AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

subota, 31.12.2016.

ZAVRŠILA KAMPANJA "BREGUNICA HRVATSKA PTICA 2016. "

UREĐENJE OBALE RIJEKE DRAVE I EDUKACIJA DJECE !

Objavom slikovnice o bregunici, vrsti lastavice, 23. prosinca 2016. završila je kampanja „Bregunica – hrvatska ptica 2016. godine“, kojom su WWF i partnerske udruge upozorile na kontinuirani gubitak prirodnih staništa te ptice dužinom rijeke Drave. Udruge su pozvale na zaštitu i obnovu staništa najmanje vrste lastavica. Uz rijeku Dravi živi još oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 75%.
Kampanja je završila u OŠ Josipa Generalića u Hlebinama konferrncijom za novinare na kojoj su sudjelovali Ivan Pikivača, ravnatelj osnovne škole „Fran Koncelak“, Drnje , Janja Škoda, predsjednica Zaštitarsko-ekološke udruge “Senjar” te Ivana Korn Varga, projektna koordinatorica u WWF Adria.
„Drago nam je da kampanju završavamo u područnoj školi u Hlebinama, gdje smo proveli i posljednju radionicu s djecom i tako vidjeli koliko im se svidjela nova slikovnica koju su izradile Kristina Pongrac, Petra Pletikos i Branka Španiček. Kako su djeca pokazala veliko zanimanje za bregunicu, napravili smo i edukativni plakat za učionice, kako bi djeca i poslije završetka kampanje mogla učiti o ovoj iznimnoj vrsti ptica. Svidjela im se i igra Memory na kojoj su crteži djece koja su sudjelovala u kampanji i nacrtala svoje viđenje bregunice“, rekla je Ivana Korn Varga iz WWF Adrie.
„Rijeka Drava jedan je od rijetkih primjera očuvane rijeke s čistom vodom i bogatim okolišem, i kao takva predstavlja utočište brojnim zaštićenim vrstama, između ostalih i bregunicama”, rekla je Janja Škoda, predsjednica Zaštitarsko-ekološke udruge Senjar.
„Pozitivan korak u smjeru očuvanja prirodnih staništa rijeke Drave učinjen je projektom DRAVA LIFE, kojeg provode Hrvatske vode u suradnji s WWF-om, Zelenim Osijekom i drugim partnerima. Cilj mu je, između ostalih, obnova riječnih staništa, otvaranje starih te stvaranje novih rukavaca, uklanjanje i mijenjanje obaloutvrda te očuvanje prirodnih i strmih riječnih obala. Navedeni zahvati uvelike će koristiti brojnim ugroženim staništima i vrstama u područjima Natura 2000 duž rijeke Drave“, zaključila je Ivana Korna Varga.
Bregunica je jedna od najugroženijih ptica koja obitava uz rijeku Dravu i potrebno je smanjiti reguliranje rijeka i izgradnju obaloutvrda, jer to onemogućuje stvaranje prirodno strmih obala, kao i prekomjerno korištenje pesticida duž riječnog koridora Drave. Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, World Wide Fund for Nature, WWF Adria, (Svjetski fond za prirodu) Zeleni Osijek, Prirodoslovno društvo Drava, udruga Baobab, Zaštitarsko-ekološka udruga Senjar, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te Rafting klub Matis tijekom godine su proveli više aktivnosti: od čišćenja i pripreme obala za dolazak i gniježđenje bregunica, preko organizacije obilaska kolonije bregunica do edukativnih i kreativnih radionica s vrtićkom djecom i školarcima koji žive duž rijeke Drave.

Da podsjetim: Kampanja je započela u travnju ove godine, kada su WWF i udruge partneri, uredili više od 200 metara obale za dolazak i gniježđenje bregunica na rijeci Dravi. U svibnju je WWF organizirao edukacijski izlet na koji su poveli oko 80 učenika škola iz županija duž Drave. Prilikom izleta učenici su imali priliku vidjeti jednu od najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj, na Dravi u blizini Libanovca. WWF je napravio posebnu publikaciju o bregunici i organizirao kviz te umjetničke radionice kako bi podigao svijest među najmlađima.
Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave, kojoj su stanište prirodne, strme, odronjene obale očuvanih prirodnih rijeka. Jedna obitelj može pojesti i do 10.000 komaraca na dan, čineći tako uslugu ljudima i životinjama.

Video uređenja obala rijeke Drave: https://www.youtube.com/watch?v=Mt1itBu6bTw

petak, 30.12.2016.

SLUČAJ PTIČIJE GRIPE U MJESTU KRIŽNICA

VLASNICI U OKOLICI POZVANI NA ODGOVORNO PONAŠANJE

Veterinarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede 30. prosinca 2016. godine u 15 sati završila je provođenje propisanih mjera eutanazije peradi, dezinfekcije i dekontaminacije na 29 poljoprivrednih gospodarstava u mjestu Križnica u Virovitičko-podravskoj županiji. Naime na jednom poljoprivrednom gospodarstvu u Križnici potvrđeno je da je 15 komada domaće peradi uginulo od zaraze ptičjom gripom soja H5N8. Eutanizirano je ukupno 990 komada peradi, a 40 uzoraka uzeto je za daljnje analize. Sve eutanizirane životinje neškodljivo su zbrinute u pogonu tvrtke Agroproteinka.
Radi sprečavanja širenja potencijalne zaraze propisat će se mjere postupanja s peradi u okolnim mjestima od utvrđenog mjesta žarišta.


Podsjećamo: Influenca ptica (ptičja gripa) je vrlo kontagiozna virusna bolest peradi i drugih ptica, a nikada nije uzrokovala bolest kod ljudi.
Od domaće peradi najčešće obolijevaju kokoši i purani, a u pataka i gusaka razviju se blagi simptomi bolesti. Divlje ptice koje žive uz vodu, poglavito divlje patke, prirodno su otporne na bolest i ne pokazuju kliničke znakove oboljenja te stoga predstavljaju rezervoar virusa i glavnu opasnost za širenje bolesti na domaću perad. Infekcija u ptica i peradi se širi preko iscjetka dišnog trakta, izmetom, lešinama uginulih ptica. Izmet oboljele ptice sadrži visoku koncentraciju virusa pa se njime može kontaminirati voda, oprema, krma, stelja, prijevozna sredstva, odnosno sve što dođe u kontakt s takvim izmetom, tako da je mogućnost horizontalnog prijenosa velika.

Sukladno važećem zakonodavstvu obveza posjednika životinja (svaka pravna ili fizička osoba koja je kao vlasnik, korisnik ili čuvar izravno odgovorna za zdravlje životinja) je da prijavi sumnje na bolest pričije gripe veterinaru.

ZNAKOVI KARAKTERISTIČNI ZA BOLEST
Iznenadna uginuća peradi bez kliničkih znakova bolesti
Potištenost
Nakostriješenost perja
Značajan pad nesivosti i valivosti, loša kvaliteta ljuske jajeta
Kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun
Edem glave i vrata
Cijanoza kreste i podbradnjaka
Sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu
Živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje)

Vlasnici peradi imaju obvezu odgovorno se ponašati i pridržavavati se biosigurnosnih mjera u cilju sprječavanja unosa uzročnika infekcije u domaću perad. Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede.

srijeda, 28.12.2016.

U 2017. GODINU SA ZAKONIMA KOJI REGULIRAJU POREZNU REFORMU

JEDINSTVENI ROK ZA ŽALBU JE 10 DANA U SVIM POSTUPCIMA

Hrvatska izvještajna novinska agencija, HINA, objavila je 28. 12. 2016. tekst u kojem je autor iznio najosnovnije informacije o Zakonima i Uredbama koje stupaju na snagu od samog početka godine koja dolazi – 2017. Većinom tih Zakona je regulirana porezna reforma koja bio trebala biti početak prema gospodarsko – ekonomskoj stabilnosti života u Republici Hrvatskoj. Objavljujem taj tekst iz razloga što će mnogi poželjeti i nakon stupanja Zakona na snagu – informirati se – ukratko što je za određeni sektor zakonom određeno.

Moje fotografije imaju smisao osviježiti ovu tešku temu reformske legislative , a intuitivno su povezane sa zakonima.

S početkom 2017. godine na snagu stupa 16 zakona kojima je regulirana porezna reforma, koja bi većini zaposlenih trebala donijeti veće plaće, a poduzetnicima manje porezno opterećenje. Uz to, na snagu bi trebali stupiti i neki drugi važni zakoni, primjerice novi Zakon o javnoj nabavi, a na snazi će biti i Vladina uredba kojom je minimalna plaća u idućoj godini utvrđena u iznosu od 3.276 kuna bruto. To je za 156 kuna veća minimalna plaća nego do sada (3.120 kuna).

POREZ NA DOHODAK – OSOBNI ODBITAK 3.800 KUNA, STOPE 24 I 36 POSTO

Na snagu s početkom 2017. stupa i novi Zakon o porezu na dohodak kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3.800 kuna te je jednak za sve porezne obveznike. Naime, toliko je do sada iznosio osnovni osobni odbitak za umirovljenike, dok je za zaposlene bio 2.600 kuna. Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36 posto, a promijenjene su i porezne osnovice. Tako će se stopom od 24 posto oporezivati dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog iznosa po stopi od 36 posto. Te će se stope i porezne osnovice primjenjivati i kod obračuna predujam poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto. Umanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja razvrstanih prema stupnju razvijenosti te gradu Vukovaru. Zakonom su povećani i osobni odbici za djecu i druge uzdržavane članove, pa bi po novome osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao i za prvo dijete, iznosio 1.750 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna, a progresivno bi rasli za svako iduće dijete. Zakon o porezu na dohodak stopu od 12 posto zadržava samo kod konačnog oporezivanja dohotka od imovine i kapitala te osiguranja. Zakon propisuje i koji se sve dohodak smatra konačnim i za taj se dohodak ne podnosi porezna prijava niti se provodi posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a za njega se ne priznaju ni osobni odbici. Novina je Zakona i uvođenje tzv. sintetičkog oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka. Tako bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine, npr. od plaća i autorskih honorara (ako prelazi iznos od 12.500 kuna), zbrajao te bi se na tako utvrđeni godišnji dohodak plaćao porez po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210 tisuća kuna, a na dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.Temeljem novog Zakona o porezu na dohodak većina zaposlenika od početka iduće godine treba dobiti veće plaće, a procjena je ministra financija Zdravka Marića da će dodatnih nešto više od pola milijuna poreznih obveznika izbjeći 'škare' poreza na dohodak. Naime, od 2,75 milijuna poreznih obveznika sada u poreznim 'škarama' nije oko 915 tisuća njih, a procjena je Ministarstva da od početka iduće godine neće biti njih oko 1,5 milijun.

DOPRINOSI I NA AUTORSKE NAKNADE

S početkom godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju iznimke od plaćanja doprinosa. Tako će se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje plaćati i na autorske honorare, za isporučena umjetnička djela te drugi dohodak umirovljenika. Ti bi se doprinosi ipak plaćali po upola nižim stopama - za mirovinsko osiguranje temeljem generacijske solidarnosti po stopi od 10 posto, a za zdravstveno 7,5 posto. Prema podacima Ministarstva, 2005. je od oko 300 tisuća građana koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose.

NIŽE STOPE POREZA NA DOBIT

S početkom 2017. na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na dobit, kojim je stopa tog poreza od 20 posto snižena na 18 posto, a uvodi se i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim prihodima nižim od tri milijuna kuna.Poduzetnici koji imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna imat će mogućnost i izbora načina utvrđivanja osnovice poreza na dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu (naplaćeni prihodi i plaćeni rashodi). Ako je takav poduzetnik ujedno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama.Izmjenama je ukinuta porezna olakšica za reinvestiranu dobit, koju je, po podacima Ministarstva financija, ionako koristio mali broj poduzetnika, u prosjeku manje od dva posto obveznika. Od početka iduće godine poduzetnicima će se uz ostalo priznavati i povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to u visini 50 posto (do sada 30 posto).Izmjene Zakona o dobiti reguliraju i mogućnost da se bankama, kao jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.

PDV ZA UGOSTITELJSTVO NA 25 POSTO

Glavne novine izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) su primjena snižene stope od 13 posto na struju, sjeme ili auto sjedalice za djecu, ali i povećanje stope na 25 posto za ugostiteljske usluge.Naime, od 1. siječnja 2017. sniženom stopom PDV-a od 13 posto oporezivat će se i dječje auto sjedalice, isporuka električne energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi, kao i hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.No, snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji će se tako oporezivati stopom od 25 posto.Izmjenama Zakona o PDV-u nije se diralo u najnižu stopu od 5 posto, pa ona i nadalje ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.




POREZ NA PROMET NEKRETNINA 4 POSTO

Na snagu s početkom godine stupa i novi Zakon o porezu na promet nekretninama, kojim je stopa tog poreza smanjena s 5 na 4 posto.Zakon, pak, više ne predviđa mogućnost oslobođenja od plaćanja tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Umjesto toga, građani će na pomoć pri kupnji prvog stana ili kuće moći računati na temelju zakona o subvencioniranju stambenih kredita, čiji je prijedlog od sredine prosinca u javnoj raspravi. Novina je i potpuno rasterećenje građana od obveze prijave prometa nekretninama, već bi se porezna obveza utvrđivala po službenoj dužnosti. Naime, dosada su obvezu prijave nadležnoj ispostavi Porezne uprave imali sami građani. No, kako te isprave dostavljaju i javni bilježnici, sudovi i druga tijela, ubuduće će se promet nekretnina smatrati prijavljenim dostavom isprava od tih tijela, dok bi tek iznimno obvezu prijave i dalje imao stjecatelj nekretnine. Po novome, ukupni prihod od poreza na promet nekretninama bit će prihod jedinica lokalne samouprave.

LOKALNI POREZI

U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, novim Zakonom o lokalnim porezima je i stopa poreza na nasljedstva i darove snižena s 5 na 4 posto.Poduzetnici, pak, od iduće godine više neće plaćati porez na tvrtku ili naziv, koji je novim zakonom ukinut.No, građani koji na motorna vozila starosti do 10 godina plaćaju porez na cestovna motorna vozila ubuduće će to morati platiti kod registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali poštom. No, po novome će se plaćati prilikom registracije u stanicama za tehnički pregled, a na temelju rješenja lokalne jedinice. Najvažnija novost zakona o lokalnim porezima je transformacija komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine, ali će se te odredbe početi primjenjivati s početkom 2018. godine.

TROŠARINE I POSEBNI POREZI NA MOTORNA VOZILA




S početkom iduće godine trošarinama će biti 'opterećene' i elektroničke cigarete, odnosno tekućine namijenjene konzumiranju u elektroničkoj cigareti, kao i grijani duhanski proizvodi, predviđaju izmjene Zakona o trošarinama.Administrativna pojednostavljenja predviđena su, pak, za male proizvođače alkoholnih pića i male vinare.Tako se ukida obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun trošarine za male proizvođače jakog alkoholnog pića, što se, procjenjuju u Ministarstvu financija, odnosi na oko 41 tisuću obveznika. U trošarinski se sustav uvodi i institut "male destilerije", s proizvodnjom do 2.500 litara rakije godišnje, za koje će se primjenjivati snižena stopa trošarine, i to za 50 posto u odnosu na standardnu stopu. Malim vinarima dodatno se olakšava otprema vina u druge države članice EU, a to bi se olakšanje izvoza trebalo odnositi na oko dvije tisuće malih vinara.Na snagu stupaju i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, temeljem kojih će se od početka 2017. taj posebni porez utvrđivati na temelju emisije ugljičnog dioksida (CO2 izraženo u gramima po kilometru), prodajne cijene vozila, snage i obujma motora i razine emisije ispušnih plinova.Izmjene uređuju i institut registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima, a utvrđuju i da se posebni porez neće plaćati na oldtimere, dok bi se druga vozila starija od 30 godina, a koja nisu u kategoriji oldtimera, oporezivala u paušalnom iznosu od 2.000 kuna.

JEDINSTVENI ROK ZASTARE OD ŠEST GODINA

U paketu zakona kojima je regulirana porezna reforma je i novi Opći porezni zakon, kojim se od ukida relativni rok zastare i uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Tijela su na nastup zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz poreznih evidencija.Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka, pa će tako banke biti dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana, što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa. Na snagu s početkom godine stupaju i izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, kojima se briše "mali obveznik fiskalizacije", pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci, morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja. Od početka 2017. primjenjivat će se i novi Zakon o upravnim pristojbama, koji uz ostalo predviđa da se unutar projekta e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, a koji bi omogućio da se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o njihovu iznosu. Za pristojbe do sto kuna ostaje i dalje mogućnost plaćanja putem državnih biljega.U okviru porezne reforme doneseni su i novi zakoni o Poreznoj upravi, o administrativnoj suradnji u području poreza, izmijenjeni zakoni o poreznom savjetništvu, o carinskoj službi, o financiranju lokalnih jedinica.

