je, zatvoriti hitno što se može zatvoriti. A ne na ovaj dug nagomilati još veći dug i onda zatvoriti gospodarstvo. To nije riješenje. Pitanje je kakva će cijenovno biti ova godina, a troškovi su naši najveći problem da ne govorim sve ostale namete koje imamo u toj proizvodnji. Voda – pa nama je voda veliki problem u proizvodnji mlijeka. Voda jako puno košta. Osnovno što životinja treba imati je zdrava pitka voda. Za jedan godišnji kvartal, za tri mjeseca, voda me dođe 40.000 kuna. Ja imam i za domaćinstvo gradsku vodu, iz vodovoda, tamo mi je kubik vode 3,80 kn, a za farmu 12 kuna po kubiku. Po tom Pravilniku ide državi 15 000 kn nameta na potrošenu vodu .Dobio sam Riješenje, Odluku da sam prošao na Mjeri 4.1.1.za ulaganje u poljoprivredu, investicija je kako sam rekao 2.700.000 kn bez PDV-a s tim da mi je povrat 1.800.000 kn dakle 70%. I sada je problem u bankama - tko će me financijski pratiti. A ne želi me nitko pratiti bez kamate od 5%. Najbolja je ponuda koju sam do sada ću 5% kamata. A poljoprivrednika koji se bave bilo kojom proizvodnjom, - govedarstvo, proizvodnja mlijeka, svinjogojstvo ili bilo što drugo, bankari teško žele čuti. Zašto, zato što je to sve riskantna proizvodnja u RH. Mogu se samo napiti i sanjati kamatu od 0,5%. A znate li vi što bi kamata od 0,5% značila za našu ruralnu sredinu i za naše mlade ljude ovakve kakvi su ovdije danas ( 24.3. Lauba, Zagreb)- pita moj sugovornik i odgovara - Oni bi dobili krila i letjeli bi brže nego sokoli.U tome je problem za Hrvatske poljoprivrede” – govori moj sugovornik Branko Karamarković.
- Gotovo na svakom koraku u poljoprivredi je neka zamka koja poljoprivrednike vuče natrag, a ne gura ih naprijed- kažem
- Da ne govorim o oprostu dugova onima koji ne rade i sada ide ponovo ta ista priča. Mi koji radimo, nama " oderi kožu s leđa.” Ja znam moje susjede koji ne rade ništa cijeli život, imaju Ifon mobitele , ne plačaju komunalnu naknadu i njima će dug biti oprošten. Ja imam sina, ima 24 godine i završio je srednju poljoprivrednu školu koji moje gospodarstvo mora naslijediti, on koristi Mjeru 6.1., dobio je onih 50 000 eura, na temelju svog programa i svoje mladosti, kao mladi poljoprivrednik. Ima svoj OPG.Otvorio si je sve mogučnosti. Ne smijem mu ni reći, što ga sve čeka. Ovo što je ministar govorio, Zakon o nepoštenoj trgovčkoj praksi moglo bi biti dobro i to je potrebno, napraviti reda na tržištu. Kao i te kamate od 0,5% do 1,5%. A da bi se napravilo reda mora se krenuti od proizvođača.Sve se mora složiti. Neće tada biti toga da nam mladi ljudi u Zagrebu kopaju po kontejnerima, da primaju socijalnu pomoć, nego će se vratiti u Slavoniju.Sam podatak da nam je Slavonija najzaostalija regija, da je najviše ljudi otišlo iz Hrvatske upravo iz Slavonije, gdje u biti najviše posla ima, onda znate kako sve to ide pogrešno. Ja ću svoje nekako “izvući “ do penzije, ali upravo, ne samo zbog mog sina nego i zbog susjeda, a poznajem puno mladih ljudi koji su otišli . Ja ima troje djece, dvije kćeke završile su faks obje su magistrice ekonomije i ja sam jedan od srečkovića čija su djeca ostala kod kuće. Ja njih i svoje unuke vidim svaki dan. To mi je neka nagrada za muke koje sam prošao u poljoprivredi. I oni su mi sada zadovoljstvo” – ispričao je Branko Karamarković poljoprivredni proizvođač,i gospodin u mojim očima.
Margareta Zouhar Zec
subota, 01.04.2017.
70 GODINA DRŽAVNOG HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA
CILJ METEROLOŠKE PROGNOZE JE - UPOZORITI
U Kongresnom centru Kraša d.d. u Zagrebu djelatnici Državnog Hrvatskog hidrometeorološkog Zavoda obilježili su 23. ožujka Svjetski meteorološki dan, Svjetski dan voda koji je inače dan prije službeno obilježen nu Vukovaru 22.3., te 70 godina Državnog hidrometeorološkog zavoda. Tema dana je bila Razumijevanje oblaka i Otpadne vode. Razumijevanje oblaka se poklapa sa digitalnim predstavljanjem međunarodnog Atlasa oblaka. Oblaci još uvijek nisu dovoljno istraženi. Kako oblaci utječu na klimu? Kako klima utječe na oblake? Ali posve je sigurno da oblaci utječu na klimatski sustav.
U prvom redu s lijeva : dr. Kristijan Horvath, doc.dr.Nataša Strelec Mahović, dr. Zoran Pasarić, Alen Sajko, prof. dr. Branka Penzar
Doc. dr. Nataša Strelec Mahović ravnateljica je državnog hidrometeorološkog zavoda Odlukom Vlade RH od 5. 5. 2016. , a njena uža specijalnost je satelitska meteorologija. Ona je delegatkinja u Svjetskom znanstvenom vijeću za očitavanje meteroloških satelita. Dr. Strelec Mahović podsjetila je u svom govoru da se Svjetski meteorološki dan obilježava u znak sječanja na 23.3. 1950. kada je osnovana svjetska meteorološka organizacija koja je potekla od Međunarodne meteorološke organizacij, koja je osnovana još davne 1873. i to u svrhu omogučavanja razmjene meteoroloških informacija preko državnih granica. Godine 1951. Svjetska meteorološka organizacija postala je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda za područje vremena, klime i operativne hidrologije.
“ Organizacija potiče suradnju između nacionalnih, metoroloških i hidroloških službi kojih je na svjetskom nivou čak 191, među kojima je i Hrvatska” - rekla je dr. Strelec Mahović i nastavila:
“ Ove godine obilježavamo 70 godina postojanja DHMZ-a. Pritom ne smijemo zaboraviti ni nekoliko važnih godina i obljetnica. Godine 1817. prije točno 200 godina počela je s radom prva hidrološka postaja Sava kod Stare Gradiške. Godine 1851. Prva meteorološka postaja počela je raditi u Dubrovniku. Ona je imala prekida u radu. Godine 1861. Počela je s radom meteorološka postaja Grič, koja radi i danas. Ove godine obilježava se i 160 godina od rođenja znanstvenika i meteorologa Andreja Mohorovičića koje je umro 3.1. 1957. Mohorovičić je 1.1.1892.postao prvi upravitelj metorološke postaje Grič u Zagrebu. U grdu Križevcu je 1898. obavljeno prvo agrometeorološko mjerenje. Dana 27.8. 1947. Osnovana je prva uprava hifrometeorološke službe Narodne republike Hrvatske iz Hisrološkog zavoda i dijela Geofizičkog zavoda. Svjetski meteorološki dan obilježavamo u vidu te godišnjice. Pračenje razine podzemnih voda počinje 1949., a sustavno pračenje kvalitete zraka počinje n1971. Godine. Državni hidrometeorološki Zavod 1976. Godine dobiva status znanstveno- istraživačke pravne osobe u području prirodnih znanosti. Republički hidrometeorološki zavod 1991. preuzima sve poslove državne službe i dobiva današnji naziv Državni hifdrometorološki zavod.Kako vrijeme ne poznaje nacionalne granice, suradnja na globalnoj skali je neophodna a svjetska meteorološka organizacija ima svoju ulogu, a to znaći osigurati okvir i podršku takvoj suradnji.”
“Ove godine svjetski meteorološki dan obilježavamo u znaku teme Razumijevanje oblaka, a poklapa se u okviru digitalne teme Atlasa oblaka koji je najveći autoritet i najopsežniji referentni rad . To služi kao ključan obrazovni alat za stručnjake zaposlene u HMD, ali i u sektorima kao što su zrakoplovstvo i promet.”
Prof. dr. Zoran Pasarić pročelnik Geofizičkog odsjekaPMF-a govorio je o temi zajednička povijest I suvremena suradnja Geofizičkog odsjeka PMF-a i DHMZ-a.
Istakao je da mu je zadovoljstvo da može kolegama I prijateljima čestittati njihovu veliku obljetnicu 70 godina rada i kontinuiranog postojanja. Svjedoci smo kako meteorologija postaje sve važnija I sve značajnija u svim segmentima djelovanja. A vidljivo je to na običnim ljudima koji metorološku prognozu prate svaki dan od lokalne do državne razine i uzimaju je vrlo ozbiljno. Andrija Mohorovičić se istakao i kao arheolog i kao seizmolog. Godine 1921. opservatorij djeluje pod imenom geofizičkog zavoda. Istakao bih još jednu stvar važnu za PMF Meteorologije, DHMZ, pa i cijelog društva, a danas je običaj da svaka važna stvar ima zvučnio ime. Ova se zove STEM, to je engleska kratica početnih slova science, technology, engineering i mathematics: na hrvatskom: prirodne znanosti tehnologija inžinjerstvo i matematika. Razvijena društva i razvijene zemlje su davno prepoznale važnostovog područja za razvoj . Ovo je duboko jasno svima nama na PMF-u i na DHMZ. Jedino ima nagovještaja da to politika ne vidi kako bi trebala” rekao je dr. Pasarić i zaželio svima u DHMZ-u uspješan rad.
Alen Sajko predsjednik Hrvatskog meteorološkog društva i director Centra zračne plovidbe govorio je na temu povezanost HMD-a i DHMZ-a. Egzistiraju na istoj adresi. Suradnja HMD-a i DHMZ-a je vrlo dobra. Hrvatsko meteorološko društvo je društvo profesionalnih meteorologa i osnovano je 1965. godine .
Motrenje oblaka i analiza podataka
Dr. Tanja Lisko prikazala je međunarodnu klasifikaciju oblaka i njihova glavna obilježja kroz prikaz međunarodnog Atlasa oblaka kojeg je izdala Svjetska meteorološka organizacija. Prikazano je vizualno opažanje tipova oblaka i naoblake i instrumentalno motrenje oblaka (kamere, određivanje visine baze oblaka, određivanje brzine i smjera gibanja oblaka – Andrija Mohorovičić) na meteorološkim postajama (najavit će se predavanja: daljinska motrenja oblaka pomoću meteoroloških radara i satelita). Prikazuje se način prikupljanja, kontrole i obrade podataka motrenja oblaka u godišnjacima.
Dr. Lisko je analizirala oblake obrađene u Klimatskom atlasu Hrvatske za razdoblje 1961-1990. i 1971-2000. godina s naglaskom na geografsku razdiobu srednje godišnje naoblake te godišnji hod vedrih i oblačnih dana za određen broj meteoroloških postaja u Hrvatskoj uključujući analizu naoblake za sekularni niz Zagreb-Grič. Prikazala je komplementarnost naoblake i osunčavanja (trajanja sijanja Sunca) te proračun globalnog zračenja iz podataka naoblake na postajama gdje ne postoji mjerenje globalnog zračenja. Ukazala je na važnost naoblake u proučavanju bilance zračenja i sekularnih klimatskih promjena i na globalnoj skali te primijenjenoj meteorologiji kao što je turizam ili promet osobito zrakoplovni, za potrebe sudskih vještačenja i osiguravajućih kuća i drugo.
Karakteristike oblaka – sateliti i radari
Dr. Petra Mikeš govorila je o kontinuiranom praćenju oblačnih struktura na velikom području razvojem satelitskih i radarskih mjerenja. Podaci su od velike važnosti u prognozi vremena, sa svrhom prepoznavanja, praćenja i pravovremenog upozoravanja na opasne vremenske pojave.
Satelitski podaci, snimljeni u različitim spektralnim područjima (kanalima) daju informaciju o zračenju koje je razmjerno temperaturi (u termalnim kanalima) ili refleksivnosti (u vidljivim (solarnim) kanalima). Temeljem spomenutih satelitskih podataka moguće je odrediti različita svojstva oblaka, kao što su visina oblaka, njihov sastav te mikrofizikalna svojstva uključujući i veličinu kapljica ili kristalića koji ih tvore. Kanali visoke prostorne razlučivosti (250 m – 1 km) u vidljivom dijelu spektra pružaju informaciju o 3D strukturi oblaka i zbog toga su pogodni za detekciju i praćenje olujnih konvektivnih oblaka koji za posljedicu imaju opasne vremenske pojave na tlu, kao što su intenzivna pljuskovita oborina, jaki udari vjetra, grmljavina, velika tuča ili tornado. Također, različite metode analize satelitskih podataka omogućavaju kratkoročnu prognozu premještanja i razvoja oblačnih sustava.
Meteorološki radari rade na principu refleksivnosti odaslanih elektromagnetskih valova od vodenih kapljica i ledenih čestica u oblaku. Radarski podaci imaju široku primjenu u analizi i prognozi vremena, posebice za detekciju i praćenje područja oblaka i oborine te određivanje vrste (kiša, snijeg, tuča) intenziteta, položaja i količine oborine, kao i brzine i smjera premještanja oblačnog oborinskog sustava. Također su od velike važnosti za praćenje razvoja i premještanja frontalnih zona i linija nestabilnosti, te različitih tipova konvektivnih sustava – jednoćelijskih i multićelijskih oluja, superćelija, mezoskalnih konvektivnih sustava i kompleksa. Osim navedenog, Dopplerovim radarom moguće je mjerenje brzine i smjera vjetra unutar oblaka, te posljedično prepoznavanje rotirajuće uzlazne struje u olujnim oblaku koja ima veliki potencijal za razvoj opasnih vremenskih pojava pri tlu, kao što je npr. tornado.
Dr. Kristijan Horvath u prezentaciji Modeliranje atmosfere i oblaka rekao je da su numerički modeli atmosfere napredni računalni programi koji se temelje na fizikalnim zakonitostima koje vrijede u atmosferi. Na Državnom hidrometeorološkom zavodu atmosferski modeli koriste se prvenstveno za numeričke prognoze a cilj im je rano upozorenje na opasne vremenske pojave i optimizacije aktivnosti u vremenski ovisnim gospodarskim djelatnostima te za projekcije buduće klime u svrhu potpore donošenju odluka vezanih za ublažavanje i prilagodbu na klimatske promjene.
Kratkoročna numerička prognoza vremena na DHMZ-u izrađuje se modelom ALADIN a prognostički produkti se više puta dnevno distribuiraju širokom krugu suradnika i korisnika. Za ocjenu klimatskih promjena izrađuju se simulacije numeričkim modelom RegCM u budućoj klimi odnosno projekcije buduće klime ovisno o raznim scenarijima emisije stakleničkih plinova. Na DHMZ-u se numerički modeli unapređuju i prilagođavaju s ciljem da se podatci numeričke prognoze vremena i klimatskih projekcija učine što točnijim i time što primjenjivijim za korištenje u širem području Hrvatske. Modeliranje naoblake, i s njome povezanih oborina i zračenja, jedan je od najvećih izazova u numeričkom modeliranju zbog nedostatnog poznavanja relevantnih fizikalnih procesa, nedovoljne količine motrenja, važnosti složene interakcije atmosfere i tla ili mora i ograničenih računalnih resursa.
Prikazao je mogućnosti numeričkih modela atmosfere i primjere korištenja prognostičkih i klimatskih projekcija u društvu i gospodarskim djelatnostima koje koriste informacije o budućem stanju vremena i klime.
Otpadne vode
U predavanju je dr. Borivoj Terek govorio o DHMZ-a, odnosno hidrologiji kao struci, pojasnio je ukupan problem otpadnih voda i u prostoru i u vremenu! Govorio je o razvoju mjernih postupaka od njihovih početaka 1817. godina i osnivanja prve hidrološke postaje na rijeci Savi kod Stare Gradiške do danas.
Zahvalnica i priznanja
U prigodi 70 godišnjice Državnog hidrometeorološkog zavoda zahvalnica je dodijeljena Anti Vukušiću dugogodišnjem voditelju glavne meteorološke postaje na planini Zavižan na planinskom vrhu na Sjevernom Velebitu na visini 1678 metara. Prof. dr. Branki Penzar koja je u mirovini dodjeljeno je priznanje za životno djelo, a dr. Jadranka Šepić priznanje je
dobila koa mlada perspektivna meteorologinja.
MEĐUNARODNA SURADNJA HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA
1978. uključen u Program globalnog istraživanja atmosfere
1982. uključen u Alpski eksperiment (ALPEX)
1992. počinje punopravno članstvo u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji i sudjeluje u svim njezinim programima
1995. pridruženo članstvo u ECMWF-u (punopravno članstvo od 1. 1. 2016.)
uključenje u Međunarodni konzorcij za upravljanje numeričkim modelom ALADIN
uključenje u Mezoskalni alpski eksperiment MAP
1996. regionalna suradnja numeričkih modelča za srednju Europu (RC-LACE)
2007. punopravno članstvo u EMETSAT-u i DHMZ je postao trening centar EUMETSAT-a za satelitsku meteorologiju i klimatologiju
2007. članstvo u ECOMET-u
| < | travanj, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Travanj 2024 (32)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter