AgroPolitika http://blog.dnevnik.hr/agropolitika

utorak, 31.01.2017.

IZMANIPULIRANI NA DOMAĆIM SUDOVIMA A ONDA I NA EUROPSKOM SUDU ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBOURGU

ISKLJUČIVANJE HRVATSKIH TUŽBI SA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
BEZ PISANIH I OBRAZLOŽENIH SUDSKIH ODLUKA !

“ Sprečavanje informacija – o uskraćivanju prava pristupa Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu “ NOVINARSKO ISTRAŽIVANJE – IZVJEŠTAJ I DOKUMENTI je publikacija koju je priredio i uredio novinar Ivica Grčar . Predstavljena je 23. 1. 2016. u Gradskoj knjižnici na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Sadržaj publikacije je dokumentima potkrijepljen način kako Grčar dolazi do informacije pomoću Zakona o pravu na pristup informacijama, kada se novinaru ne odgovara na upit i kada novinar pokreće sudski spor kako bi dobio traženu informaciju. Okolnost koja ima dodatnu težinu u traženju odgovora na svoje pitanje je ta što kolega Grčar traži odgovor od Ministarstva pravosuđa i Ustavnog suda RH. A traži odgovor na novinarsko pitanje” o svim ranijim zaposlenjima, nazivima radnih mjesta i trajanjima tih zaposlenja za bivšu djelatnicu Ustavnog suda Elicu Grdinić (prije Mihletić) u razdoblju od završetka fakulteta do zasnivanja radnog odnosa u Ustavnom sudu” (i nakon toga u Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu). Naime Elica Grdinić je, kako piše u spomenutoj publikaciji, u dva navrata zaposlenica Europskog suda u Strasborgu, da bi u pauzi radila oko godinu dana na hrvatskom Ustavnom sudu. Tužbe hrvatskih građana Europskom sudu za ljudska prava u Strasborgu Elica Grdinić stvarno uklanja bez pisane i obrazložene sudske odluke ( pogledati publikaciju Kritika prakse Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, ISBN 978-953- 58467-0-3 ) “ Nominalno je Elica Grdinić u Europskom sudu za ljudska prava administrativna djelatnica ( nije sudac) ali sadržajno ona ima bitno veće ovlasti. Svojom odlukom Elica Grdinić može isključiti iz postupka predmete iz Hrvatske u kojima su građani Republike Hrvatske tražili pravdu od Međunarodnog suda u Strasbourgu, zato što su prethodno bili nezadovoljni odlukom upravo Ustavnog suda Republike Hrvatske, upravo one sudske institucije u kojoj je Elica Grdinić radila. U kojj meri je to neprirodno i u suprotnosti s načelima dobrog sudovanja upučuju i hrvatski propisi. Naprimjer prema Zakonu o parničkom postupku iz postupka se izuzima sudac ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred nižim sudom ili pred kojim drugim tijelom. “ Pitanje koje je i dalje bez odgovora a na koje više ne bi odgovor trebali tražiti novinari jest – po čijim nalozima gospođa Grdinić uklanja tužbe iz Hrvatske, bez pisane i obrazložene sudske odluke i “neugodne” predmete na kojima nije možda izravno sama radila, nego njezini kolege i kolegice”. – pita novinar Ivica Grčar i u knjizi i na predstavljanju knjige. Jer prema Grčarovim riječima, premda su u Ustavnom sudu sprečavanje informacija pokušali prikazati kao primjenu zaštite osobnih podataka svoje bivše zaposlenice Grdinić, očito se informacije skrivaju zbog straha da bi se više tisuća obespravljenih hrvatskih građana moglo organizirati i javnim pritiskom na europske institucije zatražiti da se prekine s praksom isključivanja tužbi bez pisanih i obrazloženih sudskih odluka. Moglo bi se zatražiti da se potakne novi postupak za više tisuća predmeta koji su uklonjeni iz sudskog postupka na osnovi pravo nevažečih obavijesti o nedopuštenosti koje je potpisivala Elica Grdinić.
Novinar Ivica Grčar svaku je prepisku pitanja i odgovora uz temu knjige dokumentirao nizom faksimilom što se može vidjeti u knjizi. CIF ZAPIS u računalnom katologu NSB je pod brojem 000951798.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva: prof. Žarko Puhovski, novinar Ivica Grčar i prof. dr. Alan Uzelac


O knjizi “ Sprečavanje informacija –o uskračivanju prava pristupa Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu “govorili su Žarko Puhovski politolog, filozof i politički analitičar i prof. dr. Alan Uzelac predavač na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Profesor Puhovski rekao je da se po njegovu shvaćanju u publikaciji govori o tri razine problema: prvo je pitanje vladavine prava , drugo je pitanje informacijskog sustava, a treće je pitanje - koje se nekad zvalo kadrovska politika.
“Na prvoj razini radi se o slijedećem :imamo koliko toliko razvijen institucijski sistem koji predpostavlja sustav vladavine prava, a iz nekih razloga to ne funkcionira. Uobičajena formula koja se može čuti je – to je dobro napisano, ali u praksi ne odgovara potrebama.Pitanje glasi za pravnike i sve druge kakav je to Zakon koji dobro ne funkcionira?To je loša proza! Te loše proze ima koliko god hoćete.Da bi se spriječilo da Zakon bude loša proza, jedan veoma značajan koncept vladavine prava koji je razvio veliki filozof Von Heim kaže da je sudska kontrola uprave uvjet za vladavinu prava. “
Prateći ovu priču koju je novinar Ivica Grčar napisao ustanovljujemo kako je Upravni sud, nekakav specifični polusud i prosuđuje protiv Ustavnog suda koji je nadsud. I naravno svejedno se ništa ne događa. U tradiciji je tako da viši sud prosuđuje protiv nižeg suda. Ovdije imate potpuno nejasnu igru kompetencija koje se u praksi ne doživljavaju realizciju: “Odlučili smo da Vas nečemo informirati”. To nije pojedinačna odluka nekog političara, to je naprosto izraz Hrvatske, kada je o informacijama riječ, i kada je o zlopaorabi informacija riječ, još uvijek živi u 19. stoljeću, u vremenu kada se cenzurom sprečavala informacija . Austrougarska imala propis iz 1864. prema kome je knjiga koja je imala više od 10 tiskanih araka, više od 160 stranica, ne podliježe cenzuri.”

MODEL CENZURE U HRVATSKOJ
Profesor Puhovski nastavlja:“Cenzurom se sprećavalo da ljudi ne budu informirani o stvarima za koje se nije željelo da idu u javnost. Taj model se još uvijek u Hrvatskoj održao, do te mjere da smo neki dan mogli čuti ministra obrane koji je na jednoj konferenciji za novinare pet puta ponosno rekao –" nemamo ni jedan element tajne u našem programu javne nabave." Nitko ga nije pitao kakav je to program Javna nabava. Ali ta ideja da netko smatra da mora naglasiti da imamo javnu nabaavu u kojoj nema tajne, pokazuje koliko su pojmovi izgubljeni.I koliko Hrvatska na žalost i na sreću zaostaje u fazi za onim što se danas u svijetu događa.To je ono što je gospođa savjetnica novog američkog predsjednika nazvala alternativnim činjenicama. To je ono što je gospođa Merkl na jedan čudan način nazvala postfaktičko društvo. To bi bila zgodna formulacija kada bismo mogli vjerovati da je nekada postojalo faktičko društvo, da smo nekada živjeki u društvu kada su činjenice, fakti, vladali svijetom.
Ali kada prijeđete na razinu post faktičnosti onda se radi o novom modelu produciranja alternativne stvarnosti koji je veoma opasan, upravo za Hrvatsku jer nema nikakav zakonski okvir koji bi to sprečavao. A tamo gdje ima zakonski okvir koji se odnosi na zabranu cenzure, odnosno na transpatrentnost institucija tamo on ne funkcionira.
I tu dolazimo na treću točku, na slučaj jedne pravnice, jedne sutkinje kojoj je ova knjiga posvečena koja modelski ilustrira koliko je genijalan bio Staljin kada je rekao “osnova svake politike je kadrovska politika.” Ili drugačije rečeno, koliko god razvijali modele diobe vlasti, institucijske kontrole, na koncu će stavr ovisiti o nekom policajcu u pola dva u noći, o nekoj sutkinji ili nekom sucu, onosno o tom hoće li se nekog novinara ili novinarku moći podmititi ili preplašiti ili na neki drugi racionalan način uvjeriti da nešto ne objavi.Dakle radi se o jednostavnim i konkretnim životnim slučajevima. Čak i kada imamo osobu za koju je bilo teško ustanoviti ustanoviti jel išla u školu, gdje je išla u školu, gdje se školovala, jel imala radni staž itd …. I tu se pokazala tragikomičnost tipične post komunističke medijski situacije koja se svodi na to da netko kao Ivica Grčar kopa, kopa i dođe do toga da je na nuli. Nije iskopao nešto što bi značilo napredak, nego je iskopao toliku rupu da se u njoj vidi koliko duboko se Hrvatska u rupi nalazi. A to nije rupa u kojoj će se graditi nešto novo.”
U intervjuu Le Monde,francuskom časopisu predsjednik Europskog suda za ljudska prava u Strasbpourgu ( op. a. Guido Raimondi, 16.1. 2016. faksimil 46) priznao je da imaju previše slučajeva i da se ne mogu sa svima baviti, pa će se onda baviti suci iz zemalja iz kojih dolaze ti slučajevi. Čak ni jednostavan mali pomak, a to je - da ja ne sudim svojima - im nije pao na pamet. Ali stavr je naprosto vraćena na delegatski model i onda specifično za Hrvatsku jer, unutar tog već imamo potencijalnu koruptnu situaciju osobe koja je u poziciji da prije odlučivanja koje će biti dano nekom sucu – pred odlučuje - što će do , suca, uopće doći, odnosno što se u modernoj političkoj teoriji zove “agenda seting” postavljanje dnevnog reda i time se u osnovi u mnogome utječe na process odlučivanja. Prema tome ako se neki papiri pokažu prije, neki poslije, ako se neki papiri pokažu važnijima, a neki ne, to će utjecati kako će se o njima odlučivti, odnosno, hoće li se o njima uopće odlučivati. A to što desetak tisuća ljudi u ovom trenutku u Hrvatskoj misli da će im problem riješiti Strasbourg, nije nažalost točno. “ rekao je prof. Žarko Puhovski.

Image and video hosting by TinyPic
Predstavljanje knjige novinara Ivice Grčara. Fotke mzz


Prof. dr. Alan Uzelac predaje Postupak Europskaog suda za ljudska prava na poslijediplomskoj razini na Pravnom fakultetu. Predstavljajući knjigu rekao je da knjiga fokus stavlja na osobu imenom Elica Grdinić koja djeluje kao zaposlenica Europskog suda za ljudska prava a koja je novinaru Grčaru i možda nizu drugih kolega slala dopise o tome je li njihov predmet na Europskom sudu proglašen za dopušten, koja je mogla poslati informaciju o tome da predmet koji je pokrenut pred sudom nažalost u fazi trijaže , u fazi odbijanja, kao onaj koji nije zadovoljio jedan od nekoliko mogućih kriterija. Novinar želi saznati što više podataka o toj osobi. On se pritom ponašao kao građanin koji vjeruje pravdi, koji je želio iskoristiti pravne mehanizme koji mu stoje na raspolaganju. Po mom uvjerenju autor knjige trebao se ponašati, i bio bi mnogo djelotvorniji, kao novinar i da je koristio načine pribavljanja informacija koji su eminentno novinarske naravi.
Tema Europski sud za ljudsk prava - kod nas se spremnost za komentiranje rada međunarodnih pravosudnih institucija može smatrati obrnuto proporcionalnom u stvarnom poznavanju materije djelovanju tih prvosudnih institucija . Nema razlike, radilo se o sudu u Strasburu, Hagu, Luxemburgu ili Ženevi, večinom će informacije poticati iz izvora koji vrlo malo znaju o stvarnom funkcioniraanju tih tijela. Zato smatram da se upozori na neke. Jer novinari u Hrvatskoj imaju više problema nego novinari u Europi sa razumijevanjem rada iz domene rada pravosuđa.Ono što preteže u novinskim tekstovima su urbane legende, mitovi, profesionalne predrasude.
Autoru ove knjige ništa se od toga ne može pripisati, čak i ako se kroz ovu knjigu može vidjeti da njegova potraga ne vodi nikamo. Ne može mu se to ni spočitnuti. Mnogo više bi mogao učiniti na predstavljenu knjigu iz koje se moglo vidjeti da pripadnici hrvatskih pravnih profesija vrlo rado i spremno praksu europskog suda predstavljaju na iskrivljen i fundamentalno pogrešan način. Zašto? Kritičko fokusiranje na pravna međunarodna tijela ima svrhu skidanja pozornosti sa prave knjige, a to je s domaćeg pravnog aparata i pravnog establišmenta, “ rekao je prof.dr. Uzelac. (Margareta Zouhar Zec)

31.01.2017. u 12:23 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 30.01.2017.

POKRENITE SVOJE TIJELO


REKREATIVNO TRČANJE KAO ODMOR

Ljubitelji trčanja su u organizaciji društva športske rekreacije Aktivan život trčali u nedjelju 29.1. utrku Zagreb 5x5 Winter Classic. Start utrke, prve od pet utrka iz te serije gdje sve dobne kategorije muškaraca i žena trče 5 kilometara, bio je ispred Južnog ulaza u Teniski centar Maksimir, južno od Kraša, ulica Ravnice XI. Ljubiteljica sam trčanja, odnosno atletike još od srednje škole, kada sam aktivno trenirala atletiku, trčanje na srednje pruge 800 i 1500 metara, u Atletskom Klubu Dinamo. Atletika je vrlo težak sport vrlo je naporna i traži iznimnu disciplinu života i zdrav organizam. No atletika odnosno trčanje kao rekreativno sve više postaje hobi koji se razvija kao turistička grana te postaje sportski turizam. U Europi raste broj rekreativnih trkača koji svoj godišnji odmor planiraju s rokovima sve masovnijih utrka na deset kilometara i polumaratonima u poznatim turističkim destinacijama. Trkači amateri, rekreativci spajaju ono što ih veseli, s odmorom od svog profesionalnog posla.

No u nedjelju je bilo vrlo hlado , čak - 8 stupnjeva Celzijusa ispod nule, bilo je ujutro Svi koji su došli trčati prikladno su se obukli…


Image and video hosting by TinyPic

….. pa smo se najprije dobro zagrijavali....

Image and video hosting by TinyPic
.......onda malo rastrčavanje....

Image and video hosting by TinyPic

......zatim START u 11.00 sati. Na startu je bilo 360 trkača. No i temperatura je postala malo viša. Bilo je - 6 stupnjeva celzijusa.

Image and video hosting by TinyPic
........onda trka. Jedan manji krug i jedan veći koji se trčao dva puta, što je ukupno bilo 5 000 metara.

Image and video hosting by TinyPic

Cilj! Svaki startni broj ima čip , a senzori koji su na ciljnoj ravnini očitali su vrijeme svakom trkaču koji je prošao cilj. Moj fotograf, nedovoljno vješt, nije kliknuo trenutak kada utrčavam u cilj. Moj rezultat na pet kilometara je 34,42 min. Odlično za mojih 57 punih godina. Žene ne vole govoriti o godinama, ali činjenice pišu na papiru.

Nemiojte prekomjerno jesti, pušiti, previše spavati, učinite nešto dobro za sebe. Pokrenite svoje tijelo. Trčanje će pomoći da vježbate svoju volju.
Sve informacije o rekreativnom aktivnom trčanju mogu se dobiti Run &Treka – www.run-trek.hr, ili posjetom u Kaptol Centru u Zagrebu.
Margareta Zouhar Zec, Fotke Ranko Zec

30.01.2017. u 06:48 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 29.01.2017.

NATJEČAJ ZA POTPORU RAZVOJU MALIH POLJOPRIVREDNIH GOSPDARSTAVA




ZA SVAKOG KORISNIKA KOJI UDOVOLJI UVJETIMA NATJEČAJA - 113.389,50 KUNA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Natječaj za provedbu podmjere 6.3. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“, provedba tipa operacije 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“. Korisnici ove potpore su mala poljoprivredna gospodarstava upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine iskazane u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura, a potpora iznosi 113.389,50 kuna po korisniku. Za ovaj Natječaj je osigurano je 151.261.593,00 kuna - informacije su iz Ministarstva poljoprivrede od 27. siječnja.

Potpora je predviđena za :

- kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala,
- kupnju, građenje i opremanje zatvorenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda iz Dodatka i Ugovora o funkcioniranju EU

- kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta
- kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,
- podizanje novih ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,
- uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje,
- građenje i opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe

- stjecanje potrebnih stručnih znanja za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade
- operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva

Zahtjev za potporu podnosi se u elektronskom obliku putem AGRONET-a.Po završetku elektronskog popunjavanja Zahtjeva za potporu u AGRONET-u, korisnik je dužan ispisati, ovjeriti pečatom i potpisati te dostaviti ovjerenu Potvrdu o podnošenju Zahtjeva za potporu preporučenom poštom s povratnicom ili osobno na adresu podružnice Agencije za plaćanja, ovisno o lokaciji ulaganja. Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 27. veljače 2017. godine od 12:00:00 sati do 27. ožujka 2017. godine do 23:59:59 sati.

„Raspisali smo natječaj za potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava. Ova mjera omogućava malim poljoprivrednicima unaprjeđenje gospodarstva, tako da se kasnije mogu kandidirati i za druge mjere iz Programa ruralnog razvoja. Očekujem puno prijava na ovaj natječaj jer smo pojednostavnili proceduru i rasteretili poljoprivrednike nepotrebne administracije.“- izjavio je ministar Tolušić.

Detaljnije informacije pogledati u Pravilniku o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i podmjere 6.3. u okviru mjere M06 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja” (NN 42/15) Detalji Natječaja su na internet stranicama Agencije za plaćanja (www.apprrr.hr) i Programa ruralnog razvoja (www.ruralnirazvoj.hr).



29.01.2017. u 21:00 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 27.01.2017.

DORUČAK S HRVATSKIH FARMI


HRVATSKI PROIZVODI S OZNAKOM


“Sa Doručkom s hrvatskih farmi započinjemo intenzivnu kampanju predstvljanja domaće, kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane. Potrošaći imaju pravo znati kakvu hranu jedu ,odakle ta hrana dolazi, i na koji način je pripremljena.” Tim je riječima svoje izlaganje počeo doc. dr. Zdravko Barač v.d. ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) koja je do sada od 2009. osmislila oznake koje garaniraju kvalitetu i zdrastvenu ispravnost proizvoda koji ih nose, a radi se o oznaki za mlijeko, meso, med, jaja, brašno i kruh.

Image and video hosting by TinyPic

U hotelu Panonija u Sisku, u dvorani Siscia 1, poslužen je 25. siječnja Doručak s hrvatskih farmi na kome je bilo dvjestotinjak uzvanika , poljoprivrednih proizvođača, predstavnika prerađivačke industrije, predstvnika viskokoškolskih ustanova, instituta, predstvnika državne uprave, i saborskih zastupnika.

“Hrvatska poljoprivredna agencija je zadužena i za stručne, za tehničke i za operativne poslove u ovoj kampanji” rekao je doc.dr. Barač te nastavio “ U HPA ima niz alata kojima potvrđujemo vjerodostojnost sustava. Jedan od alata je i sustavno administriranje točnije registriranje domaćih životinja sa svim svojim sastavnicama: registar goveda,ovaca,koza, konja, itd. tako da sustav sljedivosti počiva upravo na ovim bazama podataka.Taj put sljedivosti put je kvalitete proizvoda. Laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima sastavni je dio Hrvatske poljoprivredne agencije koji kontrolira mlijeko u higijenskom komponentama kao i kvalitetu. Laboratorij za kontrolu kvalitete meda djeluje, prati se i kvaliteta na lini klanja.”


Image and video hosting by TinyPic
Doc.dr. Zdravko Barač v.d. ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije

“Sustavi su organizirani tako da svima osiguravaju određene benefite u lancu hrane, od primarnih proizvođača, prehrambeno prerađivačke industrije, do potrošača. Proizvođači s ovim dobivaju promotivnu kampanju koju pokreće Ministarstvo poljoprivrede putem službi Hrvatske poljoprivredne agencije. Prehrambenaa industrija i na ovaj način ističe proizvode koji se nude potrošačima, a na taj način se osigurava prepoznatljivost tih proizvoda na velikom europskom tržištu hrane koja je na naše police stigla i prije nego što je Hrvatska 2013. postala punopravna članica EU. Za potrošača je najvažnija kvaliteta robe i porijeklo robe, a ovakvom kvalitetom poslana je upravo ta poruka. Šaljemo poruke da te proizvode odlikuje svježina i kvaliteta, jer su sustavno podložni kontrolama i da su rokovi isporuke i put od proizvodnje do potrošča vrlo kratki i vrlo brzi" – riječi su v.d. ravnatelja HPA doc. dr. Barača.
Prilično slikovito je doc.dr. Barač pojasnio i ulogu HPA u stvaranju sustava oznake te je rekao “ Hrvatska poljoprivredna agencija je zadužena i za stručne, za tehničke i za operativne poslove u ovoj kampanji. Zašto HPA? U HPA je čitav niz alata kojima se potvrđuje vjerodostojnost. Jedan od alata je i sustavno administriranje točnije registriranje domaćih životinja sa svim svojim sastavnicama : registar svinja, goveda,ovaca,koza, konja, itd. tako da sustav sljedivosti počiva upravo na ovim bazama podataka. Taj put sljedivosti put je kvalitete proizvoda. Laboratorij za kontrolu mlijeka u Križevcima sastavni je dio Hrvatske poljoprivredne Agencije koji kontrolira mlijeko svakog proizvođača višekratno u higijenskom komponentama kao i komponentama kvalitete.Laboratorij za kontrolu kvalitete meda djeluje, ocjene kvalitete na lini klanja u govedarstvu, svinjogojstvu ovčartsvu I kozartsvu. Sve su to alati za kontrolu vjerodostojnosti sustava. “



Image and video hosting by TinyPic

“Pozornost smo dali i vizuelnom identitetu, pa smo oznake malo osvježili. Kockice su prepoznatljive diljem Lijepe naše kao i na košarkaškim utakmicama. I stranim turistima koji ne razumiju Hrvatski jezik takav vizuelni identitet šalje jasnu ozaku o podrijetlu proizvoda. “
Iz prezenzacije doc.dr. Barača bilo je vidljivo da oznaku “mlijeko s hrvatskih farmi” ima do sada 21 korisnik što su i mljekarske industrije i OPG-I, zatim oznaku “meso hrvatskih farmi” što se odnosi na svježe svinjsko meso, svježe juneće meso, te meso peradi ima 9 korisnika. Oznaka “jaja s hrvatskih farmi” ima 7 korisnika znaka i 80% hrvatskih proizvođača jaja nose taj znak. Oznaku “med iz lijepe naše” ima 105 korisnika oznaka. “Brašno hrvatskih polja “ i “kruh hrvatskih polja” imaju tri korisnika .
Prema riječima ravnatelja HPA tri temeljna cilja ima agencija kojoj je ravnatelj i to :
1. Još značajnije uključivanje primarnih poljoprivrednih proizvođaača u sustav označavanja oznakama HPA
2. Povećanje i broja i količinu korisnika oznaka
3. Informiranje potrošaća o značenju i važnosti oznaka, ali i informiranje potrošaća o sustavu koji stoji iza njih.


Image and video hosting by TinyPic

Župan Sisačko - moslavački dipl. arhitekt Ivan Žinić na Doručku s hrvatskih farmi bio je domaćin te je u prisustvu ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića zahvalio zbog pozitivnog zaokreta u poljoprivredi.” Hrvatska poljoprivreda može napraviti zaokret da sačuvamo selo i naša mala gospodarstva. Poznato Vam je koliko je uništeno gospodarstava koja su proizvodila mlijeko u našim selima i naseljima.” Današnjim okupljanjem i Doručkom nastojimo promovirati poljoprivrednu proizvodnju” rekao je te nastavio”Prije dvije godine smo razvili program koji smo nazvali Kupujmo lokalno I imamo nekoliko trgovina u županiji u kojima se mogu kupiti samo proizvodi proizvedeni lokalno na OPG- ima, a radi se o 350 proizvoda “ rekao je župan Ivan Žanić.

Ministar poljoprivrede dipl.iur.Tomislav Tolušić izrazio je najprije svoj stav kako je Hrvatska najljepša zemlja na svijetu, kako ima najljepše more, planine, najbolju hranu, ali da je u mnogim segmentima poljoprivredna proizvodnja uništena i zanemarena. “Vremena kada se nije brinulo o Hrvatskoj poljoprivredi su prošla. Ministasrstvo poljoprivrede mora biti zaštitnik hrvatske poljoprivrede, a ja sam ministar hrvatske poljoprivrede i sve što smo činili u zadnja tri mjeseca činiti ćemo i ubuduće. Radimo red na tržištu, ja samtram da je to potrebno, jer Hrvatska godišnje troši milijarde kuna na razvoj poljoprivrede. Pozivam vas da svaki puta kada dođete u trgovinu kupite neki od ovih proizvoda. Kupnjom nečete ništa više potrošiti nego inače, a pomoći ćete poljoprivredi i njenom opstanku. Ti su proizvodi višestruko iskontrolirani, kvalitetni su i zdrastveno ispravni, a proizvode ih deseci tisuća hrvatskih ljudi. Moramo pobuditi nacionalnu svijest i voditi brigu o tome da kupujemo proizvode proizvedene u Hrvatskoj”- rekao je ministar Tolušić u hotelu Panonija u dvorani Siscia 1 uzvanicima prije početka doručka koj su činile namirnice s hrvatskih farmi, mlijeko, pečena i kuhana jaja, kruh, i med .
Saborska zastupnica Željka Josić uručila je ministru Tomislavu Tolušiću proizvode koji su u 2016. bili nagrađeni tradicionačlnom nagradom Hrvatski suncokret.
Tekst i fotke Margareta Zouhar Zec

27.01.2017. u 22:05 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 24.01.2017.

SASTANAK U DELNICAAMA O PROVEDBI NAREDBE ZA SUZBIJANJE POTKORNJAKA !



TOMISLAV TOLUŠIĆ

" POTKORNJAK NE PITA ZA STRANAČKU PRIPADNOST. PRIMIMO SE POSLA"


Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić održao je 24. siječnja u Delnicama sastanak s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i energetike iz Primorsko-goranske županije, Hrvatskog šumarskog instituta, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Savjetodavne službe te čelnicima s područja Gorskog kotara, radi rješavanja problema pojave smrekovog potkornjaka u Gorskom kotaru.
Na sastanku je ministar Tolušić iznio informacije o važnosti provedbe Naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma Ips typographus (L.) – osmerozubi smrekin pisar, te je otvorio raspravu o daljnjem tijeku radnji potrebnih za sprječavanje širenja i suzbijanje smrekovog pisara na području Gorskog kotara. Zaključeno je da će Šumarska inspekcija kroz kontinuiranu provedbu nadzora provođenja šumskog reda u trgovačkom društvu Hrvatske šume d.o.o. i suradnju sa Savjetodavnom službom i Hrvatskim šumama d.o.o. kontinuirano pratiti i ažurirati podatke o provedbi Naredbe.
U Nacionalnom parku „Risnjak“ ustanovljeno je da je sušenje obične smreke uzorkovano smrekovim potkornjakom zahvatilo površinu od cca 60 ha, u Park šumi Golubinjak izvršena je sječa sušaca obične smreke u količini od 793 mł, a u park šumi Japlenški vrh izvršena je doznaka sušaca, obične smreke, bruto mase 200 mł dok će sječa i izrada biti izvršena čim dopuste vremenski uvjeti. U gospodarskoj jedinici Belevine kojom gospodari Šumarski fakultet posječeno je ukupno 4 stabla ukupne mase 9 mł, dok je u gospodarskoj jedinici Sungerski lug posječeno ukupno 203 mł drvne mase. Ukupna drvna masa posječene obične smreke u šumama kojima gospodari Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je 212 mł.

Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Hrvatskim šumarskim institutom izradilo brošuru o potkornjaku (Smrekov pisar (Ips typographus): razvojni ciklus, simptomi napada, monitoring populacije, mjere suzbijanja) s ciljem informiranja privatnih šumovlasnika, ali i izvođača radova o mjerama koje je potrebno provesti te prepoznavanju zaraženih stabala. Šumarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede nastaviti će provedbu aktivnosti u skladu s Planom aktivnosti za implementaciju Naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja štetnog organizma Ips typographus (L.) – osmerozubi smrekov pisar. Sukladno Planu aktivnosti, a nastavno na odredbu članka 11. Zakona o šumama, izraditi će se Odluka o ovlaštenju treće osobe (Hrvatskih šuma d.o.o.) za provedbu mjera kod šumoposjednika koji nisu započeli ili ne provode propisane mjere zaštite.
„Ovome moramo pristupiti odgovorno i ujedinjeno. Smrekov potkornjak ne pita za boju članske iskaznice ili stranačku pripadnost. Imamo struku, imamo ljude na terenu, imamo iskustva zemalja koja se nalaze u sličnoj situaciji… na nama je da se ujedinimo i ovome ozbiljno i odlučno pristupimo. Primimo se posla!“, izjavio je ministar Tolušić na sastanku u Delnicama.


24.01.2017. u 22:50 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 23.01.2017.

RAZVOJNI PROGRAM OBNOVE KULTURNE BAŠTINE U OSIJEKU !




SA 52.617.194,49 KUNA PROJEKT SUFINANCIRA EU!

Image and video hosting by TinyPic

U Osijeku je 20.siječnja potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Edukativni i informativni turistički centar mladih Stara Pekara s trgom Vatroslava Lisinskog, Tvrđa“. Ukupna vrijednost projekta je i 66.054.649,11 kuna.Od te sume će 52.617.194,49 kuna sufinancirati EU iz fonda u okviru natječaja „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“.
Ugovor su potpisali Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ivan Vrkić, gradonačelnik Grada Osijeka te Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU).
Realizacijom projekta obnovit će se stara pekara austro-ugarske vojske i prenamijeniti u hostelski smještaj s nizom dodatnih ugostiteljskih i kulturnih sadržaja. Revitalizirat će se i Trg Vatroslava Lisinskog u Tvrđi koji će dobiti javnu pozornicu i mjesto za razne manifestacije i susrete. Projektom će se izravno utjecati na povećanje zapošljavanja i na razvoj novih gospodarskih i društvenih aktivnosti u Osijeku.
„Iznimno sam ponosna što će se Tvrđa, srce Osijeka, obnoviti EU sredstvima. Ovo je tek dio cjelokupne obnove Tvrđe i jedan od projekata kojim ćemo Slavoniji vratiti stari sjaj i status kakav zaslužuje.“- izjavila je ministrica Gabrijela Žalac prilikom potpisivanja.

Kroz ovaj značajan projekt potaknut će se razvoj smještajnih kapaciteta u Osijeku i povećati broj raznih kulturnih, obrazovnih i društvenih događanja u samoj Tvrđi. Izravno će se utjecati i na povećanje broja posjetitelja i produženje turističke sezone, što će pozicionirati osječku Tvrđu kao turističko središte cijele regije.
Ovo je još jedan u nizu do sada potpisanih ugovora u okviru EU natječaja „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“ kojim se dodjeljuje ukupno 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj u svrhu provedbe projekata koji doprinose obnovi i zaštiti hrvatske kulturne baštine, a podrazumijevaju ulaganja u kulturna dobra te razvoj dodatnih, primarno turističkih sadržaja ili usluga na lokalnoj i regionalnoj razini.
Posjet gradu Osijeku ministrica Gabrijela Žalac i ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric iskoristili su i za radni sastanak sa županom, gradonačelnicima, načelnicima i drugim nositeljima regionalnoga razvoja Osječko-baranjske županije, s kojima su razgovarali o aktualnim natječajima i mogućnostima financiranja iz EU fondova te sadašnjim i budućim projektima - informacije su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

23.01.2017. u 06:15 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 22.01.2017.

IMA LI MINISTARSTVO UPRAVE SANKCIJE ZA SAMOVOLJNOG NAČELNIKA OPĆINE?


VISINA POREZA PREMA VOLJI NAČELNIKA !

Smije li načelnik općine visinu poreza mještanima poljoprivrednim proizvođačima određivati prema vlastitoj prosudbi i vlastitoj volji? Kada je porez u okviru normalnih prihvatljivih cifri stanovnici općine ga prihvaćaju . Međutim poreze koje je nametnuo načelnik općine ČEMINAC u Osječko – baranjskoj županiji dr. Zlatko Pinjuh spec.hitne medicine mještani nikako ne mogu prihvatiti kao normalne, jer porezi nisu u okviru realnih cifri. U tekstu koji je objavljen u tiskovini 24 SATA u subotu 21. siječnja 2017.,na stranici 22-23 pod naslovom “Dosta nam je ovog harača. Pa to je pljačka”poljoprivredni proizvođači potvrđuju astronomske cifre nametnutog općinskog poreza: naprimjer 65. 000 kuna komunalne naknade na hladnjaću, 40.000 za komunalije i slivne vode itd. OBJAVLJUJEM TEKST .

Image and video hosting by TinyPic


Općina Čeminac ima samo 2 856 stanovnika u pet okolnih sela Čeminac, Grabovac, Kozarac, Mitrovac i Novi Čeminac i sasvim sigurno iz državnog proračuna općina prima sredstva za tekuće potrebe.
No nije zanemariva činjenica da tu malu općinu vode dvoje obrazovanih ljudi, obrazovanih u odnosu na ostale mještane i poljoprivredne proizvođače, načelnik je dr. Zlatko Pinjuh spec.hitne medicine a njegova je zamjenica Anuša Rešetar dipl. oec . Činjenica je da je njihova ideja da oni svoju intelektualnu sposobnost koriste kako bi na ime općine poljoprivredni proizvođači platili prekomjernu visinu poreza . Ima li za takvog načelnika općine Ministarstvo uprave ikakve sankcije?



22.01.2017. u 16:50 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 21.01.2017.

INAUGURACIJA 45. AMERIČKOG PREDSJEDNIKA DONALDA TRUMPA


DONALD TRUMP

"OD DANAŠNJEG DANA NAŠOM ZEMLJOM ĆE VLADATI NOVA VIZIJA"

Inauguracija Donalda Trumpa ( 1946) za 45. američkog predsjednika 20.siječnja 2017. bio je za cijeli svijet prvorazredan događaj. U Washingtonu na aveniji Pennsylvania, okupilo se više od 500 000 amerikanaca koji su uživo došli prisustvovati inauguraciji američkog predsjednika. No u nekim gradovima Amerike građani nezadovoljni izborom Trumpa za predsjednika krenuli su u protestne povorke, a onda izazivali nerede razbijali trgovine i sukobljavali se s policijom.

Član Republikanske stranke, biznismen s imovinom vrijednom nekoliko milijardi dolara i bez diplomatskog iskustva, Donald Trump se kandidirao za predsjednika SAD-a i prema broju elektora, pobijedio je svoju protivnicu Hillary Clinton. U izbornoj kampanji svijet je iznenađivao izjavama koje baš nisu uobičajeme u demokratskom političkom svijetu, te je zato postojao veliki interes za njegov inauguracijski govor. Politički analitičari vjeruju da je najvažnije odrednice svoga političkog djelovanja svojih političkih pogleda Donald Tramp naznačio već u svom inauguracijskom govoru koji je trajao 16 minuta.

Podignute desne ruke, dok je lijevu držao na dvjema knjigama koje je držala njegova supruga Melania- jedna je knjiga bila Biblija koju je Trumpu poklonila majka, a druga je bila Biblija na kojoj je zakletvu položio prvi američki predsjednik Gerg Wasington koji je predsjednik bio od 30.4.1789. do 4.3.1797. godine - Donald Tramp je izrekao riječi predsjedničke prisege:

“Ja Donald John Trump prisežem svojom čašću da ću časno izvršavati dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država i da ću najbolje što mogu čuvati, štititi i braniti Ustav Sjedinjenih Američkih Država. Tako mi Bog pomogao. “ (aplauz nazočnih amerikanaca)

Donald John Trump, sada predsjednik SAD-a započeo je svoj inauguracijski govor . Evo što je rekao , citiram govor u cjelosti:

Image and video hosting by TinyPic

“Gospodine Roberts, predsjedniče Carter, predsjedniče Clinton, predsjedniče Busch, predsjedniče Obama moji dragi amerikanci i građani svijeta, hvala Vam. (aplauz nazočnih amerikanaca) Mi građani Amerike sada zajedno sudjelujemo u naporima da ponovno izgradimo zemlju i vratimo obećanje koje smo dali svim našim ljudima, zajedno ćemo odrediti smjer kojim će Amerika i svijet ići. U mnogo narednih godina suočavati ćemo se sa izazovima i teškoćama ali obaviti ćemo taj posao. Svake četiri godine okupljamo se ovdije kako bismo mirno svršili prijenos vlasti.Zahvalni smo predsjedniku Obami i prvoj dami Michele Obami na njihovoj pomoći tijekom ovog prijelaznog razdoblja. Bili su izuzetni i puno vam hvala na tome. (aplauz)
Današnja ceremonija ima posebno značenje jer danas ne samo da prenosimo vlast s jedne na drugu administraciju ili sa jedne na drugu stranku, nego prenosimo vlast iz Wosingtona na vas naroda SAD-a.( aplauz) Predugo je malena skupina u našem glavnom gradu ubirala beneficije, dok je narod trpio i to su činili na njihovu štetu. Wasington je cvjetao, ali narod nije sudjelovao u svemu tome.Političari su se bogatili, ali su se tvornice zatvarale, establišment je sam sebe štitio, ali ne i građane naše zemlje. Njihove pobjede nisu vaše pobjede, njihovi trijumfi nisu bili vaši trijunfi. I dok su oni slavili bilo je malo razloga za slavlje siromašnim obiteljima diljem naše zemlje. (aplauz) Sve će se to promijeniti upravo danas i upravo sada, jer je ovaj trenutak vaš trenutak, on pripada vama (aplauz) pripada svima okupljenima ovdije, pripada svima koji nas gledaju diljem Amerike. Ovo je vaš dar, ovo je vaša proslava,a Sjedinjene Američke Države su vaša zemlja. (aplauz)

Ono što je zapravo bino nije to koja je stranka na vlasti, nego da li našom vlašću upravlja narod? 20. siječanj 2017. Biti će upamćen kao dan kada su ljudi, građani narod, ponovo postaali vladari ove nacije, ove zemlje.Zaboravljeni muškarci i žene naše zemlje više neće biti zaboravljeni. Ovdije vas je na desetke milijuna i dio ste pokreta kakav svijet nikada dosad nije vidio. To je jedan povijseni pokret. U središtu ovog pokreta je ključno uvjerenje a to je da nacija postoji kako bi služila svojim građanima. Amerikanci žele dobre škole svojoj djeci, sigurne četvrti i dobra radna mjesta. To su pravični i razumni zahtijevi za naš narod ali za večinu naših građana postiji drugačija stvarnost, siromašne majke i djeca, propale tvornice po cijeloj zemlji i obrazovni sustav koji ima novca, ali koji našim mladima uskraćuje znanje. Tu je i zloćin, bande i narkotici koji su toliko toga oduzeli našoj zemlji, toliko potencijala. Ovo američko krvoproliče prestaje upravo sada i upravo ovdije .(aplauz )
Mi smo jedna nacija i njihova bol je naša bol. Njihgovi snovi su naši snovi i njihvi uspjesi će biti i naši uspjesi.Dijelimo jedno srce jedan dom i jednu slavnu sudbinu.
Dužnost koju preuzimam je dužnost koja znaći vjernost svim amerikancima.Previše smo vremena obogaćivali stranu industriju na uštrb naše industrije. Isto tako smo oslabljivali našu vojsku. Branili smo tuđe granice, a odbijali smo braniti vlastite. (aplauz)I potrošili smo bilijune i bilijune dolara u inozemstvu dok je američka infrastruktura propadala. Učinili smo druge zemlje bogatima, a bogatstvo snaga i samouvjerenost naše zemlje se je smanjivala i zapravo je nestala. Tvornice su se zatvarale jedna po jedna i odlazile iz naše zemlje a da uopće nitko nije ni pomislio na milijune i milijune američkih radnika koji su ostali bez posla.Naša je srednja klasa uništena i njihovo bogatstvo je redistribuirano diljem svijeta. No sve je to stvar prošlosti.
Sada se moramo okrenuti samo budućnosti.(aplauz)

Danas smo se ovdije okupili i to je zapravo nova poruka koju trebaju čuti svi gradovi sve strane prijestolnice. Od današnjeg dana našom zemljom će vladati nova vizija.Od današnjeg dana Amerika će biti na prvom mjestu. (aplauz) Sve trgovinske odluke, porezne odluke,migracijske odluke, odluke u vezi vanjskih poslova donositi će se u korist radnika i američkih obitelji. Moramo zaštiti naše granice, moramo se pobrinuti da druge zemlje ne uništavaju naša radna mjesta i ne otimaju nam naše tvornice. (aplauz) Zaštita će dovesti do velikog prosperiteta i snage,boriti ću se do zadnjeg atoma svoje snage za vas i nikada vas neću iznevjeriti. (aplauz) Amerika će opet početi pobjeđivati, pobjeđivati kao nikada dosad.(aplauz) Vratiti ćemo radna mjesta u našu zemlju. Osnažiti ćemo naše granice, vratiti ćemo naše bogatstvo, vratiti ćemo svoje snove(aplauz).
Izgradit ćemo nove ceste, nove autoceste, mostove, aerodrome, tunele, željezničke pruge, diljem naše prekrasne nacije. Naši ljudi više neće primati socijalnu pomoć već će prionuti na posao kako bi obnovili našu zemlju. To ćemo učiniti sa američkom random snagom.I pri tome ćemo se držati dvaju jednostavnih pravila : kupujte američke proizvode i zapošljavajte američke radnike. (aplauz) Taržiti ćemo prijateljstvo kod stranih nacija, ali činiti ćemo to znajući da je pravo svih nacija da interese svojih nacija stavi na prvo mjesto.

Ne želimo nikome nametati naš način života, nego želimo da naš način života svijetli kao primjer svima i da ga svi mogu slijediti. (aplauz) Osnažiti ćemo stare saveze i formirati nove i ujediniti civilizirani svijet protiv Radikalnog islamskog terorizma koji ćemo iskorijeniti, (aplauz) izbrisati sa lica zemlje.Srž naše politike biti će totalna odanost SAD-u i putem odanosti našoj zemlji ćemo ponovno otkriti našu odanost jedni drugima.Kada otvorite srce domoljublju nema mjesta za predrasude. (aplauz)
Biblija nam kaže kako je dobro kada Božiji narod živi zajedno u jedinstvu. Moramo jasno izražavati svoje stavove i biti iskreni u debatama, ali uvijek moramo biti solidarni. Kada Amerika bude ujedinjena to će znaćiti da će Amerika biti nezaustavljiva. (aplauz)
Nemojte se bojati , zaštićeni smo i uvijek ćemo biti zaštićeni. Zaštićeni od strane naše sjajne vojske i policije i što je najvažnije štiti će nas blok. (aplauz) I naikraju moramo razmišljati veliko i sanjati velike snove. U Americi znamo da nacija postoji samo ako prosperira, nikada nećemo više prihvatiti političare koji su jaki na riječima ali ne i na djelima koji se stalno žale ali nisu ništa spremni poduzeti u vezi toga. (aplauz i zvižduci) Vrijeme za isprazne riječi je završeno. Vrijeme je da prijeđemo na djela.(aplauz)
Nemojte nikome dopustiti da kaže da je to nemoguće. Nijedan izazov nije ravan srcu i duhu Amerike. Nećemo podbaciti, naša će zemlja opet prosperirati.

Stojimo na pragu novog milenija. Osloboditi ćemo zemlju od bolesti, iskoristiti ćemo energije i tehnologije sutrašnjice. U našim srcima će se pojaaviti novi nacionaalni ponos i zalijetičiti će naše podjele. Upamtimo onu staru mudrost naših vojnika bez obzira jesmo li crni, smeđi ili bijeli, svi krvarimo isto, crvenom bojom domoljublja. ( aplauz )
Svi uživamo iste slobode i svi pozdravljamo, salutiramo veliku sjajnu američku zastavu. I bez obzira da li se dijete rodi u siromašnoj četvrti Detroita ili u Nebraski, svi će oni gledati isto nebo, imati će iste snove. I njima će biti udahnut život od strane istog stvoritelja. Staga svim amerikancima u svim gradovima od oceana do oceana od planine do planine želim poručiti nikada vas više nitko neće ignorirati. ( aplauz) Vaš glas, vaše nade i vaši snovi definirati će našu američku sudbinu i vaša hrabrost i ljubav će nas zauvijek voditi na tom putu. Zajedno ćemo Ameriku opet učiniti snažnom, Ameriku ćemo opet učiniti bogatom, Ameriku ćemo opet učiniti ponosnom, Ameriku ćemo opet učiniti sigurnom. I da, ponovo ćemo Ameriku učiniti velikom. Hvala vam. Bog vas blagoslovio. I Bog blagoslovio Ameriku. (aplauz) Bog blagoslovio Ameriku. (Ovacije i aplauz ) “ citat završen



Image and video hosting by TinyPic

Mike Pence, položio je državničku prisegu prije Trumpa, a njegova je dužnost biti podpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.


Barak Obama (1961) bio je 44. Američki predsjednik i prvi afroamerikanac na položaju predsjednika , član demokratske stranke, politolog i pravnik po struci, te je otišao sa predsjedničkog mjesta nakon dva predsjednička mandata koji su trajali od 20. 1. 2009. do 20.1 . 2017. U prvoj godini svoga mandata, potkraj 2009. dobio je Nobelovu nagradu za mir radi zalaganja za razoružanje nuklearnim oružanjem. Obaminom zaslugom je oko 20 milijuna amerikanaca dobilo zdrastveno osiguranje prema Zakonu o zdrastvenoj pomoći potpisanim 20.3. 2010. poznatim kao “Obamacare” a nezaposlenost je također smanjena. No u Americi se radna mjesta ne gube samo od konkurencije, već i zbog napredne tehnologije.
(Margareta Zouhar Zec)

21.01.2017. u 11:01 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 19.01.2017.

EU JE DRUGI NAJVEĆI SVJETSKI PROIZVOĐAČ MEDA

BROJ KOŠNICA - PARAMETAR ZA DODJELU POTPORA

Europska komisija objavila je 12. siječnja 2017. podatke o provedbi nacionalnih programa pčelarstva. Analizirajući način na koji države članice provode različite mjere potpore za pčelare u okviru Zajedničke poljoprivredne politike tijekom godina 2013. do 2015. godine, izvješće pokazuje da je broj košnica kontinuirano raste u Europskoj uniji. Države članice ukupno imaju 15,7 milijuna košnica što je 12% više nego u programskom razdoblju 2011.-2013. godine.
Malih pčelara ima oko 96% a svaki od njima ima manje od 150 košnica. EU podupire pčelarstvo putem nacionalnih pčelarskih programa namijenjenih za poboljšanje općih uvjeta za proizvodnju i stavljanje na tržište meda i pčelinjih proizvoda u EU. To uključuje mjere kao što su poboljšanje zdravlja pčela ili tehničku pomoć pčelarima, između ostalog. To daje i pregled o distribuciji ukupnog godišnjeg proračuna od 33 milijuna € između različitih država članica. Najveći udio koristi Španjolska - 16%, Francuska -11% i Rumunjska - 10%.


U Izvješću Komisije europskom Parlamentu i Vijeću o provedbi mjera za sektor pčelarstva iz Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda, koja nosi datum 7.12 2016. Bruxelles, piše da je sektor pčelarstva Europske unije malen je u usporedbi s ostalim poljoprivrednim sektorima, ali osigurava oprašivanje poljoprivrednih kultura i zbog toga je važan. Taj je sektor izložen troškovima koji rastu, znatnoj konkurenciji zbog uvoza jeftinog meda iz trećih zemalja, gubitaka pčelinjih kolonija, bolesti i štetočina pčelinjih košnica u sve lošijim uvjetima ispaše.

„U okviru zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) dostupno je nekoliko alata za podupiranje sektora pčelarstva i ublažavanje negativnog učinka koji bi neke poljoprivredne djelatnosti mogle imati na oprašivače kojima se upravlja. EU izravno podupire sektor pčelarstva od 1997. Uzastopnim uredbama o tržištu državama članicama omogućila se izrada nacionalnih programa za njihov sektor pčelarstva. Cilj je tih programa unaprijediti opće uvjete proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda koji uključuju ne samo med već i matičnu mliječ, pelud i propolis i pčelinji vosak. Programe sufinancira Europska unija po stopi od 50 % i traju tri godine.“- navodi se u Izvješću u kome se nastavlja:
„U članku 225. točki (a) Uredbe Vijeća (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda navedeno je da Komisija svake tri godine, a prvi put najkasnije 21. prosinca 2016., podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi mjera za sektor pčelarstva.Ovim izvješćem ispunjava se ta obveza za pčelarske godine 2013., 2014. i 2015. „
Nacionalni pčelarski programi traju tri godine, te pčelarske godine odgovaraju posljednjoj godini prethodnih trogodišnjih pčelarskih programa 2011. – 2013. i prvim dvjema godinama sadašnjeg programa 2014. – 2016. godine.
Sve države članice prijavile su nacionalni pčelarski program za razdoblja 2011. – 2013. i 2014. – 2016. To pokazuje koliki je interes država članica za i potrebe sektora pčelarstva
.

Izvješće se temelji na nacionalnim pčelarskim programima koje su Komisiji prijavile države članice za razdoblja 2011. – 2013. i 2014. – 2016. te 2017. – 2019.godine koji su prijavljeni Komisiji, a podaci o proizvodnji i međunarodnoj trgovini meda preuzeti su iz baza podataka Eurostata, Comexta i FAO-a.

S proizvodnjom od oko 250 000 tona meda godišnje, EU je drugi najveći svjetski proizvođač meda. Kina je najveći proizvođač meda.EU ne proizvodi dovoljno meda za zadovoljavanje vlastite potrošnje. Stopa samodostatnosti iznosila je 2015. godine otprilike 60 %.
Države članice s najvećom proizvodnjom meda a to su Rumunjska, Španjolska, Mađarska, Njemačka i Italija nalaze se većinom na jugu Unije gdje su klimatski uvjeti za pčelarstvo povoljniji.
Cijene meda znatno se razlikuju ovisno o kvaliteti i mjestu prodaje. Cijene višecvjetnog meda kreću se od 2,54 eura za kg u Poljskoj za višecvjetni med koji se prodaje u rasutom stanju u veleprodaji do 15,18 eura za kg za med koji se prodaje na mjestu proizvodnje u Ujedinjenoj Kraljevini.


Proizvodnja meda u EU-u 2014. i 2015.

Image and video hosting by TinyPic


TRGOVINA MEDOM

EU je najveći svjetski uvoznik meda. Uvoz povećava iz godine u godinu. Godine
2015. zemlje EU uvezle su otprilike 200 000 tona meda što količinski čini otprilike 75 % ukupne proizvodnje meda zemalja članica. Polovina tog uvoza potječe iz Kine, oko 100 000 tona) Druga dva glavna dobavljača bili su Meksiko i Ukrajina. Med uvezen iz trećih zemalja znatno je jeftiniji od meda proizvedenog u EU-u. Prosječna uvozna cijena kineskog meda iznosila je 1,64 eura za kg dok je prosječna cijena u EU-u višecvjetnog meda koji se prodaje u rasutom stanju u veleprodaji iznosila 3,78 eura za kg. Zbog većih troškova proizvodnje proizvođači iz EU-a teško se mogu natjecati s uvezenim medom.

Izvoz iz EU-a zanemariv je u usporedbi s uvozom.
EU je 2015. izvezao otprilike 20 000 tona meda što čini oko 8 % ukupne proizvodnje meda u EU. EU izvozi većinom na tržišta koja traže visokokvalitetni med, odnosno u Švicarsku, Saudijsku Arabiju, Japan, Sjedinjene Američke Države i Kanadu. Jedinična izvozna cijena meda iznosila je 2015. prosječno 5,77 eura za kg.

PČELINJE KOŠNICE

Prema podacima iz programa za razdoblje 2014. – 2016., u EU-u je bilo oko 16 milijuna pčelinjih košnica. Pet država članica s najvećim brojem pčelinjih košnica nalaze se većinom na jugu EU i to u Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj, Rumunjskoj i Italiji.
Komisija nema nove podatke o broju košnica u odnosu na posljednje izvješće. Ažurirani podaci neće biti dostupni prije 2017.

Broj pčelar se bitno razlikuje između država članica. Njemačka je jedna od nekoliko država koje su uspjele zaustaviti pad broja pčelara. Njemački savez pčelara dao je prednost strategiji zapošljavanja pčelara i ponudio je tečajeve za početnike, što je dovelo do povećanja broja aktivnih pčelara. Dio tih djelovanja financirao se mjerom „tehnička pomoć” u okviru programa.
Tijekom 2015. 96 % europskih pčelara upravljalo je pojedinačno s manje od 150 pčelinjih košnica, a do tog se praga pčelinjak smatra „amaterskim”. Samo 4 % pčelara u EU-u imalo je više od 150 košnica i mogli su se smatrati „profesionalnim” pčelarima. Međutim, taj su prag osporavali neki pčelarski savezi koji smatraju da je primjereniji broj od 40 košnica.
Velika većina pčelara u EU-u , a to je 72 %, članovi su pčelarskog saveza.

Kretanje broja pčelara u EU po godinama

Image and video hosting by TinyPic

PROVOĐENJE NACIONALNIH PČELARSKIH PROGRAMA

„Tijekom pčelarskih godina 2013., 2014. i 2015., koje su obuhvaćene ovim izvješćem, još uvijek je bila na snazi Uredba (EZ) br. 1234/2007. Stoga još nisu bile provedene promjene u pogledu pčelarskog sektora uvedene reformom ZPP-a iz 2013..
Odredbama članaka od 55. do 57. nove Uredbe (EU) br. 1308/2013 zamjenjuju se i stavljaju izvan snage članci od 105. do 110. Uredbe (EZ) br. 1234/2007. Međutim, u članku 231. Uredbe (EU) br. 1308/2013 navedeno je da se svi višegodišnji programi doneseni prije 1. siječnja 2014. i dalje uređuju predmetnim odredbama Uredbe (EZ) br. 1234/2007 do završetka tih programa. Zakonodavac je uveo tu prijelaznu odredbu kako bi osigurao kontinuitet tekućih programa. Budući da su pčelarski programi za razdoblje 2011. – 2013. i 2014. – 2016. doneseni prije 1. siječnja 2014., na njih su se još uvijek primjenjivale odredbe Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i Uredbe Komisije (EZ) br. 917/2004 o detaljnim pravilima za primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 797/2004 o mjerama za poboljšanje općih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda „ piše u Izvješću o administrativnim promjenama, koje su važne za detaljno razumijevanje nacionalnih pčelarskih programa.
Cilj programa je poboljšati opće uvjete za proizvodnju i stavljanje na tržište pčelarskih proizvoda u Uniji.
Šest mjera prihvatljivo je za potporu i može se uključiti u nacionalne pčelarske programe.
Pri izradi svojih programa države članice savjetuju se sa svojim pčelarskim organizacijama i s popisa prihvatljivih mjera biraju one mjere koje smatraju najrelevantnijima. Na primjer, za pčelarske godine 2014. i 2015. Nizozemska je odlučila provesti samo jednu mjeru: primijenjeno istraživanje.

Šest prihvatljivih mjera nije se promijenilo od posljednjeg izvješća Komisije iz 2013. To su sljedeće mjere:
TEHNIČKA POMOĆ . Tom se mjerom nastoji poboljšati učinkovitost proizvodnje i stavljanja na tržište uvođenjem boljih tehnika. Ona uključuje organizaciju osnovnih tečajeva za nove i nastavak izobrazbe za iskusne pčelare i za odgovorne osobe u udrugama ili zadrugama. Tečajevi osposobljavanja posebno se odnose na područja kao što su uzgoj i sprječavanje bolesti, skupljanje i pakiranje, skladištenje i prijevoz meda te njegovo stavljanje na tržište. Testni pčelinjaci i mreže pčelara savjetnika i tehničara omogućuju širenje praktičnog tehničkog znanja. Ova se mjera također može koristiti i za podupiranje modernizacije sektora kupnjom opreme za vađenje meda za pčelare.


SUZBIJANJE VAROZE PČELA .Cilj je suzbijanja varooze pčela kontrola zaraze košnica koju uzrokuje endemski nametnik. Varooza je bolest pčela medarica uzrokovana grinjama Varroa koje slabe imunološki sustav pčela i povećavaju sekundarne infekcije pčela virusima. Kontrola varooze obavlja se većinom smanjenjem broja nametnika. Varooza uzrokuje znatno smanjenje prinosa meda u EU-u i, ako se ne liječi, uzrokuje nestanak kolonija pčela. Budući da je varooza endemska u EU-u i ne može se u potpunosti iskorijeniti, njezine se posljedice mogu izbjeći jedino uporabom odobrenih metoda i proizvoda u košnicama. Potrebna je određena financijska pomoć kako bi se proizvođačima pomoglo u snošenju rastućih troškova za prikladno tretiranje košnica (proizvodi, oprema kao što su mreže za pčelarstvo).

SELEĆE PČELARSTVO .Potporom za racionalizaciju troškova selećeg pčelarstva nastoji se pomoći u upravljanju seljenjem košnica u Uniji i osiguravanju lokacija za pčelare tijekom sezone cvjetanja. Upravljanje selećim pčelarstvom može se olakšati mjerama poput identifikacije košnica i okvira, registra selećeg pčelarstva, ulaganja u materijal kojim se olakšava bavljenje selećim pčelarstvom i popisivanja vrsta cvijeća. U nekoliko država članica seleće pčelarstvo od ključne je važnosti za zadovoljavanje pčelinjih prehrambenih potreba i osiguravanje oprašivanja biljaka.

ISPITIVANJE KVALITETE MEDA .Mjerama potpore za provođenje ispitivanja kvalitete meda nastoji se poboljšati stavljanje meda na tržište. Ispitivanjem kvalitete meda omogućuje se pčelarima da osiguraju da med koji se stavlja na tržište zadovoljava fizikalno-kemijska svojstva propisana u Direktivi Vijeća 2001/110/EZ o medu 10 . Ispitivanjem botaničkog podrijetla meda pčelarima se osiguravaju precizne informacije o skupljenom medu i omogućuje im se da dobiju višu cijenu za svoj proizvod. Financijska potpora za ispitivanje kvalitete meda od ključne je važnosti kako bi ta usluga mogla biti dostupna velikom broju pčelara.

OBNOVA PČELINJEG FONDA. Obnovom pčelinjeg fonda dijelom se nadoknađuje gubitak pčela i na taj način izbjegava smanjenje proizvodnje. To može uključivati aktivnosti financiranja za promicanje proizvodnje matica ili kupnju kolonija pčela.

PRIMIJENJENO ISTRAŽIVANJUE .Uredbom se pruža mogućnost uključivanja posebnih projekata primijenjenog istraživanja za poboljšanje kvalitete meda u pčelarske programe te širenja rezultata tih projekata, što pomaže u prenošenju znanja proizvođačima o posebnim vještinama u pčelarstvu.

U Izvješću piše da EU izdvaja relativno ograničena sredstva za sektor pčelarstva, ali ta se sredstva povećavaju svake tri godine kako bi se uzele u obzir rastuće potrebe sektora, dobro prihvaćanje programa i uzastopna proširenja Unije. Dostupna sredstva Unije za pčelarske programe za razdoblje 2017. – 2019. povećat će se na 36 milijuna EUR po pčelarskoj godini.

Sve države članice prijavile su nacionalni pčelarski program za razdoblja 2011. – 2013. i
2014. – 2016.

Doprinos Unije pčelarskim programima iznosi 50 % rashoda koje snose države članice. To znači da je za sektor pčelarstva u pčelarskoj godini 2013. bilo dostupno ukupno 64 milijuna EUR: 32 milijuna EUR iz proračuna Unije i 32 milijuna EUR iz nacionalnih proračuna država članica. Za pčelarske godine 2014. i 2015. bilo je dostupno ukupno 66,2 milijuna EUR za svaku godinu: 33,1 milijun EUR iz proračuna Unije i 33,1 milijun EUR iz nacionalnih proračuna država članica.
Kao i prethodnih godina, države članice iskoristile su gotovo sva dostupna sredstva Unije za te programe. Prosječna stopa korištenja EU-a izvrsna je: iznosila je 91 % za pčelarsku godinu 2013., 92 % za pčelarsku godinu 2014. i 93 % za pčelarsku godinu 2015.

Ključni parametar za dodjelu doprinosa odnosno potpora Unije po državi članici jest broj pčelinjih košnica na njezinu državnom području. Na temelju predviđenih rashoda država članica navedenih u njihovim programima, sredstva Unije raspodjeljuju se u skladu s udjelom svake države članice u ukupnom broju pčelinjih košnica. Broj i podjela pčelinjih košnica po državi članici i u Uniji objavljeni su u Provedbenoj uredbi Komisije o izmjeni Priloga I. Uredbi (EZ) br. 917/2004. godine.
Na temelju broja pčelinjih košnica u svakoj državi članici izračunatog kao postotak ukupnog broja košnica u EU-u utvrđuje se teoretski najveći postotak proračuna na koji svaka država članica ima pravo. Ako država članica predvidi manje rashoda od najvećeg iznosa proračuna na koji ima pravo, iznosi koje ta država članica nije zatražila preraspodjeljuju se među ostalima.
Zbog toga najveći udio sredstava Unije dobivaju države članice s najvećim brojem košnica. Za pčelarske godine 2013., 2014. i 2015. najveći udio sredstava Unije dodijeljen je Španjolskoj, državi članici s najvećim brojem košnica u Uniji. Pet država članica koje imaju najveći broj košnica a to je Španjolska, Francuska, Grčka, Rumunjska i Italija dobile su gotovo pola od ukupnih sredstava EU-a za pčelarske godine 2013., 2014. i 2015. Hrvatska je dobila 3,20 %, Španjolska 16,2 % , Francuska 10,66 %, Rumunjska 10,10 %, Italija 8,58 % , Poljska 8,34 % itd.
Države članice na kraju svake pčelarske godine prijavljuju Komisiji svoje rashode po vrsti mjere.
Suzbijanje varooze i tehnička pomoć pčelarima i pčelarskim organizacijama (od kojih je svaka činila otprilike 29 % ukupnih rashoda) mjere su koje su se najviše koristile. To proizlazi iz potrebe sektora za stalnim ulaganjima u pčelarsku opremu, stalnim ažuriranjem pčelarske prakse u cilju borbe protiv bolesti i štetočina košnica i osposobljavanjem novih pčelara.
Racionalizacija troškova selećeg pčelarstva činila je otprilike 19 % ukupnih rashoda i bila je treća mjera. U nekoliko država članica seleće pčelarstvo ključna je pčelarska praksa koja je nužna za zadovoljavanje prehrambenih potreba pčela medarica u cijelom pčelarskom razdoblju te za pružanje usluga oprašivanja.
Obnova pčelinjeg fonda činila je otprilike 15 % ukupnih rashoda i bila je četvrta mjera, nakon koje je na petom mjestu slijedilo primijenjeno istraživanje - oko 5 % ukupnih rashoda i na šestom mjestu ispitivanje kvalitete meda – oko 3 % ukupnih rashoda.

PROMJENE UVEDENE REFORMOM ZPP 2013.

Reformom ZPP-a uvedene su 2013. znatne promjene u pogledu pčelarskih programa..
Glavni ciljevi reforme ZPP-a u sektoru pčelarstva sljedeći su:
– prilagoditi prihvatljive mjere potrebama sektora,
– osigurati stabilniju raspodjelu proračuna EU-a unaprjeđenjem metoda koje države članice upotrebljavaju za utvrđivanje broja košnica na svojim državnim područjima.
Uredbom (EU) br. 1308/2013 izmjenjuje se popis prihvatljivih pčelarskih mjera. Njime se proširuje područje primjene nekoliko mjera i dodaju se dvije nove mjere.

Nakon reforme ZPP-a sada postoji osam prihvatljivih mjera za pčelarstvo:
1. tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara;
2. suzbijanje štetočina u košnicama i bolesti, pogotovo varooze; područje primjene ove mjere prošireno je kako bi se uzele u obzir potrebe sektora za borbu protiv širenja azijskog stršljena (Vespa velutina) , kornjaša (Aethina tumida) ali i drugih bolesti pčela osim varooze, kao što su nosemoza ili gnjiloća.
3. racionalizacija troškova selećeg pčelarstva;
4. mjere za potporu laboratorija za analizu pčelarskih proizvoda radi pomoći pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost; područje primjene ove mjere prošireno je na analizu ostalih pčelarskih proizvoda kao što su matična mliječ, pelud, propolis i pčelinji vosak. To je važno za podupiranje razvoja kvalitetnih pčelarskih proizvoda i pružanje dodatnog izvora prihoda pčelarima.
5. mjere kojima se podupire obnova pčelinjeg fonda u Uniji;
6. suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda;
7. praćenje tržišta; ovo je nova mjera koja bi se mogla primjerice upotrijebiti za nadzor proizvodnje i cijena meda i pčelarskih proizvoda.
8. poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu; ovo je nova mjera koja bi se mogla primjerice upotrijebiti za iskorištavanje potencijala matične mliječi ili peluda.

GLAVNI PARAMETAR - BROJ KOŠNICA

Ključni parametar za dodjelu sredstava Unije po državi članici je broj pčelinjih košnica na njezom državnom teritoriju.
Reformom ZPP-a iz 2013. zadržano je to načelo, ali su usklađena pravila za utvrđivanje broja košnica - uzimajući u obzir velike razlike među sektorima pčelarstva država članica. U skladu s člankom 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1366, doprinos Unije pčelarskim programima dodjeljuje se razmjerno prosječnom ukupnom broju košnica tijekom dvije kalendarske godine neposredno prije obavješćivanja Komisije o nacionalnim pčelarskim programima.
Do programa za razdoblje 2014. – 2016. države članice imale su samo obvezu obavijestiti Komisiju o broju košnica na svojim državnim područjima svake tri godine kada podnose svoje nacionalne pčelarske programe. Postojale su znatne razlike u načinu kako države članice prikupljaju podatke o broju košnica, posebno u pogledu vrsta košnica koje se uzimaju u obzir, razdoblja i godina prikupljanja podataka te metode koja se upotrebljava za utvrđivanje brojeva. Tu je situaciju trebalo riješiti kako bi se osigurala pravilnija raspodjela sredstava Unije.

Uredbom Komisije (EU) 2015/1366 , člancima 1,2, i 3.definira se pojam „košnice”, a od država članica zahtijeva da imaju pouzdanu metodu kojom će u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca svake godine odrediti broj košnica spremnih za prezimljavanje na svojem državnom području. Države članice imaju obvezuju svake godine prijaviti broj košnica počevši od 2017. godine.
Osamnaest država članica koristit će se obveznim registracijskim sustavom, a 10 država članica koristit će se statističkom metodom za procjenu broja košnica na temelju uzorkovanja pčelara koji su registrirani u pčelarskim organizacijama.
Obvezna registracija košnica u načelu se smatra najpouzdanijom metodom, ali njome pčelarima i državama članicama nastaje veće administrativno opterećenje. U skladu s nacionalnim zakonodavstvom pčelari imaju obvezu registrirati svoju djelatnost i prijaviti svoj broj košnica državnoj upravi. Šest država članica s najvećim brojem košnica a to su Španjolska, Francuska, Grčka, Rumunjska, Italija i Poljska, odabralo obveznu registraciju košnica, dok su države članice s manje važnim sektorom pčelarstva izabrale metodu statističke procjene.
Pouzdanost statističkih metoda za procjenu broja košnica ovisi o kvaliteti baze podataka koju vode organizacije pčelara i o reprezentativnosti uzorka pčelara koji su izabrani za dostavljanje podataka o njihovu broju košnica.

Države članice prvi puta će obavijestiti Komisiju o svojem broju košnica uporabom novih metoda 15. ožujka 2017. U skladu s člankom 13. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 2015/1368, Komisija će potom na svojem web-mjestu objaviti objedinjene podatke o broju košnica o kojima su je obavijestile države članice. Ti će se podaci ažurirati svake godine, čime će se omogućiti bolje praćenje broja košnica u Uniji.

Image and video hosting by TinyPic








19.01.2017. u 16:39 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 17.01.2017.

"PREMIJE ZA OSIGURANJE USIJEVA, ŽIVOTINJA I BILJAKA" - PODMJERA 17.1.


ROK ZA ZAHTIJEVE JE 31. 1. 2017.

Zahtjev za potporu za sufinanciranje dijela premije osiguranja usjeva, životinja i biljaka, u okviru Mjere 17 "Upravljanje rizicima" Programa ruralnog razvoja RH 2014-2020., podmjere 17.1. "Premije za osiguranje usjeva, životinja i biljaka" korisnici mogu podnijeti Agenciji za plaćanja do 31. siječnja 2017.

Podsjetimo, korisnici su fizičke, pravne osobe ili grupe fizičkih ili pravnih osoba upisanih u Upisnik poljoprivrednika, a intenzitet potpore je 65% vrijednosti premije osiguranja, najviše 75.000,00 eura godišnje u kunskoj vrijednosti . Korisnik potpore mora imati važeću policu osiguranja poljoprivredne proizvodnje u razdoblju za koji podnosi zahtjev za potporom. Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje od jednog ili više štetnih događaja, i to:

a. nepovoljne klimatske prilike
b. životinjske i biljne bolesti
c. najezda nametnika
d. okolišni incidenti i/ili
e. mjere protiv unošenja u Uniju organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Unije

Prema ovom modelu koji se primjenjuje od 1. siječnja 2016. godine ne sufinanciraju se gubici poljoprivrednog potencijala, odnosno dugotrajne imovine poput uništenja cijelog nasada ili stada (to pokriva mjera M05 – Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti, podmjera 5.2., tip operacije 5.2.1. – potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima).

Polica osiguranja pokriva isključivo štete nastale uslijed gubitka poljoprivredne proizvodnje veće od 30 % prosječne godišnje poljoprivredne proizvodnje. Zahtjev se podnosi Agenciji za plaćanja isključivo elektroničkim putem, putem zaštićene mrežne aplikacije – AGRONET jednom godišnje, a korisnici su dužni Agenciji dostaviti i Potvrdu o podnošenju Zahtjeva u fizičkom obliku. Vodič sa detaljnim uputama su na linku:
http://www.apprrr.hr/podmjera-171-osiguranje-usjeva-zivotinja-i-biljaka-1751.aspx.

Za programsko razdoblje 2014. do 2020. dostupno je oko 400 milijuna kuna za provedbu mjere M17.
„Samo prošle godine imali smo nekoliko elementarnih nepogoda koje su ozbiljno narušile prinose u određenim poljoprivrednim proizvodnjama. Ne dopustite da vas priroda iznenadi, osigurajte svoje usjeve i na vrijeme se prijavite za potporu“, poručio je ministar Tolušić poljoprivrednim proizvođačima.



17.01.2017. u 18:31 • 0 KomentaraPrint#^

14. MEDITERANSKI SAJAM ZDRAVE PREHRANE


U TIJEKU SU PRIJAVE ZA SAJAM

Uz ovu najavu sajma zdrave prehrane koji će se održati u hotelu Tirena na lokaciji Babin kuk kod Dubrovnika, ne objavljujem i obrasce za prijavu iako gospodin Kraljević u tekstu kaže da su prijavnice u privitku. Naime obrasce za prijavu sudjelovanja na sajmu, smještaja, te tehničkih detalja za izlaganje ne objavljujem iz razloga što je moj blog isključivo mjesto za informacije.
Na kraju teksta više je brojeva telefona te će zainteresirani za sajam lako saznati gdje i na kom linku su obrasci za prijavu.




Image and video hosting by TinyPic

17.01.2017. u 17:17 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 16.01.2017.

NA SNAZI JE ZABRANA DRŽANJA PERADI NA OTVORENOM



U MJESTU SOP BUKEVSKI EUTANAZIRANA PERAD NA 16 GOSPODARSTAVA

Virus influence ptica podtipa H5N8 što je visoko patogeni soj potvrđen je 15. siječnja na farmi „Valionica Radina“ na uginulim rasplodnim patkama u mjestu Sop Bukevski u blizini Velike Gorice. Farma „Valionica Radina“ se bavila komercijalnim uzgojem pataka. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede odmah je izolirala naselje te formirala krizni stožer. Zaražena farma i valionica odmah su zatvorene, a ugroženim područjem proglašen je radijus od 3 kilometra od farme na kojoj je virus potvrđen. Na zaraženoj farmi bilo je 850 pataka, 70 kokoši, 3.000 pačjih jaja i 16.200 kokošjih jaja. U okolnom području nema ni jedne druge farme koja se bavi komercijalnim uzgojem peradi.
Eutanazija zaraženih životinja započela je 16. siječnja kada su veterinari s kompletnom zaštitnom opremom i motornim prskalicama s dezificijensima ušli na na zaraženu farmu i pokrenuo akciju. Osim eutanazije peradi na farmi „Valionica Radina“ , na kojoj je utvrđen virus influence ptica podtipa H5N8 eutanazija peradi izvršena je i na drugih 15 poljoprivrednih gospodarstava u mjestu Sop Bukevski. Ukupno je eutanazirano 1.809 kljunova peradi, a neškodljivo je uklonjeno 21.003 jaja.
Kada završi obrada rezultata ove akcije u kojoj je sudjelovalo 40 veterinara i tehničara iz veterinarskih organizacija i 19 inspektora, biti će poznat konkretan iznos štete. Vlasnicima peradi šteta će biti plaćena, u roku od mjesec dana – informacija je iz ministarstva poljoprivrede.
Radi mjera predostrožnosti proglašeno je ugroženo područje u radijusu od 10 km. U to vrijeme perad neće biti otpremana ni dopremana na to područje.
Ministar Tolušić pozvao je posjednike peradi u cijeloj zemlji, a posebno male komercijalne farme, na odgovorno ponašanje i pridržavanje biosigurnosnih mjera radi sprječavanja unosa uzročnika infekcije. U slučaju sumnje na bolest potrebno je odmah obavijestiti veterinara. Ministar Tolušić rekao je da je od danas 16. siječnja na snazi zabrana držanja peradi na otvorenom, što je preventivna mjera, radi pojave virusa podtipa H5N8 koji je visoko pategon a koji prenose ptice u migraciji.
„Donio sam naredbu o mjerama za sprečavanje pojave i širenja influence ptica na području Republike Hrvatske, jer moramo biti vrlo oprezni obzirom da je virus ptičje gripe uzeo maha u Europi.“ – izjavio je ministar Tolušić
Podsjećamo, influenca ptica (ptičja gripa) je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica, ali nikada nije uzrokovala bolest kod ljudi. S ovim virusom bore se brojne zemlje u okruženju, a najviše su pogođene Francuska i Njemačka. Za zaustavljanje virusa nema drugog načina osim eutanazije zaražene peradi.


16.01.2017. u 21:02 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 15.01.2017.

ČETVRT STOLJEĆA SAMOSTALNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE !


" BEZ ŽRTVE HRVATSKIH BRANITELJA TE 1992. NE BI BILO "

Godina 2017. godišnjica je značajne obljetnice Republike Hrvatske, a to je četvrt stoljeća Međunarodnog priznanje Republike Hrvatske koje je država morala postići nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. kada je izašla iz federacije republika države Jugoslavije. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se Hrvatska i Slovenija uzajamno priznale. Od općepriznatih zemalja Hrvatsku je prva priznala država Island i to 19. prosinca 1991. Istoga dana Njemačka je najavila priznanje koje je stupilo na snagu 15. siječnja 1992. Vatikan je Hrvatsku priznao 13. siječnja a država San Marino 14. siječnja 1992.
Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske Zajednice te Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska ukupno 44 države. Zato se 15. siječanj obilježava kao Dan međunarodnog priznanja RH.
Na sjednici Glavne skupštine 22. svibnja 1992. koju je vodio tadašnji saudijski veleposlanik Sinan Shihabi, Hrvatska je aklamacijom primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.

Hrvatsko je izaslanstvo na svečanosti u Ujedinjenim narodima vodio prvi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Nakon svečane sjednice glavni tajnik Ujedinjenih naroda Boutros Boutros Ghali poveo je izaslanstva novoprimljenih zemalja do glavnog ulaza u zgradu Ujedinjenih naroda, gdje su na jarbole podignute hrvatska, slovenska i bosanskohercegovačka zastava. Podizanju zastave prisustvovali su mnogi diplomati i tisuće hrvatskih iseljenika. Do 31. prosinca 1995. Hrvatsku su priznale 124 države svijeta.

Image and video hosting by TinyPic
Kardinal Josip Bozanić predvodi homiliju u Zagrebačkoj prvostolnici povodom obljetnice Republike Hrvatske. (MZZ)


Kardinal Josip Bozanić na 25 obljetnicu priznanja Republike Hrvatske, 15.siječnja 2017. predvodio je u Zagrebačkoj katedrali koncelebriranu Sv. Misu zahvalnicu sa više hrvatskih biskupa i dvadesetak svečenika. Svetoj misi bili su nazočni mnogi ministri Hrvatske Vlade to dr. Goran Marić , dr. Pavo Barišić , dr. Nina Obuljan Koržinek, dr. Ivan Kovačić, Davor Ivo Stier, i drugi, predsjednik RH Sabora Božo Petrov, i dr. Željko Rainer , predsjednica RH Grabar Kitarović kao i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Kardinal Bozanić svoju homiliju započeo je rekavši “ Na današnji dan prije 25 godina, 15. siječnja 1992. godine, u ovoj je prvostolnici euharistijsko slavlje predvodio sluga Božji kardinal Franjo Kuharić u koncelebraciji sa svim hrvatskim biskupima koji su za tu prigodu došli u Zagreb da bi održali svoje prvo zasjedanje u međunarodno priznatoj državi Hrvatskoj i da bi zajedno s okupljenim narodom u Stepinčevoj katedrali zahvalili Bogu za veliki dar i novi početak. U radosnom i zahvalnom ozračju molili smo za Domovinu, bila je to misa za blagoslov na početku novog povijesnog razdoblja hrvatskoga naroda i njegove države te svih ljudi koji u njoj žive. Bila je to molitva za mir bez kojega nema sigurnosti ni boljih dana.
U tom jedinstvenom povijesnom trenutku razlijegao se veličanstveni „Tebe Boga hvalimo,“ a mi hrvatski biskupi zajedno s okupljenim narodom, na taj svečani dan u kojem je Hrvatska bila obasjana nadom, ali i zasjenjena mračnim prijetnjama nasilja i strašnog rata koji joj je bio nametnut, povjerili smo ljubavi i zaštiti Najvjernije Majke i pouzdane Odvjetnice Hrvatske svoju sadašnjost i budućnost. Tog smo dana u ovoj Prvostolnici jednodušno i zaufano molili da se skrate dani teških iskušenja i da zavlada mir Božji u Domovini i cijelom svijetu.
U dušama hrvatskih katolika duboko je ukorijenjena pobožnost prema Majci Božjoj, pouzdanje u njezinu majčinsku ljubav i povjerenje u njezinu zagovorničku pomoć, jer štovanje Presvete Bogorodice Marije prožima svu našu povijest od stoljeća sedmog. Tijekom svoje povijesti, a posebno u teškim trenucima patnje i stradanja, hrvatski su se vjernici s neograničenim pouzdanjem utjecali zagovoru Majke Božje o čemu svjedoče Marijanska svetišta diljem Lijepe Naše. Znak vjere u Boga i pouzdanja u Marijinu pomoć bila je u onim teškim vremenima i krunica oko vrata naših branitelja. Bezgrešnom Srcu Isusove i naše Majke danas povjeravamo hrvatski narod, državu Hrvatsku i sve koji u njoj žive „ rekao je na početku homilije kardinal Bozanić.
Između ostaloga rekao je i slijedeće "Ako dublje razmislimo što je i koga međunarodna zajednica priznala priznajući Hrvatsku državu prije dvadeset i pet godina, naići ćemo na odgovore koji se ne mogu protumačiti samo snagom međunarodnoga prava, običaja, prihvaćenih političkih postupaka. Jer, da je bilo tako, rat se ne bi mogao odvijati na način na koji se odvijao,
Međunarodnom priznanju Hrvatske prethodila je odluka koju je narod pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana izrazio i političkim putem, duboko svjestan svoga kulturnog i državnog identiteta koji ni komunizam nije uspio zatomiti i poništiti.
Stoga smijemo reći Hrvatska je najprije sebe priznala sebi, prepoznala vrijednosti koje želi graditi u budućnosti, u zajedništvu s drugim državama i narodima. U tom povijesnom kairosu Hrvatska je živjela zajedništvo želje i cilja. Bila je ispunjena samopouzdanjem, oduševljenjem u Domovini i iseljeništvu, molitvama mnogih i spremnošću na žrtve za više ideale.
Hrvatska je i prije međunarodnoga priznanja, morala prepoznati svoju izloženost napadima, razaranjima, bešćutnosti i morala se suočiti sa svojom slabošću.Morala je priznati da se ne može osloniti na veliku pomoć onih koji su mogli izvana zaustaviti nasilje, nego se pouzdati u sebe i Božju pomoć, nošena Duhom koji svijet ne može dati, ali Duhom koji oživljuje, obnavlja i pobjeđuje u žrtvi onih koji su Domovinu voljeli istinskom ljubavlju.
U tako nepovoljnim međunarodnim okolnostima postojali su i oni koji su prepoznali Duha istine i pravde nad ranama Vukovara i Škabrnje, Petrinje i Gospića, Voćina i Vinkovaca, Karlovca i Slunja, sve do Dubrovnika, Šibenika i Zadra…
Kardinal je rekao da rado ističemo kako je Sveta Stolica bila među prvimaa koja je priznala Republiku Hrvatsku i Sloveniju i to usprkos tradiciji što je njena diplomacija oprezna i suzdržana. Taj se čin želi potkrijepiti tumačenjem da je Sv. Ivan Pavao II imao posebnu ljubav prema hrvatskom narodu.

Image and video hosting by TinyPic
Članovi Hrvatske Vlade 15. siječnja u Katedrali na homiliji povodom 25 godina Međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
(MZZ)

POVIJESNA ČAST DRŽAVI


Premijer mr. Andrej Plenković u pozdravnom govoru prije početka koncerta u dvorani Lisinski povodom obilježavanja 25. Obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske je rekao:
Pozdravio je cijelu naciju, “ ali i brojne nazočne koji su bili sudionici stvaranja suvremene Hrvatske države .Večinska volja hrvatskog naroda na prvim demokratskim izborima i jasan rezultat referenduma u svibnju 1991., proglašenje suverenosti i samostalnosti 25.lipnja 1991.u Hrvatskom Saboru te raskid svih državnopravnih sveza s republikama i pokrajinama bivše SFRJ 8. listopada dobili su svoje međunarodno priznanje,svoju međunarodnu afirmaciju 15.siječnja 1992. godine.
Pripremajući se za većerašnji govor čitao sam dio arhive prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i njegovu intenzivnu korespondenciju s brojnim međunarodnim akterima 1990. 1991. i 1992. godine. Zaista treba čitati izvore i vidjeti kako je jedna velika državnička vještina najveći uspjeh hrvatske diplomacije bila kao velika pobjeda međunarodnoga priznanja i svojevrsne renesanse hrvatske države i velikog dara za generacije svih Hrvata koji su tu veliku povijesnu čast doživjele 1992. godine.
Iz svake riječi tog pisma nazire se njegova jasna poruka a to je da je neovisna Hrvatska slobodna i samostalna Hrvatska bila njegov životni projekt. On je to svojom državničkom mudrošću i vizijom mogao ostvariti samo uz veliku i široku potporu hrvatskoga naroda u domovini i iseljdeništvu. Ta ljubav, to srce, taj elan i solidarnost je neponovljiv, jedinstven u životima svih nas. Međutim bez hrabrosti, odvažnosti i žrtve hrvatskih branitelja koji su nam donijeli slobodu te 1992. i kasnije u Oluji I Bljesku ne bi bilo današnje slobodne Hrvatske. Činjenica da je dan današnjeg priznanja baš onaj dan kada su nas priznale 12 članica EZ I niz drugih država, kako smo uvijek težili usvajanju europskih vrijednosti koje smo ostvarili u proteklih 25 ngodina. Njih je bilo izuzetno mnogo : vladavina prva, poštivanje ljudskih prava, članstvo u EU I NATO transformacija društva demokracija , ciljevi su koje je predsjednik Tuđman postavio još u svom govoru 1990. 25 godina kasnije kao odgovorni politički dionici tog društva imamo tri cilja: 1. Težiti istini o našoj prošloati 2. Riješavati problem naše sadašnjosti 3. graditi koncenzus o razvojnim gospodarskim pitanjima hrvatske budućnosti. Mislim da za to imamo odgovornosti, imamo snage, a prisjećanje na 15. siječanj 1992.neka nam svima bude poticaj da te ciljeve zajedno i ostvarimo. Živjela Hrvatska.


JESU LI ČEŽNJE I TEŽNJE U SKLADU SA VIZIJOM MODERNE HRVATSKE ?

Predsjednik Hrvatskog Sabora Božo Petrov rekao je slijedeće: …." Za pravednu obranu naših domova i silnih žrtava koje su podnesene, nakon teškog puta do poznavanja i prepoznavanja Hrvatske kao međunarodnog subjektiviteta, političke odluke tadašnjeg državnog vodstva i Hrvatskog Sabora dovele su do toga da nas Međunarodna zajednica prizna i uključi na kartu svijeta . A 15. Siječnja 1992. 12 država tadašnje EZ priznanjem je Hrvatsku uključilo i Hrvatska je postala suverena država. 25 godina nakon međunarodnog priznanja Hrvatska je pod novim odgovornostima i prioritetima, euroatlanski u potpunosti integrirana, vjerodostojan partner, siguran partner ,jamac i stabilnosti i mira u ovom području Europe. Zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske nam daje i vjeru i nadu da ćemo moći prijeći apsolutno svaku prepreku u spomen na sve one koji su samostalnost platili svojim životima, u čast svih onih koji su ranjeni , kojima nedostaju njihovi bližnji, stvorimo zemlju kakvu su oni sanjali. Prisjetimo se također i zaslužnih koji su očuvali nacionalnu ideju u vremena koja su bila bremenitija nego danas – 15.siječnja – trenutak u kojem se možemo pitati Jesmo li na pravome putu ? Jesu li naše današnje težnje i čežnje u skladu sa vizijom moderne Hrvatske i s borbom protiv svih društvenih negativnosti.”U ime Hrvatskog Sabora i u svoje ime čestitam Vam 25 godišnjicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Živila Hrvatska.”

15.01.2017. u 23:54 • 0 KomentaraPrint#^

NASLOVNICE BEZ NOVINARSKOG UKUSA



GDJE JE LIJEPA NASLOVNICA?


Da li Hrvatski tjednik želi imati što manje ili što više čitatelja? Sudeći prema fotografiji na naslovnici posljednjeg broja – 11. 1. 2017. urednik čini sve da naslovnu stranicu učini što ružnijom i prosječnom čitatelju što manje prihvatljivom. Da li tu fotografiju netko od urednika smatra možda satirom? No to nije satira! To je pogrešno odabrana fotografija.

Image and video hosting by TinyPic

Nije mi poznato da li je ova naslovnica fotomontaža ili je fotograf uhvatio u djeliću sekunde trenutak pozdrava dvaju političara – no ova fotografija nije u kategoriji fotografija kojima je mjesto na naslovnoj stranici . Na naslovnoj stranici objavljuju se fotografije koje doprinose aktualnosti, važnosti, zanimljivosti vijesti koje su u tiskovini detaljnije informativno obrađene – ali teži se tome da fotografija bude vizualno prihvatljiva, drugim riječima lijepa, odnosno da ljudi koji su na fotografiji budu primjereni odabranom događanju.
Naslovna stranica posljednjeg broja Hrvatskog tjednika ima tendenciju podsmjeha, omalovažiti i narugati se. Ali mišljenja sam da se urednički kolegij koji radi na ovaj način, u očima inteligentnih ljudi, ruga zapravo sam sebi. Neću komentirati način pisanja tekstova u Hrvatskom tjedniku, jer želim skrenuti pozornost na neprimjerenu naslovnu stranicu- ali ova naslovnica je daleko izvan novinarskog profesionalnog pravila i uloge koju fotografija ima u novinarstvu.


Image and video hosting by TinyPic

Naslovnica Hrvatskog tjednika koja je također bila više od lošeg ukusa, također ružna, da ne kažem strašna, osvanula je na kiosku s novinama na trgu Bana Jelačića 11.10. 2016. Na njoj je lik Josipa Broza Tita napravljen u karikaturi sa velikim zubima očnjacima, iz usta mu curi krv, a na naslovnici, ispod brade te karikature piše „ psihopat, krvnik, sotonist“. Ugledavši to bila sam potpuno sigurna da su urednici te tiskovine u stvaralačkoj krizi – bez ikakve ideje- kada je naslovnica u pitanju. Naslovnica bez imalo ukusa u grafičkom izrazu s opskurnim naslovom ni jednog trenutka me nije privlačila da tu tiskovinu kupim već sam nastojala što prije se udaljiti od kioska.
Ljudi su najprije biča osjećaja - gospodo urednici, a tek onda bića razuma. Zato je pitanje je što će kod kupca prevladati osječaji ili razum ! U svakom slučaju mnogo je više ljudi koji vole na naslovnici lijepu fotografiju koja će ga privući da kupi tiskovinu. To je provjereno novinarsko pravilo. Platiti nešto što izgleda ružno, nerealno, pogrešno, apsurdno – pa zar to od kupca u Hrvatskom tjedniku očekuju? Zar s takvim naslovnicama žele imati uspjeha u prodaji i povećanju tiraže? To je očekivanje izvan realnosti !

Iako ne poštuje naslovnicu kao informativni novinarski izraz, Hrvatski tjednik je izvozni proizvod za zemlje EU i prekooceanske zemlje. U tom slučaju naslovna stranica lista trebala bi biti mnogo, mnogo reprezentativnija, a sve u korist i izdavača i novinara .
Margareta Zouhar Zec


15.01.2017. u 03:50 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 14.01.2017.

VIŠE PROJEKATA ZA NOVAC IZ FONDOVA EU U GRADU VINKOVCU



PRIPREME ZA "PROJEKT SLAVONIJA"

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac posjetila je 13. siječnja 2017. Vukovarsko-srijemsku županiju te s predstavnicima regionalne i lokalne vlasti razgovarala o provedbi planiranih projekata i mogućnostima financiranja projekata sredstvima iz fondova Europske unije.
Sa Vukovarsko srijemskim županom Božom Galićem ministrica Gabrijela Žalac u gradu Đakovu posjetila je đakovačko-osječkog nadbiskupa i metropolita mons. dr. Đuru Hranića i s njim je razgovarala o " projektu Slavonija" i pokretanju gospodarskog rasta i demografske obnove slavonskih županija.

Image and video hosting by TinyPic
Mons.dr. Đuro Hranić, ministrica Gabrijela Žalac i župan Božo Galić.

U Gradu Vinkovcu uz ministricu Žalac sastanku su prisustvovali ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić, gradonačelnik Grada Vinkovaca Mladen Karlić i drugi predstavnici Županije i Grada Vinkovaca. Glavne teme sastanka bile su mogućnosti financiranja razvojnih projekata, otvoreni EU natječaji i novi natječaji koji će biti objavljeni u ovoj godini, a poseban naglasak stavljen je na promjene u regionalnoj politici i upravljanju EU fondovima vezane uz najavljene izmjene zakonske regulative.
„Ako želimo ostvariti gospodarski razvoj i omogućiti ostanak stanovništva u ovim krajevima, moramo prvo osigurati odgovarajuću zakonsku regulativu. Aktivno smo pristupili tome i već se radi na izmjenama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske te nekoliko podzakonskih akata, ali i donošenju novog Zakona o potpomognutim područjima“, izjavila je ministrica Gabrijela Žalac.
Predstavnici Grada Vinkovaca ministrici su predstavili nekoliko planiranih projekata, a najviše se razgovaralo o izgradnji novog poduzetničkog inkubatora i proširenju poduzetničkih zona, izgradnji Hrvatskog doma te projektima u području prometa i mobilnosti kao i projektima vezanim za energetsku učinkovitost.


Image and video hosting by TinyPic
Sastanak s ministricom Gabrijelom Žalac u Gradu Vinkovcu.

14.01.2017. u 17:53 • 0 KomentaraPrint#^

IME VINA "TERAN" I DALJE U PRAVU KORIŠTENJA


SORTA VINA TERAN BILA JE POZNATA I PRIZNATA JOŠ U SFRJ

Ministarstvo poljoprivrede podržava usvajanje akta Europske komisije kojim se proizvođačima terana omogućava daljnje korištenje naziva te vinske sorte, informacija je iz ministarstva poljoprivrede od 13. siječnja 2017.
Uz obvezu poštivanja europskih pravila, smatramo da hrvatski proizvođači vina imaju pravo korištenja naziva vinske sorte Teran prilikom označavanja vina, kao što je i predviđeno u tehničkoj dokumentaciji za zaštićenu oznaku izvornosti (ZOI) „Hrvatska Istra“. Korištenje naziva sorte koja je identična nazivu ZOI-a (zaštićena oznaka izvornosti ) za vino omogućeno je EU pravilima pod ograničenim uvjetima i ta se praksa koristi u svim EU zemljama koje proizvode vino.
Teran, sorta vina uvrštena je na sortnu listu OIV (Svjetska organizacija za vino) te je priznata zakonodavstvom RH od 1991. ali i ranije u pravnim aktima bivše SFRJ - i već tada se koristila oznaka teran, pa je praksa označavanja nastavljena i u novo uspostavljenim državama nakon raspada Jugoslavije. Iz ovih razloga RH je zatražila izuzeće prije pristupanja EU kao i pravo za nastavak korištenja naziva vinske sorte Teran kod označavanja hrvatskog vina. Taj zahtjev bio je obrazložen velikim brojem povijesnih i tehničkih dokaza. Navedene činjenice te posebno već postojeća praksa označavanja u vrijeme pristupanja u punopravno članstvo ne mogu se ignorirati u svrhu očuvanja legitimnih prava hrvatskih proizvođača kako oni ne bi bili u nepovoljnom i diskriminatornom položaju.



14.01.2017. u 15:14 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 10.01.2017.

ZA OSJETLJIVE SEKTORE DODATNA DOKUMENTACIJA


ZA MASLINOVO ULJE I DUHAN ROK DO 31.1.

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede korisnici potpora koji su u 2016. godini Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podnijeli zahtjev za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima, a proizvode, isporučuju i prodaju ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje imaju obvezu do 31. siječnja 2017. dostaviti regionalnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sljedeću dodatnu dokumentaciju:
1. prijavu prodanih količina ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja (List E),
2. račun ili otkupni blok iz kojeg je razvidna količina prodanog i isporučenog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja u godini za koju podnosi jedinstveni zahtjev,
3. potvrdu, izdanu od strane objekta koji obavlja preradu masline, o razvrstavanju u ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje.
Pravne osobe upisane u Upisnik obrađivača duhana dužne su do 31. siječnja 2017. godine centralnom uredu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju:
1. dostaviti podatke o isporučenim količinama duhana na obradu klasa 1. do 4. za svakog korisnika, prema tipu i klasama duhana na listu F, u elektroničkoj formi, Microsoft Excel format,
2. priložiti dokument zbirnu skladišnu primku o otkupljenim i preuzetim količinama duhana od poljoprivrednih gospodarstava u godini za koju podnosi jedinstveni zahtjev.



10.01.2017. u 23:45 • 0 KomentaraPrint#^

MEĐUNARODNO PRIZNANJE HRVATSKOG JEZIKA


OD 1.RUJNA 2008. HRVATSKI I SRPSKI SU ODVOJENI JEZICI

Nakon što je Hrvatska postala samostalna država 15.1. 1992. hrvatski jezik odmah nije postao samostalni jezik . Izvan granica hrvatske države to je postao problem , posebno na stranim sveučilištima gdje hrvatski jezik nije bio priznat, pa nije mogao biti ni studijski predmet. Nije bilo ni osnova za artikuliranje hrvatskih fondova knjiga u svjetskim knjižnicama što je korisnicima knjižnica otežavalo uvid u književnost na hrvatskom jeziku. Zato je prof.dr.Tihomil Maštrović tadašnji glavni ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu koju je dužnost obavljao od 2007.- do 2011. godine, 2008. godine podnio zahtijev za priznavanje hrvatskog jezika Međunarodnom tijelu za norme ISO 639-2 Registration Authority sa sjedištem u Washingtonu, u čijoj je nadležnosti svjetska kodifikacija jezika.
Do 2008. je službeno u RH postojao samo srpskohrvatski jezik što je bio službeni jezik za dva jezika srpski i hrvatski. Hrvatska varijanta jezika bila je iskazana latinicom, a srpska čirilicom. Umjesto službenog hrvatskog jezika u inozemstvu se nudio srpskohrvatski jezik, što je posebno dolazilo do izražaja u prevođenju u predpristupnom procesu Hrvatske Europskoj uniji, kao i na Međunarodnom sudu u Hagu.
Prema riječima prof.dr.Tihomila Maštrovića povjesničara književnosti traženju priznavanja hrvatskog jezika pridružio se i Hrvatski zavod za norme, a pokrenuto je i zajedničko usuglašavanje zahtijeva za izmjenu postojećih međunarodnih kodova za jezike s Narodnom bibliotekom Srbije i sa Institutom za standardizaciju Srbije, tako da su četiri ustanove zajednički zatražile da se izmjeni dotadašnji naziv srpskohrvatski jezik i postojeće troslovne oznake njihovih varijanti iz norme ISO 369-2 za bibliografsku upotrebu. Do tada se za hrvatski jezik upotrebljavala oznaka scr skraćenica od Serbo-Croatien-Roman, a za srpski jezik se koristila oznaka scc skraćenica od Serbo – Croatian - Cyrillic . Zatraženo je da se uvedu dva odvojena jezika i to hrvatski jezik s kodom hrv i srpski jezik s kodom srp .
Međunarodno tijelo za norme ISO 639 -2 u Wasingtonu i njegovo savjetodavno tijelo Joint Advisory Committee 17. lipnja 2008. prihvatili su zahtijev dvaju nacionalnih knjižnica i državnih zavoda za norme Hrvatske i Srbije. Hrvatski jezik odvojen je od srpskog jezika sa svojim odvojenom oznakom i svaki jezik za sebe službeno su u primjeni od 1.rujna 2008. Od tada se hrvatski jezik s kodom hrv uključuje u svjetske standarde. Potkraj 2010. Europska unija prihvatila je hrvatski jezik kao 24. službeni jezik. Prof.dr. i Tihomil Maštrović istiće da izmjenu međunarodnog koda hrvatskog jezika nije pokrenula politika nego struka. No povjesničar ističe i činjenicu koja govori o tada aktualnoj političkoj vlasti prema međunarodnom priznanju hrvatskog jezika da je u ime regionalne suradnje tadašnja premijerka Vlade RH Jadranka Kosor prijevode pravne stečevine EU na hrvatski jezik 2010. poslala Srbiji i drugim zemljama u regiji na dar, iako je vrijednost toga dara procijenjena na više milijuna eura.
Najrazličitiji riječnici koji u naslovu imaju izraz srpskohrvatski – postali su dio povijesti.

(Margareta Zouhar Zec)


10.01.2017. u 00:51 • 0 KomentaraPrint#^

PROJEKT POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA


POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA 4. KNJIGA, 19. STOLJEĆE

U Matici Hrvatskoj koja će ove kalendarske godine obilježiti 175 godina svoga postojanja, u mjesecu listopadu 2016. predstavljena je knjiga monumentalnog projekta POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA 4. knjiga, 19. stoljeće. Taj projekt vodi akademik Radoslav Katičić, a POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA imati će i petu knjigu.

Image and video hosting by TinyPic

Četvrta knjiga ima 760 stranica enciklopedijskoga formata u 16 poglavlja vrlo mnogo podataka i novih spoznaja o hrvatskom jeziku kao jeziku hrvatske književnosti, novina i časopisa, a ima i 500 fotografija. Publikaciju POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA izdalo je Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti CROATICA . Tri već izdane knjige kao i ova četvrta za hrvatski jezik dragocjena su djela u kojima je zabilježen razvoj hrvatskoga jezika i kulture od početaka do 20. stoljeća. Recenzentica knjige je dr. Marija Znika, viša znanstvena suradnica. Objavljujem njenu recenziju.


Četvrta knjiga Povijesti hrvatskoga jezika pretposljednji je dio projekta, a vodi ga akademik Radoslav Katičić. Ovu su knjigu uredili: glavni urednik Ante Bičanić te urednici Josip Lisac, Ivo Pranjković i Marko Samardžija. Novina je što je u prikazu razdoblja pažnja poklonjena znanstvenom funkcionalnom stilu te sustavna obrada onomastičke sastavnice. Tekstovi su u svakom poglavlju popraćeni obiljem literature, a po potrebi još dodatno i podrubnim bilješkama, te brojnim preslikama najvažnijih, ponekad teško dostupnih djela i obogaćeni preslikama djela vrsnih slikara onoga doba kao što su Vlaho Bukovac, Celestin Medović, Vjekoslav Karas, Slava Raškaj… i drugi. Takav prikaz omogućuje uvide u postignuto, kao i daljnje istraživanje. Autorskim tekstovima ponajboljih jezikoslovnih pera na kraju je pridodana Antologija djela s tekstovima iz 19. st. na kajkavskom, čakavskom i štokavskom narječju čime se oprimjeruje funkcionalna polivalentnost hrvatskoga standardnoga jezika. Slijedi Sažetak na engleskom jeziku o povijesti hrvatskoga jezika u 19. stoljeću te Kazalo imena koja se spominju u knjizi i napokon Životopisi autora priloga.
Hrvatskom se jeziku 19. st. očituje istovremenost dvaju različitih tijekova standardizacije (u kajkavskoj i štokavskoj stilizaciji), vrijeme različitih koncepcija o izboru osnovice hrvatskoga standardnoga jezika, ali i vrijeme završne standardizacije i kodifikacije hrvatskoga jezika te raznih filoloških škola, odabira između nekoliko slovopisnih (grafijskih) rješenja. Sve to zbivalo se u političkom okružju nesklonu afirmaciji hrvatskoga jezika kao samobitnoga standardnoga jezika. Latinski jezik dominirao je u javnome životu: saboru, pravosuđu, školstvu, njemački na Vojnoj granici, nastoji se uvesti i mađarski, kako u prvom prilogu Hrvatski jezik od početka 19. stoljeća do narodnoga preporoda, akribično opisujući povijesne i političke prilike, dokumente, aktere i njihova bitna djela koja su pridonijela standardizaciji hrvatskoga jezika, navodi Marko Samardžija. On je u svoju analizu uključio i gradišćanskohrvatsku sastavnicu.

U prilogu akademika Radoslava Katičića Hrvatski jezik od narodnoga preporoda do kraja 19. stoljeća riječ je o hrvatskom jeziku u vrijeme narodnoga preporoda, jeziku pokrivenom nazivom ilirski, o traženju prikladnih slovopisnih rješenja i analizi ključnih djela koja su pridonijela nadvladavanju regionalnih razlika te prevladavanju nerazmjera ''između jezičnoga žara i kompetencije u vladanju jezikom koji se želi preporađati''. Druga polovica 19. stoljeća počela je intenzivnom skrbi za hrvatski jezik, posebice u nastavi, što je prekinuto odredbom apsolutističkih vlasti o njemačkom jeziku kao nastavnom jeziku. Snaženju pozicija hrvatskoga jezika pridonosilo je učenje latinskoga jezika, a slabile su ga međusobne borbe ondašnjih filoloških škola i potkraj stoljeća dominacija škole hrvatskih vukovaca koja je ''uvela skrajnji štokavski purizam i odbijala izgradnju standardnoga jezika koja je ostvarena od narodnog preporoda do pred kraj 19. stoljeća'' .

Ivo Pranjković u radu naslovljenom Filološke škole i hrvatski književni jezik u drugoj polovici 19. stoljeća analizira polazišta filoloških škola te polemike o pripadnosti štokavštine, a onda i rasprave o etničkoj pripadnosti štokavskih govornika. Nesporazumi su proistjecali i iz različitih shvaćanja književnoga jezika: jedni su smatrali da se on može poistovjetiti s narodnim jezikom - Vuk S. Karadžić , drugi da ''nema pod suncem literature gdje bi se književni jezik sasvim sudarao s narodnim jezikom…'' - A. V. Tkalčević . Uz podršku vlasti prevladala su rješenja koja je nudila škola hrvatskih vukovaca nerijetko s rigidnim rješenjima. Ona su ipak pridonijela učvršćivanju standardnojezične norme.

Kajkavski hrvatski književni jezik u 19. stoljeću predmet je analize Barbare Štebih Golub. Iz njezine je analize razvidno da je kajkavsko narječje i na njemu ostvaren književni jezik mogao biti ravnopravan takmac za izbor osnovice standardnoga jezika. O tome svjedoče književna produkcija, plodna leksikografska tradicija, obilje gramatičkih priručnika, pravopisi – pretežno fonološki s etimološkim elementima, mnoštvo popularnoznanstvenih djela i prijevoda kojima se dokazivala funkcionalna polivalentnost kajkavskoga književnog jezika. Stoga razlog za izbor drugoga narječja nije u nerazvijenosti kajkavštine i njezinoj možebitnoj neprikladnosti za standardni jezik, nego taj izbor ovisi ''ponajprije o jezičnopolitičkoj odluci iliraca vođenih željom da se oko jezika temeljenog na najproširenijem hrvatskom narječju ujedine svi govornici hrvatskoga jezika''.

U radu Josipa Lisca Hrvatska narječja i dijalektološka istraživanja u 19. stoljeću dokumentirano se prikazuju razmještaj i bitna obilježja hrvatskih narječja u 19. st. Komentiraju se i dijalektološki radovi istaknutih dijalektologa u svakome od narječja, ispravljaju se pogrešne tvrdnje o govornicima pojedinih narječja. Konstatira se da je dijalektologija u 19. stoljeću bila pomoćna znanost te nije čudo da su joj rezultati skromni. Budući da su migracijska kretanja znatno smanjena, ipak je zamjetna štokavizacija čakavskih kopnenih govora te čakavizacija doseljenika s jugoistoka u Istru, kao i kajkavizacija doseljenih čakavaca u području donje Sutle. Govori se i o staroštokavskim šćakavskim slavonskim govorima, novoštokavskim ikavskim govorima, primjerice u zapadnoj Bosni i zadarskom zaleđu te u Bačkoj oko Subotice i Sombora, kao i o torlačkim govorima Hrvata na Kosovu i u Rumunjskoj.


Sanja Vulić i Gordana Laco sustavno prikazuju Jezik hrvatske književnosti 19. stoljeća. Takav prikaz je novost. Svoj rad temelje na izboru tridesetak autora i njihovih djela objavljenih u 19. stoljeću. Književna djelatnost promatra se u tri razdoblja: 1800.-1830., potom 1830.- 1850. i od 1850. do 1900. Pozornost se posvećuje nekim zajedničkim obilježjima, ali se donose i neke osobitosti ili odstupanja u jeziku pojedinoga pisca. Piscima su bili otegotna okolnost neriješeni slovopisni problemi. U pravopisu preteže morfonološko načelo i gramatička interpunkcija. U rječotvorju se bilježe novotvorbe, primjerice imenica na –nik i –telj. Na sintaktičkoj se razini kao zanimljivost navodi postojana upotreba glagolskih priloga kao sročnih atributa (od plačečega naroda…), što se potkraj stoljeća zamjenjuje odnosnim rečenicama. Glagol je, primjerice, nerijetko na kraju rečenice (njemački utjecaj), a posvojni pridjevi i posvojne zamjenice iza imenica.

Sustavna obrada novinskoga funkcionalnoga stila Jezika hrvatskih novina i časopisa u 19. stoljeću, autorice Vlaste Rišner, novost je. Autorica obrađuje slovopisna i jezična obilježja, a dodiruje i pravopisna i stilska. Zaključuje da su na oblikovanje jezika 19. st. novine utjecale i izrazom i sadržajem. Uz kalendare , molitvenike te almanahe prve novine u kojima je od 1806. bilo tekstova na hrvatskom jeziku bio list je Kraglski Dalmatin. U tom je listu objavljen i prvi prikaz jedne knjige (1808.). U jeku narodnog preporoda u Danici izlaze Babukićeva Osnova slovnice slavjanske i Demetrova rasprava o jeziku književnosti koji se razlikuje od svakodnevnoga jezika i jezika znanosti. Godine 1842. počinje izlaziti Gospodarski list kao stručno glasilo. Aministrativni stil razvijaju Novine Horvatske u Zagrebu i Glasonoša u Zadru. Proučavanje stila novina i časopisa pokazuje da se u Novinama horvatskim razvija administrativni stil, u Književniku znanstveni stil, a u Napretku se dodiruju publicistički i znanstveni stil. Oni donose uredbe i zakonske propise, ali i reklamne poruke.

Prvi put je i Znanstveni funkcionalni stil tekstova u 19. stoljeću predmet analize, i to autorica Marijane Horvat, Lane Hudeček i Milice Mihaljević. One analiziraju u njima nazivlje, organizaciju tekstova, navođenje bilježaka , literature i sl. Razlučuju u tom stilu strogo znanstveni stil te znanstveno-funkcionalni podstil kojim se populariziraju znanstvena dostignuća u člancima, brošurama, školskim udžbenicima i priručnicima. Ističu da je jezik prve polovice 19. stoljeća prije svega jezik lijepe književnosti. Uz to je sve do 1847. službeni je latinski. Od 1848. do 1860. službeni je njemački, a tek od tada u javne službe ulazi hrvatski. Važnu ulogu u prihvaćanju hrvatskih naziva odigrale su novine i prijevodi (npr. Svetoga pisma Matije Petra Katančića, Ivana Matije Škarića). Do prihvaćanja štokavske osnovice standardnoga jezika ne može se govoriti o znanstvenom funkcionalnom stilu hrvatskoga jezika pa su u prvoj polovici 19. stoljeća znanstvena i znanstveno-popularna djela na štokavštini relativno rijetka. Pojedini su se funkcionalni stilovi ostvarivali u svojim narječnim stilizacijama: kajkavskoj i čakavskoj. Polovicom 19. st. pokreću se specijalizirani znanstveni i znanstveno-popularni časopisi za mnoge struke. Prvim pravim znanstvenim časopisom u Hrvatskoj smatra se Jagićev Arkiv za povjestnicu jugoslavensku (1851.- 1875.), a sustavan terminološki rad počinje sa Šulekom i njegovim Rječnikom znanstvenoga nazivlja. Autorice analiziraju nazivlje po područjima (pravno, vojno, medicinsko, botaničko i zoološko, veterinarsko, filozofsko, kemijsko, fizičko, matematičko, pomorsko, ostalo). U prošlosti su analizirane pojedine skupine naziva, ali ovako sveobuhvatne analize naziva nije u nas bilo.

Poglavlje Slovopis i pravopis u 19. stoljeću predmet su pregledne analize Lade Badurine. Sažeto se može reći da se u prvoj polovici 19. stoljeća rješavalo pitanje hrvatskog slovopisa , a u drugoj polovici pitanje hrvatskog pravopisa. Hrvatski je jezik ušao u 19. stoljeće s nekoliko ustaljenih slovopisnih praksi: kajkavski (horvatski) slovopis izgrađivan pod utjecajem mađarskoga jezika, na jugu dalmatinski slovopis nastao u dodiru s talijanskom i nešto manje latinskom praksom, te od 18. stoljeća slavonski slovopis proširen u Slavoniji, južnoj Ugarskoj i djelomice u Bosni i Hercegovini. Slavonski slovopis kombinira rješenja iz kajkavskoga i dalmatinskoga slovopisa. Narodni preporod krenuo je u praksi s rješavanjem slovopisa po načelu “jedan fonem, jedan jednoslov”. Kad je riječ o pravopisu, sukobi među školama vođeni su oko izbora načela na kojima će se izgrađivati pravopis. Jedni su zastupali morfonološko načelo, zapravo etimologično, korijensko načelo, a drugi fonološko (fonetsko, blagoglasno načelo). No ni jedan (hrvatski) pravopis nije ni dosljedno fonološki (…) ni dosljedno etimološki, tvrdi autorica. Dva pravopisa izašla potkraj 18. stoljeća (Kratki navuk i Uputjenje) temelje se na načelu piši kako govoriš, Partašev Pravopis iz 1850. tendira morfonološkom tipu pravopisa rješavajući prava pravopisna pitanja (pisanje velikih i malih slova, interpunkcijske i pravopisne znakove…). Marcel Kušar (1889.) zaključuje da je ''pravopis fonetički i znanstveno i praktično bolji od etimologijskoga''. Njegovo je djelo bilo jedno od uporišta za izradu pravopisnog priručnika zasnovanog pretežno na fonetičkom načelu, dotično Hrvatskoga pravopisa Ivana Broza (1892.).


Image and video hosting by TinyPic

Poglavlje Hrvatske gramatike u 19. stoljeću obradila je Željka Brlobaš. U tom razdoblju nastalo je niz gramatika koje kvalitetnim opisima podižu razinu standardnosti hrvatskoga jezika, a gube dodatne praktične sadržaje uobičajene u starijim gramatikama. U nekima od analiziranih gramatika jezik i metajezik su gotovo do sredine stoljeća pretežno strani. Iznimka je Starčevićeva Nova ričoslovica ilirička u kojoj su i jezik i metajezik hrvatski. Autorica je 36 gramatika prikazala tablično i obuhvatila ih svojom analizom bilo da su samostalna djela, bilo da su aneksne gramatike uz rječnike kao npr. Appendinijeva Grammatica della lingua slava (1808.) Iscrpnije je prikazana Starčevićeva Ričoslovica s posebnim naglaskom na njegovu Glasomirju – što je prvi opis štokavskoga četveronaglasnog sustava u nas. Starčevićevo Ričoslovje (1840.-1850.) sadržava prvu savjetodavnu rubriku u nas. Babukićeva Ilirska slovnica prva je znanstvena hrvatska gramatika pisana na temelju literature. Pregledom je obuhvaćena i Mažuranićeva Slovnica Hčrvatska: Dio I. Rěčoslovje (1859.). Uz definiranje naglaska i pravila preskakanja naglaska, ona donosi novosti u tvorbi - semantičke preoblike. Veberova skladnja prva je samostalna sintaksa hrvatskoga jezika koja definira svoj predmet i jedinice, a anticipirala je neka kasnija dostignuća u sintaktičkom opisu. Pregled završava Maretićevom Gramatikom prikazujući njezine prednosti u sustavnosti obrade i nedostatke u izboru korpusa. U drugoj polovici 19. st. u Bosni i Hercegovini su ''dva ravnopravna književna jezika, hrvatski prema normi zagrebačke filološke škole i srpski prema Karadžićevoj normi''. Izrađuju se i početnice za gradišćanskohrvatske škole.

Hrvatski leksik i leksikografija u 19. stoljeću poglavlje je koje je iscrpno obradio Marko Samardžija. Prateći razvoj leksikografije u Hrvata, autor zaključuje da se ona od svojih početaka u 16. stoljeću postojano obogaćivala i jezično i leksikografski važnim djelima bilo u samostalnim, bilo u aneksnim rječnicima. Do četrdesetih godina 19. stoljeća jaka je veza s XVIII. stoljećem glede koncepcije. Od četrdesetih godina može se govoriti o suvremenoj leksikografiji, i to ponajprije o dvojezičnoj i terminološkoj. U dopreporodnom razdoblju bitnu su ulogu odigrali Stullijevi rječnici. Stullijevo je Rječosložje s oko 80 000 natuknica bio svojevrsna sinteza dotada urađenoga u starijim leksikografskim djelima, narodnom jeziku i književnosti. Slijedio je opsegom manji Voltićev Ricsoslovnik, pa Katančićev nedovršeni Pravoslovnik s oko 53 000 riječi te njegov u rukopisni Etymmologicon illyricum. Godine 1835. Izlazi u ''Danici''Sbirka někojih rěčih…, a 1839./1840. izlazi Richter-Ballmannov Ilirsko-němački i němačko-ilirski rukoslovnik, 1842. opsežan Mažuranić-Užarevićev dvojezični Deutsch-ilirisches Wörterbuch – Němačko-ilirski slovar književnoga hrvatskog jezika koji je na hrvatskoj strani uspješno popunjavao brojne leksičke praznine. U drugoj polovici 19. st. započinje obilna leksikografska djelatnost. Izlaze brojni dvojezični rječnici, primjerice oni Rudolfa Fröhlicha Veselića (Rěčnik ilirskoga i němačkoga jezika, 1853., Rěčnik němačkoga i ilirskoga jezika, 1854.), Juridisch-politische Terminologie für die slavischen Sprachen Österreichs 1853. – s temeljima hrvatskoga pravnoga nazivlja, te brojni terminološki rječnici u kojima je usustavljen jezgreni dio nazivlja. Od 1860. razvidna je plodna leksikografska djelatnost Bogoslava Šuleka: 1860. izlazi opsežan Deutsch-kroatisches Wörterbuch s preko 1700 dvostupačno tiskanih stranica, a 1874.-1875. izlazi njegov Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja s nizom novotvorenica kojima je obogatio hrvatski leksik i oblikovao hrvatsko strukovno i znanstveno nazivlje. Šulekov rad na popuni leksika na načelima zagrebačke filološke škole nastavlja Dragutin Parčić svojim dvojezičnim rječnicima s talijanskom i hrvatskom sastavnicom. Sedamdesetih godina s Akademijinim rječnikom počinje rad na jednojezičnoj leksikografiji, i to izostavljanjem djela hrvatske književnosti, čime se daje nepotpuna povijesna slika hrvatskoga jezika. U drugu polovicu 19. st. padaju i počeci hrvatske enciklopedistike te djela posvećena tuđicama i raznovrsnim nepravilnostima u jeziku.
O Hrvatskim imenima u 19. stoljeću piše Anđela Frančić. Onomastička sastavnica hrvatskoga jezika devetnaestoga stoljeća time je prvi put sustavno istražena. Stariji su leksikografi unosili, doduše nesustavno, u svoje rječnike i imena (primjerice Jakov Mikalja uglavnom toponime; Pavao Ritter Vitezović antroponime). Na početku 19. stoljeća dominiraju svetačka osobna imena uz manji broj narodnih osobnih imena. Primjećuje se i davanje više osobnih imena jednoj osobi. Pri stupanju u crkvene redove praksa je da se krsno ime zamjenjuje redovničkim, pa tako i neke pisce znamo po njihovu redovničkom imenu (Grga Martić). Primjećuje se ponegdje desufiksacija prezimena (ČaletaČaletović), depatronimizacija patronimijskih prezimena (DeanDeanović). Neka prezimena otkrivaju doseljenike, npr.: Fiorentini, Kleinhaus, a neka su prilagođena hrvatskom jeziku, primjerice: Šoštar, Tišljar, Soldat. U vrijeme narodnoga preporoda stvaraju se hrvatska imena pogodna da budu i krsna imena, primjerice: Fridrik’ Miroslav; Ignacije’ Vatroslav, Ognjoslav; Emerik’ Mirko; Gotfrid’Bogomir. Pohrvaćuju se i prezimena: Kramberger’ Gorjanović, Veber’ Tkalčević… Nahočad dobiva izmišljena imena i prezimena: Manda Mandović, Prospero Prosperić. Od gramatičkih priručnika o imenima ima podataka u Starčevićevoj Ričoslovici. Akademijin rječnik sadržava oko 30 posto imena, ali ih nasilno novoštokavizira, primjerice Bilopavlović’ Bjelopavlović; Črnomerec’ Crnomjerac; Delnice’ Dionice. Hodonimi, čini se prvi put uvedeni u opis, nastali po pučkim nazivima ulica i trgova (Opatovina, Ilica, Visoka ulica) zadržavaju se i u službenim dokumentima. Oni nastali po kakvoj djelatnosti u njima uglavnom mijenjaju imena: Bolnička ulica’ Gajeva ulica; Vrtlarska’ Palmotićeva…


Filološka istraživanja hrvatskoga jezika u 19. stoljeću – o njima piše Josip Bratulić. Autor se prvo ukratko osvrće na stanje prije 19. stoljeća. Uočava ''težak nedostatak obrazovanih i odlučnih intelektualaca, posebice na polju jezikoslovlja, koji bi se uključili u onovremenu znanost i praksu''. Priručnici i gramatike ne nose hrvatsko ime. Filologija se, kao i politika, u 19. stoljeću našla pred zadacima ostvarenja nacionalnih interesa – političkog i upravnog sjedinjenja Dalmacije s Hrvatskom i Slavonijom. Naziv jezika ilirski nije imao zaleđe u narodu koji bi se tako zvao. Valjalo je riješiti problem grafije i pravopisa. Djelovanjem Vatroslava Jagića, Milana Rešetara i pokretanjem Književnika, Arkiva, Acta Croatica te edicija kao Rad, Starine, Stari pisci hrvatski i sl. počinje ozbiljan znanstveni rad. Filologija 19. st. bila je očito zabavljena prije svega kroatističkim temama, utvrđivanjem standardnoga jezika, poviješću jezika, istraživanjem narječja.

Hrvatski jezik i europski jezici u 19. stoljeću. O tome u pet potpoglavlja s dobrim uvidima u stanje stvari piše Dubravka Sesar. Govoreći o europskom jezikoslovlju toga stoljeća, Dubravka Sesar ističe da je razvitku filologije pridonijelo osvještenje uloge jezika u nacionalnoj povijesti te filozofija i književnost romantizma. Otkrićem srodnosti europskih jezika razvija se poredbenopovijesno jezikoslovlje, utemeljuje tipološko jezikoslovlje i jezici dijele na izolativne, aglutinativne i flektivne, potvrđuje se da nema ''čistih'' jezika. Atomizam mladogramatičara i zanimanje za beziznimnost glasovnih zakona zamjenjuje se zanimanjem za semantiku i lingvističku geografiju. Razvijaju se nove teorije, pravci i škole.
Europski su jezici i jezičnim sredstvima nastojali ostvarivati političke ciljeve: Poljaci su nastojali osamostaliti se od Rusa, Rusi – postati lučonoše slavenstva i proširiti se na zapad, Srbi – ostvariti velikosrpsku ideju; Česi pokrenuti se iz stagnacija od 16. st. Većina europskih jezika ima status velikih, državnih jezika (engleski, nizozemski, danski, švedski). Norveški i njemački specifični su. Norveški ima dva standardna jezika – bokmĺl (temelj mu je urbani danski) i nynorsk (temelj su mu zapadnonorveški govori). Poticaj njemačkom jezičnom normiranju u 19. st. bio je Adelungov rječnik zasnovan na visokonjemačkom. Slijedio je niz jednojezičnih i dvojezičnih rječnika, utemeljen je 1872. Dudenov pravopis na fonetskom načelu. Njemački jezik utjecao je ne samo na hrvatski jezik (posuđenice) nego i na jezikoslovlje jer su naši autori pratili tijekove u njemačkom jezikoslovlju (primjerice Vjekoslav Babukić). Od romanskih jezika francuski je utjecao na romanske i neromanske jezike. Kodificiran je krajem 17., a od 18. st. je službeni jezik. Leksikografija se razvija u tradiciji Francuske akademije. Španjolski je normiran u 18. st., a portugalski je državni jezik od 17. st. Talijanski je ujedinjen na toskanskom narječju u 19. st. Mađarski od 1844. postaje službeni jezik.

Zaključno: Hrvatskoj znanstvenoj i kulturnoj javnosti te svima koji se zanimaju za hrvatski jezik i njegovu povijest ovom se knjigom daju relevantni, vjerodostojni i provjerljivi podaci o standardizacijskim procesima u hrvatskom književnom jeziku, njegovoj uporabnoj raslojenosti i doraslosti da raznovrsne sadržaje izrazi vlastitim jezičnim sredstvima. Tijek standardizacije hrvatskoga jezika u 19. stoljeću pokazuje izrazito dinamičan razvoj jezične teorije i prakse. S jedne strane očit je i svojevrsni purizam, a s druge strane otvorenost novim idejama i izrazima, što se ogleda u plodnosti funkcionalnih stilova od kojih se neki u ovoj knjizi prvi put prikazuju. Knjiga može biti izvrstan promicatelj hrvatskoga jezika i kulture u zemlji i inozemstvu te dragocjen svjedok povijesne ukorijenjenosti hrvatskoga jezika u svojim narječjima i djelima.

Četiri knjige POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA izdane su od 2009. do 2016. godine ovim redom: Prva knjiga, srednji vijek izašla je 2009. godine na 584 stranice , Druga knjiga,16. stoljeće ima 608 stranica tiskana je 2011. godine, Treća knjiga, 17. i 18. stoljeće ima 672 stranice , objavljena je 2013. godine ima 400 fotografija, Četvrta knjiga 19. stoljeće izdana je krajem 2015. godine. Sve su knjige u četverobojnom tisku u enciklopedijskom formatu 21x28 cm, a cijena im je od 450 do 550 kuna.

10.01.2017. u 00:13 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 04.01.2017.

SKIJAŠKA STAZA U BAKAČEVOJ ULICI!


IMA LI TAJ LUKSUZ FINANCIJSKO POKRIĆE?


Image and video hosting by TinyPic
Fotka: Margareta Zouhar Zec


Bakačeva ulica u centru grada Zagreba pretvorena je u skijašku stazu. Početak te skijaške staze je nekoliko metara od kipa Djevice Marije na prostoru ispred Zagrebačke Katedrale, a cilj je dvadesetak metara prije tramvajske pruge u Jurišičevoj ulici. Skijaška staza koja je rađena navečer 2. 1. na 3.1. dovoženjem umjetno načinjenog snijega u Gornoj Bistri, 4. 1.navečer poslužiti će kao skijalište u revijalnoj utrci pobjednika Svjetskog kupa povodom obilježavanja 50 godina FIS Svjetskog kupa. U revijalnoj utrci ukupnih pobjednika Svjetskoga kupa u planu je nastup 18 osvajača naslova pobjednika, a među njima su imena Alberta Tombe, Tine Maze, Michaele Dorfmeister, Renate Go”tschl, Marc Girardelli, Janica Kostelić i drugih. Staza je duga 165 metara, najuži dio staze je 7,60 m, a najširi 10,50 metara. Zbog skijaških imena koja će na ovoj revijalnoj utrci nastupiti, kao I zbog činjenice da se na Sljemenu 3. i 5. siječnja održava natjecanje u muškoj I ženskoj konkurenciji 11. Snježna kraljica koje se boduje za Svjetski kup, prijenos revijalne utrke će iz centra grada popratiti tv postaja iz Austrije, Švicarske, Švedske, Eurosport kao i britanski BBC.

To što je skijaška revijalna staza sa oko pola metra snijega u samom centru hrvatskog glavnog grada Zagreba, doslovno 30 metara do kipa Bana Josipa Jelačića – da li je to strast najniže vrtste ili fenomen – to može odlučiti svatko za sebe prema svojim vrijednosnim stavovima, vlastitim znanjima i životnim prioritetima. Ova konstatsacija naime proizlazi iz komentara prolaznika koji prolazeći uz stazu razgovaraju, a imaju vrlo podjeljena mišljenja od toga zašto je ta staza tu potrebna, koliko košta, zar Sljemenska staza za utrku nije dovoljna, što bi napravili Njemci i Švicarci na našem mjestu, zašto staza nije napravljena na morskoj obali, itd.
Cijena ovog skijališta u Bakačevoj ulici je u sklopu proračuna i pripreme i održavanja muške i ženske utrke Snježna kraljica koja se boduje za Svjetski kup, a taj proračun ove godine iznosi oko 23 milijuna kuna.
Ima li Grad Zagreb uopće novca za luksuz tipa skijaške staze u Bakačevoj? Da li je pravo na TV prijenos poklonjeno ili prodano TV kućama iz spomenutih zemalja? Hoće li ova skijaška staza zabilježiti ikakav financijski dobitak? Poznato je da su u početku skijaška TOP imena na Sljemensku utrku privučena velikim honorarima koja je isplačivao Grad Zagreb.
Od 5. do 15. siječnja to će skijalište biti otvoreno za gradske klince skijaše- informacija je koju su prenijeli mediji.

GRAD ZAGREB JE SVOJA ZADUŽENJA PREBACIO NA HOLDING

Koliko je finaciranje i trškovi Grada Zagreba nije javno transparentna informacija, pa odgovor se na to pitanje može se pročitati tek slućajno u kontekstu novinarskog razgovora s nekom dobro informiranom osobom, s ljudima koji vjeruju da se politika Grada Zagreba može voditi na pozitivniji način nego što je vođena sada za vrijeme mandata gradonačelnika Milana Bandića.
Tako dr. Sandra Švaljek koja je kandidatkinja za gradonačelnicu grada Zagreba na predstojećim izborima u intervju u tiskovini NACINAL u broju 975 od 27.12. 2016. godine , na strani 39. na novinarska pitanja novinara NACIONALA odgovra ,” citiram NACIONAL : Zagreb je baš kao i cijeka Hrvatska, opterećen i ozbiljnim dugovima. Imate li formulu za riješenje tog problema?
(Švaljek) Strogo formalno gledano, Zagreb nije visoko zadužen grad – dug grada Zagreba iznosi oko 1,5 milijardi kuna. Međutim, Grad je svoja visoka zaduženja prebacio na Zagrebački holding time što je u posljednjih desetak godina Zagrebački holding bio investitor brojnih, pa i nekih ekonomski neopravdanih kapitalnih projekata, za koje je uzimao kredite i izdavao obveznice. Tako su se obveze Zagrebačkog holding popele na oko 11 milijardi kuna. Gledano konsolidirano ukupni dug cijelog sustava Grada i Holdinga iznosi oko 12,5 milijardi kuna, što dosiže gotovo dva godišnja gradska proračuna.
NACIONAL: Ali nije li za dug Zagrebačkog holding odgovoran gradonačelnik?
(Švaljek )Gradonačelnik se svakako može smatrati odgovornim za visoku zaduženost Holdinga, posebno ako znamo da su se tim dugom financirali projekti koje sada putem zakupa objekata otplaćuje Grad Zagreb iz gradskog proračuna. Znamo da je Zagrebački holding 2007. Izdao na Londonskoj burzi obveznice u iznosu od 300 milijuna eura, koje će refinancirati u 2016. i 2017. Sredstvima pribavljenim emisijom obveznica Holding je trebao financirati obnovu vodoopskrbne mreže. Međutim to se nije dogodilo nego se s tim novcem financirala gradnja socijalnih stanova na lokaciji Sopnica- Jelkovec.
NACIONAL: Nisu li te zgrade u Novom Jelkovcu danas poluprazne?
(Švaljek ) Ti su stanovi danas djelomice parzni, kao i poslovni prostori i stotine garaža. Zagrebački Holding je osim Novog Jelkovca, kreditima izgradio bazene, osnovne škole i dječije vrtiće koje je potom grad uzimao u zakup. Stoga danas u gradskom proraačunu n iz godine u godinu vidimo vidimo visoke rashode za zakupnine, dok su kreditne obveze zabilježene kod Zagrebačkog holding. Milan Bandić naziva taj model financiranja izgradnje objekata “ javno- javnim partnerstvom.”Ja bih rekla da se ne radi ni o kakvom inovativnom modelu financiranja, nego o vještom izbjegavanju Zakona o proraačunu koji postavlja ograničenja na zaduživanje jedinica lokalne i regionalne samouprave.” Citat završen.



Image and video hosting by TinyPic
Fotka : MZZ

04.01.2017. u 17:05 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 03.01.2017.

FINANCIJSKA POTPORA IPARD ZAVRŠILA ISTEKOM 2016.


EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND GODIŠNJE ISPLAĆUJE 25 MILIJUNA EURA

IPARD program, nazvan plan za poljoprivredu i ruralni razvoj Republike Hrvatske za razdoblje 2007.-2013., završio je istekom 2016. godine. Podsjećamo, riječ je o financijskoj potpori Europske unije namijenjenoj državama koje pretendiraju postati članice kako bi s novim investicijama lakše i brže dosegnule standarde razvijenosti sukladne standardima u ostalim članicama Europske unije. U spomenutom razdoblju Republici Hrvatskoj iz blagajne EU na raspolaganje je stavljeno 129,9 milijuna eura uz obvezu da iz nacionalnog proračuna izdvoji dodatnih 42,7 milijuna eura. Na tih 172,6 milijuna eura javnih sredstava planirano je da i potencijalni korisnici sudjeluju sa još 122,6 milijuna eura.
IPARD program, odnosno strategija čija je zadaća bila baviti se specifičnim nedostacima u ruralnim područjima Hrvatske, realiziran je kroz mjere 101, 103, 202, 301, 302 i 501. Primarno se radilo o ulaganjima namijenjenim za restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava, odnosno preradi i trženju poljoprivrednih i ribarskih proizvoda, provedbi poljoprivredno – okolišnih mjera, te za poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture, odnosno za nove gospodarske aktivnosti kroz poticanje razvoja ruralnog turizma, tradicijskih obrta, izravne prodaje i usluga.

Za sredstva iz IPARD programa, uz udjel potpore od 50 do 100 posto, kandidiralo se 1.338 projekata, procijenjenih na ukupnu vrijednost veću od 3,94 milijarde kuna i uz očekivanu potporu u visini 2,36 milijardi kuna. Ugovorena su 722 projekta čija ukupna vrijednost prelazi 1,88 milijardi kuna, odnosno 1,12 milijardi kuna potpore.
Na kraju provedbe IPARD programa, dakle do 31.12.2016. godine, za 693 projekta isplaćeno je 1.016.305.075,61 kuna potpore dok njihova ukupna investicijska vrijednost iznosi 1,69 milijardi kuna. Riječ je o dobro zamišljenim, pomno isplaniranim i kvalitetno pripremljenim projektima koji su zadovoljili sve uvjete natječaja. Najčešće pogreške koje su rezultirale odbijanjem prijava na natječaje IPARD programa bile su nepotpuna dokumentacija, nevažeći i nepravomoćni dokumenti, nedostavljanje dokaza o legalnosti objekta te razne neregularnosti vezano uz ponude za opće troškove.


NAKON IPARDA EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

Završetkom ugovaranja projekata kroz IPAD program, Hrvatska je 2015. započela s korištenjem Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) u okviru kojega je kroz Program ruralnog razvoja RH dostupan višestruko veći iznos sredstava namijenjen razvoju hrvatske poljoprivrede i sela. Taj program se ne odnosi isključivo na poljoprivrednike i unapređenje poljoprivredne proizvodnje, već uključuje i širi spektar korisnika poput jedinica lokalne samouprave koje mogu dobiti novac iz fonda za razminiranje, izgradnju cesta, dječjih vrtića, tržnica, vatrogasnih domova i sl. kako bi se stanovništvu ruralnih područja osiguralo primjerene životne i radne uvjete.

• U Programu ruralnog razvoja RH čitav je niz novosti i pogodnosti za poljoprivrednike, u odnosu na IPARD program:

• Ukinuta su neka ograničenja koja su postojala u IPARD-u – poput kapaciteta i vrste farmi za uzgoj životinja i slično. Roba sada može potjecati iz svih zemalja svijeta.

• Omogućava se prijaviteljima da započnu s investicijom odmah nakon prijave projekta na natječaj, pa nije nužno čekati službeno odobrenje projekta od Agencije za plaćanja, kao u IPARD-u;

• Cijeli projekt se prijavljuje elektronski kroz AGRONET aplikaciju, uz minimum „papirologije“ te jednostavniju verziju poslovnog plana;

• Za one koji nisu obveznici javne nabave više nije potrebno prikupiti 3 ponude za nabavu robe, radova ili usluge, već samo jednu – a ponuditelji se sami javljaju korisniku preko Portala ponuda on-line sustava na web stranici Agencije za plaćanja;

• Poljoprivrednici imaju mogućnost isplate avansa prije pokretanja investicije (nakon Odluke o odobrenju projekta), što prije nije bio slučaj;

• Tijekom provedbe IPARD-a imali smo ograničena sredstva na raspolaganju – godišnje oko 25 milijuna eura. Iz EPFRR fonda Hrvatska na raspolaganju ima 13 puta veći iznos – oko 337 milijuna eura godišnje.

Ipak, činjenica da je u prve dvije godine iskorišteno samo 7% raspoloživog iznosa EU potpora vezanih uz Program ruralnog razvoja RH ukazuje na potrebu da se postupci za povlačenje tog novca dodatno pojednostave i tako pokrene snažniji investicijski ciklus uz otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima što može zaustaviti alarmantnu depopulaciju tih prostora.
„Ideja je da se sustav provedbe što više pojednostavi te da se donese jedinstveni pravilnik koji bi definirao općenita pravila za provedbu svih tipova operacija, podmjera i mjera Programa ruralnog razvoja RH, a da se detaljna pravila za provedbu specifičnih tipova operacija propisuju u uputama za prijavitelje ili u natječaju, vrlo slično provedbi unutar projekata iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija“ – izjavio je ministar Tolušić. Time bi se van snage stavili trenutno važeći pravilnici, naravno, koji bi se primjenjivali na projekte u provedbi po tim pravilnicima te bi se na taj način izbjegla višemjesečna čekanja na izmjene pravilnika, a pravila provedbe poput načina prijave, rokova, prigovora, nepravilnosti, prihvatljivih i neprihvatljivih izdataka bili bi definirani jednom pa do kraja provedbe. „Prijedlog poboljšanja ide uskoro, a same izmjene uvodit ćemo sukcesivno kako sustav ne bi kolabirao, odnosno, provedba Programa mora ići bez obzira na izmjene sustava“ - zaključio je Tolušić.


03.01.2017. u 05:25 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 01.01.2017.

U TIJEKU JE NATJEČAJ ZA NAJBOLJEG MLADOG POLJOPRIVREDNIKA


INOVACIJA MORA IMATI POTENCIJAL UČINKA
NA GOSPODARSTVA U SEKTORU!



Do 10. siječnja 2017. otvoren je natječaj za izbor najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika ili poljoprivrednice kojeg već drugu godinu za redom organizira hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

Na natječaj se mogu prijaviti poljoprivrednici i poljoprivrednice do 40 godina sa svojim projektim ili operativnim konceptima, koji su tijekom 2016. godine ili završeni ili bili u provedbi.
Cilj natječaja i europske nagrade za mlade poljoprivrednike je promicati pozitivnu sliku mladih poljoprivrednika, te identificirati djelatnosti koje karakteriziraju inovacija, održivost i tržišna orijentiranost a sve kako bi mladi ostali živjeti na selu te kako bi ruralni prostor u cjelini nastavio živjeti.
Medijski pokrovitelj izbora je Jutarnji list, a glavni sponzor Erste banka koja će pobjednika/cu nagraditi novčanom nagradom u iznosu od 15 tisuća kuna. Za pobjednika/cu natječaja, kao i za deset najboljih poljoprivrednika/ca zastupnica Petir će osigurati put u Bruxelles i sudjelovanje na 4. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika koji će se održati u Europskom parlamentu u organizaciji Europske pučke stranke (EPP) u listopadu 2017. godine.

Odabir „najboljeg, najinovativnijeg, najodrživijeg" projekta provest će stručno prosudbeno povjerenstvo na temelju sljedećih kriterija:
Upotreba novog znanja (know-how), novih metoda ili novih oblika tehnologije u pojedinom sektoru ili regiji: Inovacija koja se bazira na sektoru može uključivati radne ili organizacijske metode, uvođenje novih oblika tehnologije koji donose promjene u odnosu na postojeću tehnologiju. Inovacija se također može sastojati od prilagođavanja ili moderniziranja tradicionalne tehnologije. Inovacija koja se bazira na zemljištu može uključivati upotrebu novih dostignuća (tehničkih ili organizacijskih) na geografskom području gdje se ona prije nisu koristila.
Prijenos inovacije: Inovacija ne smije biti ograničena na jedno gospodarstvo već mora imati potencijal utjecaja ili učinka na gospodarstva u istom sektoru proizvodnje, regije ili na odnose toga područja s drugim područjima. Inovacija ne mora imati učinka samo na proizvodnju na farmi, već se također može odnositi i na pakiranje proizvoda, kanale distribucije i izvozne metode za poljoprivredne proizvode.
Održivost inovacije: Inovacija mora biti ekonomski i/ili društveno održiva. Inovacija mora imati izvjesnu dugovječnost i treba izdržati ispit vremena kako bi imala učinak, umjesto da se pojavi i nestane u kratkom vremenskom razmaku.

Stručno prosudbeno povjerenstvo sastavljeno je od slijedećih članova: Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske agronomske komore, Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, Vlado Guberac, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika i Zlatko Šimić, novinar Jutarnjeg lista.

Prijavnice za natječaj mladi poljoprivrednici/ce mogu preuzeti
na linku: http://www.petir.eu/novosti/otvoren-natjecaj-za-najboljeg-hrvatskog-mladog-poljoprivrednika-cu/1915 , gdje je u tekstu poveznica OVDIJE, na kojoj je prijavnica koju je potrebno popuniti te je poslati na adresu elektroničke pošte: hrvatska@petir.eu







01.01.2017. u 22:05 • 0 KomentaraPrint#^

HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA U GEOPA ORGANIZACIJI


ZA JAČU POZICIJU UNUTAR EUROPSKE UNIJE


Image and video hosting by TinyPic


Hrvatska poljoprivredna komora od 1. siječnja 2017. godine službeno je punopravna članica Geopa organizacije. Geopa je udruženje profesionalnih poljoprivrednih poslodavaca unutar Europske unije. Osnovana je 1993. godine, a zadatak Geopa organizacije je zastupanje poljoprivrednih poslodavaca u tijelima Europske unije. Punopravno članstvo u Geopa organizaciji, omogućit će poljoprivrednim poslodavcima pravovremenu informaciju, zastupanje interesa pred tijelima EU, te razmjenu iskustava kako bi se što bolje pripremili za za nadolazeće razdoblje u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.
Nakon uspješne suradnje s Copa-Cogeca organizacijom, članstvo Hrvatske poljoprivredne Komore u Geopa organizaciju članice su donijele jednoglasno. Odluka je donijela potvrdu važnosti Komore na EU razini. Prisutnost Komore u više od 40 sektorskih odbora Copa-Cogeca, te gotovo 30 odbora u Komisiji itekako će se odraziti u tijeku pregovora za novi ZPP nakon 2020. Prvi sastanci oko novog ZPP-a započeli su u prosincu, 2016. godine. U razdoblju do 2019. gotovo svi pravni akti morat će biti spremni, što uključuje i podjelu financijske omotnice. Članstvo u Geopa organizaciji će ojačati poziciju hrvatskih poslodavaca u poljoprivredi, posebice u dijelu dobivanja pravovremene informacije koja je potrebna kako bi se moglo djelovati pravovremeno.
Poljoprivredna Komora, je bila inicijator sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi i turizmu zahvaljujući dosadašnjoj suradnji s Geopa organizacijom. Za podlogu Zakona o poticanju zapošljavanja Komora se konzultirala s članicama Geopa organizacije, ponajviše Francuskom komorom. Također, na nacionalnoj razini Komora je sudjelovala u izradi Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja, a trenutno je članica Povjerenstva za praćenje provedbe Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine.


01.01.2017. u 17:24 • 0 KomentaraPrint#^



Godina 2017. godina 2017. Godina 2017. godina 2017. Godina 2017.

01.01.2017. u 17:12 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< siječanj, 2017 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Rujan 2017 (9)
Kolovoz 2017 (12)
Srpanj 2017 (18)
Lipanj 2017 (16)
Svibanj 2017 (22)
Travanj 2017 (26)
Ožujak 2017 (31)
Veljača 2017 (18)
Siječanj 2017 (24)
Prosinac 2016 (33)
Studeni 2016 (32)
Listopad 2016 (35)
Rujan 2016 (22)
Kolovoz 2016 (25)
Srpanj 2016 (29)
Lipanj 2016 (28)
Svibanj 2016 (33)
Travanj 2016 (23)
Ožujak 2016 (26)
Veljača 2016 (21)
Siječanj 2016 (25)
Prosinac 2015 (15)
Studeni 2015 (20)
Listopad 2015 (22)
Rujan 2015 (19)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747


S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje, u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se