JAVNA NABAVA – KRITERIJ EKONOMSKI NAJPOVOLJNIJA PONUDA

S početkom 2017. godine na snagu stupa i novi Zakon o javnoj nabavi, prema kojemu je kriterij za odabir ponude ekonomski najpovoljnija ponuda. Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će, po Zakonu, moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku važnost cijene kao kriterija u određenoj nabavi. No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci, odnosno 1. srpnja 2017. godine."Oni naručitelji koji se osjećaju sigurni, koji misle da je njihovo dosadašnje iskustvo dovoljno, oni s primjenom ovog kriterija mogu krenuti odmah od 1. siječnja, a njegova primjena je obvezna od 1. srpnja 2017. godine", istaknula je nedavno potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić na konferenciji kojom je i započela serija edukativnih radionica kako bi se poduzetnicima i javnim naručiteljima objasnili detalji novog zakona, koji je sa svojih 452 članka jedan od opširnijih i kompleksnijih. Među novinama tog zakona je, primjerice, i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije (EPSD), odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze .Novina je i uvođenje instituta javnog savjetovanja u trajanju od pet dana, kada će sve zainteresirane strane moći izvršiti uvid u dokumentaciju prije formalnog početka postupka javne nabave. Zakon o javnoj nabavi ograničio je i mogućnost da naručitelji i ponuditelji uzastopnim izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja odnosno aneksima povećavaju vrijednost samog ugovora. Naime, po novome izmjene ugovora kojim bi se povećala cijena ograničene su na maksimalno 30 posto, i to svih uzastopnih izmjena kumulativno. Novim su zakonom uz ostalo smanjeni i troškovi jamstava ponuditelja (s 5 na 3 posto procijenjene vrijednosti nabave), propisan jedinstveni rok za žalbu od deset dana u svim postupcima i smanjene naknade za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna za žalbu, itd. Na prijedlog Kluba HDZ-a, u Zakon o javnoj nabavi uključena je i odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane trebaju uzeti i kriterije kojima se vrednuju proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kraći prijevoz, pakiranja prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje i dr.).Tim tzv. kratkim lancem opskrbe omogućuje se nabava hrane veće kvalitete, svježine i nutritivne vrijednosti, a ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić ocjenjuje kako će to pridonijeti povećanoj sigurnosti hrane, pogotovo kad je riječ o nabavi hrane u javnim ustanovama (škole, vrtići, vojarne…), kao i pomoći daljnjem razvoju hrvatske poljoprivrede.

IZMJENE ZAKONA O RAČUNOVODSTVU

S početkom godine na snagu će stupiti i izmjene Zakona o računovodstvu, kojima se ukida obveza koja nije ni zaživjela, odnosno ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP). Naime, Zakonom o računovodstvu, koji je usvojen 2015. i glavnina njegovih odredbi je stupila na snagu početkom ove godine, bilo je predviđeno i da primjena JOKP-a započne 1. siječnja 2017. No, zbog nužnosti prilagodbe informatičkih sustava i slijedom toga znatnog troška i potrebe dodatnog angažiranja ljudi, toj su odredbi prigovorili poslodavci kao i dio stručne javnosti, pa je izmjenama zakona, koje je Sabor prihvatio 9. prosinca ove godine, odredba o JOKP-u ukinuta. Izmjenama je produljen i rok za predaju nekonsolidiranih financijskih izvještaja za javnu objavu, sa četiri na šest mjeseci. Tako je rok za javnu objavu financijskih izvješća ponovno vraćen na 30. lipnja.



Fotke u ovom tekstu: Margareta Zouhar Zec


Sukladno zakonskim ovlastima, Financijska agencija (Fina) će sastaviti popis poduzetnika koji ne ispunjavaju svoju obvezu i ne predaju propisanu dokumentaciju za javnu objavu te će imati ovlast da protiv njih pokrene prekršajne postupke. Zakonom je izmijenjena i definicija subjekata od javnog interesa, a definirano je i koji su poduzetnici obveznici izrade nefinancijskog izvješća, itd.

ČLANARINE U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA

Sukladno izmjenama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, te će članarine od početka 2017. biti manje za 5 posto, što bi, prema procjenama, gospodarstvo trebalo rasteretiti za otprilike 10 milijuna kuna.Sabor je u lipnju ove godine prihvatio i izmjene Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, kojima je definiran postupak odabira brodara kao pružatelja usluge kroz mehanizam ugovora o javnoj usluzi sklopljenih temeljem javnih natječaja, otvorenih za sve brodare s područja Europskog gospodarskog prostora (EPG). Naime, Hrvatska je u pregovorima za ulazak u EU osigurala prijelazno razdoblje za pomorsku kabotažu na rok od osam godina, maksimalno do 1. siječnja 2017. godine. Tako s početkom iduće godine istječe prijelazno razdoblje te su natječaji za koncesije otvoreni za brodare iz EGP-a odnosno na njih će se moći javiti brodari iz bilo koje članice EU.

ponedjeljak, 26.12.2016.

IZVOZ I UVOZ EUROPSKE UNIJE U RAZDOBLJU MJESEC STUDENI 2015. – LISTOPAD 2016.

U POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENOJ TRGOVINI VIŠAK ZA EU 18 MILIJARDI EURA

Za 12 mjeseci, od studenog 2015. do listopada 2016. izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU dosegao je vrijednost od 129,9 milijarde eura, što odgovara povećanju od 1,9% u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana, navodi se u najnovijem mjesečnom izvješću dostupnih informacija u PDF od 22.12. 2016. na stranici EK Poljoprivreda i ruralni razvoj. S obzirom da je uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz trećih zemalja u razdoblju od 12 mjeseci studenog 2015. do listopada 2016. blago smanjen, na 112 milijardi eura, višak izvoza za razdoblje od 12 mjeseci na taj način povećao se na više od 18 milijardi eura. Najnoviji podaci iz listopada 2016. godine pokazuju da je Japan sada pretekao Rusiju u 4. najvažnije izvozne destinacije EU poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, nakon SAD-a, Kine i Švicarske. Neto-višak EU u poljoprivredno-prehrambenoj trgovini uvoz Japana je bio oko 5 milijardi eura godišnje posljednjih godina. Proizvođači iz EU uglavnom izvoze u Japan svinjetinu, vino, vermut, sir, žestoka pića i likere.





Mjesečna vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU od listopada 2016. stabiliziran je na 11,4 milijarde eura, gotovo slično razini listopada 2015., iako ne raste nakon rujna 2016. godine. Najveći porast mjesečne vrijednosti izvoza (za listopad 2016. u odnosu na listopad 2015. godine) zabilježen je na azijska tržišta: Kina 78 milijuna eura, Južna Koreja 66 milijuna eura, nakon čega slijedi Vijetnama i Japana - oba oko 40 milijuna eura.
Izvozne vrijednosti odnose se na Saudijsku Arabija što je 104 milijuna eura, te Tursku i Nigeriju.
Najveće povećanje mjesečne vrijednosti izvoza u odnosu na prethodnu godinu ostvareni su za
dječju hranu 57 milijuna eura, maslinovo ulje 49 milijuna eura, svinjetina 45 milijuna eura i užive životinje 45 milijuna eura. S druge strane, mjesečni izvoz vrijednosti u listopada 2016. u odnosu na listopad 2015. godine otišao dolje posebice pšenice i drugih žitarica, sirove kože.
U listopadu 2016. uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u EU pada na vrijednost od 8,8 milijardi eura, iz 9,5 milijardi eura u listopadu 2015. Najveći povećanje mjesečnih uvoznih vrijednosti je iz Paragvaja i Kostarika, najveće smanjenje uvoza je iz Brazila i Argentine.


JAPAN JE VAŽNIJI U IZVOZU OD RUSIJE

Japan je sada važniji u izvozu poljoprivredno-prehrambenom izvozu EU od Rusije
Za razdoblje od 12 mjeseci od mjeseca studenog 2015. do listopada 2016. izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU je u vrijednosti od 129,9 milijarde eura, što odgovara povećanju za 1,9% u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana.
Veliki dobici ostvareni su u vrijednosti poljoprivredno-prehrambenog izvoza u SAD-u , u eurim ( + 1 500 000 000 + 8%),i Kina (1,2 milijarde eura, + 12%), iako je izvoz u Hong Kongu značajno pao.
Povećava se poljoprivredno-prehrambenih izvoz u Japan - 0,4 milijarde eura i Vijetnam za 330 milijuna eura. Izvoz u Izrael ,Švicarska, Norvešku, Australiju i Maroko, povećani su svaki za više od 200 milijuna eura za razdoblje od dvanaest mjeseci. Izvoz u Rusiju dodatno je pao, od 5,7 milijardi eura od mjeseca studenog 2014. do listopada 2015. za 5,5 milijardi eura, od studenog 2015. godine do listopada 2016. sa smanjenjem vrijednosti za 5%. Rusija je pala iza SAD-a, Kine, Švicarska i Japana, na petom mjestu izvoznika je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU. Vrijednost izvoza u Alžir je 0,6 milijardi eura i Egipat 0,4 milijardi eura te pada i dalje.
Analizirajući ostvarenje EU izvoza posljednjih dvanaest mjeseci po kategoriji proizvoda, povećan je izvoz posebno svinjskog mesa u vrijednosti 1, 2 bilijuna eura; + 32% u odnosu na vrijednosti izvoza u 12-mjeseci za razdoblje prije godinu dana, meso iznutrice, drugi meso i masti iznosi 477 milijuna eura + 21%, svježe povrće u vrijednosti 469 milijuna eura + 17%, i maslinovo ulje u vrijednosti 435 milijuna eura, + 20%.
U relativnom smislu to je visoki porast vrijednosti izvoza što je također viđeno na maslacu (+ 28%) i uljaricama (+ 27%).Slično kao i razvoj zabilježen prethodnog razdoblja za sirovu kožu -1,2 milijarde eura; -42%), Ostale žitarice (-968 000 000 eura; -33%), mlijeko u prahu (-683 000 000 EUR, -16%)
i pšenicu (-408 000 000 eura; -6,5%) izgubili su većinu u vrijednosti izvoza u zadnjih 12 mjeseci.

U 12 MJESECI OD TRGOVINE HRANOM 18 000 000 000 EURA VIŠKA

Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz trećih zemalja u razdoblju od mjeseca studenog 2015. do listopada 2016. u EU je ušla vrijednosti od 112 milijarde eura, tj blagi pad od 0,1% u odnosu na isto razdoblje prije godinu dana. Izvoz je višak za 12 mjeseci, i time se povećao na više od 18 milijardi eura. Unatoč smanjenju u mjesecu listopadu 2016. uvoz iz Ukrajine pokazao j najviše povećanje vrijednosti (612 milijuna eura, + 17%) tijekom razdoblja od 12 mjeseci. Tijekom tog razdoblja, EU uvozne vrijednosti za poljoprivredno-prehrambene proizvode za Obale Bjelokosti od 457 milijuna eura (+ 15%), Peru (234 milijuna eura, + 13%) i Meksiko (130 milijuna eura, + 12%). Australija, Švicarska, Gana, Vijetnam, Kostarika i Gvatemala je također poboljšana u izvozu poljoprivredno-prehrambenih do EU od 100 milijuna eura. S druge strane, vrijednost poljoprivredne hrane uvoza iz Brazila smanjen je za 1,2 milijarde eura (-9%) I uvoz od drugih važnih dobavljača, Indonezija, SAD i Turska je opao u odnosu na razdoblje prethodnih 12 mjeseci, gledajući uvoz po kategorijama proizvoda. Najveći porast vrijednosti tijekom posljednjih godina u 12 mjeseci je za kakao (EUR 683 milijuna; + 17%). Uvoz je također povećan posebno za žitarice koji nisu pšenice (EUR 555 000 000; + 28%), biljna ulja, osim palminog i maslinovog ulja (491 milijuna eura, + 27%), uljarica osim soje (EUR +426 milijuna; + 15%), te svježe povrće (EUR 345 000 000; 8%). S druge strane, uvoz vrijednosti smanjena je osobito za robu kao što je uljeni kolač (-1,4 Milijardi eura, -16%), nepečena kava i čaj u rinfuzi (-0,9 milijardi eura, -11%) i druga roba kao što su maslinovo ulje (-421000000 eura; -58%), Palmino ulje, palminih koštica i kokosovo ulje (-332 Milijuna; 6%), kao i za sirovi duhan i pšenicu.



JAPAN JE ČETVRTO IZVOZNO TRŽIŠTE EUROPSKE UNIJE
Usredotočite se na:
Trgovina EU poljoprivredne-hrane s Japanom


Japan je četvrto izvozno tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda EU. Pregovori o bilateralnoj trgovini se vode i uspješan zaključak će otvoriti dodatne mogućnosti za sektor proizvodnje hrane u EU. EU je neto izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Japan. Neto-višak EU u poljoprivredno-prehrambenoj trgovini Japan je bio oko 5 milijarda eura godišnje u posljednjih nekoliko godina. Vrijednost EU izvoza poljoprivredno-prehrambenih 2015. Japanu postignut je ukupno 5,3 milijarde eura, a glavni usredotočiti na svinjetina, vino i vermut, sira i
rakija i likera. prerađeni proizvodi (Uključujući vino i sir) i drugim primarnim proizvodi (uključujući meso) su najviše važne kategorije za izvoz. Godišnja vrijednost izvoza u EU u Japan ubrzano se povećavala do 2012. godine, a od tada ide mnogo sporijim tempom. izvoz poljoprivredno-prehrambenih EU u Japan, 2015. uvoz EU iz Japana do sada samo iznositi 240 milijuna EUR-a (2015), sigurno s potencijal za proširenje, kao dobro. Najvažniji japanski izvozni proizvodi Tržište EU su juhe i umaci, alkoholna pića i likeri, prehrambeni proizvodi i sjemenke.


Tablica1: EU28 izvoz poljoprivredno-prehrambenih roba - top 20 odredišta
Tablica 2: EU28 izvoz poljoprivredno-prehrambenih roba - Najvažnije promjene u listopadu 2016. godine

petak, 23.12.2016.

UZGOJNIM ORGANIZACIJAMA UKUPNO 700 000 KUNA

FINANCIRA SE INSTITUCIONALNI, ORGANIZACIJSKI I PROGRAMSKI RAZVOJ

Ministarstvo poljoprivrede 23. prosinca 2016. godine, isplatilo je ukupno 700.000,00 kuna subjektima koji su zadovoljili uvjete Javnog poziva za sufinanciranje rada uzgojnih organizacija u području stočarstva u 2016. godini:
Subjekti koji su zadovoljili uvjete i stekli pravo na financijska sredstva su slijedeći:

1. Udruga uzgajivača Slavonsko-srijemskog podolca, Slavonski Brod, 27.335,74 HRK,
2. Hrvatska udruga uzgajivača športskih konja, Križevci, 27.335,74 HRK,
3. Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske, Zagreb, 75.173,29 HRK,
4. Hrvatski savez uzgajivača izvornih pasmina peradi, Zagreb, 68.339,35 HRK,
5. Udruga uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske, Zagreb, 27.335,74 HRK,

6. Savez uzgajivača Istarskog goveda, Višnjan, 23.372,06 HRK,
7. Hrvatska udruga uzgajivača Gidran konja, Čazma, 15.342,19 HRK,
8. Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka, Popovača, 75.173,29 HRK,
9. Središnji savez uzgajivača konja Hrvatski posavac, Martinska Ves, 75.173,29 HRK,
10. Savez udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, Đakovo, 75.173,29 HRK,
11. Udruga uzgajivača Crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, Đakovo, 27.335,74 HRK,

12. Središnji savez hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda, Sveti Ivan Žabno, 75.173,29 HRK,
13. Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza, Zagreb, 75.173,29 HRK.
14. Udruga uzgajivača konja Hrvatski toplokrvnjak, Orehovec, 27.335,74 HRK,
15. Plemenita Opčina turopoljska, Velika Gorica, 5.227,96 HRK.

Navedenim sredstvima sufinancira se institucionalni, organizacijski i programski razvoj uzgojnih organizacija u području stočarstva. „Ova potpora pridonijet će jačanju administrativnih kapaciteta uzgojnih organizacija i učinkovitijem provođenju uzgojnih programa“, izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić po isplati sredstava.

NA IME ŠTETA OD MRAZA U TRAVNJU 2016. - ODLUKOM VLADE 20 MILIJUNA KUNA

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE DUŽNE SU, PO PRIMITKU SREDSTAVA,

ISPLATITI NOVAC POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA


Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 22. prosinca 2016., a u skladu sa Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 73/97) i Metodologijom za procjenu šteta od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 96/98), županije na čijim teritorijima je došlo do elementarne nepogode proglasile su elementarnu nepogodu u domeni poljoprivrede , zbog mraza i prijavile štete u Registar šteta za poljoprivredu. Ukupno 18 županija je proglasilo elementarnu nepogodu od mraza na području 258 gradova i općina.

Mraz i niske temperature u travnju ove godine uzrokovale su značajne materijalne štete na poljoprivrednim kulturama, posebno voću, vinovoj lozi, žitaricama i povrtnim kulturama u ranim fazama razvoja. Štete na voćnjacima i vinogradima kreću se u rasponu od 50-100 % prinosa, dok se štete na povrtlarskim kulturama i žitaricama kreću u rasponu od 30-70 %. Većina poljoprivrednika nema osiguranu proizvodnju od mraza, zbog vrlo skupih polica za tu vrstu rizika, kao i zbog rijetke pojave mraza kao elementarne nepogode.
Uzimajući u obzir financijske i materijalne gubitke proizvođača voća, Ministarstvo poljoprivrede je Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda predložilo kriterije za izračun pomoći poljoprivrednim proizvođačima, kako bi se pomoglo proizvođačima koji se bave intenzivnim uzgojem voćnih vrsta i koji su pretrpjeli značajnu štetu na svojim nasadima. Kao nositelj provedbe Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda Ministarstvo financija je izradilo i uputilo Prijedlog odluke o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarne nepogode mraza iz travnja 2016. godine u proceduru donošenja na radna tijela Vlade Republike Hrvatske.
Prijedlog Odluke obuhvaća sve poljoprivredne proizvođače sa štetama od elementarne nepogode – mraza iz travnja 2016. godine, čije su štete prijavljene i potvrđene u skladu sa kriterijima propisanim Zakonom, a koji se bave intenzivnim uzgojem voćnih vrsti breskve, jabuke, jagode, kruške, marelice, šljive, trešnje i višnje. Zbog ograničenosti financijskih sredstva i cilja da se sredstva pomoći koncentriraju na najpogođenije proizvođače, prijedlogom Odluke uključeni su oštećenici sa prijavljenom štetom od mraza na navedenim kulturama jednakoj ili većoj od 90 %.

Vlada RH prihvatila Odluku o dodjeli sredstava za ublažavanje posljedica od elementarne nepogode mraza.
Sredstva u ukupnom iznosu od 20.000.000,00 kuna temeljem Odluke bit će do kraja kalendarske 2016. godine raspoređena prema izračunu dolje izravno sa stavke Ministarstva financija na račune 111 jedinica lokalne samouprave, odnosno 26 gradova i 85 općina u županijama Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Virovitičko-podravskoj, Zadarskoj i Zagrebačkoj županiji te Gradu Zagrebu.

Jedinice lokalne samouprave dužne su doznačena sredstva pomoći odmah isplatiti oštećenicima prema rasporedu koji će im dostaviti Ministarstvo financija, a izrađenom temeljem prethodno navedenog utvrđivanja visine pomoći.

Pomoć za štetu od maza odobrava se poljoprivrednim proizvođačima koji su:

- pretrpjeli štetu od elementarne nepogode mraza u travnju 2016. godine;
- izvršili prijavu šteta u skladu sa Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine“, broj 73/97);
- imali i prijavili štetu jednaku ili veću od 90%;
- imali i prijavili štetu za slijedeće poljoprivredne kulture: jabuka, breskva, marelica, jagoda, šljiva, kruška, trešnja, višnja;
- imali u prijavi štete minimalno 2.800 stabala za jabuku, 750 stabala za breskvu, 500 stabala za marelicu, 1 hektar za jagodu, 800 stabala za šljivu, 2.500 stabala za krušku, 1.250 stabala za trešnju, 500 stabala za višnju;
- nisu imali osiguranu proizvodnju Policom od rizika proljetnog mraza.

Utvrđivanje visine pomoći provodi se na sljedeći način:

1) Identifikacija poljoprivrednih proizvođača prema kriterijima potvrđene štete od 90 % ili više na kulturama i broju stabala odnosno hektara: jabuka – 2.800 stabala, breskva – 750 stabala, marelica – 500 stabala, jagoda – 1 ha, šljiva – 800 stabala, kruška – 2.500 stabala, trešnja – 1.2500 stabala, višnja – 500 stabala;

2) Prema definiranom broju stabala/hektara utvrđuje se po korisniku okvirni broj hektara prihvatljiv za odobravanje pomoći po pojedinoj kulturi;

3) Zbrojem broja svih okvirnih hektara po korisnicima i kulturi dobiva se ukupni okvirni broj hektara prihvatljiv za odobrenje pomoći;

4) Osiguran iznos sredstava Državnog proračuna dijeli se s ukupnim okvirnim brojem hektara prihvatljiv za odobrenje pomoći kako bi se dobila prosječna jedinična vrijednost pomoći po hektaru (u preliminarnim izračunima iznosi cca 12.000,00 kn)

5) Prosječna jedinična vrijednost pomoći po hektaru množi se sa definiranim koeficijentima za kulture, odnosno: za jabuku – 1.15, za jagodu i krušku – 1.00, za breskvu i trešnju – 0.90, za šljivu, višnju i marelicu – 0.70 i dobiva se jedinična vrijednost pomoći po kulturi po hektaru

6) Iznos pomoći po korisniku po kulturi dobiva se umnoškom jedinične vrijednosti pomoći po kulturi po hektaru i utvrđenog okvirnog broja hektara po pojedinoj kulturi

7) Kako model izračuna jedinične vrijednosti pomoći po kulturi po hektaru generira ukupnu potrebu za većim sredstvima od raspoloživih 20.000.000,00 kn, radi čega se iznos pomoći po korisniku po kulturi množi s faktorom 0,939728375, čime se vrši proporcionalno smanjenje iznosa pomoći svim korisnicima pomoći do iznosa osiguranih sredstava Državnog proračuna.

četvrtak, 22.12.2016.

HRVATSKI BRENDOVI HRANE ZA TRŽIŠTE EUROPSKE UNIJE

OSAM AUTOHTONIH PROIZVODA S OZNAKOM IZVORNOSTI
I SEDAM PROIZVODA S OZNAKOM ZEMLJOPISNOG PORIJEKLA

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede u velikoj dvorani Novinarskog doma 19. prosinca održana je prigodna dodjela priznanja proizvođačima i udrugama koji su završili postupak registracije svojih proizvoda na nivou Europske unije te su proizvodi nosioci oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog porijekla. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić tom je prigodom rekao da je Republika Hrvatska na 14. mjestu po broju registriranih proizvoda u 28 zemalja EU, gdje je ukupno registrirano tisuću tristo sedamdeset i devet ( 1 379 ) proizvoda . „Nastojimo pomoći proizvođačima, edukacijom kao i financijski tako da je u dosadašnjoj provedbi projekta zaštite hrvatskih autohtonih proizvoda oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla na razni EU Ministarstvo poljoprivrede sa 1,34 milijuna kuna sufinanciralo troškove za 25 skupina proizvođača. Od iduće godine kroz Program ruralnog razvoja RH proizvođačima će se omogućiti sufinanciranje velikog dijela troškova postupka registracije proizvoda.
Na razini EU u sustavu kvalitete RH je registrirala 15 proizvoda. Oznaku izvornosti ima osam proizvoda: Paška janjetina; Istarski pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Šoltansko maslinovo ulje; Neretvanska mandarina; Ogulinsko kiselo zelje.



Sedam je autohtonih proizvoda s oznakom zemljopisnog porijekla; Zagorski puran; Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Krčki pršut, Baranjski kulen; Lički krumpir; Poljički soparnik.
Priznanja su primili: Vjekoslav Žužić za Krčki pršut, Ferarić Mateo za Ekstra Djevičansko maslinovo ulje, Priznanje za Ogulinski kiseli kupus preuzeo je Marinko Sabljak, za Baranjski kulen Miodrag Komlenić, Lički krumpir proizvodi Udruga proizvođača Ličkog krumpira Agrovele itd.o.o., i OPG Snježana Dopuđ , a priznanje je preuzeo Belanović Ivan. Istarski pršut proizvodi Trgovački obrt „kod Milana“ , Prisinum d.o.o , Jelenić d.o.o.OPG Pršuti Milohanić, OPG Milan Antolović i Obrt Istarski pršut Dujmović. Priznanje je primio Milan Buršić.
Priznanje za Drniški pršut primio je Marin Zvonimir. Za Dalmatinski pršut priznanje je primio Ivica Babić.
Poljički soparnik, zeljanik ili uljenjak su svi njegovi nazivi s obzirom na regiju iz koje dolazi. Područje Poljica zemljopisno je između rijeke Cetine na sjeveroistoku, rijeke Žrnovnice na zapadu i Jadranskog mora na jugu. Poljica se sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica i imaju ukupno 21 naselje. Obično priprosto jelo od brašna, vode, soli, ulja, češnjaka i blitve posluženo na golom drvenom okruglom pladnju, koje su prije 200 godina pripremale siromašne obitelji da bi imale što jesti, postalo je brend sa znakom zaštićenog porijekla. Za soparnik sastojke proizvodi nekoliko OPG- a i to Petar Rodić, Ante Šartić, Ante Kuvačić, Luka Marić, Ivan Očasić i Drago Tomić. Priznanje je primio Petar Rodić . Za Pašku janjetinu priznanje je primio Čemeljić, za Šoltansko maslinovo ulje – Srđan Elezović, Za Korčulansko maslinovo ulje Ranko Surjan, za Neretvansku mandarinu Kiridžija Mijodrag iz udruge voćara „Mandarina Opuzen“ Zagorskog purana registrirala je poljoprivredna zadruga „Puran zagorskih brega“, a priznanje je primio Boris Vrhovski. Krčko maslinovo ulje radi Udruga maslinara Krka „Drobnica“, a priznanje je primio Boris Vrhovski.
U provedbi zahtjevnog i skupog postupka zaštite naziva proizvoda, zainteresiranim udrugama stručnu i financijsku potporu pruža Ministarstvo poljoprivrede.


Oznake za kvalitetu : gospodin Rodić primio je Priznanje za Poljički soparnik, a Miodrag Komlenić za Baranjski kulen.

Do sada je 15 udruga i pojedinaca, čiji su predstavnici nazočili prigodnoj dodjeli priznanja pod nazivom „Kako Hrvatska štiti autohtone proizvode“ zaštitilo svoje proizvode. To svrstava Hrvatsku na 14. mjesto po broju registriranih autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u EU.
Registracijom naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji su namijenjeni izvozu na široko europsko tržište, oznakama iz sustava kvalitete na razini EU-a, njeguje se i razvija regionalna tradicija i lokalni i regionalni identitet, čuvaju priroda i okoliš, a posebno se doprinosi povećanju prepoznatljivosti proizvoda i njegova zemljopisnog područja što bi trebalo ukomponirati u turističku ponudu Hrvatske iz čega bi trebao slijediti brži i prepoznatljiviji razvoj ruralnih područja. Najvažnije je to što se s oznakom potrošačima jamči kvaliteta proizvoda . A ta kvaliteta zaštićena je u svakom segmentu proizvodnje što je bilo i predmetom opsežnog procesa dokumentiranja, kao i načina i metoda proizvodnje. Svaki zaštićeni proizvod uvijek se mora proizvoditi na upravo registrirani način i tako će kvaliteta proizvoda osvajati nove i nove kupce, ne samo u Hrvatskoj već na tržištima Europe. Upravo zbog velikog europskog tržišta nabrojeni autohtoni proizvodi su i registrirani i kao takvi mogu se prodavati na svakom trgu u svakoj trgovini bilo koje od 28 zemalja EUROPSKE UNIJE, koje je Hrvatska članica od 1.7.2013. godine.



Ova gospoda iz Poljica sudjeluju u proizvodnji namirnica za poljički soparnik i njegovoj kulinarskoj pripremi:Ante Šarić, Danijela Marić, Petar Rodić - Veliki Knez i Tomić Drago. ( Fotografije Margareta Zouhar Zec)

„Kroz hranu je najlakše reći što je Hrvatska, rekao je ministar Tolušić na dodjeli priznanja, ocijenivši kako su proizvodi registrirani na razini EU-a ono po čemu hrvatska poljoprivreda treba biti prepoznata“. Još sedam proizvoda je u postupku registracije oznake na razini EU a to je Varaždinsko zelje, Slavonski kulen, Istarsko ekstra djevičansko maslinovo ulje, Paška sol, Lička janjetina, Međimursko meso 'z tiblice i Slavonski med.
U nacionalnom postupku registracije nalazi se 1 proizvod, a za još 23 proizvoda pripremaju se zahtjevi za registraciju.
Hrvatska ima već svoj Dan autohtonih proizvoda, a to je 14.4. Toga je dana prvi proizvod Krčki pršut - dobio europsku oznaku zemljopisnog porijekla. Posljednji registrirani proizvod je Šoltansko maslinovo ulje .


Sa dodjele priznanja „Kako Hrvatska štiti autohtone proizvode“ . Za govornicom glasnogovornica Ministarstva poljoprivrede Leticija Hrenković.

Ministar poljoprivrede Tolušić rekao je da želi da svake kalendarske godine hrvatski poljoprivredni proizvođači registriraju 15 proizvoda nekom oznakom Europske unije.

Margareta Zouhar Zec

srijeda, 21.12.2016.

ZA PROIZVODE RIBARSTVA I AKVAKULTURE ISPLAĆEN PRVI KORISNIK

STIŽU SREDSTVA U OKVIRU MJERE IV. 3.


Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju ispaltila je tvrtki Sardina d.o.o. iz Postira 2.863.804,47 kuna za ulaganje u pronalaženje novih tržišta i poboljšanje tržišnih uvjeta proizvodima malog utjecaja na okoliš čime se poboljšava zdravstvena, ekološka i okolišna kvaliteta proizvodnje i proizvoda. Sredstva su isplaćena u okviru mjere IV. 3. „Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture“ unutar Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. godine.
Kroz ovu mjeru mogu se dobiti potpore za aktivnosti vezane uz stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture s ciljem osnivanja udruženja i organizacija proizvođača, pronalaženja novih tržišta i poboljšanja uvjeta za stavljanje na tržište, promicanja kvalitete i dodane vrijednosti, doprinošenja transparentnosti proizvodnje i tržišta, sljedivosti i razvoja oznaka zaštite okoliša, sastavljanja standardnih ugovora za mala i srednja poduzeća te provođenja komunikacijskih i promotivnih kampanja.
Korisnici mjere mogu biti subjekti u ribarstvu, ribarske zadruge, udruge, zaklade, fondacije, klasteri i drugi oblici udruženja u ribarstvu kao što su , organizacije proizvođača, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju subjekte u ribarstvu, istraživačke organizacije, izvršna ili upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kroz ovu mjeru 14,1 milijun kuna biti će isplaćen 17 -orici korisnika.

U KNINU OTVOREN STUDENTSKI DOM I NOVI PROSTOR ZA NARODNU KNJIŽNICU

POTPISAN SPORAZUM O PROVEDBI INTERVENCIJSKOG PLANA
GRADA KNINA U IZNOSU OD 168 MILIJUNA KUNA EU SREDSTAVA

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac posjetila je Knin 20. prosinca gdje je sudjelovala na svečanosti primopredaje zgrade i opreme studentskog doma Veleučilištu „Marko Marulić“ u Kninu, otvaranju novog prostora Narodne knjižnice Knin te na potpisivanju Sporazuma o provedbi Intervencijskog plana grada Knina.
Uz ministricu Žalac, događanjima u Kninu prisustvovali su ministar rada i mirovinskoga sustava dr.sc. Tomislav Ćorić i ministar znanosti i obrazovanja prof.dr.sc. Pavo Barišić.
Rekonstrukcijom i adaptacijom nekadašnjih vojnih skladišta Knin je dobio studentski dom za 53 sobe, odnosno 78 ležajeva, pet apartmana za profesore, multifunkcionalnom dvoranom, dnevnim boravkom, kuhinjom, praonicom i ostalim popratnim sadržajem. Ovaj projekt financiran je iz Programa „Integralni razvoj lokalne zajednice – EIB II“ u ukupnom iznosu od 25,4 milijuna kuna.
Studenti, ali i svi građani Knina, u okviru studentskog doma moći će koristiti i novouređeni prostor Narodne knjižnice Knin. Dodatnih 1,5 milijuna kuna uloženo je u uređenje i opremanje prostora u kojem se nalazi više od 60.000 knjiga, čitaonica i prostor za najmlađe.
„Sredstva iz programa obnove i izgradnje lokalne infrastrukture odigrala su važnu ulogu u gospodarskom i društvenom razvoju Knina, ali svjesni smo da ona nisu dovoljna za značajniji i ravnomjeran razvoj ovog područja. Na raspolaganju su nam mnogo veći izvori financiranja iz EU fondova i nadam se da će ih Knin i dalje uspješno koristiti za provedbu kapitalnih infrastrukturnih projekata“, izjavila je ministrica Gabrijela Žalac u Kninu.
Nakon obilaska novotvorenih prostora, ministrica je zajedno s ministrom Ćorićem i gradonačelnikom Grada Knina Nikolom Blaževićem potpisala Sporazum o provedbi Intervencijskog plana grada Knina.

Grad Knin odabran je kao jedno od pet pilot područja za provedbu Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima, kroz koji je depriviranim područjima osigurano oko 900 milijuna kuna, od čega oko 168 milijuna kuna samo za Knin.
U Intervencijskom planu grada Knina utvrđeni su prioritetni razvojni pravci i ključni projekti koji će se financirati kroz Program: urbana revitalizacija stare gradske jezgre, povećanje zaposlenosti, aktiviranje rijeke Krke kao resursa za održivi razvoj lokalne zajednice, razvoj turističke ponude grada Knina te potpora poduzetništvu i razvoj poduzetničke infrastrukture.
Ministrica Žalac pozvala je sve partnere i kolege iz Grada Knina te ostale kolege gradonačelnike i načelnike da nastave s jačanjem kapaciteta za pripremu i provedbu projekata, a nakon kratkog glazbenog predaha održana je i svečana promocija diplomanata na Veleučilištu „Marko Marulić“.



Na Veleučilištu "Marko Marulić održana je 20. prosinca promocija diplomanata nakon službenog dijela potpisivanja sporazuma ministrice Žalac s ministrom Ćorićem i gradonačelnikom Grada Knina Nikolom Blaževićem.

ponedjeljak, 19.12.2016.

TAJNIK HND-a O POPUSTIMA ZA NOVINARE ČLANOVE

JADROLINIJA UKINULA SVE POPUSTE

Glavni tajnik Hrvatskog novinarskog društva Vladimir Lulić pojasnio je kakva je situacija sa popustima za članove HND-a o kojima je bilo govora na 58. novinarskoj Skupštini HND-a 16.12. 2016. Kao što sam napisala u izvještaju sa Skupštine pod naslovom STANJE JE LETARGIČNO objavljenom 17.12. na ovom blogu, novinari delegati su pokazali interes za popust na Jadroliniji, gradskom prijevozu, te popust za kupnju karata u muzejima i kazalištima.

O popustima pojašnjenje je dao glavni tajni HND-a Vladimir Lulić:

ZA BOŽIĆNE BLAGDANE DOMAĆA SITNA PLAVA RIBA NA TRŽIŠTU

MINISTAR TOLUŠIĆ IZMJENIO DVA PRAVILNIKA ZA SITNU PLAVU RIBU !



Objavljeni su Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom NN 118(2595) pravilnik 16.12. 2016. i Pravilnik o dopunama Pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom u 2016. godini NN 118/ 2016 (2596) pravilnik 16.12. 2016

Izmjenama i dopunama ovih dvaju propisa omogućava se ribolov okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom tijekom razdoblja od 21. prosinca u 12,00 sati do 24. prosinca u 12,00 sati plovilima manjima od 18 metara duljine preko svega čiji ulov sitne plave ribe u 2016. godini nije premašio 200 t po plovilu. Napominjemo pritom kako tijekom tog kratkog razdoblja vrijedi ista prostorno-vremenska regulacija ribolova u kanalskim područjima koja je bila na snazi do 15. prosinca ove godine.
Popis plovila koja udovoljavaju gore navedenim uvjetima te im se omogućava ribolov plivaricom srdelarom od 21. do 24. prosinca 2016. godine nalazi se ovdje, kao i na oglasnim pločama ispostava Uprave ribarstva.

„Ovim smo propisima omogućili dostupnost sitne plave ribe na domaćem tržištu tijekom božićnih blagdana, istovremeno vodeći računa o mjerama zaštite ovih stokova“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Popis plovila koja udovoljavaju gore navedenim uvjetima te im se omogućava ribolov plivaricom srdelarom od 21. do 24. prosinca 2016. godine je slijedeći, a nalazi se i na oglasnim pločama ispostava Uprave ribarstva.


CFR REGISTRACIJA
HRV000002371 152-PR
HRV000001606 ZUBAC
HRV000001618 RAKOVICA
HRV000002040 5-NO
HRV000000476 165-VD
HRV000000925 157-MD
HRV000002043 RUMENAC
HRV000015424 66-KŠ
HRV000000530 70-TI
HRV000000363 VESNA
HRV000001055 BIOKOVAC
HRV000002472 SREBRENICA
HRV000000274 SULEC
HRV000002170 611-ST
HRV000001720 505-MA
HRV000000001 391-ŠB
HRV000001945 215-PO
HRV000002659 526-PO
HRV000014461 740-PU
HRV000000372 39-SU
HRV000001721 1978-PU
HRV000002669 90-NG
HRV000001291 138-ŠB
HRV000000400 108-TI
HRV000001522 37-MT
HRV000016022 1338-ŠB
HRV000001716 876-PU
HRV000016154 999-VD
HRV000001414 579-MA
HRV000011979 33-MA
HRV000003051 20-IT
HRV000001875 509-ST
HRV000001554 743-VD
HRV000001703 1-ND

subota, 17.12.2016.

58. GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA

STANJE JE LETARGIČNO

U Perkovčevoj 2 u zgradi Hrvatskog novinarskog društva 16.prosinca održana je 58. Godišnja Skupština novinara Hrvatske.
Na Skupštini je promoviran STRATEŠKI PLAN Hrvatskog novinarskog društva za razdoblje od 2016. – 2020. godine, koji je završen nekoliko dana prije održavanja Skupštine. Glavne odrednice strateškog planu su:
1. Unapređivati i zagovarati medijski javnu politiku i pravnu regulativu koje će podupirati neovisnost i odgovornost medija te rad, slobodu i profesionalnost novinara
2. Štititi i osnaživati novinare za bavljenje profesijom
3. Zalagati se za transparentnost vlasništva medija i jačanje autonomije redakcija
4. (Re)afirmirati vjerodostojno novinarstvo i jačati svijest o novinarstvu kao javnom dobru
5. Jačanje organizacijskih i suradničkih kapaciteta te financijske održivosti HND-a u razdoblju 2016.- 2020.
Branka Starčević predložila je da Strateški plan HND-a bude narednih 15 dana u javnoj raspravi za članove HND-a kako bi se svi zaintersirani novinari mogli izjasniti o eventualnim promjenama i izmjenama.
Skupštini je prisustvovalo 119 delagata novinara koji su bili predstavnici iz organizacijske strukture Hrvatskog novinarskog društva iz 39 ogranaka i 12 zborova. Skupštini nisu prisustvovala 44 delegata novinara. Osim podnošenja izvješća predsjednika HND-a Saše Lekovića o radu Hrvatskog novinarskog društva nekoliko je kolega novinara istaklo poteškoće s kojima se susreću u svojim novinarskom redakcijama.

TUŽBE I MARKETINŠKI TEKSTOVI

Tako su prisutni na Skupštini informirani kako je u zagrebačkoj dnevnoj novini HANZA Media d.o.o prisutna zloupotreba novinarskog oglašavanja. Novinare se prisiljava da pišu prikrivene marketinške tekstove.Urednici su u mediju postali produžena ruka menadžera i preko njih idu pritisci na novinare. Nova je pojava što se novinarima nameću teme na koje će se “okačiti” oglas. Izražena je bojazan da će se uskoro napustiti teme koje su od općeg interesa za široku čitalaču publiku . Ne postoji prostor za provođenje redakcijskog statuta. Drugi važan problem je “poplava tužbi” protiv novinara – te se ima dojama – rečeno je da se repriziraju devedesete godine. Istaknuto je da kada novinar dođe u kazneni postupak da više nema podršku redakcije. “Kaznena represija jača prema novinarima koji žele raditi svoj posao. Tužbe nisu drugo nego sredstvo zastrašivanja i obračun s novinarima” rečeno je.
U Večernjem listu - informirana je Skupština - svim novinarima, grafičarima i lektorima snižena je plaća, dodatak na staž je oduzet, a oni koji rade 10, 20, 30 godina izgubili su najveći dio plaće. Plaće su smanjenje od 1000 do 2,500 kuna. Situacija je letargična. Glavni moto je treba štedjeti, štedjeti, štedjeti. I ovaj prostor u kome je Večernji sada pokazuje se kao skup. “HND ima tradiciju da se prema Upravi Večernjeg ponaša benevolentno “ rečeno je s objašnjenjem da je STYRIA uzeta za sponzora novinarskog partya. Rečeno je da je Uprava Večernjeg od nekih novinara u redakciji tražila da pišu marketinške tekstove ali da se glavni urednik Klarić tome usprotivio i stao na stranu novinara te da više nije bilo zahtijeva za takvim tekstovima.
Ivo Lućić iz Hine konstatirao je da različita vodstva i uprave dovode do različitih uvjeta rada.
Jedna je novinarka rekla kako je KBC iz Virovitice za jedan tekst uložio četverostruku tužbu s zahtjevom za odštetu od po 50 000 kuna za svaku. Na moje zanimanje za problem predsjedavajući je rekao da “ nemožemo svaku tužbu analizirati”, a predsjednik Leković je savjetovao da se obrati Centru za zaštitu slobode izražavanja gdje će sigurno dobiti pomoć.
Dražen Vukov Colić je istakao da je informiranje bitno demokratsko pitanje te je primijetio kako je “ šira javnost zanemarila našu Skupštinu”.
Novinari čiji je posao javnost i izvješćivanje o javnosti u matičnom društvu - na Skupštini nisu imali prisustvo javnih osoba Činjenica je da baš nitko – ni iz Ministarstva kulture, ni profesora sa studija novinarstva ni iz saborskog Odbora za medije – ni od kuda nije došao, jer nije kao gost bio pozvan na Skupštinu novinara Hrvatske.To je pokazatelj koliko Uprava HND-a , dakle tajnik Vladimir Lulić koji o mnogo čemu odlučuje, kao i aktualni predsjednik Saša Leković, usprkos svim njihovim aktivnostima, drže do novinara, novinarske struke i profesije općenito pred javnošću. Takvo odlučivanje neće prodonijeti ugledu struke. Kao da je hrvatsko novinarstvo njihova privatna domena odlučivanja!

KAKO U HND PRIVUĆI NOVE ČLANOVE ?

Na Skupštini je pokrenuto pitanje – kako privući nove članove u Hrvatsko novinarsko društvo. Istaknut je odgovor koj se često čuje od onih s kojima se o ulasku u članstvo razgovara, da nemaju nikakve koristi od ulaska u članstvo HND-a. Novinari nemaju dovoljno ugleda kao profesija – to je jedan od razloga ne učlanjenja u društvo novinara ,ali je predloženo da bi trebalo od Jadrolinije tražiti popust za novinare, zatim, popust novinarima u gradskom prijevozu u njihovim gradovima, zatim popust za muzeje i popust za kazališta. Kolega iz EDIT-a iz Rijeke Krsto Balić predložio je da se u Rijeci osnuje županijski ogranak HND-a u koji bi se mogli učlaniti novinari koji pišu na portalima koji su otvoreni.
Branka Starčević i Žarko Modrič informirali su Skupštinu da su grčki nezaposleni novinari dobili sredstva od Europske unije, te predložili da i HND treba za nezaposlene zatražiti sredstva od EU.
Novinar Ponoš predsjednik je Odbora za Statut HND- a, a Statut je u proteklih nekoliko mjeseci dorađivan i dopunjavan . No oko tog Statuta stalno postoje prijepori te se govori da će uskoro trebati raditi novi Statut. Ovaj dorađeni Statut nije prihvaćen zbog nedovoljnog broja glasova ZA.
Nerazumijevanje postoji duže vrijeme između Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog društva, a bez pravog razloga. Veći broj novinara delegata Skuštine ili ne razumije ili ne želi razumijeti činjenicu da su Sindikat i Društvo novinara koji djeluju u istoj zgradi komplementarni. Ne ističe se koliko je članova HND-a u članstvu Sindikata Novinara Hrvatske, ali Sindikat zastupa radna prava novinara, u što ulazi kolektivni ugovor, plaća i honorari. Nitko to osim Sindikata ne može raditi, zato bio odnos prema Sindikatu trebao biti bez tenzija.
Skupština HND-a 58. završila je bez procedure zaključaka. Naime na početku nisu od predsjedavajućeg odabrani delegati novinari za Komisiju za zaključke – tako da je na kraju predsjedavajući novinar Luko Brailo rekao da će zaključke napisati - predsjednik Leković – što je nekolicina delagata doživjela s velikim negodovanjem. Jer na taj način nema prilike za glasanje o slaganju ili neslaganju sa zaključcima. Naredna Skupština HND-a održati će se za šest mjeseci.
Zadnje dvije godine prekinuto je održavanje tematskog dijela pod imenom “ Dani novinarstva” koji se održavao naredni dan nakon Skupštine novinara, gdje su mentori, novinari, urednici i profesori izlagali na dogovorenu temu. Takav oblik komunikacije o problemima i temama u novinarstvu trebalo bi vratiti jer stanje u profesiji to zahtijeva.
Margareta Zouhar Zec

TVORNICA ZA PRERADU RIBE U ČAČINCIMA

NAJVEĆI POGON ZA SLATKOVODNU RIBU U RH

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić otvorio je 16. prosinca 2016. godine tvornicu za preradu ribe PP Orahovica d.o.o. u Čačincima u Virovitičko-podravskoj županiji. To je najveći proizvođač slatkovodne ribe u Hrvatskoj. Izgradnje i opremanje tvornice za preradu ribe stajalo je ukupno 25 milijuna kuna. Sredstvima iz IPARD programa sufinancirano je od toga 9 milijuna kuna . Na tržište zemalja regije izlaziti će riba u tri programa i to kao svježa, smrznuta i dimljena. Godišnje će se u pogonu prerditi 3 000 tona slatkovodne ribe.
„Da mi je netko prije godinu dana rekao da ću otvarati tvornicu ribe u srcu ravne Slavonije sigurno bi se slatko nasmijao, ali evo me danas ovdje u Čačincima ispred tvornice za preradu ribe koja je izgrađena privatnom inicijativom, a sufinancirana iz IPARD programa. Veselit će me ako u svom mandatu otvorim još koju tvornicu ribe u Slavoniji, jer kao što vidite ne raste ovdje samo duhan, pšenica i paprika, ovdje se uzgaja i prerađuje riba. Hrvatska u svom vlasništvu ima 23 ribnjaka čija je površina oko 13.000 hektara, da ih imamo još toliko siguran sam da bismo svu ribu mogli izvesti“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić prilikom otvaranja tvornice.
Prema upisniku Ministarstva poljoprivrede uzgoj slatkovodne ribe u RH obavljaju ukupno 42 proizvođača, na 50 uzgajališta u 17 županija i Gradu Zagrebu. Najznačajnije vrste u slatkovodnom uzgoju su šaran (Cyprinus carpio) i kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss). Posljednjih je godina u hrvatskoj akvakulturi evidentan porast proizvodnje zahvaljujući prvenstveno stalnom rastu u proizvodnji ne samo bijele ribe nego i šarana.
Djelatnosti PP Orahovice d.o.o. su ratarska, stočarska, voćarska, vinogradarska proizvodnja te ribnjičarstvo.
PP Orahovica raspolaže s više od 10 700 ha obradivih površina, a zapošljava više od 300 radnika. U tvornici ribe biti će zaposleno 15 radnika.

četvrtak, 15.12.2016.

U DUBROVNIKU I STONU POTPISANA DVA UGOVORA OD 95 MILIJUNA KUNA

ZA KULTURNU BAŠTINU I KULTURNO TURISTIČKE OBJEKTE

U Dubrovniku i Stonu 15. prosinca održano je svečano potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“ i „Povijest na zrnu soli“. Radi se o projektima ukupne vrijednosti preko 95 milijuna kuna dodijeljenih u okviru EU natječaja „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“.




Potpisivanju ugovora prisustvovali su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric, načelnik općine Ston Vedran Antunica i direktorica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić.
Projektom „Ruralna poučna, kulturno-etnografska turistička atrakcija“ obnovit će se i urediti kulturno-poučne staze i objekti kulturne baštine te izgraditi dodatni kulturno-turistički objekti u ruralnom području Dubrovačko-neretvanske županije. Ukupna vrijednost projekta je 33.872.704,57 kuna, od čega se 27.748.345,48 kuna financira bespovratnim sredstvima Europske unije.
Ukupna vrijednost projekta „Povijest na zrnu soli“ iznosi 61.656.446,73 kuna, od čega je udio bespovratnih sredstava 47.995.706,59 kuna. Kako bi se potaknuo društveni i gospodarski razvoj na području Stona i Pelješca, ovim projektom revitalizirat će se tri objekta kulturne baštine, a još 10 objekata, kao što su zidine, tvrđave, lapidarij i crkvice, obnovit će se i biti dostupno za sve posjetitelje.
„Ovo je jako uspješan tjedan, jer u samo tri dana potpisali smo u Puli, Zagrebu, Dubrovniku i Stonu šest ugovora za projekte ukupne vrijednosti oko 200 milijuna kuna. Svi ovi projekti ostavit će značajan trag u turističkom i gospodarskom razvoju Istarske i Dubrovačko-neretvanske županije i zato mi je posebno drago što će biti sufinancirani EU sredstvima“, izjavila je ministrica Gabrijela Žalac.
Realizacijom ova dva projekta unaprijedit će se turistička ponuda na području Dubrovačko-neretvanske županije i povećati konkurentnost lokalnih proizvođača autohtonih i tradicijskih proizvoda. Potaknut će se i razvoj novih turističkih proizvoda i usluga što će omogućiti duže zadržavanje posjetitelja u regiji te rast lokalnog i regionalnog gospodarstva.
Za vrijeme posjeta Dubrovniku ministrica Žalac održala je sastanak sa županom, gradonačelnicima, načelnicima i drugim nositeljima regionalnoga razvoja Dubrovačko-neretvanske županije. Ministrica je na sastanku naglasila kako je suradnja lokalne i regionalne razine ključna za postizanje bržeg i uravnoteženog gospodarskog rasta kao i uspješnog korištenja sredstava iz EU fondova.

ULOV MALE PLAVE RIBE NA JADRANU NI 2017. NEĆE SE REGULIRATI KVOTAMA !

PROMIJENJEN IZVORNI TEKST UREDBE!

Na dvodnevnom sastanku Vijeća ministara poljoprivrede i ribarstva EU, koj je održan 12. i 13. prosinca u Bruxellesu, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić dogovorio je da se i iduće godine na Jadranu ulov male prave ribe ne regulira putem kvota.
Do sada je ribolov na Jadranu bio reguliran putem pravila koja se dogovaraju unutar tzv. Opće komisije za ribarstvo na Mediteranu FAO-a (GFCM), odnosno međunarodne organizacije čije preporuke su bile dužne provoditi i države članice EU. Međutim, prijedlog Europske komisije predviđao je određivanje maksimalno dopuštenog ulova (uvođenje kvota) male plave ribe po vrstama i državama na Jadranu što hrvatska strana nije željela prihvatiti. Radi se o miješanim stokovima za koje bi ograničenje ulova po pojedinom stoku izazvalo niz problema hrvatskim ribarima u sljedećim godinama. Komisija se u izlaganju prijedloga Uredbe pozvala na Preporuku 40/2016/3 Opće komisije za ribarstvo na Mediteranu za čiju je provedbu potrebno unijeti pravni temelj u europsko zakonodavstvo.
Hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je u raspravi, koja je vođena i 12. i 13. prosinca naglašavao kako izvorni tekst spomenute Preporuke ne dijeli stokove niti se spominje ograničenje ulova po državama članicama, već maksimalnu dopuštenu količinu vezuje za ulov u 2014. godini i to na subregionalnoj razini, ne dijeleći pri tome stokove male plave ribe na srdelu i inćun, jer takva podjela nije u skladu s biološkim i ekološkim čimbenicima koji vrijede za jadransku malu plavu ribu.
Ministar Tolušić je naglasio vrijednost interventnih mjera koje primjenjuje Hrvatska te je istaknuo pozitivne učinke režima upravljanja kojeg provodi Republika Hrvatska u dijelu ribolova male plave ribe.
U pauzama dvodnevne rasprave odvijali su se i intenzivni trijalozi, vođeni od strane Slovačkog predsjedništva, te je na koncu, uz podršku još nekih mediteranskih zemalja, postignut politički dogovor u skladu s hrvatskim stajalištem.
"Potpuno smo svjesni potrebe odgovornog i održivog upravljanja stokovima male plave ribe na Jadranu koja za nas predstavlja iznimno vrijedan resurs. Stoga i prednjačimo u primjeni preporuka Opće komisije za ribarstvo na Mediteranu u suradnji s hrvatskim ribarima i znanstvenom zajednicom. No, ponuđeni tekst Uredbe od strane Europske komisije nije ispravno vrednovao hrvatske ribolovne napore u upravljanju ribolovom male plave ribe niti je prenio izvorni izričaj Preporuke na koju se poziva. Da je tekst usvojen u predloženom obliku, negativno bi se odrazio na socioekonomske uvjete ribarskog sektora i izgrađeno povjerenje koje smo uspostavili u procesu održivog upravljanja stokovima malom plavom ribom koja čini oko 90 posto hrvatskog ulova.
Vrlo sam zadovoljan što smo, nakon intenzivnih pregovora i na momente teških rasprava uspjeli promijeniti izvorni tekst Uredbe. Nakon povećanja kvote za plavoperajnu atlantsku tunu, ovo je drugi značajan uspjeh hrvatske ribarske politike u kratkom vremenu", izjavio je ministar Tolušić.

USKORO NATJEČAJ ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE

USPOSTAVITI ILI OJAČATI POLJOPRIVREDNO
GOSPODSARSTVO MLADIH POLJOPRIVREDNIKA !

Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede ministar Tomislav Tolušić najavljuje raspisivanje novog natječaja za tip operacije 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ Programa ruralnog razvoja. Natječaj će biti otvoren od 21. prosinca 2016. godine.

„Mladi su naša snaga i naša budućnost. Naša je dužnost usmjeriti mlade ljude i omogućiti im život dostojan čovjeka. Mi smo ovdje kako bismo im bili podrška i oslonac. Pozivam sve mlade poljoprivrednike koji udovoljavaju uvjetima natječaja da se prijave i iskoriste sredstva koja su im na raspolaganju“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

Ova potpora namijenjena je mladim poljoprivrednicima od 18 od 40 godina koji su :
1. u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu registrirani kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva za koje se traži potpora,
2.u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu nisu registrirani kao nositelji poljoprivrednog gospodarstva za koje se traži potpora.
Prihvatljive aktivnosti su:
1. kupnja domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala,
2. kupnja, građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i/ili prerade proizvoda iz Priloga I. ovoga Pravilnika osim proizvoda ribarstva,
3. kupnja ili zakup poljoprivrednog zemljišta,
4. kupnja poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme,
5. podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada,
6. uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje,
7. građenje i/ili opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promidžbe vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
8. stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade proizvoda iz Priloga I,
9. operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva.

Isplata će biti realizirana u tri rate u razdoblju od najviše tri godine.

Druge informacije o prihvatljivosti možete pogledati u Pravilniku o provedbi podmjere 6.1., podmjere 6.2. i podmjere 6.3. u okviru mjere M06 “Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja” (NN 42/15), a biti će dostupne i u spomenutom natječaju.

srijeda, 14.12.2016.

STUDENTI U KARLOVCU NA KONFERENCIJI "EU ZA MLADE"

PREDSTVLJENA ISKUSTVA SLOVAČKE

U Karlovcu je 13. prosinca više od 150 studenata na konferenciji „EU za mlade - Zaposlenost mladih kroz obrazovanje i politike EU“, slušalo informacije o mogućnostima iz EU fondova koje su namijenjene studentima, mladim nezaposlenim osobama i mladim poduzetnicima.
Treću konferenciju „EU za mlade“ zajednički su organizirali Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj i Veleposlanstvo Slovačke Republike u Hrvatskoj.
Mladi su mogli saznati sve o mogućnostima obrazovanja, stažiranja, volontiranja i zapošljavanja iz EU fondova, a oni koji su već prošli neki od ovih programa mogli su razmijeniti iskustva ili ih podijeliti s drugim sudionicima. Na nekoliko panel rasprava brojni studenti upoznati su i s raznim programima Europske unije kao što su Garancija za mlade, Erasmus plus ili Erasmus za poduzetnike.
„Hrvatskoj nedostaje veliki broj stručnjaka za EU projekte i upravo je to prilika za naše mlade. Ministarstvo je prepoznalo u njima buduće predvodnike razvoja hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini i stoga se nadam da će nam biti partneri na koje ozbiljno računamo u godinama koje dolaze kada su u pitanju EU projekti i EU fondovi“, izjavila je ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac u Karlovcu
Uz ministricu Žalac konferenciji su prisustvovali i voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević, državni tajnik u Ministarstvu rada, socijalne skrbi i obitelji Slovačke Republike Branislav Ondruš, veleposlanik Slovačke Republike u Republici Hrvatskoj Juraj Priputen, zamjenik župana karlovačke županije Josip Šafar, zamjenica gradonačelnika Grada Karlovca Marina Kolaković i brojni drugi uvaženi gosti iz Slovačke i Hrvatske.
Osim predstavljanja aktualnih mogućnosti za mlade iz EU fondova u Republici Hrvatskoj, predstavljena su i iskustva Slovačke s provedbom različitih poticajnih programa za mlade koji su financirani sredstvima Europske unije.
Nakon konferencije za studente je organizirano razgledavanje slatkovodnog akvarija Aquatika koji je nedavno otvoren u Karlovcu i čija je izgradnja sufinancirana EU sredstvima.

utorak, 13.12.2016.

ZA KULTURU I STUDENTSKI SMJEŠTAJ U ISTRI SREDSTVA IZ EU

ZA TRI PROGRAMA 90.963.693,20 KUNA

Svečano potpisivanje triju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za projekte obnove kulturne baštine i proširenja kapaciteta studentskog smještaja održano je u Puli 12. 12. 2016. Riječ je o financiranju projekata: „KulTourSpirit - Revitalizacija kulturne baštine putem Inspirit iskustva“, Integrirani razvojni program „KulTERRA - Revitalizacija istarskih kaštela Morosini - Grimani i Petrapilosa“ te „Proširenje infrastrukture studentskih smještajnih kapaciteta Studentskog doma Pula“ ukupne vrijednosti 90.963.693,20 kuna.
Bespovratna sredstava za projekte „KulTourSpirit“ i „KulTERRA“ odobrena su u okviru poziva „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“, dok se bespovratna sredstva za Studentski dom u Puli dodjeljuju kroz poziv „Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju“.
Svečanom potpisivanju ugovora, koje je upriličeno u prostorijama Istarske županije, prisustvovali su ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric, gradonačelnik Grada Pazina Renato Krulčić, načelnik općine Svetvinčenat Dalibor Macan te rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Alfio Barbier.
„Drago mi je da Istarska županija sve više svojih projekata financira sredstvima iz EU fondova, a uvjerena sam da će ovakvih prigoda biti i više nakon daljnjeg pojednostavljenja procedura i izmjena zakonske regulative na kojima radi Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i koje će olakšati i ubrzati pristup EU sredstvima“, izjavila je ministrica Žalac prilikom potpisivanja ugovora.
Projekt „KulTourSpirit - Revitalizacija kulturne baštine putem Inspirit iskustva“ obuhvatit će nedovoljno valorizirane zaštićene objekte kulturno-povijesne baštine Istre, s naglaskom na poticanje razvoja središnjeg dijela istarskog poluotoka i dostupnosti turističke ponude tijekom cijele godine kroz inovativne turističke proizvode. Ukupna vrijednost projekta iznosi 6.879.662,50 kuna, dok udio EU sredstava iznosi 4.937.681,24 kuna.
Projektom „KulTERRA“ namjerava se postići povećanje atraktivnosti i prepoznatljivosti općine Svetvinčenat i grada Buzeta kroz valorizaciju kulturne baštine Kaštela Morosini - Grimani i Kaštela Petrapilosa. Realizacijom projekta osigurat će se da Svetvinčenat i Buzet budu prepoznatljive kulturno-povijesne turističke destinacije tijekom cijele godine zahvaljujući potpunoj obnovi i opremanju oba Kaštela. Ukupna vrijednost projekta iznosi 24.848.218,20 kuna dok se 19.204.801,29 kuna financira bespovratnim EU sredstvima.
Kroz projekt „Proširenje infrastrukture studentskih smještajnih kapaciteta Studentskog doma Pula“, ukupne vrijednosti 59.235.812,50 kuna od čega iznos EU potpore iznosi 58.403.812,50 kuna, izgradit će se i opremiti dva paviljona Studentskog doma Pula čime će se studentima Sveučilišta Jurja Dobrile osigurati dodatnih 124 smještajnih jedinica od kojih su 4 jednokrevetne namijenjene studentima s invaliditetom. Provedbom projekta omogućit će se studiranje društveno marginaliziranim skupinama i doprinijeti povećanju udjela visokoobrazovanog stanovništva.
Nakon svečanog potpisivanja ugovora ministrica Žalac održala je sastanak sa županom Istarske županije Valterom Flegom te gradonačelnicima, načelnicima i nositeljima regionalnoga razvoja s područja Istarske županije na kojem se razgovaralo o potencijalu Županije i jedinica lokalne samouprave za povlačenje sredstava iz EU fondova. Ministrica je na sastanku istaknula važnost ovakvih susreta na regionalnog i lokalnoj razini, a sve s ciljem bolje suradnje, razmjene informacija i zajedničkog pronalaska rješenja za eventualne probleme što bi u konačnici trebalo pridonijeti većoj apsorpciji sredstava iz EU fondova.

ponedjeljak, 12.12.2016.

UPUTA ZA UVOZNIKE VINA!

PRIJE STAVLJANJA UVEZENOG VINA U PROMET, OBAVIJESTITI INSPEKCIJU


Temeljem stavka 1. članka 20a. Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu (»Narodne novine«, br. 48/14, 83/14, 147/14 i 110/16) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) prilikom uvoza vina (u rinfuzi i pretpakovinama do 60 litara), osoba koja obavlja djelatnost trgovine vinom mora u roku od dva dana nakon ulaska pošiljke na teritorij Republike Hrvatske, prije primjene bilo kakvog postupka s vinom u rinfuzi (punjenje pretpakovina) odnosno prije stavljanja pretpakovina iz uvoza u promet, evidentirati ulaz količina vina u podrumsku evidenciju i o tome obavijestiti poljoprivrednu inspekciju nadležnu za vinarstvo (u daljnjem tekstu: poljoprivredna inspekcija).

Obavijest za poljoprivrednu inspekciju da je pošiljka stigla na odredišno mjesto (odredišnu točku), da je uvedena u podrumsku evidenciju te da je spremna za uzorkovanje se dostavlja pisanim putem na Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb s naznakom (Obavijest za poljoprivrednu inspekciju nadležnu za vinarstvo) ili elektroničkom poštom na: inspekcija-vino@mps.hr.

U obavijesti treba dostaviti podatke o uvozniku, vrsti i veličini pakovina, količini vina odnosno količini vina u rinfuzi, zemlji podrijetla i izvozniku (preslika/sken V 1 dokumenta) te o mjestu i točnoj adresi na kojoj se vino iz pošiljke nalazi, odnosno o postupanju temeljem stavka 4. članka 20a. Pravilnika ako je osoba koja obavlja trgovinu vinom radi ocjene sukladnosti proizvoda s vrijednostima navedenim u VI 1 dokumentu o svom trošku dostavila uzorak vina Zavodu. Informacije su to iz Ministarstva poljoprivrede od 8.12. 2016. godine.

GRADONAČELNIK ZAGREPČANIMA I GOSTIMA POKLANJA BESPLATNU VOŽNJU ZETOM

TKO ĆE SVE TO PLATITI ?

Svaki vikend u vrijeme ovogodišnjeg Adventa Zagrepčani imaju povlasticu – voze se besplatno u tramvajima i autobusima javnog gradskog prijevoza Zeta u prvoj zoni. Advent je započeo 26.11. na 29 lokacija u gradu Zgrebu. Događaj Adventa koji je uredila i priredila Turistička zajednica Grada Zagreba i ove se godine natječe za titulu najboljeg europskog božićnog sajma, odnosno brani prošlogodišnju titulu najljepšeg božičnog sajma među petnaestak nominiranih europskih gradova. Prošle je godine Advent u Zagrebu posjetilo preko 100 000 gostiju. A ove se godine rade mjerenja na nivou Instituta za turizam, koliko će gosti potrošiti.
U Zagreb upravo u ove dane Adventa dolazi jako mnogo gostiju, vidljivo je to po velikim gužvama na ulicama u dane vikenda, posebno na Zrinjevcu, Ilici, Europskom trgu, Trgu bana Jelačića, Tomićevoj, Cvjetnom trgu, Gajevoj, Martičevoj itd. posebno navečer, a gosti se kao i Zagrepčani u dane - petkom od 12 sati, subotu i nedjelju do 24 sata navečer voze besplatno. I biti će tako do 8. siječnja 2017. Za onog tko ne razmišlja o ekonomiji simpatično je, čak odlično, voziti se besplatno – ali s one realne strane – u udarne dane turističkih posjeta narediti da se svi besplatno mogu voziti javnim gradskim prijevozom – izvan je dobre menadžerske odluke. No to da se u vrijeme Adventa u spomenute dane vikenda građani Grada Zagreba i svi gosti koji u to vrijeme koriste javni gradski prijevoz, voze besplatno odlučio je gradonačelnik Milan Bandić, jer, rekao je, to je njegov poklon Zagrepčanima za Advent.




GUBITAK I ZETU I VOZAČU!

A tko će sve to platiti? Opet Zagrepčani, sigurno, tko drugi ! Kako ? Gradonačelnik će zasigurno naći načina – kako?
Jedna vozačica Zetova tramvaja u razgovoru je predočila koliki će gubitak besplatne vožnje putnika tramvajem biti na njenoj plači. A o gubicima ZETA računati će netko drugi, uz podsjetnik da u prvoj zoni Zeta vozi oko tisuću vozaća!
Evo računice jedne starije gospođe vozačice Zetova tramvaja: dnevno u osmosatnom radnom vremenu ona proda od 30- 50 tramvajskih karata kojima je pojedinačna cijena 10 kuna. Svaki vozač po prodanoj tramvajskoj karti ima 20 %, dakle dvije kune. Ona računa da u petak, subotu i nedjelju proda minimalan broj tramvajskih karata, samo 30, njena bi zarad bila 180 kuna – u tri dana.
Budući da Advent završava s 8.1. 2017. ovaj Advent ima sedam nedjelja - od 26.11. 2016. do 8.1. 2017. s tim da je Advent počeo sa subotom. Računica gubitka jedne vozačice u dane besplatne vožnje biti će minimalno 1 200 kuna.
Minimalno u tri dana vikenda Zet bi po toj računici, u jednoj vozačkoj smjeni od prodaje minimalno 30 karata prihodima dodao 720 kuna. U dane u kojima bi gospođa vozačica na prodaji karata zaradila minimalno 1 200 kuna, Zet bi na tim istim prodanim voznim kartama zaradio 4800 kuna.
Informacije radi, redovna mjesečna plača vozača tramvaja, bez 20 % po prodanoj voznoj karti, je oko 5700 kuna.
Margareta Zouhar Zec

nedjelja, 11.12.2016.

MINISTAR VLAHO OREPIĆ SKRENUO POZORNOST NA USTAVNI SUD

MOŽE LI KORUMPIRANI SUDAC BITI U SASTAVU USTAVNOG SUDA?

Nakon objave intervjua koji je ministar unutarnjih poslova dipl.ing.Vlaho Orepić dao tjedniku Globus, a intervju je objavljen u broju 1357. od 9.12. 2016. na pet stranica, nastala je medijska afera jer se predsjedniku ustavnog suda Miroslavu Šeparoviću dijelovi intervjua nisu svidjeli. Obratio se pismom i premijeru i predsjednici i predsjedniku Sabora. Naime ministar unutarnjih poslova Orepić pozvao je Ustavni sud na kolektivnu ostavku, jer je vrijeme, rekao je, za katarzu sudbene vlasti. Orepić je u intervjju,( Globus br. 1357 ,str. 19 rekao : citiram: Dajte mi primjer ijedne države u kojoj netko može biti imenovan u Ustavni sud a da ima tako težak teret sumnje da je korumpiran. To je nemoguće. I dajte mi ime ijednog predsjednika ustavnog suda koji tolerira takvog suca u svom sazivu. Ni ostali članovi ustavnog suda nisu reagirali. Ja osobno ne vjerujem u ovaj ustavni sud i vjerujem da je poruka koju takav sastav Suda šalje prijetnja nacionalnoj sigurnosti Hrvatske. citat završen.
Premijer RH Andrej Plenković pozvao je Orepića na razgovor, te dao izjavu medijima u kojoj je rekao „Riječ je o izravnom napadu na Ustavni sud. Smatram da se kao Vlada i ja kao predsjednik trebamo vrlo jasno ograditi od tog intervjua koji na neprimjeren način, proziva sve suce Ustavnog suda kao najvišeg ustavnog tijela RH. Na taj način se narušava povjerenje građana u Ustavni sud i želim reći da taj intervju ne predstavlja službenu politiku Vlade RH „ izjavio je premijer Plenković.
Miroslav Šeparović predsjednik Ustavnog suda RH nakon premijerove izjave, izjavio je „ Zadovoljan sam s tom njegovom izjavom jer je upravo potvrdio da se s takvim napadom narušava povjerenje građana u tu instituciju i što je najvažnije potvrdio je ono što smo tražili od njega kao predsjednika Vlade, da to nije službena politika Vlade. Mislim da je to dobra izjava i da će to biti opomena ministru Orepiću. Ako Orepić raspolaže takvim saznanjima ili indicijama da je neki sudac počinio kazneno djelo dužan je protiv tog suca poduzeti zakonom propisane mjere, a ne javno prozivati ustavne suce za korupciju i tražiti od njih da podnesu ostavke.“ Predsjednica Grabar Kitarović rekla je o djelu intervjua ministra Orepića slijedeće: „Ustavni sud je jedan od stupova državne vlasti i jamac ustavnosti, poštivanja Ustava u RH, dakle poštivanja svih demokratskih vrednota, same demokracije, ljudskih prava i svega ostaloga. Mislim doista da u Hrvatskoj moramo poštivati trodiobu Vlasti i da se dužnosnici iz izvršne vlasti trebaju suzdržati od bilo kakvog komentiranja rada ustavnog suda“ „ Ako tko ima bilo kakve druge informacije o radu ustavnog suda ili bilo kojeg suca onda je dužan o tome obavijestiti nadležne institucije“ – rekla je predsjednica RH Predsjednik Sabora Božo Petrov je komentirao odgovarjuči pitanjem“ Tko je narušio dignitet Ustavnog suda, ministar koji je upozorio da postoje pojedinci koji se lažno predstavljaju ili oni koji su glasali za takve suce.“
U intervjuu Orepić je rekao da potpuno neprihvatljivim smatra to što je izabrani ustavni sudac i ima mandat ustavnog suca osoba koja se lažno predstavila, a u jednom je slučaju uzela i mito. Orepić je sve redom prepričao u intervju kazavši kako se ustavni sudac Davorin Mlakar tada saborski zastupnik HDZ-a i kandidat za ustavnog suca i Josip Vresk tada član Državnog izbornog povjerenstva u ožujku 2014.u korupcijskoj aferi s Hypo Alpe Adria Bankom pozvani u Klagenfurt da objasne zašto su od banke dobili svaki po 210 000 eura. Prilikom ulaska u banku Mlakar i Vresk su se lažno predstavili. Mlakar se predstavio kao Gordon Dolović, a Vresk kao Darko Videš. Rekli su na šalteru banke da su dokumente ostavili u automobilu. Sve je zabilježila HTV i novinar Dražen Majić .

USTAVNI SUCI SE BIRAJU DOGOVOROM MEĐU STRANKAMA!

Glavno je pitanje – zašto se suce ustavnog suda, a na koje se sumnja u korupciju, ne smije javno prozivati? Zašto se ne smije javno iskazivati mišljenje o Ustavnom sudu? Zašto to ne smije čak ni ministar unutarnjih poslova, dužnosnik izvršne vlasti? Samo inzistiranje na zabrani – što radi u svojoj izjavi predsjednica Kolinda Grabar Kitarović navodi na sumnju da tu nešto ili mnogo toga nije u redu i da se nešto skriva od javnosti. Ustavni sud čine ljudi. A kakvi su ti ljudi – što su prije radili, kako su se ponašali, zar to treba ostati tajna zato što su sada suci u Ustvnom sudu? Baš suprotno- o tim se ljudima trebalo znati gotovo sve već prilikom odluke Sabora da će biti Ustavni suci, a njihova kompetentnost, stručnost, ugled i čast trebali su biti poznati javnosti. Hrvatska nema postavljene kriterije za izbor ustavnih sudaca i suci se ne biraju na javnom Natječaju već prema dogovorima političkih stranaka i njihovim trgovanjem. I dok za izbor nema pravno obvezujućih pravila, ne može biti ni zabrane komentiranja ni zabrane donošenja vlastitih i različitih mišljenja o izboru Ustavnih sudaca! Politici i politički podobnim ljudima u Ustavnom sudu ne bi smjelo biti mjesta – trebalo bi ozakoniti, a svi koji to provode, forsiraju i nameću, pravdu sve više pretvaraju u kriminal.

SUCI ZNAJU A GRAĐANI NAGAĐAJU!

Premijer Plenković u svojoj izjavi na sporan dio intervjua Vlahe Orepića iskazuje brigu za narušavanje povjerenja građana u Ustavni sud. A pravo je pitanje – imaju li građani uopće više imalo povjerenja u Ustavni sud? Šira javnost sigurno nezna sve činjenice, ali povjerenja u Ustavni sud ima sve manje. Bez reakcije javnosti ostala je informacija objavljena u hrvatskom političkom tjedniku 7 DNEVNO u broju 127 od 6. svibnja 2016. Na naslovnici je fotka na kojoj je bivša sutkinja i predsjednica Ustavnog suda dr. Jasna Omejec sa Dinkom Cvitanom glavnim državnim odvjetnikom u položaju žensko muškog prijateljstva. U nalovu na naslovnici žutim slovima piše „ CVITAN: Mala, znam da ste uzeli pet milijuna eura da srušite presudu Snaderu“ U tekstu na tri strane novinar Viktor Kodrič iznio je između ostaloga činjenice nekih pravnika i sudaca koje se odnose na rušenje presude bivšem premijeru RH Ivi Sanaderu. Zašto je ta tema ostala bez reakcije glavnog državnog odvjetnika? Ozbiljno pitanje ovdje postaje naivno…jer,.jer. Ljudi u pravosudnoj branši znaju točnu istinu.Građani samo nagađaju da je za Sanaderu pljačka oproštena jer je debelo potkupio suce. Građani izražavaju sumnju da je više članova Ustavnog suda korumpirano, nekompetentno nestručno i bez ugleda i časti kakvu ta pozicija zahtijeva.
Vrijeme je za temeljite promjene Ustavnog suda. Vlaho Orepić sasvim sigurno nije bez određenih saznanja o članovima Ustavnog suda. Činjenice koje su uzbunile Miroslava Šeparovića predsjednika Ustavnog suda dobar su pokazatelj želje da Ustavni sud u državi treba imati status. A do korijenitih promjena, o statusu Ustavnog suda može se samo pisati na papiru.Osim ako Plenković koji je i sam pravnik ne pridonese za vijeme svog premijerskog mandata svojim nastojanjem da se Ustavni sud vrati u ruke kompetentnim ljudima i po strogim pravilima izvanstranačkog izbora.
Margareta Zouhar Zec

subota, 10.12.2016.

PRIHVAĆEN AMANDMAN KOJIM SE DAJE PREDNOST KRATKIM LANCIMA OPSKRBE

OSIGURANA SVJEŽINA PRIZVODA S POVEZIVANJEM POLJOPRIVREDNO - PREHRAMBENOG I JAVNOG SEKTORA

Ministar poljoprivrede dipl.iur. Tomislav Tolušić izražava zadovoljstvo što je u Hrvatskom saboru 8.12. 2016. prihvaćen amandmana Kluba zastupnika HDZ-a na prijedlog Zakona o javnoj nabavi kojim se daje prednost kratkim lancima opskrbe. Ministar Tolušić zahvaljuje ministrici gospodarstva, poduzetništva i obrta i podpredsjednici Vlade RH dr. Martini Dalić što je prepoznala vrijednost koju će ovaj amandman donijeti domaćim proizvođačima hrane.

Naime tekst predloženog amandmana je takav da u realnoj provedbi daje mogućnost da naručitelji pri odabiru najpovoljnije ponude trebaju uzeti u obzir kriterije povezane s predmetom nabave poljoprivredno prehrambenih proizvoda i hrane. To će omogućiti jače povezivanje poljoprivredno-prehrambenog i javnog sektora uz istovremeno osiguravanje svježine proizvoda, smanjivanje troškova transporta i distribucije, veće iskorištavanje nutritivnih vrijednosti proizvoda, ali i smanjenje negativnih učinaka transporta na okoliš.
„Na ovaj način će sve naše škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i druge ustanove moći nabaviti hranu koja od polja do stola putuje najviše 48 sati. Time će potrošači dobiti kvalitetniju i svježiju, odnosno nutritivno bogatiju hranu, a domaći proizvođači imat će unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda“, izjavio je ministar Tolušić.

Prihvaćanjem ovog amandmana javne nabave proizvoda, karakterističnih za kraj u kojem se nalazi objekt naručitelja s obližnjih poljoprivrednih gospodarstava, kroz kratke lance opskrbe s manjim brojem posrednika u lancu opskrbe, ostvariti će se dugoročna ekonomska korist kroz povećanje konkurentnosti domaće proizvodnje, uključivanje u potrošnju domaćih proizvoda, smanjenje vanjsko-trgovinskog deficita i jačanje hrvatske privrede uz smanjenje efekta porezne evazije, te u konačnici ostanak sredstava u Državnom proračunu.

petak, 09.12.2016.

ZAKON O ZABRANI NEPOŠTENIH TRGOVAČKIH PRAKSI MINISTAR TOLUŠIĆ UPUTIO U JAVNU RASPRAVU

NA LISTI NEPOŠTENIH PRAKSI JE 25 OBLIKA NAKNADA

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić je 9. prosinca u javnu raspravu poslao Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Cilj ovog zakona je zaštititi domaće proizvođače od nekorektnih tretmana koje imaju kod trgovaca. Svrha Zakona je urediti tržište i sankcionirati pojavu nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača, te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače.

Trgovcima čiji prihodi prelaze 100 milijuna kuna zabranjuje se korištenje pozicije kojom proizvođačima nameću različite ugovorne kazne. Pod istim monitoringom će biti i ostali u lancu opskrbe hranom, odnosno veliki otkupljivači i prerađivači s više od 50 milijuna kuna godišnjih prihoda. Ovakav način definiranja značajne tržišne snage znači kako će se zakon odnositi na preko 90 % sektora trgovine poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima.

Na listu zabranjenih nepoštenih trgovačkih praksi uvršteno je 25 različitih novčanih i drugih oblika naknada koje trgovci ili prerađivači zaračunavaju proizvođačima da bi otkupili njihove proizvode ili ih stavili na svoje police. Pri tome, namjera je Zakonom sankcionirati slijedeće temeljne pojave nepoštenih praksi:

- nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu,
- zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene odnosno za usluge koje su pružene iako nisu ugovorene između ugovornih strana,
- jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta od strane otkupljivača i prerađivača ili trgovca,
- mogućnost raskida ugovora s dobavljačima od strane otkupljivača, prerađivača ili trgovca bez otkaznog roka, odnosno uz neprimjereno kratak otkazni rok kao i jednostrana izmjena ugovorenih uvjeta.

Prijedlog Zakona donosi zabranu prodaje finalnog proizvoda ispod cijene koštanja u proizvodnji uključujući i troškove poreza na dodanu vrijednost. Očekujemo kako će samo ovaj mali segment vrlo značajno utjecati na povoljniji položaj domaćih poljoprivrednih proizvođača na tržištu.

Posao nadzora i određivanja kazni provodit će Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), a utvrdi li po pokrenutom postupku da je trgovac koristio svoj dominantan položaj i nepošteno se ponašao prema dobavljaču, moći će propisati kazne do 3 milijuna kuna za pravne i do 1 milijun kuna za fizičke osobe po nepoštenom postupku, odnosno u slučaju ponavljanja nepoštene prakse do najviše 5 posto vrijednosti ukupnog prihoda prijavljenog u godišnjem financijskom izviješću za prethodnu godinu.

„Ovim Zakonom želimo zaštititi domaće proizvođače i potaknuti povećanje domaće proizvodnje kako bi se osigurale dovoljne količine kvalitetne i zdravstveno ispravne hrane za domaću potrošnju, ali i izvoz.“- izjavio je ministar Tolušić.

Nakon javne rasprave, Zakon će biti poslan u proceduru usvajanja u Hrvatskom saboru, a nakon što stupi na snagu, svi trgovci, dobavljači i prerađivači imat će mjesec dana za pripremu prelaska na nova pravila u poslovanju s proizvođačima hrane.

četvrtak, 08.12.2016.

OKRUGLI STOL O PČELARSTVU U HAZU

O PČELARSTVU PIŠE I VINODOLSKI ZAKONIK IZ 1288.

VELIKA JAVNA KAMPANJA SPASILA EUROPSKU PRIRODU

EUROPSKA KOMISIJA ODLUČILA DA SE PROPISI KOJI ŠTITE PRIRODU NE MIJENJAJU


Predsjednik EU Jean-Claude Juncker i Europska komisija u Bruxellesu su 7. 12. 2016. potvrdili da se propisi koji štite europsku prirodu, a to je Direktiva o staništima i Direktiva o pticama – neće mijenjati niti oslabjeti, več da moraju jačati, čime je završena dvogodišnja neizvjesnost oko budućnosti tih propisa.
Ovo je pobjeda za pola milijuna ljudi koji su pozvali Europsku Komisiju da spasi i ojača propise tijekom velike europske kampanje „Krik za prirodu“.
Kampanja „Krik za prirodu“ (#NatureAlert) pokrenuta je kao odgovor Europskoj komisiji na najavu revizije direktiva o staništima i o pticama. Predsjednik Jean-Claude Juncker dao je nalog Povjereniku za okoliš Karmenu Velli 2014. godine da „provede detaljnu evaluaciju direktive o staništima i diretkive o pticama te procijeni potencijal za spajanje direktiva u moderniji propis“, kao dio inicijative za boljim zakonodavstvom.
Koalicija više od 200 nevladinih organizacija u svim zemljama članicama EU okupila se i pozvala na zaštitu direktiva i njihovu bolju implementaciju.
Rezultat te suradnje je najveće javno savjetovanje u povijesti EU. Nevjerojatnih 520.325 građana pozvalo je Europsku komisiju na očuvanje i bolju provedbu direktiva – više od 94% od sveukupnog dosadašnjeg javnog savjetovanja.
Spomenuti propisi temelj su zaštite europske prirode. Direktiva o pticama i Direktiva o staništima doprinose postizanju obećanja EU da zaustavi pad biološke raznolikosti do 2020. godine. Temelj su najveće i najučinkovitije mreže prirodnih područja u svijetu Natura 2000, te pokrivaju 18% kopnenog teritorija EU, te oko 6% morskih područja.

One omogućuju zaštitu ugroženim staništima i više od 1000 rijetkih i ugroženih vrsta, uključujući orla, risa i dalmatinskog pelikana. Više od milijardu ljudi posjećuje područja Natura 2000, podržavajući tako oko osam milijuna zaposlenika.

Nevladine organizacije koje brinu o zaštiti prirode pozdravljaju ovu odluku i naglašavaju da težak posao tek predstoji kako bi se postigla prava pobjeda za europsku prirodu. Nužne su snažne odluke kako provesti i ojačati te Direktive odnosno zakone i pritom se dotaknuti glavnih pokretača gubitka prirode, ponajviše sektora graditeljstva i poljoprivrede. Nevladine organizacije očekuju da će Commissioner Vella u proljeće 2017. godine predložiti akcijski plan da se zaustavi gubitak biološke raznolikosti do 2020. godine.

„ Informacija da europski propisi za zaštitu prirode odgovaraju svojoj svrsi da štite prirodu a ujedno i naše zdravlje najbolja je vijest koju smo mogli čuti tijekom sjednice Komisije! Sada još treba utvrditi plan rješavanja bolje provedbe tih propisa i njihovo osnaživanje“, ističe Andrea Štefan iz WWF Adrije, organizacije koja je od svibnja 2015. godine provodila kampanju „Krik za prirodu“ u Hrvatskoj i Sloveniji. Andreas Baumuller iz WWF-ovog ureda za europske politike, ujedno voditelj kampanje „Krik za prirodu“ na europskom nivou, dodao je da ni najbolji zakon nije vrijedan papira na kojemu je ispisan ako se ne provodi učinkovito.

Uz WWF, predvodnici velike kampanje u kojoj je sudjelovalo više od 200 organizacija bili su Friends of the Earth Europe, BirdLife i EEB (The European Environmental Bureau). Evo što su izjavili:

Robbie Blake, Friends of the Earth Europe:„ Svi trebamo prirodu u našim životima, za zdravlje i blagostanje. Tako je odluka da zadržimo neke od najvažnijih i najpopularnijih europskih propisa ključna za zaštitu prirode, a nikada nije ni trebala biti upitna. „
Ariel Brunner, Birdlife Europe:„Odluka Komisije da zaštiti prirodne propise pokazuje da je glas više od pola milijuna građana bio glasan i jasan. Priroda je ključna vrijednost našega društva i neophodna za naš opstanak. Ovo je također i pobjeda za ideju suradnje u Europi, jer priroda ne poznaje granice.“
Pieter de Pous, European Environmental Bureau: „Ne samo da je očuvanje prirode kronično nedovoljno, nego i Zajednička poljoprivredna politika (Common Agricultural Policy, ZPP) nastavlja degradirati naš prirodni okoliš nagrađivanjem najvećih farmi koje najviše zagađuju. Što duže traje reforma ZPP-a i njezino usklađivanje sa ciljevima zaštite okoliša, teže i skuplje će se zaustaviti gubitak prirode. Komisija mora pokrenuti ambiciozni remont ZPP-a i započeti nagrađivati one poljoprivrednike koji štite europski biljni i životinjski svijet i o kojima uvelike ovise uzgojni prirodni resursi – voda i tlo.“
Petra Boić Petrač, WWF Adria, communications manager, +385 91 2905 976, ppetrac@wwf.panda.org

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje.ne potrošnje.
Za dodatne informacije: http://adria.panda.org/
http://adria.panda.org/kampanje/neka_priroda_zivi/

srijeda, 07.12.2016.

MINISTRICA ŽALAC POSJETILA GRADOVE LIPIK, PAKRAC, POŽEGU I PLETERNICU

GRADU LIPIKU 2.358.310,00 KUNA IZ EU FONDA ZA KULTURNU BAŠTINU

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac posjetila je 6. prosinca četiri grada Požeško-slavonske županije - Lipik, Pakrac, Požegu i Pleternicu, prema informacijama glasnogovornice Ane Odak . Službeni posjet započeo je u Gradu Lipiku gdje je ministrica sudjelovala u svečanom potpisivanju ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Integrirani program obnove kulturne baštine Lipika“.
Ukupna vrijednost projekta je 2.958.887,50 kuna, a grad Lipik dobit će 2.358.310,00 kuna iz EU fondova kako bi izradio projektnu dokumentaciju za obnovu Vile Zinke i Vile Savić kao kulturnog zaštićenog dobra te plan uređenja perivoja u Lipiku.
Ugovor su potpisali ministrica Gabrijela Žalac, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric i gradonačelnik gada Lipika Vinko Kasana.
„Ovaj kraj posjeduje bogatu kulturnu baštinu koja će uz pomoć EU sredstava napokon biti kvalitetno prezentirana te će omogućiti Lipiku da podigne standard kulturnih i povijesnih sadržaja i promovira se kao značajna kulturno-turistička destinacija u Slavoniji“, izjavila je ministrica Gabrijela Žalac tom prilikom.




Nakon potpisivanja ugovora ministrica se zaputila prema Poduzetničkom centru Pakrac gdje se sastala s v. d. gradonačelnicom grada Pakraca Anamarijom Blažević, koja ju je upoznala s novim projektima Grada u području prekogranične suradnje i kulturne baštine.
Važan sastanak o mogućnostima financiranja projekata na području Požeško-slavonske županije EU sredstvima održan je u Požegi sa županom Alojzem Tomaševićem te gradonačelnicima i načelnicama Požeško-slavonske županije. Ministrica je naglasila važnost suradnje na svim razinama te najavila jačanje koordinacije i novi smjer u upravljanju regionalnim razvojem Republike Hrvatske i fondovima Europske unije.
Posjet Požeško-slavonskoj županiji završio je svečanom sjednicom Gradskog vijeća kojom je obilježen dan grada Pleternice Neposredno prije svečane sjednice ministrica je prisustvovala otvorenju Centra udruga u Pleternici. Ovim projektom u prostoru bivšeg dječjeg vrtića uređeno je pet uredskih prostora i konferencijska dvorana u kojima će korisnici organizirati , edukacije, radionice i druga događanja.

utorak, 06.12.2016.

OBJEKTI U VRBOVCU ČEKAJU VLASNIKA I NAMJENU!

OBJEKTI BEZ NAMJENE - NAJVEROJATNIJE DRŽAVNI!


S obzirom na to da sam već u nekoliko navrata objavila fotografije objekata koji stoje bez namjene, neki su devastirani, s nekima se samovoljno postupa, što predpostavlja da ti objekti nisu privatno vlasništvo, već su najvjerojatnije u vlasništvu države, ponovo objavljujem fotografije objekata na jednoj lokaciji - s pretpostavkom da su državni. Objekti nisu namjerno devastirani a locirani su u gradu Vrbovcu
U Vrbovcu kada se s željezničkog kolodvora krene cestom prema istoku, objekti prije Karitasovih domova za stare osobe, su objekti koji se mogu vidjeti na slijedeće dvije fotografije.Ti su objekti uz cestu, a i objekti koji se vide na fotki u pozadini pripadaju tom kompleksu. Očito je da su objekti imali poljoprivrednu namjenu . Na prvoj fotografiji vidljiva je plava ploča koja još uvijek stoji na zidu s natpisom Mješaona hrane. Objekti nisu devastirani namjerno, već je samo na njima vidljiva devastacija tijeka vremena. Ovi objekti su izvan upotrebe najmanje deset godina, a moždai više.







Preko ceste gornjeg kompleksa objekata je dobro očuvana zgrada, na kojoj stoji natpis PIK VRBOVEC Poljoprivredna prodavaonica. Ta zgrada ima mjoš jednu važnu kvalitetu, a ta je što je s druge strene uz nju željeznička pruga i na taj način može služiti brzom transportu roba.




Vjerojatno će dr. Goran Marić ministar državne imovine, kada utvrdi da su objekti zaista vlasništvo države, znati efikasno i profitabilno, ali i brzo staviti ih u funkciju. (Fotke i tekst m. zouhar zec)

SVA UVEZENA VINA MORAJU NA ANALIZU PRIJE PUŠTANJA U PROMET

MOGUĆ I VEĆI BROJ UZORAKA ZA VINA IZ UVOZA

Ministar poljoprivrede dipl. iur. Tomislav Tolušić donio je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o registru vinograda, obveznim izjavama, pratećim dokumentima, podrumskoj evidenciji i proizvodnom potencijalu NN br. 110/16 kojim se propisuje jedinstveno postupanje u kontroli kakvoće vina pri stavljanju vina u promet. Prema informacijama od 5. prosinca 2016. izmijenjenim pravilnikom postupanje i procedura za stavljanje u promet domaća vina izjednačene su s procedurama za vina koja su u Hrvatsku uvezena u rinfuzi, a prije njihovog stavljanja u promet u pretpakovinama.

„Kao što sam obećao domaćim vinarima, od sada se sva vina iz uvoza moraju slati na analizu i ocjenu prije puštanja u promet. Na taj način ćemo pratiti sljedivost vina odnosno obilježiti ih evidencijskim markicama“, izjavio je ministar Tolušić.

Izmijenjenim pravilnikom se omogućava i veći broj „dobrovoljnih“ uzoraka za vina iz uvoza (uzorci o trošku osobe koja puni odnosno vino stavlja u promet) koje uvoznik sam može dostaviti Zavodu za vinarstvo radi ocjene sukladnosti s VI 1 dokumentom (dokument za vina iz uvoza). Osim „dobrovoljnih“ uzoraka omogućeno je i logično razdoblje (petnaest dana) unutar kojeg nadležne inspekcije mogu iz pošiljke (u mirovanju) uzeti uzorak na temelju analize rizika. Na taj će se način racionalizirati troškovi uzorkovanja, kako se vino iz iste pošiljke ne bi na nekoliko mjesta (u prodaji) uzorkovalo radi analiza čime se izbjegava višestrukost uzorkovanja vina iz iste pošiljke.

ponedjeljak, 05.12.2016.

GORANSKA EKOLOŠKA INICIJATIVA KROZ 11 TEMA IZN0SI MIŠLJENJE DA JE NAREDBA O SUZBIJANJU POTKORNJAKA NEPROVEDIVA

INICIJATIVA TRAŽI PODRŠKU ŽUPANA KOMADINE
A U SVOM MIŠLJENJU IZNOSI PRIJEDLOGE RIJEŠENJA

Goranska Ekološka Inicijativa obratila se otvorenim pismom dipl. ing Zlatku Komadini županu
Primorsko goranske županije radi suzbijanja šumskog štetoćine potkornjaka jer smatraju da je Naredba iz NN 136/16 prvo, neprovediva a drugo, da će generirati nove probleme.



Objavljujem i OTVORENO PISMO županu Komadini i MIŠLJENJE GORANSKO EKOLOŠKE INICIJATIVE.





Goranska Ekološka Inicijativa sa sjedištem u Čabru u Gorskom Kotaru u sažetku kroz 11 TEMA iznosi MIŠLJENJE zbog čega smatra da je NAREDBA O PODUZIMAANJU MJERA ZA SPREČAVANJE ŠIRENJA ŠTETNOG ORGANIZMA Ips typographus (L.) - osmerozubni smrekov pisar – podkornjak u praksi neprovediva te da neće dovesti do riješenja u goranskim šumama.Inicijativa iznosi svoja prijedloge kako ddoći do riješenja




Zbog toga nije realno očekivati da će navedena služba u 30 dana uspjeti isprocesuirati i zaprimiti sve zahtjeve vezane za popis čestica priložen Naredbi. Nastavno, čak i da se zaprime svi zahtjevi, apsolutno je
nemoguće očekivati od Savjetodavne službe da u dovoljno brzom vremenskom roku obavi i doznaku na terenu kako bi na vrijeme mogli otpočeti svi potrebni radovi na terenu. Smatramo da će posljedice biti velika
dugotrajna zakašnjenja s radovima na područjima u vlasništvu privatnih šumoposjednika.

PITANJE PODKAPACITIRANOSTI JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE:
Naredba podrazumijeva uspostavu privremenog upravljanja na pojedinim katastarskim česticama u zaraženome području od strane općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana na čijem području se nalaze zaražene šume, ukoliko je riječ o područjima s nesređenim imovinsko – pravnim odnosima, te u slučaju da je vlasnik odsutan ili nepoznatog boravišta, što smatramo ispravnim. Ali isto tako smatramo i da navedena tijela lokalne samouprave nisu ustrojena za ovaj zadatak, te nije realno očekivati da će ga provesti brzo i efikasno, a osobito ne dovoljno brzo da se pravovremeno otpočnu radovi nužni za saniranje štete od potkornjaka.
Samom Naredbom (a niti jednim drugim pratećim dokumentom) navedenim organima lokalne samouprave ne daju se neophodna uputstva, pomoć niti im se osiguravaju dodatni resursi (ljudstvo, financije, stručna pomoć...) koja bi im omogućila da se brzo i efikasno ustroje i poduzmu tražene mjere. Smatramo da će posljedice ovoga biti daljnja dugotrajna kašnjenja s radovima na zaraženim područjima gdje su nesređeni imovinsko – pravni odnosi, vlasnik odsutan ili je nepoznatog boravišta.

PITANJE NEJASNOĆA: Članak VI Naredbe nejasno je napisan u veoma važnom segmentu „Obveznici su dužni sanirati i obnoviti površine na kojima su provedene mjere (...) u roku dvije vegetacijske sezone nakon
provedenih mjera.“ Naime, u slučaju uspostave privremenog upravljanja od strane općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana na čijem području se nalaze zaražene šume, nije jasno definirano je li u ovom slučaju „obveznik“ i dalje jedinica lokalne samouprave ili se dužnost obnove i sanacije prebacuje na
nekog drugog (vlasnika, suvlasnike itd). Smatramo da bi ovaj članak morao biti jasnije i nedvosmisleno napisan na način da se sanacija i obnova,najvažniji segment ove naredbe, sigurno i obvezno provede, te da se nad provedbom iste mjere vrši striktan nadzor. Smatramo da je sanacija i obnova šumskog fonda nužna i neizostavna mjera i da mora biti striktnije ijasnije propisana.

PITANJE NEINFORMIRANOSTI: obavijest o objavi naredbe izašla je u Narodnim novinama broj 103/16 u digitalnom i tiskanom obliku međutim sve ostale detaljne informacije o postupcima u provođenju Naredbe nalaze su na raznim digitalnim medijima koji su teško dostupni starijoj populaciji koja se nalazi na području na koju se odnosi Naredba.Savjetodavna služba trebala je dati detaljne informacije o akcijama i načinima provođenja Naredbe široj javnosti, što još nije učinjeno.

PITANJE NADZORA: Zbog premalog broja zaposlenika u Savjetodavnoj službi nemoguće je nadzirati rad u privatnim šumama. Samom Naredbom i nijednim pratećim dokumentom nije propisano tijelo ili pravna osoba koja će vršiti terenski nadzor nad provedbom Naredbe. Osim što će zbog navedenog biti nemoguće utvrditi opseg provedbe Naredbe i uspješnost borbe protiv potkornjaka, ovim je omogućeno da se bez ičijeg znanja,
sankcija ili korekcije ona izvodi. To smatramo neprihvatljivim zbog niza mogućih anomalija u provođenju Naredbe na terenu, kao što su:
a) nepoštivanje direktiva iz Priloga II i neodgovorno i neprofesionalno ponašanje pri radovima u šumi od strane djelatnika i kooperanata Hrvatskih šuma d.o.o. ili drugih izvođača radova, koje će za posljedicu imati ozbiljno oštećivanje i veliku štetu u cijelom šumskom ekosustavu (sustavno uništavanje mladica i zdravih mladih stabala nezaraženih vrsta, otvaranje nepotrebnih šumskih puteva i vlaka, nepropisno skladištenje trupaca i zbrinjavanje drvnog otpada koje će pogodovati širenju potkornjaka, te ostala kršenja postupaka propisanih u Prilogu II Naredbe;
b) nepoštivanje i/li neprovođenje same Naredbe od strane vlasnika k.č.
(šumoposjednika);
c) nepoštivanje i neprovođenje same Naredbe od strane lokalne samouprave ovlaštene da provodi Naredbu na zaraženim područjima područjima gdje su nesređeni imovinsko – pravni odnosi, vlasnik
odsutan ili nepoznatog boravišta;
d) nepoštivanje i/li neprovođenje stavka VI Naredbe koji se odnosi na sanaciju i obnovu površina nakon provedenih radova. Smatramo da će ovaj ozbiljan nedostatak Naredbe omogućiti nesavjesno,
nestručno i neprofesionalno ponašanje pri provođenju nužnih radova zasuzbijanje potkornjaka što će za posljedicu imati nepotrebnu devastaciju i uništavanje zdravih stabala; veliko kašnjenje u provedbi Naredbe koje se neće moći kontrolirati i eventualno potaknuti, te kašnjenje ili potpuni izostanak sanacije i obnove površina na kojima su provedeni radovi i obnovu šumskog fonda. Sve ove posljedice bile bi katastrofalne za okoliš.

PITANJE PREKOMJERNE SJEČE: Naredbom se omogućuje sječa velike mase zaraženih stabala, a uz njih, prema pravilima struke, i sječa velike mase nezaraženih stabala u blizini zaraženog područja kako bi se
prekinulo širenje potkornjaka i osiguralo okolna, nezaražena područja. Uz to, bit će posječena, oštećena ili uklonjena velika masa stabala koja nisu ugrožena potkornjakom (bjelogorica) a koja je nužno ukloniti zbog
provedbe radova, izgradnje dodatnih vlaka, puteva i omogućavanja prohodnosti šuma. Tu se radi o vrlo velikom zahvatu koji će rezultirati totalnom sanitarnom sječom velikog opsega za koju nema objavljenih jasnih projekcija niti relevantnih podataka od strane stručnih i znanstvenih institucija. Iz navedenog je lako zaključiti da je nemoguće izraditi održivi plan gospodarenja šumama i eksploatacije zdravog drveta s područja Gorskog
kotara dok se ne sagleda opseg štete, ne naprave projekcije i, općenito, situacija s potkornjakom ne stavi pod kontrolu. Stoga smatramo da bi Naredba između ostalog trebala sadržavati odredbu kojom će se kontrolirati (zabraniti) sječa svih korisnih etata izuzev u svrhu borbe protiv potkornjaka i ostale sanitarne sječe kako bi se zaštitila sva nezaražena područja i sačuvala šuma do ponovne uspostave normalnog stanja u
ekosustavu na području cijelog Gorskog kotara, a i šire.

PITANJE NESREĐENIH ZEMLJIŠNIH KNJIGA: Veliki problem predstavlja nepodudarnost podataka iz katastra i gruntovnice što dodatno usporava doznačavanje zaraženih stabala, obzirom da Savjetodavna služba uz podnošenje zahtjeva za doznaku zahtijeva i dostavljanje izvoda iz katastra
iako to nigdje u Naredbi nije navedeno. Budući da u katastru nisu provedene promjene katastarskih čestica još iz 2011 god., a doznaka stabala izvodi se po podacima iz katastra, nekim vlasnicima nemoguće je
dostaviti potrebne isprave za doznaku Savjetodavnoj službi.Zbog problema birokracije privatni vlasnik koji nema riješene imovinsko pravne odnose nije u mogućnosti izvršiti sanaciju, te će se na njegovoj
čestici uspostaviti sekvestracija, što on ne može spriječiti unatoč želji da sam obavi potrebne radove sanacije. Treća će osoba prema Naredbi ostvariti prava na sredstva naknade za općekorisne funkcije šume
sukladno popisu za radove doznake, sanacije i obnove šumskih sastojina te će se naplatiti iz sredstava prodaje posječene drve mase, a ostatak sredstva (ukoliko se uopće ostvari) uplatit će se na račun tijela koje je
uspostavilo privremeno upravljanje, što otvara mogućnosti dodatnih manipulacija (sa cijenama).

PITANJE DEFINICIJE POJMA PRIVREMENOG UPRAVLJANJA:
Naredbom nije jasno definiran opseg i vrijeme trajanja „privremenog upravljanja“, kao niti vrijeme trajanja upisa u upis šumposjednika na što privremeni upravitelj, prema Naredbi, ima pravo kako bi ostvario pravo na
sredstva naknade za općekorisne funkcije šuma. Smatramo da bi trajanje „privremenog upravljanja“ (koje podržavamo) trebalo biti Naredbom jasno definirano, odnosno da se tekstom Naredbe mora definirati završetak „privremenog upravljanja“ kao i mogućnost obustave „privremenog upravljanja“ ako suvlasnici u međuvremenu riješe imovinsko – pravne odnose ili se pojavi odsutni vlasnik. Smatramo da bi se time zaštitilo
privatno vlasništvo, ali i omogućilo prebacivanje odgovornosti i obveze provedbe Naredbe na vlasnike i uštedjelo na angažmanu i sredstvima lokalnih samouprava koje bi se mogle koncentrirati na provedbu Naredbe na drugim lokacijama. Svi vlasnici katastarskih čestica navedenih u Naredbi trebali bi se
izjednačiti s pravima šumoposjednika upisanih u Registar šumoposjednika obzirom da su i u obvezama izjednačeni s njima. Naime, vrlo veliki broj čestica koje su obuhvaćene naredbom vode se kao livade i pašnjaci, oranice ili neka druga kultura koja nije šuma. Taj problem postoji i ne rješava se već dugi niz godina, još od vremena SFRJ. Međutim, obzirom da se sve te čestice vode u gospodarskoj osnovi gospodarenja šumom i obzirom da one u naravi predstavljaju šumu i njihovi vlasnici bi trebali biti izjednačeni s pravima vlasnika čije se čestice vode kao šuma.

PITANJE KADROVSKE PODKAPACITIRANSTI: Naredba sama po sebi stvara određen pravni okvir, ali ne sagledava dovoljno realno situaciju na terenu koja je nažalost takva da su mogućnosti praktične provedbe Naredbe vrlo male. Potrebno je imati u vidu da je zahvaćeno područje i opseg potrebnih radova ekstremno velik. Nasuprot tome, stanovništvo Gorskog kotara pretežno je staro i u vrlo malom broju osposobljeno, certificirano i opremljeno (te u lošoj financijskoj situaciji) da samo provodi potrebne radove. Isto tako Hrvatske šume d.o.o. oslabljene su mjerama restrukturiranja i imaju manjak radne snage, a čak i strane i domaće privatne tvrtke imaju problema sa zapošljavanjem dovoljnog broja radnika s obzirom na slabu naseljenost i demografsku sliku Gorskog kotara. Hrvatske šume d.o.o. nema dovoljan broj zaposlenika u proizvodnji koji bi morali raditi na sanaciji šteta od podkornjaka. Isto tako, nema (dovoljno) lugara koji rade poslove čuvanja šumskog tj. životinjskog i biljnog svijeta iako je to propisano u Zakonu o šumama. U nedostatku istih mogla bi nastati veća šteta nego korist šumi, jer smo već sada svjedoci velikog uništavanja mladica i stabala koji su se našli na putu izvlačenja zaraženih stabala. Smatramo da je ovo velika prepreka provedbi Naredbe i da ona (ili neki prateći dokument) mora sadržavati odgovor na opisanu situaciju kako bi se potrebni radovi mogli ne samo formalno odraditi, već i provesti u zadovoljavajućim rokovima i na zadovoljavajući način. Zbog veličine područja zaraženog podkornjakom smatramo da treba aktivno uključiti i lokalno stanovništvo u suzbijanje najezde podkornjaka. Dio lokalnog stanovništva vičan je radu u šumama, a preostale treba besplatno poučiti za siguran rad u šumi (kao što je uspješno napravljeno u Republici Sloveniji). Također, smatramo da bi lokalna uprava i samouprava morala otvoriti javne radove na sanaciji štete od podkornjaka, te osigurati sredstva za obuku sigurnog rada u šumama po uzoru na druge države koje se bore s problemom podkornjaka.

PITANJE LEGALNOSTI: Naredbu treba sagledati i sa aspekta veoma upitne zakonitosti s obzirom da je donesena temeljem članka 50. točka 7. Zakona o biljnom zdravstvu ( NN 75/05 i 55/11), a u svezi s člankom 38.Zakona o šumama (NN 140/05 – 94/14) te budući da u istome stoji da u šumama šumoposjednika praćenje zdravstvenog stanja obavlja Šumarska savjetodavna služba, a naređivanje mjera za suzbijanja štetnih organizamaŠumarski institut Jastrebarsko. Osim toga, smatramo da postoji i opravdana sumnja u ustavnost Naredbe, zbog vremenski neograničenog i nenadziranog zahvata u privatno vlasništvo.

PITANJE LEGITIMNOSTI: Naredba je donesena bez ikakvog konzultativnog procesa (sa stručnom, zainteresiranom i najširom javnosti).Isto tako nije ni predstavljena niti protumačena na terenu, čime su
neispoštovani svi demokratski standardi kojima težimo.

ZAKLJUČAK:
Slijedom gore navedenih razloga smatramo da je potrebno hitno poduzeti sljedeće korake:

1. omogućiti reviziju Naredbe u suradnji s ljudima na terenu kroz niz javnih rasprava, kako bi se izradio u praksi provediv i, što je najvažnije, za okoliš i održivi razvoj prihvatljiv dokument;
2. odmah staviti u razmatranje mogućnosti provedbe javnih radova na područjima lokalnih samouprava odnosno katastarskih općina obuhvaćenih Naredbom.
Ove korake predlažemo isključivo motivirani željom da se intencija Naredbe – brzo i efikasno rješavanje situacije s potkornjakom kroz ekspeditivno provođenje radova čišćenja, sanacije i obnove zaraženih područja – što skorije i što efikasnije realizira na terenu.


Za Goransku Ekološku Inicijativu
Anita Pintar, koordinatorica

U Čabru, 03. prosinca 2016.

petak, 02.12.2016.

VLASTELINSKI KOMPLEKS "NOVI DVORI" U ZAPREŠIĆU BITI ĆE OBNOVLJEN SREDSTVIMA EU

NA IME PROJEKTA 3.495.453,75 KUNA BESPOVRATNIH SREDSTAVA

U Gradu Zaprešiću koji je sa 25 000 stanovnika treći po veličini grad u Zagrebačkoj županiji, 1. prosinca 2016. potpisan je ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Novo ruho Novih dvora“. Ukupna vrijednost projekta je 4.855.638,00 kuna, a ovim ugovorom Grad Zaprešić dobit će 3.495.453,75 kuna bespovratnih EU sredstava za izradu projektne i studijske dokumentacije potrebne za obnovu, rekonstrukciju i opremanje gospodarskog vlastelinskog kompleksa Novi dvori.
Ugovor su potpisali ministrica ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Tomislav Petric i gradonačelnik Grada Zaprešića Željko Turk.


S lijeva: Željko Turk gradonačelnik Grada Zaprešića, ministrica Gabrijela Žalac i Tomislav Petric ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije.


Kroz ovaj projekt revitalizirat će se jedan od rijetkih očuvanih vlastelinskih kompleksa u Hrvatskoj koji predstavlja vrijednu povijesnu i kulturnu ostavštinu Bana Josipa Jelačića. Uređenjem Jelačićevih dvora Zaprešić će dobiti jedinstvenu kulturno-turističku destinaciju koju čine dvorac, kapela Sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, perivoj, gospodarske zgrade i park-šuma na površini od oko 20 hektara.

„Iznimno mi je drago što je Zaprešić odlučio EU sredstvima „skrojiti“ novo ruho ovog nekadašnjeg vlastelinskog posjeda i na svega nekoliko kilometara od Zagreba oživjeti dio prošlosti plemićkih obitelji koje su kroz povijest bile vlasnici vlastelinskog kompleksa Novi dvori“, izjavila je ministrica Gabrijela Žalac.

Izradom projektne dokumentacije stvorit će se preduvjeti za obnovu, rekonstrukciju i opremanje ukupno devet pojedinačnih objekata u Novim dvorima, koji se u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske nalaze kao pojedinačno zaštićena kulturna dobra. Uz navedene infrastrukturne radove, uredit će se i pristupna infrastruktura odnosno dio ceste i parkiralište na ulazu u kompleks.
Bespovratna sredstva dodijeljena su Gradu Zaprešiću za pripremu projektne dokumentacije u okviru prve grupe aktivnosti EU natječaja „Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine“. Ukupno 380 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj namijenjeno je pružanju potpora projektima koji obnavljaju kulturnu baštinu, a podrazumijevaju ulaganje u kulturna dobra te razvoj dodatnih, primarno turističkih sadržaja ili usluga, kako bi se doprinijelo održivom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.

ISPLAĆEN AVANS POTPORA OD 806,3 MILIJUNA KUNA ZA 2017.

U 2017. 65% NOVCA BITI ĆE POVUĆENO IZ FONDOVA EU

Tijekom tjedna do 2.12. 2016. je završila isplata potpora predujma poljoprivrednicima za 2017. godinu. Ukupno je isplaćeno 806,3 milijuna kuna na žiro račune oko 100.000 poljoprivrednih gospodarstava, što je za 50 milijuna kuna više nego 2015. godine.

U avansnoj isplati isplaćene su sljedeće potpore i količina novca:

1. Osnovno plaćanje u iznosu od 412.747.281,30 kn
2. Zeleno plaćanje u iznosu od 289.026.007,29 kn
3. Preraspodijeljeno plaćanje u iznosu od 95.465.481,00 kn
4. Proizvodno vezana potpora za voće u iznosu od 4.711.595,23 kn
5. Proizvodno vezana potpora za povrće u iznosu od 4.358.546,78 kn

Nakon usvajanja Državnog proračuna za 2017. godinu - svi poljoprivrednici će dobiti informaciju koliko ih izravnih plaćanja očekuje u 2017. godini.

Isplata prve rate izravnih plaćanja započet će krajem siječnja 2017. godine, a za izravna plaćanja poljoprivrednicima u 2017. godini osigurano je 2.608.616.320 kuna što je za 305.166.505 kuna više u odnosu na tekuću 2016. godinu. Od ukupnog iznosa raspoloživog novca za izravna plaćanja u 2017. godini, 65% novca biti će povučeno iz EU fondova.

Inače, ukupan plan proračuna Ministarstva poljoprivrede za 2017. godinu koji obuhvaća sve proračunske izvore odnosno i sredstva iz svih EU fondova, a to je Europski fond za garancije u poljoprivrede, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo iznosi 6.802.759.513 kuna što je za 1.799.702.517 kuna više u odnosu na tekuću godinu.

Značajno je napomenuti da je za 2017. godinu Ministarstvo poljoprivrede smanjilo sredstva za opće prihode i primitke, a povećalo sredstva učešća zbog povećane apsorpcije sredstava iz EU fondova.

četvrtak, 01.12.2016.

KNJIGA " HRVATSKA PRIRODNA BOGATSTVA "

AKADEMIK KUSIĆ :

" U DRUŠTVU NEDOSTEJE KONTINUITET I
OVA EDICIJA JE POČETAK KONTINUIRANOG RADA "

KAKO PRODULJITI TURISTIČKU SEZONU?

PROIZVOD POSTOJI, ALI POTREBNE SU PODUZETNIČKE INICIJATIVE!

Drugog dana XIX. kongresa Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske koji se 24. i 25. studenog 2016. održavao u hotelu Sheraton Zagreb, održana je panel rasprava pod nazivom Kako produljiti turističku sezonu.
Panel je moderirala dr. Sanja Čižmar, Senior Partner tvrtke HD Consulting iz Zagreba, a sudjelovali su predstavnici različitih oblika turizma čiji je razvoj u funkciji omogućavanja cjelogodišnjeg turističkog poslovanja. Panelisti su bili: Jasminka Poklečki Stošić ravnateljica Umjetničkog paviljona Zagreb, Ivana Kolar savjetnica uprave Termi Tuhelj i direktorica turizma IGH, Martina Banović izvršna direktorica Spa2O Design, Alfred Franković iz Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera, Martina Crljen direktorica vodenog parka Aquae Vivae , Dan Vidošević direktor sportskog razvoja Best Sport Solutions, Nebojša Taraba producent i partner produkcijske kuće Drugi plan.
U uvodnoj prezentaciji dr. Sanja Čižmar je istaknula da je sezonalnost turizma u Hrvatskoj konstantno prisutna zbog strukture smještajnih kapaciteta, budući da kampovi i privatni smještaj, koji posluju samo tijekom ljetne sezone, čine čak 80% ukupnih smještajnih kapaciteta. Štoviše, sezonalnost hrvatskog turizma u razdoblju posljednjih 10 godina raste, budući da se intenzivnije povećava broj noćenja u ljetnoj sezoni u odnosu na ostatak godine. Tako se u Hrvatskoj 86% ukupnih godišnjih noćenja realizira u razdoblju od početka lipnja do konca rujna. No, dr. Sanja Čižmar je rekla da je sezonalnost fenomen koji postoji u svim mediteranskim zemljama; međutim u Hrvatskoj je, uz Crnu Goru, znatno izraženiji nego u ostalim mediteranskim zemljama Europe.

U JUŽNOM TIROLU TURIZAM JE U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU STANOVNIKA !

Dr.Sanja Čižmar prikazala je primjer Južnog Tirola koji je uspješnim modelom upravljanja turizmom uspio turizam utkati u svakodnevni život stanovnika, te povezati poljoprivrednu i stočnu proizvodnju sa visokoodrživim konceptom turizma. Južni Tirol je najsjevernija pokrajina Italije sa 520 tisuća stanovnika. To je multikulturalna regija u kojoj se govore 3 službena jezika – talijanski, njemački i ladanski. U Južnom Tirolu se nalazi 4.800 planinskih farmi. Pokrajina je to koja ima najviši bruto domaći proizvod po stanovniku od svih pokrajima u Italiji i iznosi 40.000 eura, temelji svoje gospodarstvo na poljoprivrednim i stočarskim djelatnostima. Proizvodnja jabuka Južnog Tirola predstavlja 12% ukupne europske proizvodnje, a Južni Tirol godišnje proizvede 365 milijuna litara mlijeka. Također, vina Južnog Tirola su poznata po kvaliteti na tržištu Europe. Karakteristika Južnog Tirola je uspješno brendiranje same regije -brend Sud Tirol ili Alto Adige na talijanskom - kao i lokalnih poljoprivrednih i stočarskih proizvoda. Tako su razvijeni brendovi: Vina Južnog Tirola, Speck P.G.I., Jabuke P.G.I., te oznake lokacije Južnog Tirola i oznaka kvalitete Južni Tirol. Karakterističan je visok broj korisnika navedenih brendova u praksi. Tako na primjer ako govorimo o poljoprivrednim proizvodima, oznaku Vina Južnog Tirola koristi 46 vinara, Speck P.G.I. koristi 29 proizvođača, a oznaku Jabuke P.G.I. koristi 33 proizvođača. S druge strane, krovni brend Južni Tirol, oznaku kvalitete i oznaku lokacije upotrebljava preko 3,5 tisuća korisnika. Marketinška agencija Južnog Tirola razvija turističke proizvode i provodi marketinške kampanje, gdje marketing kao način života ima istaknuto mjesto. Turizam Južnog Tirola je turizam uspješno ispričanih priča lokalnih ljudi i lokalnih proizvoda.

U UMJETNIČKOM PAVILJONU DJELA IZ SLAVNE FUNDACIJE MAEGHT
U samoj panel diskusiji Jasmina Poklečki Stošić ravnateljica a Umjetničkog paviljona Zagreb rekla je da se kulturni turizam dijeli na domaći i međunarodni. „ Ono što široka publika nezna je to da je teško dobiti neko poznato umjetničko ime za izložbu, za ovaj dio Europe. Nismo zanimljivi? Jesmo , ali nismo radili na tome da postanemo zanimljiva destinacija. A da bi postali zanimljivi morate stalno priređivati izložbe. Najskuplju skulpturu ne možete dobiti ako nemate dobra poznanstva. Ja sam prije bila kustos u Klovićevim dvorima, 17 +3 godine i upoznala sama mnoge ljude iz struke. Prije 6, 7 godina upoznala sam direktora Fondacije Maeght Oliviera Kaeppelina a Fondacija je globalno važna. Iz tako slavnog i poznatog privatnog muzeja kada dobijete djela Joana Miroa, katalonskog umjetnika koji je radio slike skulpture ,litografije, Rodina francuskog kipara, Gjacomettija koji je virtuoz kiparstva tu se onda može očekivati kulturni turizam. Tako je izložbu Joana Miroa u tri mjeseca u Zagrebu vidjelo 35 000 posjetitelja , od toga 15 000 iz inozemstva, a od toga ih je 6 0000 koji su došli pogledati izložbu u Zagrebu i prenoćilo „ rekla je ravnateljica umjetičkog Paviljona Poklečki Stošić govoreći na primjeru o kulturnom turizmu u Zagrebu.

TREBA SURAĐIVATI DA BI BILI ZDRASTVENA DESTINACIJA !

Zanimljiv je primjer Termi Tuhelj koje su se nametnule kao lider kvalitete u termalnom turizmu zbog jasne vizije razvoja i investiranja u termalni proizvod; ili primjer vodenog parka Aquae Vivae koji je ove godine dobio nagradu Atrakcija godine u području rekreacije i zabave. Radi se o investiciji od 21 milijun eura uloženog vlastitog obiteljskog kapitala, u vodeni park koji ima potencijal postati regionalni lider u kategoriji vodenih parkova.
Primjer Best Sport Solution-a koji razvija digitalno rješenje za trčanje koje ujedno promovira domaće destinacije jer pruža virtualni doživljaj trčanja po Zagrebu i Plitvicama, primjer je inovacije koja ima potencijal za plasman na inozemnom tržištu. Dan Vidošević direktor sportskog razvoja Best Sport Solutions između ostalog rekao je kako u RH proizvod postoji, ali da on nije strateški planiran. „Svaki proizvod ima ciljnu nišu, a Hrvatska ima nevjerojatne proizvode od Međimurja, Zagorja, Slavonije, Baranje, Like - to su odlični proizvodi ali nisu iskorišteni – rekao je te nastavio: „ Svi smo mi na sajmovima turizma, a pojedini voditelji hrvatskih institucija iskorištavaju takve sajmove za razgovore s predsjednicima uprava vodećih hrvatskih hotelijera. To neće dovesti do toga da nam gosti dolaze izvan sezone – rekao je Dan Vidošević.


S lijeva dr. Sanja Čižmar moderatorica, Dan Vidošević, Martina Banović,Jasmina Poklečki Stošić, Ivana Kolar, Martina Crljen , Alfred Franković, Fotka: Margareta Zouhar Zec

Alfred Franković iz Klastera zdrastvenog turizma Kvarnera naglasio je: "Zdrastveni turizam u RH već postoji, na Kvarneru konkretno već 170 godina, ali nedostaje suradnja da bi se Hrvatska pozicionirala kao zdravstvena destinacija. Pozicionirati se individualno nije baš moguće. U interesu nam je da se osnivaju zdravstveni klasteri da lakše nastupamo na vanjskom tržištu" – naglasio je klaster menager zdrastvenog turizma Kvarnera Alfred Franković.
Sudionici panel rasprave su primijetili da nitko iz ministarstva turizma kao ni iz ministarstva gospodarstva nije ni u publici poslušao iskustva i zapažanja u ovoj diskusiji koja ide u smjeru nastojanja da se produlji turistička sezona.
Prezentiran je i primjer kako film može biti u funkciji razvoja turizma, budući da Hrvatska predstavlja atraktivno odredište za inozemne produkcijske kuće koje sve više dolaze u Hrvatsku. Snimanjem popularnih serija i filmova promovira se Hrvatska kao turistička destinacija.
U zaključku panela Kako produljiti turističku sezonu, konstatirano je da već danas u Hrvatskoj postoje proizvodi koji su konkurentni ne samo na domaćem već i na inozemnom tržištu, a njihov dalji razvoj ovisit će o poduzetničkim inicijativama s jedne strane ali prije svega o uvjetima ekonomskog okruženja koje će omogućiti da se ostvare zdravi povrati na uložena sredstva u razvoj takvih cjelogodišnjih turističkih proizvoda. Svakako, postavlja se i pitanje cjelovitog marketinga takvih proizvoda u kojem bi javne institucije poput Hrvatske turističke zajednice trebale pružiti efikasnu podršku.

<	prosinac, 2016					>
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30	31

Travanj 2024 (25)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter